Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

87

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, drugo čitanje, P.Z. br. 135
11.04.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI

Dakle, nastavljamo s radom.

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske Unije i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane, drugo čitanje, P.Z. broj 135
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 207. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Zakon se donosi u jednom čitanju kao i svi zakoni takve vrste.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za vanjsku politiku.
S nama je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova gospodin Frano Matušić kojeg pozdravljam i on će nas upoznati sa ovim zakonom.

Matušić, Frano (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pred nama je danas Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između EU i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane, u daljnjem tekstu sporazuma.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nositelj je postupka za njegovo usvajanje i dozvolite mi izvijestiti vas ukratko o pozadini ovog sporazuma kao i o glavnim razlozima za njegovo donošenje kojima smo se vodili.
EU i Čile blisku su partneri koji dijele vrijednosti slobode i demokracije, ljudskih prava, promicanja, multilateralizma kao i trgovine na temelju, temeljene na pravilima.
Čile je prva zemlja u svojoj regiji koja ne potpisala napredni okvirni sporazum nove generacije s EU. Sporazum je konkretan izraz političke volje EU i Čilea za bližu suradnju i ključan je sastavan dio obnovljenog biregionalnog partnerstva EU i Latinske Amerike i Kariba. Sporazum ima veliku geopolitičku vrijednost i teži produbljivanju dugogodišnjeg partnerstva kroz sveobuhvatniji suvremeni sporazum koji će zamijeniti postojeći sporazum o pridruživanju iz 2002. godine, proširiti njegov djelokrug te ga prilagoditi novim političkim i globalnim gospodarskim okolnostima.
Sporazum obuhvaća i suradnju u područjima zdravstva, okoliša, klimatskih promjena, energetike, obrazovanja i kulture, rada, zapošljavanja i socijalne politike, znanosti i tehnologije te prometa. Doprinijet će zajedničkom odgovoru na izazove kao što su posljedice ruske agresije na Ukrajinu i globalna energetska kriza. Sporazum će omogućiti također veći pristup EU sirovinama i čistom gorivu ključnim za prijelaz na zeleno gospodarstvo kao što su litij, bakar i vodik.
Stupanjem sporazuma na snagu oko 99,9% izvoza iz EU bit će oslobođen carine, a malim i srednjim poduzećima olakšat će se da maksimalno iskoriste mogućnost koje im pruža sporazum između ostalog i smanjenjem birokracije.
EU i Čile vodili su pregovore o modernizaciji postojećeg sporazuma od 2017. do 2022. godine. Modernizacija se provodi putem dvaju usporednih pravnih instrumenata naprednog okvirnog sporazuma kojeg su potpisali EU i njezine države članice i Čile i privremenog trgovinskog sporazuma koje su potpisale također naravno EU i Čile.
Oba pravna instrumenta potpisana su 13. prosinca 2023. godine, a Europski parlament je dao suglasnost na njih 29. veljače 2024. g.
U ime RH Napredni okvirni sporazum je potpisala gđa Andrassy, stalna predstavnica RH pri EU pri Europskoj zajednici za .../Govornik se ne razumije./... energiju sa sjedištem u Bruxellesu.
Privremeni trgovinski sporazum stupio je na snagu 1. veljače 2025. g., a prestat će važiti stupanjem na snagu Naprednog okvirnog sporazuma nakon što ga ratificiraju EU i sve njene države članice i Čile. U 2024. g. dovršen je postupak ratifikacije sporazuma u Čileu, od država članica EU, sporazum je do ožujka ove godine ratificiralo njih 6, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Švedska i Estonija. Provedbom ovog Sporazuma odvijat će se u okviru redovnih aktivnosti tijela državne uprave i neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH. Zahvaljujem na vašoj pozornosti i na raspolaganju smo za dodatne informacije.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Sad dok dođete na vaše mjesto je, jer imate nekoliko replika. Prva replika, g. Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem poštovani državni tajniče.
Evo, zanima me koje mjere Vlada planira poduzeti kako bi hrvatske tvrtke stvarno iskoristile mogućnosti koje ovaj Sporazum otvara? Jer, Čile je tržište od gotovo 20 milijuna ljudi, bogato prirodnim resursima, a hrvatska dijaspora u Čileu broji oko pola milijuna ljudi, što je ogroman potencijal za suradnju.
Zanima me hoće li se organizirati gospodarske delegacije, informativne kampanje, potpora malim i srednjim poduzećima i može li se planirani posjet predsjednika Borića iskoristiti za organizaciju hrvatsko-čileanskog gospodarskog foruma? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem g. zastupniče. Puno je aktivnosti koje će se provoditi, naravno, potrebno je prvo da ga ratificiraju sve države članice. Kao što ste mogli čuti iz mog izlaganja, tek je do sada ratificirano od strane 6 država članica, dakle još predstoji proces, pretpostavljamo da ćemo do kraja ove godine zaključiti ovaj sporazum, ali na snazi je privremeni sporazum, trgovinski sporazum koji je dovoljno otvoren da možemo surađivati u svim područjima i naravno, vodimo brigu o tome da u Čileu ima negdje po našim procjenama ipak malo manje od onoga što ste vi kazali, negdje oko 250 tisuća Hrvata koji su vrlo dobro integrirani, rekao bih, izvrsno integrirani u to društvo jer su članovi parlamenta i članovi vlade i kao što ste spomenuli i sam predsjednik Čilea, g. Gabriel Borić, svoje korijene vuče iz Hrvatske, sa otoka Ugljana, konkretnije.
Naravno da treba iskoristiti tu situaciju, ali po mnogim pitanjima trebamo sjesti zajedno sa našim partnerima u Čileu, ali ovo je sporazum koji se tiče cijele EU. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa poštovani državni tajniče.
Ovaj Napredni sporazum EU u Južnoj Americi ostvaruje samo sa Čileom. Koji su razlozi za to? Da li su razlozi kulturološko-povijesni, da li su razlozi politička stabilnost Čilea, ekonomska stabilnost Čilea koja je jedna od najrazvijenijih zemalja u Južnoj Americi, ako ne najrazvijenija ili je kombinacija svega toga ili nešto drugo. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem pa evo, g. Račan, zapravo ste u vašem pitanju saželi zapravo i odgovor. Sve ovo što ste rekli je točno i činjenica da Čile dijeli sve vrijednosti koje dijeli i EU i da nam je najbliža, ono .../Govornik se ne razumije./... country od svih južnoameričkih država, ali s druge strane, za nas je posebno interesantno zbog prisutnosti hrvatske dijaspore koja je, kao što sam spomenuo u prethodnom odgovoru, i vrlo dobro, izvarredno integrirana u to društvo i samom činjenicom da je Čile zapravo najrazvijenija zemlja Južne Amerike, ali i bogata brojnim resursima. Već sam spomenuo neke od njih koji su važni za zelenu tranziciju EU i za budućnost zelenog gospodarstva kao što je litij, bakar i vodik posebice, i u tom smislu, naravno da je najinteresantnija zemlja, ali s druge strane, interesantna zbog sloboda, zbog pravila koja su u trgovini u Čileu uspostavljena koja su jednaka de facto pravilima demokratskih zemalja EU i u tom smislu nam je ona najbliža za suradnju, ali se nadamo da će i neke druge…
.../Upadica: Hvala./... da će i neke druge doći također, na red.

Radin, Furio (Nezavisni)
I najstarija demokracija u Južnoj Americi.
Gđa Ban.

Ban, Boška (SDP)
Uvaženi državni tajniče. Spominjali ste carine, pa vas lijepo molim, možete li pojasniti na koji će način Napredni okvirni sporazum između EU i Čilea utjecati na carinske pristojbe i carinsku politiku RH, odnosno hoće li doći do smanjenja carina za proizvode te kako će to utjecati na domaće proizvođače, posebice me zanima u području poljoprivrede.
Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Matušić, Frano (HDZ)
Da, po ovom Sporazumu, kao što ste čuli, 99,9% carina neće, bit će oslobođeno, dakle trgovina će bit de facto skoro skroz oslobođena bilo kakvih carina i u tom smislu on je doista sveobuhvatan i iznaći će jednu dobru osnovu za snažniju trgovinsku razmjenu između cijele EU i Čilea i naravno, otvorit će prostor hrvatskim gospodarstvenicima, svima onima koji se bave izvozom i koji žele suradnju sa Čileom i vide svoj, vide potencijal i vide mogućnost za plasiranje svojih proizvoda, da zapravo bez carina dođu na to tržište i ostvare svoje poduzetnički pothvat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. G. Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Državni tajniče, da se ne ponavljamo, Čile je najjača država i gospodarski i ekonomski u Južnoj Americi. Hrvatska zajednica u Čileu je snažna, jaka i politički i gospodarski. Van okvira ovoga Sporazuma, šta je Hrvatska do sada učinila i vaše ministarstvo za bolju suradnju jer taj potencijal koji imamo u Čileu je snažan potencijal za razvoj i Hrvatske, a i povratak naših ljudi koji su tamo ostvarili svoje živote i koji imaju naravno i uspjehe. Što ste do sad učinili, zanima me, jer poveznica je isključivo sa EU, jer kad govorite o gospodarstvu, što će to Hrvatska izvoziti, koji su to kontakti do sada bili jer tamo smo mi snažni, sami ste rekli, predsjednik je porijeklom iz Hrvatske, njegovo porijeklo. Prema tome, što ste dosada učinili Hrvatska Čile…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Matušić, Frano (HDZ)
Ono što mogu reć, što se tiče Ministarstva vanjskih poslova, tiče se naše suradnje sa Čileom, pa mogu reć da smo napravili konkretne korake u brizi oko hrvatske dijaspore u Čileu sa konkretnim otvaranjem dvaju lektorata, zadnji lektorat je otvoren u Santiagu na njihovom sveučilištu, što je mislim veliki korak za učenje hrvatskog jezika u Čileu, upravo kako bi se moglo pripremiti hrvatsku zajednicu u Čileu prije svega na kontinuitet učenja hrvatskog jezika u toj zemlji, ali s druge strane i na činjenicu da potrebe hrvatskog gospodarstva su takve da nam je potrebno uvoziti radnu snagu, kao što znate iz cijelog svijeta uvozimo, a mi bismo bili najsretniji da se Hrvati iz dijaspore vrate u Hrvatsku i da na taj način i oni sudjeluju u daljnjem, daljnjem, daljnjem stvaranju u samoj RH, a oni koji se ne mogu stalno vratiti ili koji ne žele, koji žele ostati naravno dijelom te zajednice u Čileu, njima, oni će dobiti priliku da kroz privremeni rad u Hrvatskoj dakle kroz sezonski rad da dolaze u Hrvatsku i u tom smislu također olakšali dolazak i radimo na svim sporazumima kako bi, kako bi se oni prilagodili i takvim okolnostima.
Dakle što se tiče ostalog gospodarstva naravno čileanski investitori su već u Hrvatskoj, kao što znate također porijeklom Hrvati, tu prije svega mislim…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
…na Lukšiće, na Lukšiće koji su vlasnici hotelske industrije u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Predstavnici odbora? Ne.
Otvaram raspravu, g. Ivan Račan, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Kolegice i kolege, ovaj sporazum potvrđuje zajedničku predanost EU i Republike Čilea demokratskim načelima, ljudskim pravima, vladavini prava, te održivom razvoju. Predstavlja temelj za produbljeno i modernizirano partnerstvo u kontekstu globalnih izazova poput klimatskih promjena, sigurnosti, digitalne transformacije i promicanje multilateralizma na koji ću se vratiti na kraju.
Izdvojit ću još samo ključne koristi za EU i RH, a to su jačanje …/Govornik se ne razumije./… dijaloga i strateške suradnje s Južnom Amerikom, povećanje trgovinske razmjene i investicijskim prilika sa Čileom, otvaranje dodatnih mogućnosti za hrvatske uvoznike i ulagače, suradnja u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala i pranja novca i također se širi prostor za povezivanje u provedbi globalnih inicijativa. I to je sve okej i ovdje niko nema ništa za reći protiv.
Samo ću na kraju se vratiti na multilateralizam odnosno na trenutak u kojem se nalazimo ovog trena u svijetu, a to je jedna velika neizvjesnost gdje nitko nije siguran šta će biti od danas do sutra i trenutak u kojem se unilateralne i bilateralne odluke pretpostavljaju onome što smo poznavali proteklih 10-ljeća, a to je bio multilateralizam i u tom kontekstu je ovaj sporazum jedna mala kap koja možda može sačuvati slap. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Dario Pušić, Klub zastupnika HDZ-a.

Pušić, Dario (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene kolegice i kolege zastupnici.
Evo pred nama je danas Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju naprednog okvira sporazuma između EU i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane.
Napredni okvir, okvirni sporazum između EU i njezinih država članica i Republike Čilea mješovit je međunarodni ugovor koji se sklapa unutar okvira EU, a Vijeće EU ovlastilo je Europsku komisiju za otvaranje pregovora s Republikom Čile o sporazumu 2017.g.. Pregovori o sporazumu uspješno su okončani 2022.g., parafiranja sporazuma u Briselu. Vlada RH 7. prosinca 2023. donijela je odluku o pokretanju postupka za sklapanje ovog sporazuma i ovaj sporazum je sastavljen u Briselu 13. prosinca 2023., te predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom djelovanju EU u Republici Čileu, a i šire u Latinskoj Americi.
Ovaj sporazum će osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između EU i njezinih država članica i Republike Čilea jer će njime ojačati kako politički dijalog, tako i poboljšati suradnju u širokom rasponu područja.
Ovim zakonom potvrđuje se sporazum kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a sporazum snaži ulogu EU, a samim time i Hrvatske u Republici Čileu odnosno i šire u Latinskoj Americi, a utemeljen je sukladno zajedničkim univerzalnim vrijednostima obiju strana, kao što su demokratska načela i ljudska prava. Njima dodatno jača politička, regionalna i globalna suradnja između dvaju partnera. Provedba ovog sporazuma pružit će praktične koristi objema stranama, a cilj ovog sporazuma je ponovno potvrditi pridruživanje između stranaka na temelju osnaženog partnerstva, pojačanog političkog dijaloga, pojačane suradnje po pitanjima od zajedničkih interesa uključujući i inovacije u svim primjenjivim područjima, zatim poticati povećanu trgovinu ulaganja između stranaka širenjem njihovih trgovinskih odnosa, kao i jačati postojeći odnos suradnje između stranaka.
Zakoni kojima se u skladu sa Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori u pravilu se donose u jednom čitanju, a postupak donošenja pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora.
Važno je naglasiti da je u 2024. dovršen postupak ratifikacije sporazuma u Čileu te u Europskom parlamentu, a dosada je to potvrdilo, ovaj sporazum potvrdilo i 6 članica EU to su Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Švedska i Estonija i evo drago mi je slije… da će slijedeća biti Hrvatska.
Provedba ovog sporazuma odvijat će se u okviru redovnih aktivnosti tijela državne uprave i neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva te ovaj sporazum ima veliku geopolitičku vrijednost i teži produbljivanju dugogodišnjeg partnerstva kroz sveobuhvatniji suvremeni sporazum koji će zamijeniti postojeći sporazum iz 2002. godine.
Na koncu konstatiram da je hrvatska dijaspora jako dobro integrirana u Čileu i da su zbog toga odnosi s Republikom Čile jako važni, a to potvrđuje i činjenica da je odbor jednoglasno podržao ovaj prijedlog zakona, a na kraju konstatiram da će ga podržati i Klub HDZ-a.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Miro Bulj, Klub zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala.
Državni tajniče predstavljajući, kolegice i kolege Čile je zemlja u kojoj žive brojni Hrvati. Stotine tisuća ljudi koji su tijekom naše bremenite povijesti iselili u tu državu i tamo oformili svoje obitelji i već generacijama tamo žive, djeluju i tamo ostavljaju svoj trag. I kad govorimo o Čileu onda bi to trebalo gledati ne samo u okviru ovoga sporazuma kojega podržajemo i u okviru EU nego mi kao hrvatska država tribali bi imati prioritete i Središnji ured dosada za iseljene Hrvate, za Hrvate izvan domovine, a i ministarstvo koje vanjskih poslova, gospodarstva jer politički značaj, gospodarski značaj Hrvata, kulturni značaj Hrvata u Čileu je ogroman.
Kakvim van ovoga sporazuma, kojega podržajem govorim međutim mi samo gledamo to u okviru EU. EU koja je država a nije država. Jednostavno elementi države ne postoje koji bi trebali biti klasični elementi. Mi Hrvati moramo gledat EU i borit se za EU naravno i zbog ovih sporazuma i naše dijaspore da unutar, da EU u biti bude ne država i aparat nad nacionalnim državama jer ako dosada nemamo nikakve rezultate sa Čileom gdje Hrvati imaju toliko utjecaj a zasiguro dobro spomenuto od državnog tajnika interes hrvatske države je da se dijaspora vrati u Hrvatsku jer je to ogroman potencijal. Prije svega ljudski poglavito na praznim područjima odakle su ljudi iseljavali u tu državu, naši otoci i druga područja onda Hrvatska triba puno više učinit. Ne samo kroz ovo ministarstvo nego već ako imamo i Ministarstvo demografije onda bi, a prije Središnji ured i sada još uvik bitni su učinci jer mislim da bi velik jedan dio tih ljudi zbog okolnosti koji su otišli, zbog siromaštva, zbog političkih okolnosti su migrirali kroz našu povijest da bi se vratili kao, prije svega kao taj ljudski potencijal koji nedostaje Hrvatskoj jer Hrvatska ima 3,8 miliona ljudi i to je nažalost još uvijek u padu. Da bi taj drugi tj. financijski kapital investicije koje ti ljudi imaju. To su vrlo dva bitna segmenta uz ostale segmente.
I mislim da bi tribali učiniti veće napore mi kao Hrvatska, naše institucije, sva naša kapaciteti, potencijali da se što veći broj ljudi vrati jer znam da postoji interes. Moramo sve prepreke i barijere skinuti kao hrvatska država da ti ljudi dođu ovdje jer njihova znanja i vještine su vrlo bitne a i financijski potencijal. Lipo je ono čut da je predsjednik Čilea porijeklom Hrvat i kad to čujem onda nije samo dovoljno reć on je porijeklom Hrvat nego moramo imat suradnju i vidit dal postoji interes povratka tih ljudi u Hrvatsku jer u ovome trenutku mi ne potičemo taj dio.
Mi smo Dablinskim sporazumom potaknuli jedan drugi dio da nam ilegalni migranti se vraćaju u Hrvatsku avionima i teret pada na državu matičnu gdje su ušli u državu, a imamo te primjere znamo da su ih avionom tajnim letovima vraćali u Hrvatsku.
Ja biram uvijek povratak naših ljudi koji su otišli već generacijama, stvarali obitelji jer znam i poznam određeni broj ljudi iz Čilea, imao sam i određeni kontakte koji bi se vratili u Hrvatsku. Vjerujem da i državni tajnik poznaje i ministarstvo. E sad da ne bi politizirali pitanje koje korake mi van ovih gospodarska suradnja EU, interes EU jer je pitanje što mi možemo kao Hrvatska na gospodarskom planu. Vjerojatno možemo nešto. Mi u Hrvatskoj ne možemo više proizvest jaje nego dajemo ukrajinskim tajkunima dok je rat vođen oni su tu zavladali našim peradarstvom.
Šta mi možemo? Zato je ovo ozbiljna, ozbiljna tema. Svak će ovo podržati jer je Čile bitan za Hrvatsku, za Hrvatsku i cila Južna Amerika. Puno je naših ljudi, ponavljam u bremenitoj povijesti silom prilika ekonomsko, politički, gospodarski otišlo u tu državu i to je ogroman broj ljudi i to je ogroman potencijal.
Zato evo još jednom bi odavde poslao poruku potpore da se da maksimum sve institucije, sve službe, svi kontakti da se napravi da se naši Hrvati, Hrvatima omogući svima koji žele i da ih se potiče na povratak u svoju matičnu domovinu. I to je ključni cilj, džaba nam svi sporazumi, džaba nam svi interesi ako nam Hrvatska se nastavi ispraznjivati. Prvi je ljudi, drugi je potencijal financijski, gospodarski, povratak tih ljudi i njihov kapital koji imaju ali najbitniji su ljudi. Sve ostalo je bitno, bitno ali puno manje bitno jer mislim da ima velik broj ljudi da bi se vratio u svoju domovinu.
Naravno ja sam rekao u ime Kluba MOST-a mi ćemo podržati ovo, nam je interes, međutim mislim da bi Hrvatska tribala biti puno aktivnija, agresivnija u pokušajima zadovoljavanjima uvjeta za povratak Hrvata iz Čilea van ovih sporazuma da sve učinimo da se Hrvati vrate u našu domovinu.
Hvala vam lipa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Petar Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Povrijeđen je 238., kolega saborski zastupnik je mislim zaboravio zaboraviti da u ovom trenutku Hrvatska nudi svima u Čileu znači po Zakonu o hrvatskom državljanstvu da ga mogu dobiti toliko jednostavno samo trebaju dokazati hrvatske korijene. Isto tako nudi se stipendija za studij u Hrvatskoj, nudi se tečajevi hrvatskog jezika i jednokratne potpore za povratnike. Tako da u svakom slučaju Vlada RH, resorno ministarstvo puno više vodi brige upravo o iseljenoj Hrvatskoj.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, iz formalnim razloga bila je replika pa mora ići opomena.
Gospodin Bulj povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Pa kolega je povrijedio Članak 238., omalovažavajući zastupnike. Nisam zaboravio ništa. Ja sam rekao koji su učinci svih tih mjera i dosadašnjih aktivnosti. Koliki je to broj ljudi dosada. Znači mi moramo raditi ovo nije bila kritika, ovo je kritika i meni ako mogu dopriniti, ali vi sve smatrate kritikom, uvijek moramo gledati učinke, a učinci su da ilegalni migranti se mogu ovde dolaziti i vraćati da smo Dablinskim sporazumom, a Hrvati iz Čilea i drugih država …/Govornici istovremeno govore ne razumije se./…
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala lijepa, također je bila replika pa ide opomena.
Nemojmo zaboravit da njihovi pradjedovi su došli tamo, oni su jako vezani uz kra… jesam bio tamo. Gospodin Bulj idite i vi tamo pa ćete vidjeti. Njihovi pradjedovi su došli tamo. Tamo imate jednu fontanu gdje pišu svi glavni gradovi svijeta i Brač, ne Zagreb, Brač. Tako da ovaj ja mislim da ovo, ja ne smijem mislim ništa odavde pa onda šutim, ali vi ćete dobit opomenu ali samo zato što ste bili, što je bila replika.
…/Upadica Miro Bulj: A opomena./…
Gospodin Darko Sobota, Klub zastupnika HDZ-a završno.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege u izlaganju kolege Pušića u ime Kluba HDZ-a o ovom Konačnom prijedlogu Zakona o potvrđivanju Naprednog okvira sporazuma između EU i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane kolega Pušić je dao zapravo osnove od ustavnih osnova, ocjene stanja i cilja koji se donošenjem zakona ovaj konačni prijedlog želi postići, osnovna pitanja koja se predlažu urediti ovim zakonom pa i ocjenu sredstava potrebnih za provedbu zakona, prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, a usudio bi se reći da ovo je i obrazloženje zbog čega će tu HDZ zapravo podržati ovaj zakon.
No, ono što raduje kad govorimo o ovom konačnom prijedlogu zakona a i u izlaganju svojih kolega iz oporbenih stanaka vjerujem da će zapravo i na dnevnom redu ovaj zakon biti izglasan jednoglasno. Evo pa i ja onda u ime Kluba HDZ-a potvrđujem da će i HDZ podržati ovaj konačni prijedlog zakona.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Frano Matušić državni tajnik u ime predlagatelja, završna riječ.

Matušić, Frano (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa prije svega zahvaljujem se svim klubovima i zastupnicima koji su sudjelovali u raspravi i koji su podržali ovaj konačni prijedlog zakona. Mislim da je to izuzetno bitno i prepoznali ste zapravo važnost sklapanja ovog sporazuma odnosno donošenje ovog naprednog okvirnog sporazuma između EU i Čilea kao važan korak u daljnjem ostvarenju interesa RH.
Ja bih samo kratko se osvrnuo i rekao da Hrvatska doista radi puno na povratku, na povratsku svoje dijaspore u RH, posebice sa zemljama Južne Amerike.
Mi smo nedavno imali sastanak u Sao Paulo gdje su bili predstavnici svih zemalja Južne Amerike i gdje su govorili o problemima i svim izazovima koje imaju, a vezano za povratak, ali i govorili su o onome što oni rade i na koji način doprinose u zemljama u kojima oni borave odnosno gdje im je sada prebivalište.
Ono što je bitno istaknuti je da, naravno da je naša, brojna je hrvatska dijaspora, postoje razno razne brojke po pojedinim zemljama, al ono što možemo reć, sasvim sigurno da je riječ o stotinama tisuća, riječ je konkretno u Čileu 250 tisuća, ono što sasvim sigurno možemo potvrditi, Argentina isto tako. Spomenut je ovdje i predsjednik Čilea g. Borić, ali isto tako majka od g. Mileia, dakle predsjednika Argentine također je porijeklom Hrvatica, dakle i još neki drugi čelnici država i Kostarike itd., bili su povezani sa Hrvatskom, imali su hrvatske korijene i doista to što su Hrvati napravili u prošlom stoljeću u tim zemljama to je doista za, za svaku pohvalu i njihova integracija, ali s druge strane danas doista mislimo da je vrijeme da im se ponude adekvatni uvjeti, što i radimo putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, ali i druge institucije, druga ministarstva, druga tijela pomažu i u povratku i davaju okolnosti odnosno predlažu okolnosti u kojima bi taj povratak bio što je moguće brži i kvalitetniji. Pa tako imamo činjenicu da sveučilišta nude brojna mjesta na, na hrvatskim sveučilištima koja, koja se, koja su na raspolaganju svim studentima koji dolaze iz dijaspore.
Ovo što se tiče državljanstva već je, kolege su već govorile oko toga, dakle olakšali smo maksimalno Zakonom o državljanstvu, maksimalno smo olakšali dobivanje državljanstva za sve Hrvate koji mogu dokazati svoje hrvatske korijene, a što je samom tom činjenicom već je, pokazuje zainteresiranost hrvatske dijaspore da ima hrvatsko državljanstvo, da se njime koristi i da bude potencijalno i razlog povratka u RH. Danas Hrvatska doista nudi brojne mogućnosti. Ja sam spomenuo maloprije i investitore koji su nam došli iz Čilea, kao što je obitelj Lukšić, koja je jedna od najbogatijih ne samo u Čileu, nego i u Južnoj Americi. Osim hotelske industrije u kojoj su prisutni u Hrvatskoj intenzivno hotela visokog, visokih kategorija 5 zvjezdica u Dubrovniku, oni su i vlasnici i banke i vlasnici su rudnika bakra, zapravo što je bio temelj njihovog bogatstva i vlasnici su brojnih vinograda, ali nisu samo oni u tim poslovima, tu postoje brojni Hrvati koji su renomirani, posebice u vinogradarstvu čija iskustva su dragocjena i zapravo koje smo također pozivali da se vrate u Hrvatsku i da investiraju u Hrvatskoj jer u Hrvatskoj doista mislimo da je, su odlične okolnosti i za investiranje i činjenice da je dio EU i NATO-a je isto jako, jako bitna i za njih kao jedan sigurnosni okvir i jedan širi okvir za poslovanje. U tom smislu naš poticaj koji je bio trenutno kažem nakon sastanka u Sao Paulu mogu sigurno reći, a tu je i gđa. Bušić koja je također nazočila, mogu reć da je i dalje taj, taj interes je intenzivan i da je i Ministarstvo rada i Ministarstvo demografije bilo na tim sastancima sa predstavnicima dijaspore iz cijele Južne Amerike i da se razgovaralo o konkretnim mjerama i da su bili upoznate sa svim onim što danas hrvatska Vlada radi kako bi olakšala povratak i investiranje u Hrvatsku od strane, od strane naše, naše dijaspore i kako bi naravno iskoristila taj ljudski potencijal, o čemu već su govorili kolege zastupnici, kako bi iskoristili taj ljudski potencijal koji je zapravo naj, najznačajniji za nas u Hrvatskoj i kako bi se zapravo i oni integrirali u naše tržište rada i u tom smislu smo sve ono što je bilo potrebno da oni čuju su dobili sve informacije, ali i ostali smo u kontaktu sa brojnim njihovim gospodarstvenicima. Ja ću reć jedan primjer vrlo, vrlo interesantan kojeg smo vidjeli dole u Brazilu, jedna kompanija koja se zove Agraria zapravo su potomci, potomci podunavskih švaba koji su bili protjerani 1944.g. iz Hrvatske i oni su također zatražili hrvatsko državljanstvo i brojni, brojni ga imaju i žele raditi sa Hrvatskom. To je jedna velika kompanija, zove se Agraria, žele, žele uvoziti odnosno izvoziti svoju robu preko Luke Rijeke, žele dat svoj doprinos i ogromno iskustvo koje imaju u Brazilu u proizvodnji ječma i drugih, drugih žitarica dakle i glavni su zapravo proizvođači za Brazil ako govorimo o obujmu njihovog posla onda nam je jasno da je, da je riječ o ogromnoj kompaniji koja se u Hrvatskoj itekako može naći i na tržištu, ali i može se naći kao investitor u poljoprivredu i vjerujem u poljoprivredne proizvode i u tom smislu smo ih potaknuli, već su ostvarili kontakte sa Lukom Rijeka i nadamo se da će iz tog konkretnog kontakta proizaći i određene koristi i za njih i za RH. Evo zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Sobota replika.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Pa evo kratko samo jedno pitanje za uvaženog državnog tajnika.
Spomenuli ste Čile, 250 tisuća Hrvata, pa ste spomenuli Argentinu i sad na kraju Brazil, pa zapravo je moje pitanje bilo, imate li saznanja otprilike kolko Hrvata ili porijeklom Hrvata ili onih koji se deklariraju na takav način, živi u Latinskoj Americi?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Matušić, Frano (HDZ)
A nemam konkretan podatak, ali ono što možemo reć, ovako po zemljama ovima glavnim o kojim govorimo, dakle 250 tisuća Brazil … 250 tisuća Čile, 250 tisuća Argentina, oko 80 tisuća u Brazilu, oko 50 tisuća u Peruu, 40-tak tisuća u Paragvaju, čak ima ih i u Venezueli, dakle teško mi je sad reć konačan broj, ali sigurno to je preko 700 tisuća, 700 tisuća Hrvata samo u Južnoj Americi jel, tako da je taj broj ogroman, ali sveukupno računamo negdje da Hrvata izvan Hrvatske ima oko 3,6-3,7 milijuna, dakle još jedna Hrvatska je izvan Hrvatske, što je ogroman potencijal. Tu je naravno i SAD i tu cijela Europa prije svega Njemačka i Austrija i ove zemlje koje su nam tradicionalno bile bliske i gdje su se Hrvati iseljavali i naravno Australija, Novi Zeland, dakle to su sve, to su sve zemlje, države koje su privlačile Hrvate i gdje su se Hrvati godinama iseljavali i ostvarivali svoje interese …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… i u smislu doprinos tim zemljama, ali s druge strane ogroman potencijal za nas.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šimić replika.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, svaki sporazum koji doprinosi dakle povezanosti iseljene Hrvatske sa domovinom u svakom slučaju uopće ne sumnjam da bi u ovom Hrvatskom saboru trebao biti pozdravljen od svih nas u što evo stvarno ne sumnjam.
Rekli ste 250 tisuća Hrvata znači porijeklom Hrvata to je ono 19., 20. stoljeće kada su iseljavali iz Hrvatske njih 250 tisuća. Znamo da je čak veći dio njih izuzetno kvalitetno integriran u države u kojima je, u kojima su se nastanili ali ovo što zadnjih godina nudi RH ja na to stavljam akcent da svatko tko pokaže i dokaže da su mu korijeni hrvatski bez obzira na nepoznavanje jezika može dobiti jednostavno hrvatsko državljanstvo, doći studirati u Hrvatsku a nama je intencija a vjerujem da tako razmišlja i ministarstvo …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… upravo mladi Hrvati van Hrvatske.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Matušić, Frano (HDZ)
Slažem se s vama gospodine zastupniče. Apsolutno nam je interes privući pogotovo mlade generacije, nove generacije koji dolaskom u Hrvatsku će se upoznati sa Hrvatskom i njenim potencijalima i sa ljepotama, ali ono što je bitno oni stvarno i dolaze i oni vole, mi smo prisustvovali dole jednom nastupu njihovih folklornih društava. To je kao da ste u Slavoniji i u Dalmaciji, dakle jednostavno njeguju tu tradiciju i posvetili su svoj život zapravo tome i tako uživaju u tome da je to jednostavno zadivljujuće. I moram priznati da smo doista uživali na tim njihovim nastupima i recitacijama pjesama hrvatskih pjesnika. Dakle, i jednostavno taj njihov odnos prema Hrvatskoj i dalje je duboko ukorijenjen u njihovim obiteljima što je najbitnije i to jest zapravo na neki način temelj za dolazak i povratak u Hrvatsku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala, hvala lijepa.
Gospodine državni tajniče, gospodine potpredsjedniče sabora, pa evo ja bi se osvrnula malo jer mi danas govorimo o ugovoru, o potvrđivanju ugovora između Čilea i EU pa smo prošili ove naše teme na zapravo podrijetlo odnosno potomke Hrvata bolje rečeno jer evo državni tajniče i vi ste bili ovaj prošli put i sad nedavno u Južnoj Americi na ovim sastan… odnosno njihovim susretima gdje smo stvarno imali priliku vidjeti koliko zapravo smo oživjeli taj, tu pripadnost hrvatstva ja bih rekla.
A ne samo da su oni integrirani, pa oni su, oni su dio, dio tih država oni su ne samo da su, nego su Hrvati tamo doista među najuspješnijima i sad je ovo što potvrđujemo danas i to je dobro to je u korist Hrvatske jer mi imamo jako puno vrlo uspješnih Hrvata gdje će sada moći lakše zapravo razmjenu dobara, a na razmjenu naravno i ljude.
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
Evo pa ja sam htjela da komentirate malo o tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Matušić, Frano (HDZ)
Je već smo govorili na početku oko činjenice da ovo je sveobuhvatni sporazum između EU i Čilea ali naravno tema je uvijek interesantna jer, jer Hrvati su apsolutno nama jako bitni koji žive u Čileu i ovim sporazumom će se zapravo i njima olakšati i gospodarska suradnja prije svega ali i u svim drugim područjima edukacija, zdravstvo, rad, dakle omogućit će im se da još intenzivnije surađuju sa EU. Naravno Hrvatska je dio, dio EU i u tom smislu će im se omogućiti i još lakša suradnja sa RH, ali i s druge strane dodatno RH sama još omogućuje njima i olakšava i dolazak i rad i studiranje i sve ono što je, što je potrebno u smislu kulture i održavanja tih veza i u edukaciji. Spomenuo sam i lektorate hrvatskog jezika, dva lektorata u Čileu i sad radimo na drugim, u drugim zemljama kao što je Brazil konkretno, radimo na novom lektoratu u Brazilu na Sveučilištu u Sao Paulou i u tom smislu će biti i nama još jedan posao …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… koji je bitan za dolazak i povratak Hrvata.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Zaključujem raspravu, glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju naprednog okvirnog sporazuma između EU i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane, drugo čitanje, P.Z. br. 135.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje Konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
Jednoglasno 131 glas za, donesen je Zakon o potvrđivanju naprednog okvirnog sporazuma između EU i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge strane.
PDF