Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 5

PDF

83

  • Prijedlog zakona o grobljima, prvo čitanje, P.Z. br. 140
08.04.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na sljedeću točku a to je:

- Prijedlog zakona o grobljima, prvo čitanje, P.Z. br. 140. Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za lokalnu, područnu (regionalnu) samoupravu, te Odbor za ratne veterane.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Vlada Republike Hrvatske predlaže Zakon o grobljima u redovnoj proceduri kako ste vi to i sami naveli kako bi se uredila i u normativnom smislu propisala problematika koja se odnosi na upravljanje grobljima u Republici Hrvatskoj. Trenutno je na snazi važeći Zakon o grobljima koji je donesen 1998. godine i ima ukupno 21. članak. Već samo taj podatak da je tako kompleksna problematika upravljanja grobljima riješena sa 21 člankom dovoljno govori da je ta regulativa podnormirana i da je upravljanje grobljima u najvećoj mjeri prepušteno jedinicama lokalne samouprave, odnosno u pravilu njihovim komunalnim poduzećima koji tim istim grobljima upravljaju, pa onda na području Republike Hrvatske imate različitu praksu kako i na koji način pojedine jedinice lokalne samouprave postupaju sa ukopima, sa održavanjem groblja, upravljanjem groblja i slično i stoga se javila potreba što je potpuno jasno da se nakon 27 godina uđe u izradu novog Zakona o grobljima. A inače kada govorimo o grobljima i o grobnim mjestima onda govorimo da je to javno dobro u općoj uporabi i da je to stvar izvan pravnog prometa, dakle extra comercium, dakle nekretnina koje su podvedene pod strogi javno pravni režim i stoga o tome trebamo voditi itekako računa.
Njihov posebni status groblja uređen je sa dvije bitne činjenice. Prva stvar da se radi o vlasništvu tog zemljišta na kojem je groblje izgrađeno i groblja, u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ali s druge strane je to vlasništvo ograničeno činjenicom da naši sugrađani na tom grobnom mjestu, na tom groblju imaju svoja subjektivna prava koja su im dodijeljena od strane te jedinice lokalne samouprave, pa onda se u tom odnosu između javnog i privatnog treba naći ona mjera kako bi zadovoljili sa jedne strane činjenicu da se radi o javnom dobru, a s druge strane uvažavali, uvažavali poseban status groblja, grobnice i grobnog mjesta.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu je propisano da je upravljanje grobljima, održavanje groblja i krematorija u stvari komunalna djelatnost, pa u tom kontekstu s obzirom da se radi o komunaliji, o komunalnim djelatnostima jedinice lokalne samouprave su samostalne propisivati u dijelu kako je to zakonom propisano obavljanje ispraćaja ukopa pokojnika, uređivanje zelenih površina, održavanje groblja itd.
U pravilu u Republici Hrvatskoj danas grobljem upravlja ili trgovačko društvo koje je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave koje obavlja tu vrstu komunalne djelatnosti. U drugom slučaju može biti i javna ustanova čiji je opet osnivač jedinica lokalne samouprave damo je drugačije uređen pravni status tog komunalnog poduzeća, odnosno tog upravitelja groblja.
I treća varijanta je ona koja je zastupljena u pravilu u manjim jedinicama lokalne samouprave, a to je da općine, jedinice lokalne samouprave putem vlastite službe, vlastitog pogona koji opet oni osnivaju praktično direktno jedinica lokalne samouprave tim vlastitim pogonom upravlja pojedinim grobljima.
Prema trenutno važećem Zakonu o grobljima uprava groblja obavlja značajne poslove, prije svega daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje, vodi grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području jedinica lokalne samouprave koji sadržava podatke o grobnicama i o grobnicama za urne, grobovima i grobovima za urne, korisnicima grobova i grobnica, te grobova i grobnica u kojima su, dakle izvršeni ukopi, pa i svim promjenama koje se događaju u tom vremenu.
Također nadzor nad vođenjem grobnih očevidnika i registra umrlih provodi nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave. S obzirom na činjenicu da je temeljem Zakona o grobljima do sada sve poslove provode jedinice lokalne samouprave, da nije propisana sudska zaštita u praksi se pojavila pravna nesigurnost vezana za ostvarivanje prava koja bi svim građanima Republike Hrvatske trebala biti zajamčena. Iz toga se razloga pokazalo potrebnim urediti navedeno područje, urediti dobivanje i gubitak prava korištenja grobnog mjesta, pravnu zaštitu u tim slučajevima, vremenske razmake između ukopa u isto grobno mjesto, ustup prava korištenja grobnog mjesta te nasljeđivanje istoga prava.
Iz tog razloga uvažavajući sve ovo što sam rekao protek od 27 godina od donošenja samog zakona Vlada Republike Hrvatske pristupila je izmjeni novog Zakona o grobljima i sada ga predlažemo da Hrvatski sabor raspravi u prvom čitanju. S ciljem donošenja tog novog zakona formirana je pri Vladi, odnosno pri resornom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine radna skupina, gdje su članovi te radne skupine bili službenici i dužnosnici središnjih tijela državne uprave, dakle ministarstava, Državnog odvjetništva, DORH-a, rekao sam DORH-a, Državnog inspektorata, Pučkog pravobranitelja, županija, općina i gradova, te predstavnici Hrvatske gospodarske komore.
Ideja je sa novim zakonom poštujući samostalnost jedinica lokalne i područne samouprave ujednačiti praksu te ukloniti nered koji vlada na pojedinim grobljima u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su u izradi Nacrta prijedloga zakona sudjelovale brojne jedinice lokalne samouprave, pa tako i one koje imaju iznimna dobra i iskustva u upravljanju grobljima svakako da je ovaj prijedlog zakona upravo koristio ta najbolja rješenja koja pojedini upravitelji groblja, pojedine uprave groblja u našim gradovima prije svega imaju u upravljanju i održavanju groblja.
Osnovna postavka ovog zakona jest, odnosno Nacrta prijedloga zakona da se ne mijenja ono što je zakonom definirano, a to je da groblja su bila i jesu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, da njime upravlja jedinica putem svog trgovačkog društva ili ustanove ili kako sam prije rekao vlastitog pogona čiji osnivač je jedinica lokalne samouprave.
Prvi puta se ovim zakonom uređuje status memorijalnih groblja za poginule hrvatske branitelje, na to smo se posebno referirali u ovome članku. Nadalje, novim zakonom su jasno propisana prava i obveze jedinice lokalne samouprave, upravitelja groblja ali i korisnika pojedinog groba, odnosno grobnog mjesta.
Propisuju se ovim zakonom nadalje periodi mirovanja grobnog mjesta, odnosno vrijeme između dva ukopa na isto grobno mjesto i to 10 godina za grob, a 20 godina za grobnicu, pod dodatnim uvjetima da su se ostvarili i drugi uvjeti, da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo.
Postoje je i pravila, postoje i uzance sukladno lokalnim običajima, a prije svega to se odnosi na one grobnice u kojima su odvojeno i odijeljeni tijela umrlih. U tom slučaju su iznimno kraći periodi između dva ukopa u istu grobnicu. Jasno pri tome treba cijeniti način izgradnje i sami izgled i strukturu pojedine grobnice.
Uvodi se kraći period za mogućnost premještanja groblja. Naime, prema postojećem zakonu to je bilo sto godina. Mi ovim zakonom omogućavamo potpuni premještaj grobnica, odnosno groblja u roku od 30 godina od posljednjeg ukopa, a kada su za to stečeni posebni uvjeti, kada su te grobnice na temeljnim prometnim energetskim infrastrukturnim koridorima onda taj period se može sniziti na razdoblje od 10 godina, a ipak o tome donosi i odluku predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Jasno da se uređuje kremiranje i prosipanje pepela i jedinice lokalne samouprave će moći propisati koje je to područje, koji je to prostor na području jedinice lokalne samouprave predviđen upravo za taj dio. Novi će zakon detaljno propisivati grobne očevidnike i registre umrlih koje će morati imati svako groblje i koji će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni.
Propisuju se ujedno i obveze korisnika grobnog mjesta od kojih su najvažnije održavati urednim i sigurnim grobno mjesto, te plaćati grobnu naknadu za održavanje groblja. Ukoliko korisnik grobnog mjesta ne plati grobnu naknadu u periodu od 10 godina onda jedinica lokalne samouprave je ovlasna preuzeti to grobno mjesto, tu grobnicu i dati je na korištenje drugoj fizičkoj osobi.
Propisuje se i postupak dodjele grobnih mjesta, ali i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta, ako se ona ne plaća kao što sam rekao u periodu od oko 10 godina. Jasno se propisuje i način ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijavi ustup ili nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta s obzirom da je pravo korištenja nasljedno pravo koje se provodi na području Republike Hrvatske.
Vodilo se računa i o posebnom prodaju vjerskih zajednica, tako da smo u tijeku izrade samoga zakona itekako surađivali sa vjerskim zajednicama čiji su običaji specifični i na području Republike Hrvatske.
I konačno i to sam ostavio za kraj, jedna od najvažnijih stvari koje je potrebno urediti su grobna mjesta i spomen obilježja suprotna temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanim Ustavom Republike Hrvatske i ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
Naime i postojeći zakon u svom članku 11. stavku 4. utvrđuje kako natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika. Dakle, to je definirano postojećim zakonom i to člankom 11. stavkom 4.
Međutim, Zakon o grobljima i to je bio jedan od temeljnih nedostataka postojećeg Zakona o grobljima ne sadržava prijelazne odredbe koje bi uredile postupanje sa natpisima koji su na grobovima i grobnicama ili spomen pločama bili postavljeni prije 1. veljače 2021., 21. veljače 1998. godine kada je zakon stupio na snagu. Štoviše niti iz jedne odredbe postojećeg Zakona o grobljima ne proizlazi da bi se zatečeni natpisi trebali uskladiti sa tom odredbom članka 11. stavka 4. Zakona o grobljima iz čega proizlazi da su zabrane iz te odredbe propisane na način da tako vrijede za buduće pravne situacije, tj. one nastale nakon 21. veljače 1998. godine.
Na taj način se i danas susrećemo sa grobnicama, odnosno grobovima i natpisnim pločama pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostalih iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora. To je od 1991. do '95., a u Hrvatskom podunavlju i pod prijelaznom upravom Ujedinjenih naroda za Istočnu Slavoniju sve do 15. siječnja 1998. godine kada je donesena odluka o mirnoj reintegraciji Hrvatskog podunavlja.
Nadgrobni natpisi, poruke i njima pripadajuće aplikacije na pojedinim grobovima i grobnicama tih umrlih osoba očito su i nedvojbeno protivni članku 11. stavku 4. postojećeg Zakona o grobljima. Štoviše protivni su i Ustavu Republike Hrvatske, naime zbog svoje militantnosti, te poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje ideologije i ciljeva oružane agresije na Republiku Hrvatsku sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su i poštivanju prava čovjeka i mirotvorstvu i vladavine prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske, a u sadržajnom smislu često predstavljaju i poricanje Hrvatske države, te veličanje velikosrbstva.
Opisani nadgrobni natpisi na pločama i spomenicima, te pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuje hrvatsko društvo već godinama. Odredbom članka 11. stavka 4. trenutnog važećeg Zakona o grobljima propisano je da natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne i vjerske kao što sam i malo prije rekao i moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika.
Ja bih vas podsjetio također da je Vlada Republike Hrvatske osnovala Vijeće za suočavanje sa posljedicama vladavine nedemokratskih režima i da je u ožujku 2017. godine to Vijeće za suočavanje sa posljedicama vladavine nedemokratskih režima donijelo dokument dijaloga u kom je dokumentu dijaloga se posebno osvrnula i na normativno uređenje simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta od, taj dokument je nastao 28. veljače 2018. godine.
No, prije nego što pročitam taj dio iz dokumenta dijaloga ja bih htio reći da smo zbog mogućnosti proširenja i eventualnog pristupa društvenom revizionizmu u Republici Hrvatskoj ograničili se na moguće i eventualno uklanjanje takvih protuustavnih i protuzakonitih natpisa na Dan državnosti Republike Hrvatske, odnosno na spomenike, na natpise, spomen-ploče koje su upisane i postavljene na groblja i grobna mjesta nakon Dana državnosti. To je 30. svibnja 1998. godine kako ne bi ulazili u povijesne podjele koje su prethodile prije svega kao posljedica položaja Republike Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata. No, da se vratim na to što je Vijeće za suočavanje sa posljedicama vladavine nedemokratskih režima u ožujku 2017. godine napisalo kada govori o spornim obilježjima agresora na Republiku Hrvatsku između razdoblja od 1990. do 1995. godine, pa ću citirati da budem precizan u tom svom izričaju. Dakle, zbog specifičnih povijesnih okolnosti u kojima je došlo do raspada bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u odnosu na Republiku Hrvatsku te nužnosti njezine obrane u Domovinskom ratu eventualne blankentne zabrane mogle bi biti usmjerene i na obilježja pod kojima su agresorske postrojbe oružano djelovale na pojedinim dijelovima hrvatskog državnog područja od 1991. do '95. godine kao i na obilježja samoproglašenih okupatorskih vlasti i paradržavnih tvorevina tzv. Republike Srpske Krajine i njoj predhodećih srpskih autonomnih oblasti i srpskih oblasti protuustavno stvaranih na teritoriju Republike Hrvatske već od lipnja 1990. godine. S tim je povezan i poseban problem natpisa, poruka na grobnim spomenicima kojim se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Republiku Hrvatsku od 1991. do 1995. godine ili se veliča sama ta agresija ili velikosrpstvo.
Uz pravično uravnoteživanje javnog interesa i načela tzv. svetosti groba zasebno i u svjetlu prava na slobodu izražavanja ne bi bila ustavno-pravno neprihvatljiva eventualna odluka demokratske države da propiše posebna administrativna pravila ponašanja na grobljima kada je riječ o tim spornim natpisima, tj. porukama primjerice dopunom članka 11. stavka 4. tada još dan danas važećeg Zakona o grobljima.
Zaključno, iako je Zakon o grobljima donesen 1998. godine, tj. u veljači 1998. godine samo mjesec dana nakon što je Republika Hrvatska 15. siječnja 1998. godine ostvarila puni državni suverenitet i nad svojim istočnim dijelom Zakon o grobljima 1998. godine bio je i do danas je ostao pravno nedjelotvoran, neefikasan zakonodavni akt kada je riječ o natpisima, porukama i pripadajućoj često puta militantnoj grobnoj ikonografiji i simbolici koju su za vrijeme okupacije, odnosno prijelazne uprave Ujedinjenih naroda bili postavljeni na grobovima i grobnicama pripadnika okupatorske, vojnih i paravojnih postrojbi, a koji su nakon uspostave punog suvereniteta Republike Hrvatske na cjelokupnom državnom području zadobili svojstvo tzv. zatečenih natpisa i poruka.
Temeljni razlog tome leži u činjenici da zakon, odnosno postojeći Zakon o grobljima nije riješio način postupanja sa ovakvim natpisima koji su protu ustavni u Republici Hrvatskoj. Svjesni ove činjenice, dakle izrađen je prijedlog Zakona o grobljima koji u svojim člancima propisuje postupak uklanjanja takvih spornih nezakonitih protuustavnih natpisa i to na način da jedinica lokalne samouprave, odnosno njeno komunalno društvo koje upravlja grobljima može po službenoj dužnosti sam pristupiti sukladno Zakonu o uklanjanju ovakvih spomenika, odnosno natpisa na grobovima i grobnicama, a može to prijaviti i građanin koji ocjenjuje da je takvim natpisima, da su takvi natpisi protivni zakonu i Ustavu Republike Hrvatske i protivni postojećem Zakonu o grobljima.
U tom kontekstu zakon predviđa da o tome odlučuje u prvom stupnju nadležno komunalno tijelo jedinice područne, odnosno regionalne samouprave, dakle županijski u pravilu županijski upravni Odjel za komunalne poslove koji po prijavi donosi rješenje temeljeći rješenje na Zakonu o općem upravnom postupku.
Nakon donošenja ovog zakona moguće da će biti prijava koje će zahtijevati, odnosno predlagati donošenje rješenja o uklanjanju takvih natpisa na spomen pločama, pa će onda u samoj provedbi zakona biti obvezni župani kao nositelji izvršne vlasti u jedinicama lokalne samouprave formirati povjerenstvo koje broji 5 članova među kojima je obvezno povjesničar, povjesničar umjetnosti, arhitekt i pravnik koji bi na prijedlog upravnog odjela koji rješava u prvom stupnju taj predmet, tu prijavu mogli donijeti, odnosno svoj stav, svoje mišljenje o ustavnosti, protuustavnosti, nezakonitosti takvog jednog natpisa koje mišljenje nije obvezatno za onoga koji donosi rješenje u tom prvom stupnju.
Tim ukoliko se prihvati rješenje da je takav natpis protuzakonit, protuustavan onda se donosi rješenje u kojemu se obvezuje korisnik tog groblja da isto ukloni ukoliko je korisnik nedostupan, nepoznata boravišta i prebivališta onda je prema ovom prijedlogu zakona će se imenovati posebni zamjenik koji će biti opunomoćenik tog korisnika grobnog mjesta.
Ukoliko se ne izvrši u određenom roku to uklanjanje onda isto to upravno tijelo donosi postupak u kojemu će zakazati rok kada će se naime treće osobe kao što to radimo i u slučaju kada se uklanja bespravna gradnja putem treće osobe izvršiti na trošak vlasnika tog istog, odnosno korisnika tog groba uklanjanje tog istog natpisa odnosno spomen ploče.
Ono što je važno reći to je da je ovim zakonom propisana i zaštita, odnosno podnošenje žalbe u drugom stupnju Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje postupa u drugom stupnju i na rješenje ministarstva također je moguća upravna zaštita, sudska zaštita pri upravnim sudovima Republike Hrvatske, a na kraju postoji još jasno i Europski sud za ljudska prava koji može o tome donijeti odluku.
No, s obzirom na dugotrajnost takvih postupaka koji mogu trajati i više godina zakonom je predviđeno da prvostupanjsko rješenje je izvršno i temeljem prvostupanjskog rješenja moguće je napraviti, odnosno ukloniti, ukloniti sam spomenik, odnosno samu ploču, odnosno taj natpis ne čekajući pravomoćnost, odnosno završetak svih ovih postupaka koje sam malo prije spomenuo i malo prija obrazložio.
Dakle, da s time zaključim ocjenjujemo da je bilo potrebno taj zakon koji je donesen prije 27 godina sada razraditi, da je bilo potrebno definirati postupak, upravni postupak pri za to nadležnom tijelu konkretno Upravnom odjelu županije kako bi se uistinu razriješile brojne ili određeni broj takvih slučajeva u Hrvatskoj koji ne doprinose suživotu na ovom prostoru, koji su protivni ustavno-pravnom okviru Republike Hrvatske u kojemu je jasno Ustavu Republike Hrvatske Domovinski rat ocijenjen kao temelj stvaranja suverene i samostalne Republike Hrvatske i to je bio jedan od temeljnih razloga zašto je Vlada Republike Hrvatske predložila ovakav prijedlog zakona.
Evo hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Možete se ministre vratiti na mjesto.
Imamo poprilični broj replika.
Krenimo od početka. Prvi je poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Evo zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade.
Zakon o grobljima koji imamo pred sobom nije samo pravni okvir već i snažna poruka poštovanja prema žrtvama Domovinskog rata i temeljima naše države. Prvi put jasno se određuje status memorijalnih groblja za hrvatske branitelje čime se afirmira njihova posebna uloga u povijesti i našem kolektivnom sjećanju.
Ovim zakonom također štitimo ne samo dignitet pokojnika, nego i vrijednosti koje baštinimo kao narod. Posebno pozdravljam odredbe kojima se uređuju zabrane veličanja agresije na Hrvatsku kroz spomenike i natpise koji vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana.
Moje pitanje glasi. Pričali ste puno o provedbi tih odredbi na terenu, ali postoji li neki okvir za edukaciju i podršku jedinicama lokalne samouprave kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala provedba ovog zakona?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Ostrogović pa ja mislim da sam uvodno rekao zašto smo krenuli, odnosno pripremili novi Zakon o grobljima zbog pravne nedorečenosti i podnormiranosti ove problematike i jer smo svjedoci, a u razgovoru sa brojnim jedinicama lokalne samouprave da im treba jedan akt koji će uskladiti, izjednačiti postupanje na nivou cijele Hrvatske sa jedne strane.
Što se tiče ovog drugog dijela vašeg pitanja, da ovdje je potrebno kao i inače u životu imati mjeru kako i na koji način se postupa s obzirom na osjetljivost groblja, grobnog mjesta i poštivanja pokojnika koji su u tim grobovima i tu treba imati tu jednu mjeru koja će ja se nadam biti uspostavljena podizanjem rješavanja ovih predmeta na razinu županijskih upravnih tijela, odnosno povjerenstava koje će odlučivati i gdje će biti ljudi koji mogu …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… ocijeniti usklađenost pojedinog natpisa sa Ustavom Republike Hrvatske.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Pozdravljam i podržavam ovaj zakon jer uređena groblja nisu samo pitanje estetike, onda su pitanje identiteta pogotovo kad govorim o grobljima naših branitelja. Naime, događa se situacija da se na jednom mjestu dostojanstveno polaže vijenac, a 10, 20 metara dalje izrasla drača preko spomenika. Ovaj zakon to prvi put rješava sustavno kroz jasna pravila obveze i mehanizme nadzora.
Moje je pitanje hoće li se uz provedbu ovog zakona uvesti i trajni standardi za održavanje memorijalnih groblja branitelja kako bi svaka županija znala što točno znači dostojanstveno počivalište najzaslužnijih za našu neovisnost i slobodu.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Babić, da groblje je mjesto svojevrsnog pijeteta, odavanje spomena na nama drage osobe koje se nalaze u tim, koje su ukopane u te iste grobove i urednost, čistoća održavanja dovoljno govori o kulturi naroda čiji su to grobovi. Držim da je obveza jedinica lokalne samouprave da takva mjesta, dakle groblja održavaju u komunalnom redu, a što se tiče spomen obilježja, odnosno što se tiče memorijalnih groblja onda ovim zakonom su oni dati na korištenje i upravljanje Ministarstvu hrvatskih branitelja koje bi trebalo posebno voditi računa o uređenosti tih istih grobnica, groblja i grobnih mjesta.
Mi smo ovim zakonom kako se tu vidi predvidjeli da u grobovima u kojima su ukopani hrvatski branitelji ne može upravitelj groblja kasnije raspolagati tim grobnim mjestima, oni i dalje ostaju takvima …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… kakvi su zatečeni u vrijeme kada više nije bilo nasljednika i korisnika tog groblja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre za vjerovati je da ljudi misle da smo u smrtnosti svi jednaki, no na žalost znamo da to nije uvijek tako. Uvijek je bilo a i biti će onih koji žele i nakon svoje smrti pokazati svoju veličinu, svoju moć, svoje bogatstvo, a u stvarnosti pokazuju vlastiti primitivizam.
Zanima me zašto u ovom Zakonu o grobljima niste zabranili ili ograničili izgradnju osobnih mauzoleja, osobnih kapelica i monumentalnih spomenika koji se izdižu iznad drugih grobova i narušavaju izgled samog groblja?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovana zastupnice Dragić.
Pa jesmo, propisali smo ovim zakonom i uvjete gradnje i za sve te uvjete, odnosno za sve te zahvate na grobljima potrebna je i suglasnost upravi groblja. Prema tome, nije tek tako moguće pristupiti izgradnji grobnice, novog groblja, spomenika, mauzoleja kako ste ga vi nazvali bez suglasnosti jedinice lokalne samouprave, odnosno tvrtke u njenom vlasništvu.
Prema tome, propisali smo mislim da je u članku 13. propisali smo jednim člankom da za to se moraju utvrditi uvjeti gradnje kako i na koji način pristupiti izgradnji tog objekta na groblju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, ministre.
Ovim novim zakonom između ostaloga kao što ste i rekli nakon 20 i nešto godina koji se mijenja propisuje se i postupak dodjele grobnih mjesta, ali i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća što je do sad bilo neujednačeno i nije bilo predviđeno kao upravni postupak.
Ja ću se sad malo vratiti na tu grobnu naknadu. Zapravo da li ona ostaje i dalje kao predmet određivanja jedinica lokalne samouprave imajući u vidu zapravo i male jedinice lokalne samouprave, pa i gradovi ili će ona kao takova biti u nekakvom pravilniku određena putem ovog novog zakona.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani zastupniče Sobota.
Ništa se tu neće promijeniti, ostaje grobna naknada koju plaća korisnik grobnice odnosno groba koja je naknada u stvari prihod nadležnoj upravi groblja kako bi mogao upravljati groblje, održavati to isto groblje. Iz samog zakona proizlazi potreba donošenja odluke predstavničkog tijela kojom se odlukom propisuje i naknada, sa kojom se odlukom propisuje način održavanja, zadužuje uprava groblja u održavanju, eventualnom proširenju, dogradnji groblja itd. itd.
Dakle i dalje će jedinica lokalne samouprave i to je bila osnovna postavka ovog zakona s obzirom da se radi o komunalnoj djelatnosti da u cijelosti grobljem i dalje, ali sada na jedinstveni način na području Republike Hrvatske upravlja za to nadležna jedinica lokalne samouprave.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Auguštan Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, kolegice i kolege Zakon o grobljima svakako donosi važne promjene ali iz prakse jedinica lokalne samouprave jasno je da će njegova provedba u nekim dijelovima biti izazovna.
Želim upozoriti da mi na terenu imamo slučajeve gdje su korisnici grobnih mjesta preminuli, nasljednici nikada nisu dostavili rješenja o nasljeđivanju, a sudovi pogotovo evo konkretno sud u Zagrebu nas traži pojedinačne zahtjeve za svaki slučaj, naplaćuju pristojbe i traži da rješenja dođemo u Zagreb iz pokupiti osobno da ih preuzmemo i to često nam dostavljaju bez osnovnih podataka, bez OIB-a ili adresa i to nama kao upraviteljima groblja onemogućuje pravilnu evidenciju i zaduživanje korisnika.
Pozdravljamo to što zakon sad predviđa da rješenja se dostavljaju po službenoj dužnosti, no pitanje je …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… da li će to biti obveza sudova da oni to sami dostave automatski?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Rekao sam uvodno, dakle da je korištenje groba nasljedno pravo, prema tome ne samo sudovi, prije svega javnobilježnički uredi koji donose rješenja o nasljeđivanju su dužni dostavljati nadležnom tijelu ako je predmet nasljeđivanja i grobno mjesto, odnosno korištenje grobnog, obveza dapače će biti temeljem zakona javnobilježničkih ureda, da u slučajevima kada donose rješenja o nasljeđivanju, a predmet nasljeđivanja je grobno mjesto to isto dostave nadležnoj upravi tog istog groblja.
Čak i u vrijeme kad je donesen ovaj važeći zakon još uvijek su tada sudovi jedini donosili rješenja o nasljeđivanju, tada još nije bio u tom smislu prepoznat javni bilježnik, pa onda evo i to je jedan od razloga donošenja ovog zakona tako da ćemo zakonom obvezati tijela koja, odnosno prije svega javnobilježničke urede da dostavljaju upravama groblja te podatke kako ne bi imali problema i tražili kao što ste vi sami rekli.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
Da smo imali odavno zakon koji bi štitio vrijednosti baštinjene u Domovinskom ratu ne bi bilo potrebe za Zakona o grobljima i ne bi bilo potrebe za micanjem agresorskih spomenika. Zakonska regulativa bi sama onemogućila ovakvo teško vrijeđanje vrijednosti stečene u Domovinskom ratu.
Ovaj zakon donesen je na inicijativu Domovinskog pokreta, bio je samo brzo djelovanje na da se što prije maknu ploče koje vrijeđaju naš narod. Mislite li da bi Domovinski rat i sve što proistječe iz Domovinskog rata trebalo zaštititi jednim univerzalnim zakonom, primjerice Zakonom o zaštiti vrijednosti iz Domovinskog rata?
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Lipovac Pehar.
Da, ovaj zakon je došao 27 godina nakon temeljnog zakona koji je donesen u jednoj drugoj okolnosti. To je bilo vrijeme nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i zakon kao što smo vidjeli nije pružio i definirao postupanje kada je u pitanju ova problematika.
Trebalo je proći 27 godina kad su se evo stekli uvjeti da se donosi Zakon o grobljima koji će između ostaloga i riješiti pitanje uklanjanja ovakvih spomenika. O tome da li je potrebno donijeti zakon koji će se posebno valorizirati, vrednovati uloga Domovinskog rata to je svakako za raspravu. Mislim da je obveza bilo koje vlasti u Republici Hrvatskoj, bilo koje Vlade, bilo kojeg saziva Hrvatskog sabora da svojim aktima vodi računa …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… o tom dijelu hrvatske povijesti koja je jedan od temeljnih …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… postavki u izvorišnim osnovama hrvatskoga Ustava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Jeckov.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre želim vas pitati nešto vrlo praktično. Nadgrobni spomenici koji su dakle, koji postoje, koji postoje nakon 30.5.1990. godine na kojima vrlo jednostavno piše ovdje počiva Marko Marković, spomenik podiže ožalošćena obitelj, porodica ali sve to piše na ćirilici. Recite nam šta će biti sa tim spomenicima? Hoće li i oni vrijeđati nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice.
Mislim da je u zakonu napisano, dapače i obveza je i obveza je korisnika groblja na grobnim mjestima istaknuti podatke o osobama koje su ukopane ako tako mogu reći u to grobno mjesto i neovisno o tome i dalje je napisano na latinici ili ćirilici taj će grob što se tiče ovog zakona i dalje, uopće nije predmet uređenja ovog zakona, a mislim da ste to i vi sami znali bez da ste me pitali.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre jasno je o čemu se ovdje radi. Ja sam još 2017. godine kao zastupnik uputio i pitanje i prijedloge da se skinu, da se donese zakon četnička obilježja koja je imao na primjer Vojislav Stani … ovaj Šoškovčanin i drugi spomenici koji imaju širom naše Hrvatske. Četnička obilježja nisu ćirilica, to su četnička obilježja krvoloka koji je pobio 12 policajaca. Tada ste odgovorili da to nećete napraviti, imam službeni dopis, zapis tj. mišljenje Vlade. Razlozi su jasni, ali zato nemojte biti licemjerni, nego ovo recite prihvaćamo sada iz tih i tih razloga. Ako možete nabrojiti razloge i dao sam ja zakon svoj u proceduru prije ovoga zakona, pa zbog čega niste dali mišljenje i taj moj zakon u proceduri. Ovo je jednostavno je sve farsa ostalo jer se radi o četničkim obilježjima.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Sjećam se kolega Bulj tog vašeg prijedloga koji mi se čini, koji se čini mi se svodio na jedan članak, a često puta znate predlaganjem jednog nedorečenog zakona može se napraviti veća šteta i unijeti veće podjele nego koje su u tom trenutku kada se možda iz najbolje namjere ili ne znam već što ili iz nekih drugih razloga predlažu takvi zakoni. Taj zakon je bio tako napisan da nije bio prihvatljiv. Trebalo je pripremiti zakon koji će podrazumijevati postupak, voditi računa da se ne pogriješi, da se nastoji napraviti to na civiliziran način, primjeren današnjem trenutku u Republici Hrvatskoj i mi mislimo da smo ovime na određeni način to postignuli.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
.../Govornik nije uključen./...
.../Upadica: Mikrofon, molim vas./... Hvala. Domovinski pokret je u vaše ministarstvo uputio prvi nacrt Zakona o grobljima i dao je izvjesnu slobodu samom ministarstvu da uredi kojom procedurom će sve sporne spomen-ploče biti detektirane i povodom toga i uklonjene. Možete li nam reći nešto o načinu uklanjanja tih ploča? Kako možemo biti sasvim sigurni da će taj Zakon u pogledu spornih nadgrobnih spomenika biti sproveden sa riječi odnosno sa zakona na djelo? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani zastupniče Mišić. Politička volja, stav, kako hoćete, se ovim prijedlogom zakona oživotvoruje kroz definirani postupak. Mi smo htjeli da taj postupak bude vođen sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, da se on provede kao što RH i u drugim slučajevima postupa po prijedlogu, zahtjevu naših sugrađana ili kada se određeni postupak vodi po službenoj dužnosti.
Prema tome, nakon što HS u dva čitanja donese ovaj Zakon, onda će odgovornost za njegovu provedbu biti na županijskim upravnim odjelima, a nadzor nad takvim postupanjem ima resorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i ne vidim razloga da se on ne bi .../nerazumljivo/... sproveo onako kako je ovim Zakonom predviđeno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče, poštovani ministre, evo, ja uistinu moram pohvaliti ovaj Zakon. Puno toga je regulirano jer smo na terenu se sve i svašta znalo događati, ovisno od sredine do sredine, ovaj, pa i kad su vlasnici grobova sami izvodili kojekakve radove i mislim da je to uistinu dobro. Ono što je moje pitanje u čl. 3 st. 3 piše, umrlu osobu u pravilu ukapa se na groblju koje se nalazi na području jedinice lokalne samouprave u kojoj ima prebivalište. U sljedećem stavku postoji i iznimka.
Ono što je karakteristično za Zagorje, ne znam za drugdje, da administrativne granice jedinica lokalne samouprave se ne poklapaju sa župnim ovaj, granicama, a obično se ljudi ukapaju ovisno kojoj su župi pripadali, no međutim, i to je dobro da se ostavila mogućnost, no problem je jer sve više zahtjeva dolazi npr. iz Zagreba ovaj, za kupnju grobnih mjesta jer su daleko jeftinija nego u Zagrebu, na koji način to možda onda regulirati i spriječiti? Da li u …
.../Upadica: Hvala./... svojim aktima mogu to jedinice lokalne samouprave?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani zastupniče.
Jedinice lokalne samouprave jer nije to samo slučaj u Zagorju, diljem Hrvatske postoje jedinice lokalne samouprave čija se groblja nalaze na području druge jedinice lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave koristi zajedničko groblje pa onda tu mogu nastati doduše, neki problemi na način pojedina jedinica lokalne samouprave ne propisuje skuplje ukope za građane iz druge jedinice lokalne samouprave. Ovdje kad je riječ o groblju koje dijeli i nalazi se na području jedne, a služi za ukop druge, građana iz druge jedinice lokalne samouprave, zakonom je predviđeno da mogu, da mogu potpisati, odnosno zajednički dogovoriti međusobni sporazum i urediti način ukopa u tom istom groblju za građane jedne i druge jedinice lokalne samouprave. Izvorno je ono što je promišljeno, groblje služi za ukop naših građana koji žive na području dotične jedinice lokalne samouprave, no …
.../Upadica: Hvala./... postoji iznimka kada se može, ali to onda opet treba odlukom vijeća propisati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala. Evo, poštovani ministre, ja ću se složit da nam je potreban novi Zakon o grobljima, prije svega suvremenije jer je bilo stvarno različitih postupanja zbog zastarjelog zakona. Mene zanima, imam pitanje uz čl. 13 jer sam se, nema dugo, i sama našla u jednoj situaciji kada mi se obratila jedna udruga. Naime, zanima me tko može podnijeti prijavu? Može li to biti npr. udruga, odnosno neka pravna osoba, jedinica lokalne samouprave ili upravitelj groblja po službenoj dužnosti i kome se konkretno podnosi prijava, jedinici lokalne, upravitelju groblja ili povjerenstvu iz čl. 33 predloženog zakona?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovana zastupnice. Zakonom je propisano da zahtjev se podnosi nadležnom upravnom odjelu jedinice područne odnosno regionalne samouprave tj. nadležnom županijskom upravnom odjelu za komunalne poslove. Zahtjev ili prijedlog, bolje rečeno, može podnijet i uprava groblja, može i jedinice lokalne samouprave, može bilo tko tko time ocjenjuje da su osjećaji vjerski i nacionalne, moralni naših sugrađana povrijeđeni, može to s time podnijeti zahtjev, a o tome odluku donosi u prvom stupnju županijski upravni odjel, a po eventualnoj žalbi o tome donosi odluku ministarstvo, a u slučaju nezadovoljstva i takvom stavom ministarstva, o tome rješavaju upravni sudovi RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani ministre.
Odredbom čl. 33 je propisano da u svrhu davanja stručnog mišljenja se osniva povjerenstvo. Povjerenstvo će imati 5 članova, definirano je tko su ti članovi povjerenstva. Ono što mene zanima, mi smo u nekim drugim zakonima imali često određena povjerenstva, a oni su kad je riječ o nekakvim drugim stvarima, često su se zvali povjerenstvo za lijepo. E sad, ovdje me zanima zašto jedan od člana povjerenstva niste stavili možda nekakvog likovnog umjetnika, odnosno pri tom mislim jer ste stavili povjesničara i povjesničara umjetnosti. Čini mi se da bi to bilo okej i nekako mi se čini, još jedna stvar, dakle oni daju stručno mišljenje, vi ste u obrazloženju zakona rekli da to stručno mišljenje, tijelo koje će izdati rješenje ne obvezuje. Dakle koji odnos je onda između zadaće i tog stručnog povjerenstva i tog tijela jer to tijelo koje će izdati rješenje ovo mišljenje ne obvezuje.
.../Upadica: Poštovani potpredsjednik …/... Dakle tu je ostalo malo nešto nedorečeno.

Reiner, Željko (HDZ)
… i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Mrak-Taritaš.
Da, odgovornost je na onome tko donosi rješenje, dakle osobi, službeniku upravnog tijela županije za donošenje rješenja u prvome stupnju i stoga je njegov stav i odgovornost za donošenje tog rješenja njemu pomoć u tome, mogu i dati će mu to povjerenstvo. No, taj stav povjerenstva u slučaju da stranka koja je podnijela bude nezadovoljna takvim stavom upravnog tijela može poslužiti kao dobra osnova za podnošenje žalbi ministarstvu, prema tome, taj stav koji eventualno ne bi bio prihvaćen, takvo mišljenje koje ne bi bilo prihvaćeno može poslužiti kao put za žalbu koja je .../nerazumljivo/... nezadovoljna takvim rješavanjem i na određeni način dat će jednu sliku, širu sliku, …
.../Upadica: Hvala./... jednog povjerenstva o tom istom predmetu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mlinarić.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući. G. ministre, kako sam vas jutros pohvalio, sad baš i ne mogu vas previše pohvaliti, nažalost ovaj Zakon dolazi prekasno, jako prekasno. Rekli ste danas u, da u, kad ste obrazlagali zakon, rekli ste da mogu prijaviti i pojedinačno osobe ili udruge ili bilo tko drugi. Ja se nadam i siguran sam da će Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Milošević, Anja Šipraga, da će oni prijaviti ove četničke spomenike koje strše po Hrvatskoj, koji zapravo zagađuju hrvatsku zemlju.
Rekli ste o zakonu da je donesen '98. g. poslije mirne reintegracije, to je točno, ali ovih nakaradnih spomenika ima i na Banovini i na Kordunu i u dalmatinskom zaleđu, ima ih svugdje. Ja sam ih isprint'o, u raspravi od 15 minuta ću ih sve spokazat, da ljudi više što piše na tim spomenicima, kakve nakaradne napise imaju i kak'e lijepe spomenike imaju dok mi naše mrtve .../nerazumljivo/... vadimo ispod tona i tona smeća, tu se vidi jedna velika razlika, ali tome je kraj došao. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani kolega Mlinariću, slažem se s vama u dijelu kojemu govorite da su brojni spomenici i spomen-ploče natpisi protivne Ustavu RH, o tome sam govorio u svojoj uvodnoj riječi, ali isto tako, držim da moramo činiti sve da jednim civiliziranim, pravnim postupkom ne stvaramo nove podjele tamo gdje do tih podjela nema potrebe doći. Dakle RH treba biti uređena država koja se može s tim i takvim spomenicima nositi na način da ih uklanja, skida, diže sa tih mjesta jer doprinose podjelu u hrvatskome društvu i zato mislim da je ovaj Zakon dobrodošao da riješi takve probleme, ali s druge strane, da budemo u tome, rekao sam, imali mjeru kako ne bi dalje doprinijeli podjelama u hrvatskom društvu jer mislim da je to bila osnovna intencija i onda kada je Hrvatska …
.../Upadica: /... riješila pitanje okončanja rata mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo, poštovani ministre. Jasno je da je ovaj Zakon iznuđen od strane Domovinskog pokreta, međutim, bit će puno problema u provođenju toga Zakona obzirom da niz institucija, pa i pravosudnih odluka u RH će moći problematizirati ove odredbe ovoga Zakona.
Naime, jedan od motiva glavnih kao što piše u obrazloženju, bilo je upravo neodgovarajuće obilježavanje na grobljima agresorskih vojnika, a mi još u Hrvatskoj, nažalost institucije nisu riješile ni kad je započela srbijanska oružana agresija, koje sve sastavnice u njoj sudjelovale, zatim ograničenje datumsko 30. svibnja je besmisleno, je li, jer u nekim dokumentima piše da je Domovinski rat, da se priznaje status od 5. kolovoza, da ne govorim da se ne zna kad je započela srbijanska oružana agresija i sl.
Isto tako, mislim da zakon nije usklađen ni sa ženevskim konvencijama, tako da je rađen površno, rekao bih, za predizborne svrhe sada, a kada bude došlo do provođenja, bit će cijeli niz …
.../Upadica: Hvala./... problema koji se neće riješiti …
.../Upadica: Poštovani. Hvala lijepo./... do drugog čitanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Isteklo je vrijeme. Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. potpredsjedniče, da, kolega Jurčević, Domovinski pokret je predložio sam zakon i donošenje ovog Zakona bio je jedan od naših dogovora prilikom formiranja koalicije, to nismo nikad sporili, dapače. Mislim da je dobro da je zakon donesen, to uopće, oko toga ne dvojim. Ne mislim da je on apsolutno suprotnosti sa Ženevskom konvencijom. Mi smo definirali 30. svibnja, a mislim da je o datumu koji se može smatrati trenutak velikosrpske agresije na Hrvatsku definiran u brojim i međunarodnim dokumentima, mi smo uzeli 30. svibnja kao dan hrvatske državnosti, nakon čega bi se ovakav zakon mogao, mogao, mogao provoditi i rekao sam to uvodno, nismo išli ka ranijim, ranijim datumima iz hrvatske povijesti, ranijim periodima kako ne bi doprinijeli tom širem povijesnom revizionizmu, što mislim da nam nije cilj u RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče. Pa g. ministre, ja vam čestitam na donošenju ovog Zakona, evo, u samim raspravama i svemu kad smo pričali, jasno je da ovo jedan težak zakon, dugo vremena je prošlo, da se donese ovaj Zakon, od .../nerazumljivo/... ovoga Zakona, ono što želim reći u ovom trenutku, sviđa mi se ovo što ste govorili o civilizacijskim dosezima, naravno, svaka osoba zaslužuje grobno mjesto i na način da je to obilježeno kako to zaslužuje i ta država i svi vi kao društvo.
Smatrate li obzirom na našu turbulentnu prošlost hrvatsku koja je stvarno iza nas jedno stoljeće ratovanja, nema škrape, nema područja, to je sigurno u dalmatinskom zaleđu gdje nalazimo kosti, pa evo ima i naših kostiju po Sloveniji, da smo došli do jednog stupnja možda i demokracije i civiliziranosti da u biti sve te ostatke svih Hrvata koji su svih tih ratova da ih dovedemo i vratimo u Hrvatsku i na jedan način zatvorimo to poglavlje civilizirano i kulturno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Dakle ova vaša intervencija poštovani zastupnice Kukavica nadilazi tematiku ovoga zakona i trebala bi biti predmet jednog konsenzusa, pa ako hoćete i političkih stranaka i da ne bude dio predizborne kampanje bilo koga i bilo koje političke opcije u Hrvatskoj. Ja mislim da svi stradali na svim dijelovima svijeta, svi hrvatski državljani koji su stradali imaju pravo na primjereno obilježavanje odnosno primjereni brigu o njihovom, o njihovom statusu odnosno načinu kako brinuti o svim žrtvama u bilo kom periodu hrvatske povijesti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prva će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o važnom zakonu, o novom Zakonu o grobljima koji uređuje područje koje zadire duboko u naš odnos prema pokojnima, ali i u nadležnosti i obveze JLS. Zakon je svakako bilo potrebno donijeti. Groblja nisu samo prostori ukopa, oni su dio naše kulture, tradicije i poštovanja prema umrlima. Jasna pravila i standardi koji uređuju upravljanje grobljima i prava korisnika grobnih mjesta trebali su biti modernizirani i usklađeni s praksom, međutim moramo otvoreno reći da se ovaj zakon donosi ne radi potrebe, već pod političkim pritiskom pod krinkom uklanjanja spornih spomenika, što je uvjetovao koalicijski partner. U obrazloženju se navodi da je cilj ukloniti natpise i simbole koji vrijeđaju vjerske, nacionalne i moralne osjećaje građana, te veličaju agresiju na RH. SDP u potpunosti podržava uklanjanje četničkih obilježja koja, i agresiju na Hrvatsku, međutim upozoravamo na način provedbe koje može stvoriti ozbiljne političke i pravne probleme. Zakon predviđa osnivanje županijskih povjerenstva koji odlučuju o uklanjanju takvih obilježja. Iako su u njih uključeni stručnjaci, povjesničari, pravnici, arhitekti i povjesničari umjetnosti, nema jasno definiranih kriterija odlučivanja, niti mehanizma kontrole njihove nepristranosti, ni nadzora nad njihovim radom. Takav model otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije prošlosti. Postoji stvarna opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivno politički obračun umjesto u usklađeno i pravno utemeljeno uređenje prostora. To nije smjer koji kao društvo želimo podržati. Dodatno upozoravamo i na upozorenja vjerskih zajednica, osobito židovske i bošnjačke koje su jasno ukazale da njihova vjerska pravila ne dopuštaju premještanje posmrtnih ostataka osim u iznimnim situacijama. Ako zakon ne predvidi konkretne konzultacije s vjerskim zajednicama i njihovo mišljenje u procesima odlučivanja, postoji ozbiljan rizik od povrede vjerskih sloboda i dostojanstva pokojnika. Pozitivno je što se zakon modernizira određene institute. Postojeći zakon koji je iz 1998.g. i posljednji put mijenjan 2017.g. jasno je da su promjene tog zakona stvarno nužne, ali da one donose jasne upute, a ne da se njima može manipulirati jer zakon s nejasnim i nepreciznim uputama o tome što se i kada uklanja lako može postati alat za zloupotrebu.
Sada još želim malo govoriti i o tehničkim stvarima odnosno izazovima iz prakse JLS. Smatramo da bi trebalo svakako u čl. 4. st. 4. brisati riječ „u slučaju da se čuvaju na groblju“ jer iz formulacije proizlazi da bi urne mogle biti čuvane i izvan groblja, što svakako nije dopušteno, niti je u skladu s praksom. Također predlažemo da se rok za gubitak prava korištenja grobnog mjesta zbog neplaćanja skrati sa 10.g. na 5.g. jer 10.g. je stvarno predug rok koji stvara probleme, visoke dugove korisnika, neusklađenost s drugim zakonima i otežano upravljanje ograničenim prostorom. Također trebalo bi jasnije određivanje prioriteta kada se više osoba javi za isto grobno mjesto. Potrebno bi bilo točno definirati tko ima prvenstvo, nasljednici korisnika ili umrle osobe kako bi se izbjegli dodatni sporovi. Veliki problem svakako o kojem sam govorila i u replici, je nesređena evidencija korisnika grobnih mjesta a to osobitom smatram kod starih grobova, ti nasljednici se ne javljaju, a sudovi traže posebne zahtjeve te naplaćuju pristojbe za izdavanje rješenja o nasljeđivanju koja često nam nisu potpuna i nisu nam dovoljna kako bi upisali korisnike i vodili registar jel ta grobna mjesta ponekad nisu bila dio ostavinske rasprave.
Primjer stvarno mogu navesti sud u Zagrebu od kojeg smo zaprimili obrazloženje da je za svakog korisnika potrebno dostavljati konkretno pojedinačni zahtjev te ukoliko se rješenje pronađe u njihovoj arhivi potrebno da po iste dođemo sami i da kod preuzimanja dostavimo biljeg u iznosu određenom. Međutim, kod malih jedinica lokalne samouprave kada vi imate jednu osobu koja je zadužena za to to stvarno komplicira kompletnu situaciju.
Također, imamo i puno često susreta sa situacijom da grobna mjesta nisu nikada bila evidentirana kao ostavinska imovina pokojnika.
Pozdravljamo, moram reći da pozdravljamo što se sada propisuje da to rješenje o nasljeđivanju ide po toj službenoj dužnosti, no moramo se pitati i što je ovdje dao ministar odgovor ali mi želimo biti sigurni da je to propisano da sudovi doista će to slati automatski bez nekih dodatnih zahtjeva jedinica lokalne samouprave jel ako to jasno ne bude propisano baš u zakonu problem neće biti za nas riješen.
Kod starih grobova postoji problem dimenzije grobnih mjesta pogotovo u ruralnim područjima. Zakon naime propisuje standardne dimenzije, ali ta mnoga stara grobna mjesta ne zadovoljavaju te uvjete i to svakako stvara problem kod gradnje i uređenja groblja pa tražimo fleksibilnost u podzakonskim člancima negdje vezano za stara groblja koja nisu moguća sa standardnim dimenzijama.
Suglasnost za izvođenje radova dobro je da se uvode procedure, ali potrebno je precizno definirati tko može izvoditi radove i kako na koji način komunalne službe to mogu kontrolirati jel u praksi nam se događalo da radove izvode izvođači bez ikakve komunikacije sa upraviteljima groblja.
Moram još se, dodati rokove koje, koji su propisani za usklađivanje evidencija. Mislim da ti rokovi često neće biti ostvareni, ostvarivi jer podaci za mnoga stara grobna mjesta jednostavno ne postoje. Možda je potrebno malo produljiti prijelazne rokove i dodatnu podršku manjim jedinicama lokalne samouprave, tu govorim za stvarno općine koje imaju jednog službenika na više poslova kako bi i oni mogli a da nisu van roka uskladiti sve ono što se od njih očekuje.
Zaključno ću reći da zakon svakako zadire u nekim u dijelovima u osjetljivo ali i važno područje, nosi potencijalne koristi ali i ozbiljne rizike. Kako bi on bio pravedan, proveden i prihvaćen u praksi on mora uvažiti primjedbe danas koje ovdje imamo od oporbe, primjedbe od vjerskih zajednica, ali i primjedbe od jedinica lokalne samouprave.
SDP će nastaviti sudjelovati konstruktivno i predlagati rješenja jer jedino zakon koji se može pošteno provesti ima smisla.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovani zastupnik Milorad Pupovac.
Izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani predstavnici Vlade, kolegice i kolege, kada se pitanje grobnih mjesta pretvori u političko pitanje i kada se pretvori u pitanje biti ili ne biti političkih opcija onda je to uvijek riskantno pitanje.
Tako i sa ovim zakonom koji je došao u saborsku raspravu na način na koji je došao. Najprije je trebalo ukloniti SDSS iz mogućnosti da sudjeluje u Vladi i da se to proslavi, a onda nakon toga je trebalo izmijeniti Zakon o grobljima tako da se ukloni ono što se naziva četničkim spomen obilježjima na grobljima pa da se to proslavi, pa će se vjerojatno slijedeći put pronaći nešto drugo i nešto treće što će biti u vezi sa Srbima u Hrvatskoj pa vjerojatno tako sve dok u Hrvatskoj ne bude bio i zadnji Srbin a nismo baš predaleko od toga.
Dakle, nakon što u Hrvatskoj ima Srba toliko koliko ima sad smo prešli na groblja da vidimo ima li viška na grobljima. Sad kad je to tako dozvolite mi da nešto kažem.
Svako grobno mjesto je nešto što bi trebalo biti poštovano. Ono što može biti sporno jeste pitanje ideologije, znamenja, simbola koji mogu dijeliti, vrijeđati i na različite načine podržavati netoleranciju i mržnju u društvu i o tome je legitimno raspravljati i o tome je legitimno razgovarati.
Međutim, toga razgovora nije bilo i te podijeljene zajedničke odgovornosti također, nije bilo jer joj se prilika nije dala. Stvara se dojam kako je po cijeloj Hrvatskoj razasuto četničko groblje i sad su došli novi oslobodioci koji će Hrvatsku osloboditi od tih četničkih grobova. Je li to istina? Pa naravno da nije.
Ali koga briga za istinu? Važno je da mi napravimo svoj posao. Važno je da se mi pokažemo da smo, eto, još jednom oslobodili Hrvatsku, a ovaj puta od tzv. četničkih grobalja. E sad, kad je takva namjera u pitanju, onda je pitanje da li ovaj Zakon može biti obziran prema svemu o čemu treba biti obziran pa ću sljedeće reći, ako se pod ovim pitanjem vrijeđanja vjerskih, nacionalnih i drugih osjećaja, misli na one koji veličaju četničku ideologiju i četnička znamenja, oni koji veličaju tvorevinu koja je i Srbima i Hrvatima nanijela ozbiljne boli, ozbiljne žrtve, ozbiljna razaranja i trajne traume, onda ću reći, da, i ja sam protiv toga.
Ali ako se ne misli i na ona druga znamenja, ona koja ovdje ponekad čujemo od nekih kolega, dakle ona koja su povezana sa ustaškom ideologijom i sa ustaškom idejom, koja također, možemo naći na pojedinim grobnim mjestima, na grobljima, ali i izvan groblja na spomenicima, ja ću reći, u redu, ako se misli i na to. Ali nisam siguran da se misli na to, žao mi je što nema ministra jer bi ga to pitao da mi kaže, misli li se i na to.
Razmišlja li o tome, se o tome da postoje ljudi koje to smeta i koje može vrijeđati vjerske osjećaje, nacionalne osjećaje građana RH. Ili se misli da takvih više nema i ako ih ima, da je to nevažno što ih smeta. Ako je tako, pa što će onda manjinski zastupnici srpske nacionalnosti u HS-u? Pa što će onda ustavni zakon, što će uopće bilo koji drugi zakon o pravima nacionalnih manjina, ako je tako? Što će uopće rasprava o dijalogu i podijeljenoj odgovornosti, ako je tako?
Dakle izašao sam govoriti o nečemu što je razmjerno jednostavno ako znamo šta hoćemo. Dakle ako hoćemo ovo društvo osloboditi od nasljeđa historijskog, ideološkog i političkog zla koje predstavlja i ustaška i četnička ideologija i trag u zlu, to je vrlo jednostavno ako hoćemo i u meni i u stranci koju vodim i klubu kojem pripadam, naći ćete lako partnera. Ali ako mislite da ćete abolirati jedne, a kazniti samo druge, nećete donijeti dobro Hrvatskoj.
Lako za Srbe, a nećete donijeti dobro ustavnim vrijednostima o kojima se ovdje govorilo, ali citiralo selektivno. Tako da, reći ću još nekoliko stvari.
'97. g. je RH potpisala sporazum sa SR Njemačkom o zaštititi vojničkih grobalja njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Takvi zaštićenih grobalja ima u 4 lokacije u Hrvatskoj. Dvije u Zagrebu, jedna na Mirogoju, jedna u Splitu, jedna u Puli. Je li to u redu? Jeste. Pokrenuta je inicijativa i Ministarstvo branitelja je to prihvatilo da se oskrnavljeno groblje pripadnika ustaških formacija i domobranskih formacija iz Drugog svjetskog rata na Mirogoju obnovi i uredi. Ako se to napravi na primjeren način, a da se ne veliča ustaška ideologija, ima li netko tko bi bio protiv toga danas?
Ako mene pitate, ja ne bih, pod tim uvjetom. Da. Ali to ionako nitko ne pita jer se kaže ovo je naša kuća, i mi to sređujemo, a vi, kao što neki otvoreno kažu, vi ste ionako samo gosti. I kad je ovdje netko, vjerojatno u dobroj vjeri rekao, idemo skupiti sve kosti poginulih Hrvata u različitim ratovima i sahraniti ih na jedno mjesto, a što ćemo sa kostima svih drugih ljudi koji su stradali?
Hoćemo postupiti onako kako smo postupili u novskom Trokutu na strašnom mjestu i '45. i '91., strašno mjesto po stradanju ljudi, koliko sam čuo i koliko sam naučio, ali strašno je i to iskustvo koje se dogodilo nakon toga, da se grobnica partizana koja su oslobađali te, ta područja '45. uništi i oskrnavi, a da se pored nje postavi spomen-obilježje pripadnicima HOS-a sa ustaškim pozdravom „Za dom spremni“.
Je li se mogao naći bolji način? Mogao se jer je to dio hrvatske povijesti, jednako važan, čini mi se, ako se ne varam. Za Hrvatsku kako tada, tako i danas. Ali može biti da, reći ću još i to, čiji su bili ti 33 tisuće partizanskih spomenika i grobnih mjesta i memorijalnih mjesta koja su uništena u ratu '91.-'95., na različitim područjima RH, od kojih ne mali broj obnovljen.
Sigurno da značajan dio tih spomenika nije imao gotovo nikakvu vrijednost i da se pretjerivalo u komemoriranju, ali jedan dio je imao iznimnu umjetničku vrijednost, kao npr. Bakićev spomenik na Kamenskoj ili spomenik u Opuzenu Stjepanu Filipoviću ili spomenik i spomen-bolnica na Plješivici iznad Korenice ljudima koji su tamo umirali, a bili su dio oslobodilačkog pokreta.
Dakle može biti da ako bi se čitao takav rukopis, da sve što sam ja prije toga rekao, nema smisla i da je za mene i moje uvjerenje bitka odavno izgubljena. Moglo bi biti. Može biti izgubljena za mene, ali ne bih volio da bude izgubljena za ovu zemlju, za ovaj narod, za narod koji etnički ili vjerski nije isto što i moj, ali jeste moj po svemu drugome. Po srodstvu, po povijesti, po pripadnosti i .../nerazumljivo/... i ideji slobode u najvećem dijelu onoga što čini povijest Hrvatske, to jeste i moj narod. I zato mi, zato nisam ravnodušan što će biti.
A nekima koji misle da mogu ući u groblja i po grobljima zavoditi reda i po grobljima 30 godina nakon rata nastaviti progone bez ikakvog osjećaja moralne odgovornosti pričaju o visokoj moralnoj obavezi. Ti ljudi nisu ljudi sa osobitim moralnim osjećajem. Nisu i oni koji su ubijali i jednako nisu ili još manje, meni nemojte to govoriti. .../Upadica se ne čuje./...
.../Upadica: Molim vas, ne iz klupe./... Dakle, o ubijanju možemo govoriti drugi put, a sad govorimo o miru pokojnika. Groblje na Mirogoju i židovsko i bošnjačko i pravoslavno srpsko je spomenik, kao i ono u Dubrovniku, kao i ono u Splitu, kao i ono u Šibeniku i u Zadru, u Zadru zajedno sa talijanskim. Hoće li nas to smetati? Hoćemo li tamo što piše da je netko služio nekoj državi koja smo u jednom trenutku smatrali okupatorom ili nekim tko nam je ugrozio slobodu? Nećemo.
Tu je zakonodavac vodio računa da to nije prije 30.5.'90. Samo vas molim, vodite računa da ne idete predaleko sa povjerenstvima, sa županijama i sa čišćenjem grobalja, bilo da je riječ o taksama, bilo da je riječ o simbolima.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Mišić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući, čl. 238.
Iznošenje neistina. G. Pupovac, .../nerazumljivo/... otiđite na groblje memorijalno gdje su sahranjeni hrvatski branitelji, nađite mi jedan natpis gdje piše bilo što uvredljivo, na svakom spomeniku tom četniku piše da je poginio braneću srpsku zemlju u Hrvatskoj.
Razumijete vi to jako dobro, samo nećete da razumijete. Sram vas bilo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobijate opomenu. Ovaj, zastupnica Jeckov je digla povredu Poslovnika.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Povrijeđen je čl. 238, vrijeđanje saborskih zastupnika. Poštovani kolega Mišić, važno je da će nakon donošenja ovog Zakona u RH, neće više biti inflacije, ona više neće rasti, bit ćemo samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji, neće biti nepotizma, neće biti klijentelizma, neće biti svega onoga što našu zemlju trenutno muči. Sve će to nestati nakon što se donese ovaj Zakon.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila replika, pa dobijate opomenu.
Kolega Mišić ponovo, šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Sve ovo da ste rekli i da ste vi predložili taj zakon da se ta četnička obilježja sklonu iz Hrvatske, sve bi ovo imalo smisla što sad govorite. Nema smisla da u Hrvatskoj piše da je poginuo braneći svet srpsku zemlju, nema smisla. Ja vam o tome govorim, a vi ste trebali taj zakon donijeti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, dobijate opomenu, nije bila povreda Poslovnika.
Zastupnik Pupovac je dignuo povredu Poslovnika.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Htio bi samo reći, povrijeđen je čl. 238. zbog onoga, povrijeđen zbog onoga što smo mi kao zastupnici uradili i ono što smo kao predstavnici srpske zajednice uradili, a nismo smatrali da vama trebamo podnositi izvještaje, a išli smo u smjeru onoga o čemu sam govorio, a to je da se ne razbuđuje nepravda, da se ne produbljuju sukobi i da se ukloni ono što smeta. Što će sve vas još smetati nas je strah, a znam da vas…
…/Upadica Reiner: Dobro./…
… mi smetamo ovdje, al nas nije strah.

Reiner, Željko (HDZ)
To je bila replika, pa dobijate opomenu.
Zastupnik Jurčević je sad dignuo povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., dakle g. Mišić je kratko rečeno u pravu ako se radi o moralnoj dimenziji, a upravo je o tome govorio g. Pupovac, on bi imao najmanje prava, ja sam o tome dosta govorio na sjednicama sabora, dakle on koji je jedan od glavnih mladih nada zločinačkog jugo-komunističkog sustava, čiji je veliki šef zlatno tele Josip Broz Tito proglašen 10. mega ubojicom u svijetu i on je zastupao tu ideologiju i sad je čak i četništvo žrtvovao…
…/Upadica Reiner: Dobro./…
…ali više ću u pojedinačnoj raspravi o svemu tome.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ovaj to nije bila povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
…/Upadica Jurčević: Dakle takve inače …/nerazumljivo/… nazivamo ubojicama za pisaćim stolom./…
Molim vas sjednite se.
Idemo nastaviti u normalnom tonu ja vas lijepo molim, ovaj pa će u Klubu zastupnika HDZ-a u ime kluba zastupnika govoriti poštovani zastupnik Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče sabora, uvaženi državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je prijedlog novog Zakona o grobljima koji regulira upravljanje, održavanje i korištenje groblja u RH. Groblja i grobna mjesta su javna dobra u općoj uporabi i stvari izvan pravnog prometa. Čuli smo da dosada od predstavnika predlagatelja da groblja ostaju u vlasništvu JLS ili Grada Zagreba. Upravljanje može obavljati JLS, trgovačko društvo ili javna ustanova na osnovi kojoj je osnivač JLS. Cilj ovog zakona je ojačati postupanje svih upravitelja groblja čime se povećava i pravna sigurnost korisnika groblja. Time se jasno propisuje postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. Također povećati će se transparentnost upravljanja i dostupnost podataka o slobodnim grobnim mjestima. Uprava groblja obavlja značajne poslove, daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu, te o tome donosi rješenje, ima obvezu uvođenja grobnih očevidnika i Registra umrlih, sadržava podatke o grobnicama i grobnicama za urne, te druge poslove vezane za korištenje i upravljanje grobljima. Ovaj zakon detaljno će propisivati grobne očevidnike i Registre umrlih koje će morati imati svako groblje i koje će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni. Također se propisuje i obaveza korisnika grobnog mjesta od kojih su najvažnije održavati urednim i sigurnosnim grobno mjesto, te plaćati grobnu naknadu za održavanje groblja, zatim i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća, što je dosada bilo neujednačeno i nije bilo predviđeno kao upravni postupak, pa korisnici groblja nisu imali pravnu zaštitu.
Važno je ovdje napomenuti da se ovaj zakon odnosi na groblja i upravljanje grobljima kao komunalna djelatnost, a ne odnosi se na posebne usluge koje pružaju pogrebnici, što je uređeno posebnim Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti. Zašto sam ovo napomenuo? Čitajući komentare na javnim savjetovanjima primijetio sam da je, ljudi miješaju prava, prava iz Zakona o grobljima i prava iz Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. U ovom prijedlogu zakona po prvi puta propisuje se da je kremiranje posmrtne ostatke tijela umrle osobe moguće prosipati na groblju ili izvan groblja u skladu sa Općim aktom predstavničkog tijela JLS na čijem se području propisuju kremirani posmrtni ostaci umrle osobe.
Nadalje, propisuje se i kako je premještanje groblja ili dijela groblja moguće tek nakon proteka roka od 30.g. od posljednjega ukopa, što je promjena u odnosu na važeći zakon koji je, bilo propisano da je premještanje groblja moguće tek nakon proteka od 100.g.. Također propisuje se i period mirovanja grobnog mjesta odnosno vrijeme između dva ukopa na isto grobno mjesto i to 10.g. za grob, a 20.g. za grobnicu pod dodatnim uvjetom da su se ostvarili i drugi uvjeti. To se odnosi na grobna mjesta u kojima je tehnički moguće sahraniti umrlu osobu bez da se otvara. Prvi puta zakonom se uređuje status memorijalnih groblja za stradalnike, za stradale branitelje iz Domovinskog rata koji nisu, koja nisu samo groblja već simboli naše povijesti, žrtve i zajedništva. Upravljanje ovim grobljima bit će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja koji će u ime RH preuzeti odgovornost za njih održavanje, uređenje i očuvanje. Time se naglašava nacionalni značaj ovih mjesta koja su neizostavni dio našeg identiteta i povijesnoga nasljeđa. Ministarstvo hrvatskih branitelja provodit će sve potrebne aktivnosti kako bi se osiguralo da memorijalna groblja budu uređena u skladu sa najvišim standardima.
Osim toga, briga o ovim svetim mjestima podrazumijeva očuvanje spomen obilježja koje veličaju vrijednosti Domovinskog rata i naše borbe za slobodu, a naša zajednička odgovornost je osigurati da sjećanje na naše branitelje ostane trajno upisano u povijesti RH.
Budući da i danas na hrvatskim grobljima postoje spomenici koji veličaju ideologije pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora od '91. do '95. i protivni su poštivanju prava čovjeka, mirotvorstvu i vladavini prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka RH.
U ovaj zakon ugradit će se učinkoviti mehanizam za provedbu nadzora nad takovim spomenicima koji su ne samo protuzakoniti nego su i protivni Ustavu RH te svakodnevno izazivaju nove podjele u hrvatskom društvu. Takvi natpisi i simboli ne samo da narušavaju mir pokojnika već i ometaju proces pomirenja izgradnje zajedništva u našem društvu.
Planiraju se uvesti stalna povjerenstva na razini županija koja bi ako je to potrebno davala mišljenja o prikladnim spornim spomenicima. Upravni postupak utvrđuje sukladnosti izgleda grobnog mjesta sa zakonom o pravnom stupnju i bi… u prvom stupnju bi provodile županije, a u drugom stupnju ministarstva. Ako se utvrdi da grobno mjesto ili sporno spomen obilježje vrijeđa vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje naših građana ili da veliča agresorske vojnike koji su sudjelovali u agresiji i ratu u RH onda bi korisniku ili vlasniku bilo naloženo da takav spomenik ukloni.
Ove preporuke imaju cilj očuvanja dostojanstva naše države, zaštitu ustavnih vrednota i osiguranje društvenoga mira.
I na kraju Prijedlog Zakona o grobljima donosi značajne promjene sa ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanje pravne sigurnosti i transparentnosti te zaštitu kulturnih i moralnih vrijednosti te Klub HDZ-a će naravno podržati ovaj Zakon o grobljima. Ovaj zakon nije samo pravni dokument. On je izraz naše odlučnosti da zaštitimo dostojanstvo RH i svih njezinih građana.
Pozivam sve zastupnice i zastupnike da podrže ovaj zakon i doprinesu očuvanju vrednota koje nas kao društvo čine snažnijima. Naša prošlost mora biti temelj za izgradnju bolje budućnosti. Budućnosti u kojoj ćemo svi živjeti u miru, dostojanstvu i međusobnom poštovanju.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Mi ćemo sad ponovo iz tehničkih razloga napraviti 5 minutnu stanku jednu pa se vidimo u 17 i 5 minuta.

STANKA U 17,00 SATI.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,05 SATI

Evo kolegice i kolege točno je 5 i 5 minuta.
Sad će u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića vrijeme podijeliti zastupnici Miro Bulj i zastupnik Josip Jurčević, pa prvo poštovani zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Kad govorimo o grobljima i o mrtvima triba s pijetetom i ono što je kolega Pupovac htio napravi… ovdje nametnuti narativ da mi obezvrjeđujemo mrtve, ne, svaka je žrtva žrtva, svaka je osoba osoba, svaki čovjek zaslužuje svoj grob, mjesto za grob. Nažalost to tako nije.
Međutim, volio bi da je kolega Pupovac ostao pa da je raspravljao o prijedlogu u biti kojega je on tribao dati i njegova politička opcija jer rane koje su u stvaranju samostalne RH od velikosrpskog okupatora su ostavile snažne tragove i tu bi tribalo više biti dijaloga sa njegove strane, a ne političkog teatra, a ne političkog tezgarenja protiv interesa i srpske zajednice u Hrvatskoj i Hrvata u našoj domovini.
Zato bi ja samo kratko rekao da je ovaj zakon zna se, ja sam ga pročitao u cijelosti, zanima me ima li tu problema što se tiče još i vlasništva lokalnih samouprava jer veliki dio grobalja nije vlasništvo republi… jedinica lokalne samouprava. Ima tu problema i sa vjerskim zajednicama bi se tribalo dogovoriti određene stvari i oko upravljanja i načina upravljanja ali to su poslovi koji se događaju na terenu to gradonačelnici i načelnici dobro poznaju.
Ovdje je znači dan zakon kojega sam ja 2017. i tražio. Znači ja sam tada nakon toga što je u Jasenovcu šrafciger koalicija, kolega Đakić će se sitit HDZ i HNS skinuli ploču HOS-ovcima poginulim HOS-ovcima, ja sam 2017. uputio najprije pismo premijeru Andreju Plenkoviću gdje sam tražio od ovoga, želim pročitati zato što imam nešto vrimena, hoće li da se skine nadgrobne četničke spomenike, natpise Vukušinu, Šoškočaninu, izravnom krivcu za masakar 12 policajaca u Borovu selu, spomen-ploču Vojislavu Miliću, članu koljačke postrojbe Vojislava Šešelja koji su potpisali zloglasni Beli Orlovi, spomenik Mili Babiću u Krnjaku na kojem piše poginuo od krvnika MUP-a i ustaških gardi, spomeniku pripadniku Knindži u Kistanjama, itd., itd.
I iz Vlade sam dobio odgovor, govorim o 2017. da oni to neće napraviti .../Govornik se ne razumije./... zakon to ne poznaje. Također, sam 19.6. uputio Zakon o grobljima gdje tražim, kaže jedan članak da, jedan članak na koje mogu ode isto također, da napišem da pročitam što sam tražio, .../Govornik se ne razumije./... ovo članka, gdje jasno i .../nerazumljivo/... nedvosmisleno tražim natpis na grobovima i grobnicama .../Govornik se ne razumije./... veličati osobe koje sudjelovale u agresiji na RH ili .../Govornik se ne razumije./... u Hrvatskoj. I sad imamo Milorada Pupovca koji dođe za govornicu da mi omalovažavamo žrtve.
Ne, svaki čovjek koji pogine, koji je mrtav zaslužuje mjesto i pijetet. Da govori, vi ćete da li je to provedivo zakonski, ja nisam najsigurniji i sve, ali po meni, ovo je prihvatljivo. Nije mi jasno da ja koji sam gradonačelnik Sinja živim sa ljudima srpske nacionalnosti gdje imamo i pravoslavno groblje sv. Petra koji je pravoslavno groblje, da će nekome mome selu nekom smetati Srbima da se pokopaju da piše, ne znam, na ćirilici, ako piše, nitko govorio o tome.
Mi smo govorili ovdje o veličanju onih koji su veličaju ubojice, krvoloci, krvnici koji su imali ogromna, velike, veliki broj spomenika. Znači 8 godina je prošlo, nije se ništa po tom pitanju napravilo. Nakon mog zastupničkog pitanja sjećam se tog vrimena, postavljena je ploča poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu među kojima ima i ljudi srpske nacionalnosti kao i u mom Sinju šta je bilo ljudi u HOS-u koji su bili pripadnici srpske nacionalne manjine, vjerojatno i u Vukovaru i mene je to bilo stvarno pogodilo da je šarafciger koalicija, tada HNS, HDZ, kolega Đakić se sića tih, sjeća tih burnih dana i stvarno su skinuli tu ploču u Jasenovcu gdje je bila oznaka HOS-a, ne se pozivat na Drugi svjetski rat, ne se pozivati, nego oznaka HOS-a, naravno, tko je poginuo, Nicoliere, kojem poginuli Francuz koji je znači gdje je pisalo unutar oznake HOS-a „Za dom spremni“ i to je legitimno, legitimno.
Međutim, tada je to bila velika problem, tada je Milorad Pupovac, umjesto da je stao na stranu i da ide pomirbeno, Milorad Pupovac i SDSS koji .../Govornik se ne razumije./... srpski narod i napravio od toga sebe etnobiznis, 40 centara koji ne služe ljudima tu koji će živjeti nego isključivo etnobiznisu Miloradu Pupovcu. Zato bi ja ovde samo napomenuo da je u to vrijeme Milorad Pupovac uspoređivao naše junake i generale evo npr. generala Bobetka je uspoređivao sa ne znam, Gotovinom, Čermaka i ostale tada kao koalicijski partner je uspoređivao sa, šta ja znam, sa Miloševićem, da je to isto, da je to slično tako da bi ja ondi jasno poslao poruku, nitko nije protiv žrtava i teška je tema o grobljima.
Možemo mi razgovarati o živim četnicima koji su još živi, možda je ta tema značajnija možda jer ih ima još u Hrvatskoj tih koljača koje ni DORH ni nitko ne progoni. Ali Milorad Pupovac po meni ne bi smio na ovaj način vrijeđati saborske zastupnike, pripadnike HOS-a, on vrijeđa u Saboru pripadnike HOS-a, on veliča četništvo, boreći se da ostanu ti spomenici, on brani njegov klub Porfirija Perića koji je piva četničke pisme, koji veliča znači četnike, popa Đujića i klanje koji je sad Porfirije, odnosno sada je on čak i, ne znam što je taj svećenik, ali ujedno baš njega pozivam da prihvati činjenicu da Hrvati nemaju ništa protiv Srba, to su naši suborci, 9000 ljudi srpske nacionalnosti među kojima je i naš kolega Peđa Mišić je branilo RH, u svim postrojbama, postrojbama Hrvatske vojske, policija, HOS-a, HVO-a, to su moji susjedi, ja živim u .../Govornik se ne razumije./... srpske nacionalnosti, imaju svoje groblje, svoje grobno misto, tako da ove iluzije koje manipulativno prikazuje da mi smo moralne gnjide, želi reći, i ne držimo do mrtvih kostiju, ne, dapače, svaki čovjek zaslužuje grobno mjesto, svaka žrtva triba imat i bit ovaj dostojanstveno pokopana i svaki čovjek dobit dostojanstveno mjesto i najbitnije u ovoj priči je reć da hrvatski vojnik i istina o hrvatskom vojniku je najbitnija, a u Hrvatskoj vojsci bilo je ljudi srpske nacionalnosti, nikad mi ne smijemo zaboravit, 9000 njih, a nikako dozvoliti Miloradu Pupovcu da moralnim akvizicijama i nekakvim gimnastičkim rječnikom pokuša nas proglasit moralnim gnjidama. Ne, svaki čovjek, evo neka Milorad Pupovac osudi, ja osuđujem sve totalitarne režime i mislim da triba isto zvijezda petorkarka otić u povijest i sve što se tiče Drugog svjetskog rata. Međutim, ovo što Milorad Pupovac radi veliča četništvo kroz plač i plače suze da mrzimo Srbe to apsolutno je neistina.
Evo, nastavit će profesor Jurčević.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će zastupnik Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo maloprije smo bili svjedoci jedne velike manipulacije školovanog čovjeka za hibridno ratovanje gojenca jugokomunističkoga sustava. O tome sam govorio kada smo odlučivali u saboru, a to je bila sramota jer smo odlučili tada iako sam upozorio i u 15 minuta i u 10 minuta naveo činjenice života gospodina Milorada Pupovca i naše najčasnije tijelo jest Odbor za ljudska, za ljudska prava međutim svejedno smo digli i to je naš saborski grijeh. Dakle, radi se o čovjeku koji je osnovano sumnjiv za ratni zločin jer je poticao na ratni zločin s time što je optužio hrvatsku državu u dramatičnom vremenu početkom 1992. godine, dakle da je hrvatska država i Katolička crkva u Hrvatskoj ubila 11 tisuća srpske dece. Dakle, takve ljude manipulatore jel Hannah Arendt žrtva židovska u Drugom svjetskom ratu ali preživjela je i najpoznatija svjetska filozofkinja i politologinja koja se bavila genezom, dubinom totalitarizma i ona je ljude školovane upravo za takve perverzije koje izvodi Milorad Pupovac nabija… nazivala ubojicama za pisaćim stolom. Dakle, dovoljno su školovani da skuže kada će njihov sustav totalitarni propasti i sele se u nove okolnosti kao što se on preselio i preselio se kako nije više moglo proći ni …/Govornik se ne razumije./… ni kumrovečka škola u kojoj je također bio jedan od najmanjih, najmlađih predavača i čuli ste ovdje što je u prvom dijelu govorio i to možemo svi potpisati, dakle i to je regulirano Ženevskim konvencijama to znači svaka mrtva osoba pa i neprijateljski vojnik zaslužuje svoj grob. Spomenuo je i ugovore koje smo potpisali sa Njemačkom, slične sporazume smo trebali potpisati i sa Slovenijom, Italijom i slično sukladno Ženevskim konvencijama.
Međutim, zna se na koji način se to događa, ali Milorad Pupovac dalje caruje u Hrvatskoj kao etno biznismen, drži u zarobljeništvu srpsku manjinsku etničku zajednicu i nije bio Domovinski rat sukob međuetničkih skupina Hrvata i Srba nego je bio sukob agresivne Srbije koja je napala državu Hrvatsku. Dakle, to je bio rat dviju država agresorske Srbije i žrtve koja se je branila Hrvatska. S time da je isto tako etničkih Hrvata bilo određeni broj koji su bili na srbijanskoj agresorskoj strani. Najpoznatiji je Zvonko Jurjević koji je bio zapovjednik zločinačkog srbijanskog zrakoplovstva u dijelu JNA.
Tako isto vidjeli ste koliko je on vratio se kao Lesi vraća se kući na kraju jel, dakle žrtvovao bi i četnike jel i tu simboliku ali da se sačuva partizanski spomenici s time da su se mnoge agresorske postrojbe je li to imate i objavljene dokumente s agresorske strane, dakle okupatorske vlasti zvale su se partizanske postrojbe i nosile su zvijezdu petokraku itd., itd.
Znači u Hrvatskoj je zaista potrebno suočavanje jel, cjelovito suočavanje sa našom poviješću. Ovaj zakon je nažalost donesen sa dobrim namjerama, ali dobre namjere često ako nisu utemeljene, rađene stručno one vode i u pakao, dakle u mnoge negativnosti. Tako da će ovome zakonu biti, ja sam to i na odboru upozorio, bit će puno utemeljenih pravnih prigovora jer se tim zakonom pokušava riješiti tona nepravdi koje su se događale u hrvatskim institucijama, o tome ću više u pojedinačnome govoru. Dakle, teško je sa jednim zakonom koji regulira jedno vrlo osjetljivo pitanje, znači groblja jel koja su određena sveta mjesta jel bez obzira tko se na njima nalazio, ali moramo znati da svu simboliku i ono što piše na grobljima ne pišu pokojnici, to pišu neki koji su preživjeli i iživljavaju se nad grobljima i krše ljudska prava, a jedan od takvih upravo je dakle u saboru govorio maloprije, Milorad Pupovac dakle etno biznismen i po mišljenju tadašnjeg predsjednika nekadašnjeg Ive Josipovića koji je pokrenuo izvidne radnje kao što su izvidne radnje pokrenute i '92. godine od strane DORH-a. Ne zna se kako su završile za ovu osnovanu sumnju za ratni zločin, dakle 11 tisuća tzv. prekrštene, prekrštene dece jel ili isto slučaj Šveter, govorio sam i o njemu. Prema tome, skandalozno je dakle i to je grijeh sabora ovdje, ja isto iako sam glasao protiv osjećam taj grijeh u ime naše časne institucije. Dakle, da smo takvom čovjeku dali najčasnije mjesto u saboru, dakle da bude predsjednik Odbora za ljudska, za ljudska prava.
Ali budući su groblja toliko važna na ovom zakonu i dok dođe drugo čitanje možemo puno toga početi rješavati i draga Dubravka je također spomenula dakle da je ovim zakonom se ne mogu riješiti sve katastrofe koje su se događale u hrvatskim institucijama. Kažem o njima ću govoriti više kad budem na slobodnom govoru 10-ak minuta da se vidi jel koliko je se svega toga krivoga nataložilo jel i mi …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro vrijeme je isteklo./…… da evo pa ću nastaviti dakle u slobodnom govoru.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
A sad će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovani zastupnik Stipo Mlinarić i Tomislav Josić, pa prvo poštovani zastupnik Mlinarić.
Izvolite.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Evo ga ispred Kluba Domovinskog pokreta dočekali smo i ovaj dan, dočekali smo Zakon o grobljima i dočekali smo da poručimo i Miloradu Pupovcu kojeg smo vidjeli ovdje gdje je došao i svojim patetičnim glasom on i Dragana Jeckov pokušavaju opet zamutit vodu i bacit na krivu stranu govoreći da će skidat netko ploče gdje piše na ćirilici ime, prezime pokojnika i datum i mjesto rođenja i datum smrti. Naravno da to nitko neće skidat, ali ćemo gospodine Milorade, kolege iz SDSS-a skinit ovo.
Znači Šoškoćanin je bit će prošlost za mjesec i po, dva dana.
Gospodine Pupovac, skinit ćemo ovo, to je na Banovini negdje, „od krvnika MUP-a i ustaških gardi na mostu život dao si“. Gospodine Pupovac, ja sam bio gardist, što to znači, da sam ustaša. Ako sam to za vas ustaša nema problema. E ovo ćemo skinit, samo moram to ubrzat, ima tog puna, evo to ćemo poskidati, sve to što nije ni trebalo bit u RH, to ćemo lijepo sve uzet, vidite ovoga pajde sa redenicima, četničkim, četničkim obilježjima, spomenik ima u Hrvatskoj. Gospodine Pupovac, take ćemo skidat, ima ih na stotine i pustite to svoje trolanje i govorit da neko ide skidat ćirilicu sa grobnog mjesta, to nam nije cilj, ali to je cijena koju je platio DP ulazeći u koaliciju sa HDZ-om, sa našom Vladom iza koje čvrsto stojimo, iza koje čvrsto stojimo. Prezreli su nas svi i s ove lijeve strane oporbe nema ko nije, od gđe. Kekin, od Sandre Benčić, od Hajdaša Dončića, da je DP izdao svoje birače. E vidite da nismo, vidite da nismo, da je netko ovo htio skinio bi davnih dana. Pa moj ratni suborac Stevo Culej kojemu je brat ubijen u Borovu selu bio je saborski zastupnik ovdje, pokušavao je to napraviti, nije uspio, bio je dio vladajućih. Što to govori? Da to nije bilo lako napravit, da to nije bilo lako napravit. Došao je DP u suradnji sa kolegama iz HDZ-a, mukotrpno su radili ljudi u ministarstvu 6 mjeseci, među njima i naš državni tajnik David Vlajčić, danas potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, sada Dario Tišov, sa ministrom Bačićem napravili su kvalitetan zakon i zakon ide u proceduru, u petak će bit izglasano prvo čitanje, bit će drugo čitanje za dva tjedna i četnički spomenici u prošlost odoše, nisu trebali nikad ni bit ovdje u Hrvatskoj. Da mi ovakve gradiozne četničke spomenike imamo od Banovine, Like, Korduna, Istočne Slavonije, a mi svoje mrtve heroje vadimo ispod tona i tona smeća. Neće to reć Dragana Jeckov i …/Govornik se ne razumije./… i Pupovac ovdje patetičnim glasom, neće oni to reć nikada, prešutit će to i pokušat će vodu svrnit na mlin da mi idemo skidat spomenike valjda na bugarskom groblju u Vukovaru ili novom groblju kako god hoćete gdje piše spomenik na ćirilici. Pa do moga oca i majke prvi spomenik je do njih na ćirilici, šta to meni smeta, briga me, ne zanima me, ne zanima me. Ali četnički spomenici ne može bit, ne može bit ni ovaj Šaškorčaninov gdje su skinuli ploču nadajući se da će ostat onaj cijeli …, cijeli spomenik u ciglama što je, što je napravljen, neće ostat ni on i on će bit skinut.
A sad bi se htio malo vratit na kolegu i Bulja. Krenio je od 2017.g., ma zamislite, zamislite mahera trolanja. Kolega Bulj, bili ste na vlasti 2015. i 2016.g., u peti vam nisu bili četnički spomenici nego onda populistički date 2020. ili 2022.g. na papiru A4, evo ja sam baš donio vaš prijedlog zakona na papiru A4 da treba skinut četničke spomenike. Pa g. Bulj, što to niste napravili kad ste bili na vlasti, što to niste napravili kad ste bili na vlasti? Parazitirate na tuđem radu, nemate hrabrosti ući u vlast i mijenjati stvari, to ste dokazali sto puta do sada, cilj vam je jedan jedini da na populističkim metodama se dočepate opet saborske klupe vas 6, 5, 6, 7 iz Mosta i da parazitirate i da vičete šta bi trebali napravit. Evo ovi ljudi ovdje su odlučili da će nešto napravit. Danas je kolega Bačić predstavio zakon za mlade, prije dva mjeseca je ovdje na istoj govornici naš ministar Šipić dao zakon koji je na primjeni od 1.4. za mlade majke koje rode da imaju plaću punih 12 mjeseci, tu je i kolega Dabro koji je bio ministar poljoprivrede, nastavlja sad kolega Vlajčić, gdje su mjere za poljoprivredu, tu su naši ministri svi, ministar Anušić koji se bori da, da se proizvodi što više vojne opreme u RH, ali zato je DP ušao u ovu Vladu da bi sa kolegama, sa svojim partnerima radili i mijenjali stvari, a onda nas lijeva oporba koja nas prezira, pogotovo DP, preziru nas, oni nam kažu da smo mi izdali naše glasače. Pa valjda ne bi izdo svoje glasače da sam otišao sa Sandrom Benčić ruku pod ruku i stao ispod one gay zastave gdje su okitili cijeli Zagreb, valda onda ne bi izdo ja svoje glasače, valda bi onda Sandra Benčić bila sretna.
Mogo bi pričati još puno, al kolegi Tomi Josiću sam ostavio jel je ovo i njegova tema, ostavit ću mu vremena, kolko je Tomo, 8 minuta, imaš vremena, izvoli kolega, pa nastavi.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će zastupnik Tomislav Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Poštovani državni tajnici, uvažene zastupnice i zastupnici.
Pa već 15.g. sam govorio o ovim stvarima, tiskovne smo radili, pokazivali smo slike, razgovarao sam sa bivšim predsjednikom Josipovićem, sa tadašnjim premijerom Milanovićem, sa predsjednicom Kolindom, sa, sa predsjednikom Vlade Oreškovićem o istoj ovoj tematici i svi su mi uvijek dali jedan te isti odgovor „ali mi to ne možemo promijeniti, mi tu ne možemo ništa, moramo promijeniti Zakon o grobljima“. Hvala Bogu danas da sjedimo i stojimo ovdje i da je došao na red i taj Zakon o grobljima.
Čuli smo danas ovdje svašta u raspravama, ali ja ću krenut ovako. U bivšoj državi, ovi koji imaju malo više godina sjećaju se jako dobro, grob neprijateljskog vojnika nije mogao niko nigdje vidjeti, znači niko nigdje nije mogao vidjeti bilo kakav grob od nekog neprijateljskog vojnika.
Partizani su svoje neistomišljenike riješili po kratkom postupku bez suda i pobacali u razne jame, od Austrije, Slovenija i kod nas, pitanje je samo koliko takvih jama i stratišta još ima koje nisu ni pronađena, a hrvatska država je neprijatelje Hrvatske abolirala, priznala im radni staž u tzv. SAO Krajini i dobar dio onih koji su napadali državu '91. se nalazi u raznim strukturama hrvatskog društva, ako ne oni onda njihova djeca. Svi ovi koji su poginuli '90.-tih godina napadajući Hrvatsku u svakoj normalnoj državi bili bi prozvani teroristima, za mene su to obični teroristi. Ako je neko terorista njegovo grobno mjesto ne bi trebalo ni da se zna, niti bi on trebao imati nekakav, bilo kakav spomenik.
Gospodin Pupovac je rekao da su '90.-tih godina neki ja bi rekao pojedinci rušili partizanske spomenike, vidimo i sami da ih ima danas puno, tako da nisu porušeni, netko je iz ovih ili onih pobuda srušio iako ja moram još jednom ponoviti, a to sam već u više navrata spomenuo, mogu razumjeti te ljude koji su napravili takve stvari jel mi smo se borili protiv zvijezde petokrake i zvijezda petokraka je pucala i na Vukovar i na Dubrovnik i na sve ostale dijelove Hrvatske i ako je neko izgubio nekog od najmilijih nekog suborca ne znam ni ja i porušio nekakav partizanski spomenik mogu time opravdat, ne kažem da je to lijepo, nisam se time bavio, nije me to tada zanimalo, ali mogu razumjeti te ljude ako su to napravili.
E sad bilo je govora što će skidati, da li smije pisati ovo, da li smije pisati ono, pa ću vam ja malo pročitat natpise na spomenicima, pa kaže ovako „Na Koreji kraj Dunava levo i ulazak je u Borovo selo gdje se mutni sastaju oblaci tu padoše krajiški junaci, živote su ovde dali za slobodu srpskome narodu“. Pa idemo druga „Od krvnika MUP-a i ustaških gardi na mostu život dao si mladi“. To se nalazi u Borovu selu. Pa idemo dalje „Za srpski narod ponosan si pao, otišao večno i ne reko zdravo“ Krnjak kraj Karlovca, interesantno. Pa kaže ovako „1994. niz lice nam suza kanu za Krajinu Mišo pade i svoj život mladi dade“ Kistanje, super. Pa da vidimo što piše na spomeniku Vukašinu Šoškočaninu, kaže „Za narodnog junaka proglašen je na velikoj srpskoj skupštini u Belom Manastiru 25. septembra '91.g.“ i onda piše ispod toga „I sad gledam Borovo rođeno moje selo, braću i sestre i srpske borce, moje bitke biju žestoko ponosno, dižu čelo i srpske zastave visoko i tvrdo na srpskoj zemlji stoje“, interesantno. Pa onda ima još „Poginuo sam i nije mi žao, za Krajinu svoj sam život dao, sad Krajina postoji slobodna, to je ponos srpskome narodu“, Gornji Klasnić kraj Gline. Neko je reko da nema po cijeloj Hrvatskoj, pa da vidite baš i da ima, znači svi dijelovi koji su okupirani ima ovakvih spomenika. Pa evo još jedan interesantan ima, neću vam sve čitati, ima tu toga dosta „Dao svoju mladost i život za slobodu srpske Krajine“, pa onda drugi „Volio si život i on ti snaga bio, volio si svoje drugove i svakome si drag bio, dušmani su digli ruku na tvoje radosti, ubili te u cvetu najlepše mladosti“. Pa ne znam što bi stvarno rekao za te sve natpise, mene da se pita ti natpisi bi bili prije 30.g. zakopani i zatrpani tamo ispred onih 200 tona ili koliko ima smeća u Petrovcima i niko ih nikad ne bi vidio, to smo trebali i mi napraviti, međutim mi uvijek gledamo da oprostimo, međutim svojim nasljednicima ostavljamo loše temelje. Toliko mladih ljudi je u Domovinskom ratu izginulo…/Govornik se ne razumije./… za veliku većinu nitko nije odgovarao, danas sutra ne daj Bože da nas neko napadne, očekujemo od ove naše mladosti da brani Hrvatsku, pa ako oni vide da nitko za ta ubistva nije odgovarao, da svi oni koji su napadali na državu da su abolirani, da su stavljeni u nekakve firme da rade, da ih ima svugdje, Boga mi svako od njih će se dobro zamisliti i promisliti da li da ide u nekakav rat.
Imam tih natpisa, ne bi vam više čitao, imam kasnije završno, pa ću još par rečenica reći. U svakom slučaju Klub DP-a je sretan da smo konačno dobili ovaj zakon u saborsku proceduru i naravno da ćemo to podržati, vidjet ćemo što će se promijeniti do drugog čitanja, ali u svakom slučaju smo sretni da konačno neke stvari promijenimo na bolje, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti zastupnik Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Evo danas raspravljamo o temi koja nije samo pitanje kamenih ploča, grobova, raspravljamo o našem dostojanstvu, našoj povijesti i našoj budućnosti. Uklanjanje četničkih ploča sa grobalja ili ideologije ili natpisa koji govore o tome što je agresor radio, kako je poginuo ili kako je stradao vršeći agresiju na hrvatsku domovinu jasno moramo reći da ne postoji nikakvih podijeljenih odgovornosti kao što je govornik Pupovac rekao iz ove govornice da im postaje jasno ono što je ostalo poslije mirne reintegracije u RH i ta cijena mirne reintegracije je predugo trajala. Predugo se je opraštalo i nije se primjenjivao zakon bez obzira što postoji u kaznenoj odgovornosti veličanje agresorskih simbola, vojske i agresora samoga je kažnjivo djelo i moglo se je vjerojatno i kazniti, no međutim ja vjerujem da sve to je bilo do danas ostavljeno po strani i nisu se primjenjivali pozitivne zakonske odredbe onako kako treba.
Vjerujem da će danas to biti promijenjeno kad se donese zakon i kada on stupi na snagu kada u drugom čitanju se definira sve što je potrebno da u budućnosti ne bi bilo spornih činjenica koje danas neki pokušavaju zamagliti. Zamagliti svojim nastupima i govorom koji zapravo želi zaštititi one koji su činili zločine ili su osuđeni za zločine, a na spomenicima se ističu kao srpski junaci.
Vjerujem da ovim zakonom ćemo ispraviti nepravde koje su dosada bile u našem društvu kako naraštaji koji dolaze ne bi se suočavali sa tim spodobama koje su željele Veliku Srbiju, a ne slobodnu, suverenu i neovisnu RH.
U ovom zakonu jasno ste definirali što su memorijalna groblja Domovinskog rata i ona nisu samo mjesta tišine i sjećanja. Ona su sveti prostor koji čuvaju uspomenu na hrabrost, žrtvu i nepokolebljivu volju naših branitelja. Održavanje tih istih spomen grobalja nije samo praktični čin već i moralna dužnost prema onima koji su se borili i položili život svoj za slobodnu domovinu Hrvatsku.
Domovinski rat bio je vrijeme kušnje za naš narod. Vrijeme u kojem su se pokazale najveće vrline, solidarnost, odlučnost, ljubav prema domovini. Naši branitelji često mladi ljudi puni snova stali su u obranu naših domova, naših obitelji, naše budućnosti. Njihova žrtva nije bila uzaludna. Danas živimo u slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj zahvaljujući njima. Zato je naša odgovornost da mjesta njihovih počinka budu dostojanstvena, uredna i poštovana.
Održavanje memorijalnih groblja znači više od košnje trave, popravljanja spomenika ili čišćenja staza. To je čin očuvanja našeg identiteta, našeg povijesnog pamćenja i naših vrijednosti. Svaki spomenik, svako ime uklesano u kamen priča priču o herojstvu i boli, o gubicima i pobjedama. Ako dopustimo da ta mjesta propadnu riskiramo da zaboravimo dio sebe, dio koji nas je izgradio kao narod.
Zato pozivamo sve institucije, udruge, građane da zajedno radimo na tome da ova groblja ostanu mjesta dostojna naših heroja. Neka budu prostori gdje se mlađe generacije uče o prošlosti i stradanjima, gdje se obitelji mogu sjetiti svojih najmilijih s ponosom, a posjetitelji osjetiti težinu žrtve koja je podnesena. Neka ova mjesta budu ogledalo naše zahvalnosti i našega jedinstva.
Na kraju želim reći, dakle dokle god čuvamo uspomenu na naše branitelje, dokle god njegujemo njihova groblja oni žive u nama. Njihova borba nije završila ona se nastavlja kroz nas, kroz našu predanost slobodi, pravdi i boljoj budućnosti. Hvala njima svima i hvala što zajedno gradimo Hrvatsku dostojnu njihovog nasljeđa.
Što još reći o ovom Zakonu o grobljima? Bitno je jer kad pogledamo Borovo selo u svibnju '91. i 12 hrvatskih redarstvenika koji su brutalno ubijeni iz zasjede a organizirali su je pobunjeni Srbi pod vodstvom Vukašina Šoškoćanina kao što je tu i rečeno, taj događaj označuje početak velikosrpske agresije na Hrvatsku, a masakr u Borovu selu ostao je urezan u kolektivno sjećanje kao simbol patnje i otpora. Godinama kasnije na istom tom tlu stao je spomenik upravo tom Šoškoćaninu, krvniku koji je zapovijedao pokolje i zamislite to spomenik zločincu samo nekoliko stotina metara od mjesta gdje su naši redarstvenici mučki ubijeni. To je vrijeđanje svake žrtve, svake obitelji koja je izgubila svoje najmilije.
Ovi spomenici poput ovog u Borovu selu nisu samo kao što je kolega to naglasio, ima njih oko 40-ak koji su popisom naših udruga došli do njih i nisu oni primjer ničega, ni dostojanstvo pokojnika, ni bilo čega oni su provokacija i vrijeđanje zdrave pameti svih građana RH. Stoga je nužnost u donošenju ovog zakona i definiranja što se može, a što se može sigurno nije ćirilično pismo na spomenicima nego veličanje agresora, ubojica i krvnika. To je ono što ne smije biti i što nije trebalo biti ovolko dugo, no međutim iako je sada zakon u proceduri dobro je da i sad se donosi kako bi se riješilo ono što smeta svakog Hrvata, svaku Hrvaticu i svakoga građanina koji poštuje RH.
Vjerujem da donošenjem ovog zakona izmijenit ćemo puno stvari koje dosada nisu bile definirane, a mogle su možda biti i kazneno ili prekršajno riješene bez obzira na Zakon o grobljima. Vjerujem da oni koji su trebali ga provoditi su također iz bivših postrojbi koje su zatečene u području pa nisu se ni mogle provesti vjerojatno dovoljno dobre ni radnje od strane policije jer u njihovim redovima također je bilo onih koji su kao prelazna policija prešli u hrvatsku policiju.
Vjerujem da uklanjanje takvih obilježja sa grobalja ili mauzolo… mauzoleja u Borovu selu kao i svih drugih velikih oslobodioca i boraca za srpsku pravdu sigurno kada se uklone bit će dostojanstvena groblja kao i grobna mjesta. Grobna mjesta puno puta su oskrnavljena kroz našu prošlost, tako i na Mirogoju 550 pripadnika domobrana i NDH-zijske vojske uništena su, groblja su preorana i nema traga. No, postoje zapisi, postoje slike, postoje mogućnosti da se i tim pokojnicima oda dužno poštovanje i da im se omogući jednako tako obilježje križa, nišana ili bilo kojeg drugog kako bi se znalo gdje počivaju.
Evo, na kraju mogu samo reći da je ovaj zakon vjerojatno definitivno došao u vrijeme kada više neće biti četničkih obilježja na našim grobljima, na spomenicima i neće biti veličanja agresora.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Irena Dragić.
Izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kažu kada dođeš u neko mjesto, grad, selo da bi mu upoznao povijest i hod kroz prošlost najbolje je otići na mjesno groblje. Groblja nam govore puno o ljudima koji tu žive i mi smo kao narod zapravo po svemu takvi da poštujemo svoje mrtve i to se vidi po našim grobljima.
Ovdje je danas najviše bilo riječi o grobovima na kojima zaista postoje bizarni natpisi, na grobovima gdje su natpisi krajnje neprimjereni to je istina, ali ne znam to su grobovi koje već dugo nitko ne posjećuje u najvećoj mjeri, a i to nam nešto govori.
Međutim, postoje problemi koji su gotovo isti na svim grobljima u Hrvatskoj i o kojima moramo govoriti jer ovo je sveobuhvatan Zakon o grobljima. Groblja su možda zadnje mjesto na kojima mislite da bi se moglo recimo krasti, ali i to se događa. S grobova se krade već godinama diljem Hrvatske. Krađe s grobova su posebno česte prije i nakon blagdana Svi sveti kada naše obitelji masovno pohode grobove svojih bližnjih. Lopovi ne biraju ni mjesto ni vrijeme pa s grobova kradu gotovo sve, dakle i vaze i cvijeće i svijeće i različite figure i čini se kao da im ništa nije sveto. Teško je organizirati danonoćno čuvanje groblja ali mislim da bi video nadzor trebao biti na svim našim grobljima.
Slijedeći problem koji je iznimno velik na našim grobljima, a to su enormne količine plastike i inače a osobito u vrijeme Svi svetih kada se na hrvatskim grobljima prikupi oko 20 tisuća tona plastičnog otpada. 20 tisuća tona. U EU Hrvati i Poljaci najveći su potrošači nadgrobnih lampiona po broju stanovnika pri čemu se 50% ukupne količine otpada od lampiona prikupi upravo u vrijeme Svi svetih. Ljudi pohode groblja nakrcani golemim aranžmanima od plastičnog cvijeća i s plastičnim vrećicama u rukama prepunim plastičnih lampiona. Zapitamo li se ikada gdje završi sva ta plastika jednom kada to umjetno cvijeće se pohaba i dogori plamen na lampionima? Na mnogim se grobljima otpad nažalost ne razvrstava. Klasični su lampioni sastavljeni od plastičnog kućišta, parafina, držača fitilja i metalnog poklopca te su u cijelosti nerazgradivi, a zbrinjava ih se nerijetko na neadekvatan način. Zabranili smo primjerice plastične slamke, ali nitko nije razmišljao o zabrani plastičnih lampiona.
Ukratko riječ je o jednokratnoj plastici koja je ekološki i klimatski problem te je suvišna prijetnja prirodi koju bismo trebali tretirati sa zasluženim poštovanjem. Ljubav i poštovanje ne iskazujemo gomilanjem plastike nego održavanjem grobnog mjesta urednim i ono što je najvažnije sjećanjem na pokojnika koje njeguješ u svojoj nutrini.
No, zašto ne bismo plastične lampione zamijenili trajnim staklenim ili keramičkim lampionima u koje sami umetnemo svijeću po izboru ili uz molitvu zapalili svijeću, ugasili je i odnijeli kući. Umjesto umjetnog dajemo prednost naravno prirodnom cvijeću osobito onom u lončanicama. No, bez zabrane upotrebe plastike na grobljima teško je vjerovati da će ljudi promijeniti ustaljene navike.
Veliki je problem i manjak grobara na hrvatskim grobljima. Stanje je u našim mjestima jako teško. Radi se o vrlo zahtjevom poslu i fizički i emocionalno. U poslove pogrebnika spadaju poslovi poput preuzimanja pokojnika, prijevoza pokojnika, njege pokojnika, zatim poslovi kao što su organizacija sprovoda, sudjelovanje na sprovodima, a u gradovima je više sprovoda dnevno. Poslovi ukopnika su otvaranje i pripremanje grobnica za ukop, ukoliko je potrebno obavljanje čišćenja u grobnici, ukop pokojnika, zazidavanje u grobnici nakon ukopa, ekshumacije, čišćenje i sakupljanje otpada te hortikulturni radovi. Iznimno teško i zahtjevno zanimanje.
Osim manjka djelatnika trenutno nema ni dovoljnog broja grobnica na grobljima u većini naših gradova, a cijene grobnih mjesta ako ih uopće uspijete dobiti otišle su u nebo. Tako da mnoge obitelji moraju danas u Hrvatskoj dizati kredite da bi kupile grobno mjesto i platile troškove ukopa koji su također iznimno visoki. I o ovome bismo trebali voditi računa.
Zakonom bi svakako trebalo razmotriti i zabranu, a to sam govorila i u replici podizanja vlastitih mauzoleja, kapelica, monumentalnih spomenika koji se izdižu iznad ostalih grobova i narušavaju izgled samog groblja. Rekao mi je ministar da je to regulirano zakonom no jedinice lokalne samouprave neke poštuju te odredbe, a neke uopće nije briga tko će i što na grobljima raditi zato i donosimo sveobuhvatan Zakon o grobljima kako bismo to ujednačili u svim gradovima i općinama.
Koliko god mi mislili da smo u smrtnosti svi jednaki uvijek će postojati ljudi koji će željeti da se vidi i njihova moć i njihovo bogatstvo i njihov stav i da su i veći i značajniji od drugih i nakon smrti. Upravo zbog takvih treba zakonom odrediti veličinu i visinu grobnih mjesta.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Marija Lugarić.
Izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, poštovani državni tajniče, obzirom da ovaj zakon ide u dva čitanja i to je praksa koja je dobra i pokazala se da je dobra jer uvijek se između dva čitanja može tekst zakona unaprijediti sve što ovdje mi govorimo kao zastupnice i zastupnice, primjedbe se mogu i uvažiti i to je razlog i moje diskusije.
Ja zapravo želim reći samo o dvije stvari i onda molim da to uzmete u obzir i ako ništa drugo da o tome se izjasnite do drugog čitanja.
Člankom 24. i Člankom 25. ovog prijedloga zakona se definira grobni očevidnik odnosno registar umrlih osoba. I jedan i drugi dokument su važni dokumenti odnosno to su važni, važni registri meni je potpuno svejedno hoće li se oni vodit u knjigama ili elektronički kao što je predviđeno, međutim trebamo malo razmislit o tome da se osuvremene podaci koji se prikupljaju. Vi tamo navodite da se prikuplja ime i prezime pokojnog odnosno umrle osobe odnosno pokopane osobe ime i prezime, OIB i šta ja znam koji drugi podaci. Između ostalih podataka koji se trebaju voditi i u grobnom očevidniku i u registru umrlih osoba je ime oca.
Dakle, imalo je smisla da se vodi ime oca ranije pogotovo u manjim sredinama, u manjim grobljima kada su ljudi dijelili isto ime i prezime i kada bi se, da bi se jednako, da bi se jedinstveno moglo identificirati i pokopanu i preminulu osobu, voditi ime oca. Sada kada uvodimo da se i u grobnom očevidniku i u registru umrlih osoba stavlja OIB ta potreba za jedinstvenom identifikacijom umrle odnosno pokopane osobe preko imena oca naprosto postaje nepotrebna tim više što ako baš hoćemo trebali bismo pisati imena oba roditelja ili barem jednog roditelja, onda bi to trebala biti majka jer za svaku osobu sigurno znamo tko je majka odnosno tko je osoba koja ju je rodila i puno jasnije identificira osobu negoli što je to otac. Ukratko ja bih predložila da to uopće izbacite, ostane ime i prezime, OIB i onda mislim da smo riješili dosta tih stvari bez obzira na tradiciju jer ona naprosto protekom vremena i svih podataka postaje da tako kažem pregazilo ju je vrijeme da tako kažem.
I drugi moj komentar je da ovaj zakon treba uskladiti sa Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti. Naime, u Članku 8. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti piše koji su to poslovi koje rade pogrebnici bilo kao obrtnici, bilo kao pravne osobe i između ostalog piše da se pogrebnici između ostalog bave citiram, organizacijom prosipanja pepela pokojnika u prirodi i onda još piše u zagradi more, rijeke, šume, planine i stavljene su tri točkice. I drugo da se bave pohranom i čuvanjem urni u prostorijama pogrebnika. Sad to sve skupa ne bi bilo problematično kada u ovom zakonu ne bi izrijekom pisalo da kremirani posmrtni ostaci tijela umrle osobe dopušteno je prosipat samo na posebno određenom mjestu unutar groblja ili izvan groblja u skladu sa općim aktima predstavničkim, predstavničkog tijela. Dakle, ona varijanta da koja je omogućena pogrebnicima po Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti da oni zapravo organiziraju to prosipanje pepela pokojnika u prirodi već prema želji obitelji ili pokojnika zapravo se tuče s ovom odredbom da to može biti samo u krugu groblja ili posebnog mjesta kojeg je za to odredila jedinica lokalne samouprave.
Meni je potpuno svejedno šta će biti ali mi nije svejedno da u dva zakona o istom piše različito. Isto vrijedi i za ovu pohranu i čuvanje urni jer ovdje u ovom Zakonu o grobljima je napisano kako se postupa s urnama i gdje one mogu biti, tko ih može čuvati, ne ono što gledamo u američkim filmovima držimo ono urnu iznad kamina ili negdje na ormaru to kod nas nije dozvoljeno, a onda isto tako te urne ne mogu biti kao što to piše u Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti niti onda u prostorijama pogrebnika.
Druga je ona priča ako se radi kratko, ako je transport od krematorija do groblja, to je drugo ali na to se ne misli.
Dakle, ukratko moja samo prijedlog, sugestija, a zapravo zahtjev kao zastupnice je da uskladite odredbe ovog zakona i Zakona o pogrebničkoj djelatnosti jer u doista, u situacijama koje su teške dakle za ljude kada umre član obitelji, kada se mora donositi određene odluke, nije zgodno se baviti sa 2 različita zakona koji jedni nešto dozvoljava, a neki drugi zakon nešto isto brani.
Eto, to je naprosto da, nije dobra praksa da tako imamo napisane zakone. Evo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Gospodina, g. Ivica Kukavica, također, pojedinačna rasprava. Izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče. G. državni tajniče, kolegice i kolege.
Evo, danas imamo Zakon o groblju koji je izazvao već vidim poprilične kontroverze. Po meni poprilično nepotrebno. Evo, to je bilo sada puno ideoloških tema, puno stvari koje su izrečene, pogotovo iz redova SDSS-a i g. Milorada Pupovca i zato želim vrlo jasno reći i hrvatskoj javnosti da sve te neistine koje su ovdje iznešene, na jedan način i dalje opterećuju hrvatsko društvo. Naime, o čemu se radi? Kada stavljamo kontekst današnji Zakon o groblju i partizanske spomenike iz Drugog svjetskog rata ili bilo koje spomenike ili obilježene ili neobilježene, imamo situaciju da mutimo vodu, kako kaže moj prijatelj Ćipe.
Naime, jasno je povijest naša je bremenita, teška, više puta sam rekao. Bilo koja tvorevina, bilo koja osvajačka sila koja je bila ovdje na teritoriju RH od .../nerazumljivo/... stoljeća je agresorska. Točka. To je stav kluba našeg Domovinskog pokreta. Znači, kada pričamo o spomenicima koji su nastali za vrijeme komunističkog režima, to je trajalo 45 godina. Rat je bio, rat je završio, jedna vojska je imala pobjednička tadašnja sve privilegije, obilježavati mjesta gdje je netko poginio i gdje je pokopan. A druga vojska apsolutno nije se smjelo znati za grobno mjesto, to je istina. I zato sam danas pričao o jamama, o škrapama, o svim neobilježenim grobovima i također, o grobovima u Sloveniji gdje sam osobno bio i na Teznome gdje je pokopano 20 tisuća ljudi još uvijek i na raznim mjestima.
To je civilizacijski doseg. Nije mi namjera bila pričati toliko o ovoj temi, nego hvalit zakon koji je stvarno dobar nakon toliko godina, ali moram se osvrnit na ovo sve što je izrečeno baš iz razloga da ispravim sve te, kako ja volim reći, komunističke dogme. I ovo što je sve rečeno za Domovinski pokret, ne volim pričati o sebi osobno, o nekom životopisu, ali evo, iskoristit ću priliku kao visoki časnik Hrvatske vojske bio sam član verifikacijske komisije, po bečkom sporazumu imali smo potpisan Sporazum o kontroli naoružanja u zemljama, znači tzv. SR Jugoslavija, BiH i Hrvatska. Imali smo prilike biti sa časnicima, ja osobno, vojski Republike Srpske. Imao sam saznanja o određenim mjestima gdje su poginuli neprijateljski vojnici, ja i moji kolege i moram priznat da sam sa zadovoljstvom podijelio te informacije.
Zašto? Zato što svak zaslužuje grobno mjesto i da se obilježi i to je jedina istina. Znači stavljati Domovinski pokret u kontekst nekakve bezdušne, bezlične rulje koja ne zna šta radi, budite sigurni da se grdo varate svi. Domovinski pokret jasno komunicira sve svoje političke ciljeve. Isto tako kao i za samih izbora, kada je bila priča, izdali ste svoje birače, ušli ste u vladajuću većinu.
Ovdje moram citirat jednog mog prijatelja koji je rekao, h, ovi komunisti su izašli iz šume '45., a mi '95., znači 50 godina su u prednosti znanja, umijeća vladanja. Domovinski pokret je to vrlo brzo savladao, samo 4 godine postojanja. Shvatio je da se stvari mogu mijenjati samo sudjelovanjem u izvršnoj vlasti, ne vodeći računa o rejtingu, o svim tim udarcima koje dobivamo, da li je slijeva ili zdesna, mi smo odlučili bit dio vlasti i donositi zakone.
Kolega Ćipe je već spomenuo nekoliko zakona, da ne ponavljam, ja ću evo, samo reći, ovaj Zakon o groblju koji smo mi na jedan način incirali, baš iz razloga kontroverzi koje se izaziva već 30 godina, pričamo sada o tim četničkim obilježjima. Gledajući unatrag, a pozorno sam proučavao hrvatsku političku scenu na desnoci, nema političara od 2000. g., a danas je 2025. koji nije spomenuo spomen-obilježje, mauzolej Šoškočanina. 30 godina. Šta je se dogodilo? Mauzolej još tamo stoji.
Zakoni se ne donose iz razloga kao što se želi napraviti privid da se Domovinski pokret nekome osvećuje, da Domovinski pokret provodi neku svoju primitivni politiku. Ne, dapače, kao što je rekao i sam ministar, potpredsjednik Vlade, želi da su spomenici u skladu sa Ustavom i zakonima RH. Točka. I to je jedina nit vodilja i narativ zašto smo inzistirali kad smo ulazili u ovu koaliciju i da dođe taj spomenik, da dođe taj Zakon o groblju.
Danas iz ove perspektive moram izraziti zadovoljstvo. Pratio sam izlaganje svojih kolega, oni su dolazili iz Vukovarsko-srijemske županije, ja sam iz Dalmacije i mogu misliti kako je bilo to gledati svaki dan. Mauzolej sve te stvari. Mi još tražimo mrtve. Nalazimo ispod tona smeća. Ne znamo 1771, mislim, još uvijek, nestala osoba. I to je to. Razlozi zbog kojih mi ovo radimo nisu osveta, mi pružamo ruku pomirenja svima, kažemo i dan danas, recite nam gdje su naši mrtvi, gdje su naši nestali da ih dostojno sve pokopamo, da možemo obilježiti sva grobna mjesta. Ne govoreći sad samo od ovome ratu, prošlo je ratova, masovno je obilježenih grobova. Puno je majki, puno je žena umrlo čekajući gdje su im grobna mjesta. Znači to je civilizacijsko pitanje i kako sam rekao u uvodu danas, smatram da je Hrvatska već sada dovoljno i civilizirana i demokratska zemlja da se može suočiti s poviješću i da ima jasne i zdrave temelje i da možemo svi zajednički sa zadovoljstvom donijeti ovaj Zakon o groblju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dvije replike. Gđa Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. G. Kukavica, u nekoliko navrata ste ovdje sada u svojoj pojedinačnoj raspravi rekli da vas se ne poštuje, dakle Domovinski pokret da vam udarci dolaze i sa lijeva i sa desna, pa vas ja molim da vi nama objasnite sljedeću činjenicu.
Dakle kako to da vama zapravo najveći udarci dolaze upravo iz vaših redova? Kako to da se međusobno zovete braćom, pa onda brat brata nožem u leđa? Hoćete nam to objasniti? Dakle vama ne dolaze udarci ni s lijeva ni zdesna i nisu toliko jaki koliko su vaši međusobni udarci i to je vaš najveći problem. Kako je moguće da brat brata izda, kako je moguće da brat brato nož zabije u leđa? To nama nije jasno.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Oh, to je bilo u svim ratovima, ali, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Poštovanje.
Moram priznat da baš i nisam ovaj, dobro shvatio tko je tu brat i brata, Domovinski pokret apsolutno nema nikakve brače, ima političke ciljeve, ima politički ideološke slične saveznike koje je pozivao ovu vladajuću koaliciju, ali gledajući ovo što ste vi rekli, pretpostavljam da mislite na kolege koji su bili u Domovinskom pokretu i više nisu članovi Domovinskog pokreta, moram priznati da mi je zanimljivo da to spominjete vi kojim je SDP-a mislim u jednom trenutku izišlo 17 saborskih zastupnika. Moram priznat da nisam siguran. Tako da, apsolutno to ne stoji vaša konstatacija, apsolutno Domovinski pokret je malo stariji i prošla je svoju katarzu, to je jasno i budite sigurni da nisu svi na prodaju. Ne mogu se svi kupiti, ovi ovdje 8 ljudi se ne može kupit, nema tih novaca da nas se kupi.

Radin, Furio (Nezavisni)
G. Stipo Mlinarić, replika.

Mlinarić, Stipo (DP)
Hvala lijepo predsjedavajući. Kolega Kukavica, evo vama jedno pitanje, da mi prokomentirate ove populiste ovdje prvenstveno mislim na Most i na kolegu Bulja koji su bili u prigodi napraviti i promijeniti Zakon o grobljima ili izbaciti SDSS iz vlasti kao što smo mi izbacili jer sve od državnih tajnika do potpredsjednika Vlade, da prokomentirate te njihove populističke metode, a još s tim da su na kraju ti isti mostovci koji su najviše pljuvali po npr. Mariju Radiću, otišli pod njegovu šapku sa zvijezdom petokrakom koji je bio '91. g. pa da mi prokomentirate te čudne odnose na toj tzv. desnici koja sebe predstavlja da nešto radi, a nisu promijenili apsolutno ništa, ni kad su bili u prigodu u vlasti, al' bome ni u oporbi, vidi se s kim idu i što rade sad na lokalnim izborima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala na pitanju. Pa evo, teško je to objasniti. Ja mogu reći iz svoje pozicije. Onog trenutka kad me g. Penava pozvao da budem na listi Domovinskog pokreta imao sam samo jedan uvjet. To je da pozove Most da idemo zajedno jer su sve ankete pokazivale da imamo zajedničkih 25 mandata i da možemo Hrvatsku stvarno promijeniti u onom pravcu kojem smatramo da je najbolji.
Naime, nakon izbora, jednom prilikom sam i pitao kolegu Grmoju u sabornici, još starom Saboru, zašto nisu prihvatili našu ispruženu ruku i zašto nisu išli s nama. Odgovor je bio jasan i nedvosmislen i ponovit ću ga ako treba stotine puta, zbog Marija Radića i Bujanca. Njih dvojica su glavni razlog zašto nismo prihvatili da idemo s vama i bilo kakvu koaliciju i to je to.
Ja sam to uhvatio zdravo za gotovo i to je taj odgovor na vaše pitanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Boga ti, taj Bujanac je jak izgleda.
Gđa Jasenka Auštan-Pentek, pojedinačna rasprava.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Evo, danas poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, danas evo nažalost žustro i kod Zakona o grobljima zbog činjenice ili načina na koji se oni donose. Međutim, groblja su mjesta tišine, ali i sjećanja. Oni su prostor u kojem se susreću prošlost i sadašnjost, gdje svatko od nas bez obzira na razlike dolazi pokloniti se onima kojih više nema. Upravo zato je važno da se grobljima pristupi s tužnim poštovanjem, ali i odgovorno, kao mjestu koje mora biti uređeno, pristupačno i jasno evidentirano.
Neću više se, a možda i hoću sad .../nerazumljivo/... osloniti se na ono što su kolege rekli, svakako neka obilježja koja jesu u ovom Zakonu i koja trebaju se ukloniti, koja podsjećaju ili veličaju, naravno, četništvo i agresiju na Hrvatsku, svakako je dobro. Međutim, ono što ovim Zakonom i do drugog čitanja moramo konstatirati i reći da to povjerenstvo koje župan ili županija osniva od 5 člana koji jesu stručnjaci u svom području, ali i s dosad vidljivih situacija, znamo da će oni bit možda i političko tijelo i to je ono što je opasnost da se možda te odluke ne donose pravedno odnosno laički rečeno, ako netko možda kaže da ga neki natpis ili spomenik vrijeđa iz nekog razloga, da li će procjena biti pravedna i korisna i zato mislim da treba razmisliti do drugog čitanja, samo da se jasno, još jasnije propišu ti kriteriji sami po sebi.
U ovoj pojedinačnoj raspravi, budući da sam govorila u ime kluba sam ustvari više htjela naglasiti neki problem koji smo mi u mom gradu Zlataru vidjeli što se tiče samih uređenja groblja i tu nije navedeno sve jer slažem se s tu sa nekim kolegicama koje su danas govorile u ovdje u raspravi, svakako treba voditi računa i na urednosti groblja jer pojedini korisnici nažalost stvarno dolaze na groblja samo na dan sjećanja, na dan mrtvih i onda ostavljaju taj dan puno i plastičnih lampiona, plastičnog cvijeća što sigurno onda treba i maknuti, međutim, tu nastaje problem kada komunalna služba da to miče ako korisnik sam ne održava groblja.
Moramo i znati da sredstva koja se dobivaju od grobne naknade sigurno i pogotovo kada se kasni s uplatama nisu dovoljna da bi se održavaju groblja, a pogotovo da sve to držiš urednim ako sam korisnik koji ima u vlasništvu to grobno mjesto ne održava.
Željela bih reći nešto iz primjera kojeg smo imali u gradu Zlataru, a danas sam to .../nerazumljivo/... kratko spomenula ovdje kada sam imala u ime kluba raspravu, da svakako pozdravljamo uvođenje obveze dostava rješenja o nasljeđivanju i ugovora o ustupanju prava korištenja grobnog mjesta po službenoj dužnosti i to svakako će olakšati rad i dovesti do pravilnog evidentiranja korisnika grobnih mjesta, no ono što nas brine, to je problem, što sam danas isto rekla, tih starih slučajeva.
Iz prakse znamo jer smo uveli evidenciju groblja, grobnih mjesta, korisnika i stvarno već godinama pokušavamo taj registar složiti na način da sva mjesta evidentiramo, međutim, stvarnost je stvarno drugačija. Imamo veliki, naime, broj korisnika za koje nam se stvarno vraćaju te uplatnice za godišnju grobnu naknadu i sa naznakom stoji „umro“. Piše da je stranka pokojna, a naravno, mi nismo dobili rješenja o nasljeđivanju.
Nakon toga, službeno smo zatražili više puta rješenja o nasljeđivanju od nadležnih sudova i od nekih sudova smo uspjeli zaprimiti tražena rješenja, no do dosta rješenja ne uspijevamo ni na taj način doći i ja vjerujem da sudovi imaju velik opseg posla jer kažu da zbog toga i nemaju praksu takva rješenja slati nam poštom i onda stvarno traže od zaposlenika gradske uprave da dajemo pojedinačno za svaki zahtjev da platimo biljeg i da osobno dolazimo na sud udaljen više od 50 km, 60, ovisno gdje se nalazi po ta rješenja, pa problem imamo i kada takva rješenja zaprimimo jer su u velikom broju manjkava i nedostaju nam oni podaci koji su potrebni da bi uveli u evidenciju.
I također, ta grobna mjesta nakon ostavinske često su ostala neevidentirala. Imamo također, i slučajeva kada je u službenim evidencijama godinama evidentiran pokojni korisnik, a nasljednici nam odbijaju dostaviti ili, a ukućani su nastavili plaćati ta grobna mjesta na ime pokojnog korisnika i u principu kontinuirano pozivamo korisnike da prijave tko je vlasnik, a oni i dalje plaćaju rješenja, znači ne možemo im oduzeti grobno mjesto jer ono se uredno plaća, ali na ime pokojnika i ne žele dostavit tko je nasljednik tog groba. To je isto jedan problem.
Problem imamo i kod neplaćanja grobne naknade, to sam danas i ovdje govorila, da se možda i skrati taj onda rok jer mi kad čekamo 10 godina, to grobno mjesto tek onda, možda bi fakat trebalo vidjeti kod sljedećeg čitanja, da se možda taj rok stvarno skrati da olakšate nama posao.
Također, ono što sam danas rekla, evo, spomenut ću da imamo i primjere, ustvari sam još htjela reć, slučajeva starih umrlih jer kaže da se oni, da što se tiče buduće evidencije, opet postoji problem prošlih upisa jel pitanje od koje godine je potrebno uskladit registar s maticom jer naime, imamo dosta koji imaju obitelj, pradjeda, djeda i uopće ne znaju datum navesti smrti korisnika groblja.
Sve u svemu, najproblematičnije je ono što se nekad u prošlosti evidencije nisu vodile kako treba i sad ovaj kratki rok da se uspostave sve evidencije, sigurno će izazvati brojne probleme. Problem je u tome što, evo stvarno, Zakon o grobljima nažalost nismo dirali dugi niz godina, od 1998. g., dok smo sve ostalo mijenjali više puta pa smo i dosta toga lakše usklađivali iz godinama u godine, ali evo ga, još imam tu par stvari koje ne stignem ovoga sad zbog kratkoće vremena iznijeti, na konkretnim primjerima, ali vjerujem da ste danas čuli neke od primjedbe i da ćete u sljedećem čitanju ih doraditi i možda da budu stvarno uzete u obzir i primjedbe oporbe kako bi zakon bio koristan svima nama.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. G. .../Govornik se ne razumije./... Jurčević ima svoju raspravu sada.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo ga, iz odnosa prema mrtvima i to vaši od pamtivijeka u svim zajednicama, zapravo najviše se može saznati o živima i odnos prema mrtvima, a pogotovo prema mrtvim vojnicima, znači koji su poginuli braneći neku zajednicu, prema njima se ima odnos svetosti jer su zapravo dali najviše za tu zajednicu, dakle život, je li? Najviše što su mogli dati, svi drugi su dali nekakve druge prinose, ali oni su dali život.
Tako da u Hrvatskoj nažalost evo i iz ovog zakona se puno toga može iščitati ali i iz prakse koja važi u Hrvatskoj. Naime, odnos prema mrtvima je više nego katastrofalan što zapravo svjedoči o katastrofi nas živih odnosno institucija koje o tome odlučuju.
Ovaj zakon zapravo da smo mi uređeno ili civilizirano društvo uopće nije trebalo donositi jer bilo je dovoljno elemenata i u Zakonu iz '98. o grobljima ali i u kaznenim, Kaznenom zakonu u nizu odredbi da je se moglo postupati na ovaj način kako se sada i što je glavni motiv ovoga zakona, dakle odnos prema neprijateljskim vojnicima odnosno veličanje agresora.
Vidjeli smo gospodina Pupovca jel iznimno obrazovanoga gojenca jel koji je bio velika nada i u njega je puno uloženo u vrijeme totalitarnog zločinačkog jugokomunističkoga sustava i na tom sustavu se ne može temeljiti demokratska hrvatska država. O tome su se očitovale i europske institucije koje smo mi usvojili formalno ali kod nas je problem u praksi. Dakle, uključujući i ovo, dakle ovaj zakon nije bio potreban da smo mi uređeno društvo i da smo se htjeli vrijednosno i ispravno odnositi prema neprijateljskim vojnicima.
Međutim, neću ovdje sada dalje nastavljati o gospodinu Pupovcu o njemu sam dovoljno evo u saboru govorio pogotovo jel kad je bio predložen i nažalost izabran za najčasnije mjesto dakle predsjednika Odbora za ljudska prava, ali ću navesti zapravo u institucijama od ranih '90.-tih koje mi naslijeđene dubinske probleme koji se naravno ne mogu elaborirati ali kad ih samo spomenem i podsjetim se što sve se događalo u Hrvatskoj nije čudno i da je sabor u statusu sve većega kokošinjca i da zapravo smo svi više i kolonizirani i da zapravo izumiremo i sve štete trpimo od toga.
Valja podsjetiti da je prvi abolicijski zakon donesen 1992. godine, odmah nakon izbora u kolovozu dakle prvih po novome tzv. božićnome Ustavu donesen je Zakon o aboliciji koji je izvan civilizacijskoga standarda jer zapravo tim zakonom smo omogućili da oni koji, agresorski vojnici koji su pucali u Hrvatsku bez obzira tko su bili Hrvati, Srbi itd., svi su oni bili dakle agresorski vojnici to znači vojnici Srbije i Crne Gore odnosno tada se to zvala Savezna Republika Jugoslavija, poslije se jel zvala Srbija i Crna Gora i na koncu se raspala jel na dva, na ta dva oka su se raspala a sad se ponovno spajaju.
Dakle, na početku u najtežem trenutku '92. dakle donosi se zakon da onaj tko je pucao u Hrvatsku nije dakle ništa počinio lošega. Inače je običaj, dakle civilizacije standard normalno da se donose određene vrste amnestije. To znači provode se pravosudne ili administrativne osude al se opravdava izdržavanje kazne i to je već odavno poznati standard. Međutim, mi smo donijeli abolicijski zakon dakle zbog tih naših unutarnjih složenosti jel da bi se omogućilo da se neprijateljski vojnici infiltriraju u javni sustav. To znači nije problem gospodin Pupovac i agresori ili srpski svet nego su dakle problem hrvatske državne institucije. Dakle, mi smo u jeku rata kad se još uvijek ne zna ishod, kad je trećina Hrvatske okupirana kad tek kreće puna agresija u BiH i svi problemi koji se sjećamo, dakle mi smo, svjesno je netko u dubokoj državi u Hrvatskoj abolirao dakle agresorske vojnice, da ih, vojnike da ih može penetrirati u hrvatski državni sustav i voditi hibridni rat unutarnjeg razaranja Hrvatske. I danas su to vrhunci koji se mogu čitati iz ovoga, dakle što se događa u Hrvatskoj a pogotovo u simboličkom smislu, dakle prema onome što u Hrvatskoj predstavljaju u smislu opće društvene političke i druge moći, dakle Srpska pravoslavna crkva koja je glavni institucijski sudionik u agresiji na Hrvatsku od pripreme do posvjećivanja zločinačkih mjesta itd. i isto do paradoksa jel da okupacijske vlasti su i to je javno objavljeno u njihovim medijima, dakle '97. osnovale stranku koja danas dominira u Hrvatskoj dakle na čelu sa gospodinom Pupovcam i njegovom strukturom, dakle agresorske vlasti i očito i očitovale se da će i dalje raditi na svojom velikosrbijanskom projektu. Dakle, to je izvan civilizacijskih povijesnih standarda.
Kad se radi o širem kontekstu to znači, valja podsjetiti da je saborska komisija kako se zvala zapravo je bila Državna komisija RH osnovana '91. ukinuta je 2000. koja je istraživala ratne i poratne žrtve. Ona je do 2000. u njenom zadnjem izvješću došla do 850 prikrivenih stratišta i grobišta koje su nastale većinom nakon Drugog svjetskog rata. Dakle, to je strašni zločin koji je počinila jugokomunistička država prema hrvatskim građanima. Osim toga slovenska komisija je u Sloveniji evidentirala do 2009. 620 grobišta i opet ta komisija tvrdi prema antropološkim nalazima, dakle fizičkim nalazima da je većini tih grobišta jesu hrvatske kosti bilo hrvatskih civila ili hrvatskih vojnika nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Najveće istraženo grobište fizički u Sloveniji jest u šumi Tezno gdje je procjena između 15 i 20 dakle ubijenih većinom prema nalazima dakle Hrvata. E sad dakle Milorad Pupovac je danas u svome govoru dakle branio taj zločinački sustav jel pa je čak pristao da se usude, da se osude i četnici čak itd. i vratio se na svoje izvorište dakle jugokomunističkog istaknutog gojenca jel koji se odmah nakon diplome zaposlio u idejnom centru Vladimir Bakarić, nakon toga je išla njegova karijera vrhunska u kumrovečkoj školi, zatim u ujedinjenoj jugoslavenskoj demokratskoj inicijativi i na kraju se sklonio jel u ono što zovemo četničke organizacija uključujući i SDSS, ali danas je izbilo to njegovo jel formativno razdoblje od kojega se naravno svaki čovjek teško može, teško može osloboditi a takve likove jel Hannah Arendt označila kao ubojice za pisaćim stolom.
Isto tako dakle nakon toga smo dograđivali taj abolicijski zakon sa nizom zakona uključujući dakle koje donose Ministarstvo hrvatskih branitelja o civilnim žrtvama o tzv. permisivnom odnosu prema silovanim odnosima, dakle sve na štetu hrvatske države. Da ne govorim sve što se događalo u Erdutskom sporazumu izvan svih civilizacijskih standarda, priznavanje dvostrukog radnog staža, konvalidacija, da sad ne nabrajam sve te pravne izraze, sve je to više-manje istraženo ali nema nikakvog utjecaja na ovo što se događa u Hrvatskoj.
Čemu se čuditi gospodinu Pupovcu ili ovim problemu sa grobljima jel da se ne postupa po zakonu nego se donosi novi zakon prema kojem se isto tako neće postupati kao što se ne postupa i prema nizu vrijednosnih odredbi i stečevine europske pravne koje smo usvojili i vrijednosno i formalno pravno ali se postupa na jedan sasvim drugačiji način.
Čemu se čuditi jel kad znamo da je ministar Narodne Republike Hrvatske u Jugoslaviji odmah nakon rata Vicko Krstulović, dakle Hrvat etnički donio zloglasnu naredbu o uništavanju i preoravanju svih grobalja, ne samo zagrebačkog, dakle postoji ta zapovijed ministarska jel i to je ministar Milorada Pupovca i on danas jel u Hrvatskom saboru besramno jel ovdje manipulira dakle štiteći taj sustav i plačući za tim partizanskim spomenicima. A i partizanske brigade su bile dio srbijanske agresije, dakle pogledajte njihove izvorne dokumenta pa ćete to sve skupa, sve skupa vidjeti.
Međutim, postoji druga stvar pogledajmo današnja ministarstva ključna za identitet i zapravo javnu percepciju na kojoj bi se trebalo temeljiti i kultura i znanost itd., dakle najzloglasniji film o hrvatskom Domovinskom ratu dakle kompromitiran je u hrvatskim državnim institucijama, dakle 15 minuta masakr u Dvoru koji je financiralo Ministarstvo kulture jel u čemu je participirala i kad je i prije nego je postala ministrica, a i sada ovaj kad je postala sadašnja ministrica gdje glavni svjedok lažne optužbe za najstrašniji zločin koji se dogodio nad menta… mentalnim i fizički, dakle mentalnim bolesnicima i fizičkim invalidima civilima jel dogodio se taj zločin gdje nije bilo uopće hrvatske vojske i nitko iz Haaga nije to problematizirao ali je hrvatsko Ministarstvo kulture dakle financiralo taj film u kojem je glavni svjedok da je hrvatska država zločinačka, da je hrvatska država i hrvatska vojska počinila taj strašni zločin. Dakle, Mile Novaković osuđen je ratni zločinac general srbijanske agresorske vojske. Ili nemojmo se čuditi jel kad u našim udžbenicima sa potpisom aktualnog ministra Radovana Fuchsa, dakle izašao je udžbenik gdje se u poglavlju za IV razred gimnazije kad se pojavljuje poglavlje, dakle to je 20. stoljeće nastanak hrvatske države kao glavni zaslužnici za nastanak samostalne demokratske RH proglašavaju zloglasni Vladimir Bagar… Bakarić, zloglasna Milka Planinc, dakle Mate Marković itd. itd. …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme hvala./…
… dakle to su ključni naši problemi, dakle u širem kontekstu, a onda se pojavljuju svi ovi problemi sa grobljima.
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa, hvala, hvala./…
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Goran Kaniški, Klub zastupnika HDZ-a završno.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici evo evidentno je da je došlo vrijeme da se odradi trenutno važeći Zakon o grobljima, ne samo da je dugo na snazi nego vidimo i prijepore koje izaziva u Hrvatskom saboru pa je vrlo važno to zakonski definirati.
Evo samo iz te činjenice razvidno je da materija nije dosada zadovoljavajuće regulirana što na kraju ima za posljedicu potpuno različita postupanja prije svega u općinama i gradovima koje su prve na udaru i prve dužne to provoditi. Trenutni zakon ima samo 21 članak, evo novim se predlaže 52 pa će ipak ta materija biti malo bolje regulirana.
Pozdravljamo činjenicu da predloženi zakon poštuje samostalnost jedinica lokalne samouprave, ujednačava praksu na području cijele države te uklanja nered koji vlada na pojedinim grobljima diljem Hrvatske.
Predloženim zakonom ujednačit će se postupanje svih upravitelja groblja čime se povećava i pravna sigurnost samih korisnika groblja. Raduje i činjenica da će se prvi put zakonom urediti status …/Govornik se ne razumije./… groblja za poginule branitelje.
Osnovne postavke upravljanja grobljima ne bi se mijenjale. Groblja su bila i jesu vlasništvo jedinica lokalne samouprave, a njima upravlja općina ili grad ili trgovačko društvo ili ustanova kojoj je osnivač jedinica lokalne samouprave, ali novim zakonom će se jasnije propisati prava i obveza jedinica lokalne samouprave, upravitelji groblja ali i samog korisnika groblja.
Regulira se i postupak kremiranja te prosipanja pepela. Općina i gradovi će moći propisati gdje na njihovom području dozvoljeno je prosipati pepeo pokojnika. Uvodi se i kraći rok za mogućnost …/Govornik se ne razumije./… groblja, evo ako se radi o interesu države moguće je i uz 10 godina nakon roka ali opet odluku o tome mora donijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno općinsko ili gradsko vijeće.
Novi zakon detaljno će propisivati grobne očevidnike i registre umrlih koje će morat imati svako groblje i koje će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni.
Jasno se definiraju i obveze korisnika grobnog mjesta od kojih su najvažnije održavati grob urednim i sigurno, i sigurnim grobno mjesto te redovito plaćati grobnu naknadu za održavanje groblja. Evo svjedoci smo da puno puta na grob dođe obitelj samo povodom Svi svetih, a neki ni tada pa mislim da je red da se zbog ostalih digniteta cijelog groblja malo bolje održavaju grobna mjesta.
Propisuje se sam postupak dodjele grobnih mjesta, ali i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta npr. ako se ne plaća grobna naknada i evo to dosada nije bilo predviđeno kao upravni postupak ako bi se to oduzimalo.
Zakonom se uređuju i načini ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijave ustup ili nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta.
Ovim prijedlogom zakona propisuje se da jedan dio grobnih očevidnika mora biti javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnim mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.
Kod izrade prijedloga zakona uočen je problem postojanja nadgrobnih spomenika koji vrijeđaju osjećaje građana te veličaju propale režime i velikosrpsku agresiju. U predloženi zakon ugrađen je mehanizam za provedbu nadzora nad takvim spomenicima koji su ne samo protuzakoniti nego su i protivni Ustavu RH te svakodnevno izazivaju nove podjele u hrvatskom društvu. Kroz predložene odredbe zakona cilj je uvesti učinkovit mehanizam za uklanjanje takvih spomenika.
Upravni postupak utvrđivanja sukladnosti izgleda grobnog mjesta se zakonom u prvom stupnju povjerava županijama kroz posebna povjerenstva, a u drugom stupnju ministarstvu da bi to bilo unificirano za područje cijele države. Ako se utvrdi da je grobno mjesto ili spomen obilježje vrijeđa vjerske, morske ili nacionalne osjećaje ili da veliča agresorsku vojsku u Domovinskom ratu onda bi korisniku ili vlasniku bilo naloženo da takav spomenik ukloni. Ako to ne bi bilo učinjeno u zakonskom roku uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba slično kao kod uklanjanja nelegalnih građevina što posebno pozdravljamo da se ne bi odugovlačilo.
Zakonom bi se propisalo da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne otvorio put širem povijesnom revizion… revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu.
Zbog svoje militantnosti poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje neprihvatljive ideologije …/Govornik se ne razumije./…sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su i poštivanju prava čovjeka i vladavine prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka RH, preciznije u čl. 3. Ustava, a ako je detaljnije proučimo brojni spomenici negiraju hrvatsku državu.
Zbog svega iznesenog Klub HDZ-a podržati će prihvaćanje prijedloga Zakona o grobljima kako bi se jasnije propisala prava i obveze JLS, samih upravitelja groblja, ali i korisnika groblja, te spriječilo da izgrađeno spomen obilježje vrijeđa vjerske, moralne i one nacionalne osjećaje ili da veliča poraženu agresorsku vojsku u Domovinskom ratu, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama.
Gospodin Josić, DP završno.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući, uvaženi državni tajnici, saborske zastupnice i zastupnici, ima nas dosta, pa ćemo malo rekapitulirat ovo danas što smo imali priliku čuti, bar ovaj dio koji je bio kad je ministar iznosio prijedlog zakona.
Jedna od najvažnijih stvari koje se, koje je potrebno urediti su grobna mjesta i spomen obilježja suprotna temeljnim odredbama i najvišim vrednotama propisanih ustavom i ostalim pozitivnim propisima RH. Zakon o grobljima propisuje kako natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika. Međutim, Zakon o grobljima ne sadržava prijelazne odredbe koje bi uredile postupanje sa natpisima koji su na grobovima i grobnicama bili postavljeni prije 21.2.1998.g. kada je taj zakon stupio na snagu. Tako se i danas na hrvatskim grobljima susreću grobovi i grobnice pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora od 1991. do '95., a u hrvatskom Podunavlju i pod prijelaznom upravom UN-a za istočnu Slavoniju sve do 15. siječnja 1998.g..
Nadgrobni spomenici odnosno poruke i njima pripadajuće aplikacije na pojedinim grobovima i grobnicama tih umrlih osoba očito su i nedvojbeno protivno čl. 11. st. 4. Zakona o groblju, štoviše protivni su i ustavu. Naime zbog svoje militantnosti, te poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje ideologije i ciljeva oružane agresije na RH sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su i poštivanju prava čovjeka i mirotvorstvu i vladavini prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka RH, a u sadržajnom smislu često predstavljaju poricanje hrvatske države, te veličanje velikosrpska. Opisani nadgrobni natpisi tj. poruke, te pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuju hrvatsko društvo već godinama.
Prvi puta će se zakonom urediti status memorijalnog, memorijalnih groblja za poginule hrvatske branitelje, uklonit će se spomenici koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje ili veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu. Ako sam korisnik grobnog mjesta to ne učini u zakonskom roku uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba.
U ovom prijedlogu zakona propisuje se da se spornima mogu biti samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja '90.-te kako se ne bi stvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. U roku od 30 dana od dana stupanja ovog zakona na snagu bi se sva postojeća oprema i uređaji grobnog mjesta i spomen obilježja koji nisu u skladu sa odredbama ovoga zakona morali otkloniti. U suprotnom korisnicima prijete prekršajne sankcije i nadzor nad provedbom ovog zakona obavlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Maloprije sam u iznošenju, kad sam iznosio stajalište klubova sam pročitao nekakve natpise na nadgrobnim spomenicima, pa evo za kraj jedan „Bio je dobar drug, fudbaler i borac, život je izgubio kao srpski dragovoljac“. Takve spomenike ne trebamo imati u Hrvatskoj. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada Most i nezavisni zastupnik g. Jurčević će govoriti i nastupat će g. Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege, kao što maloprije rekoh da se od pamtivijeka iz odnosa živih prema mrtvima u svim zajednicama tijekom povijesti procjenjuje civilizacijska razina živih. Navest ću jedan konkretni primjer da vidite koliko smo nisko pali u Hrvatskoj i koliko je složena situacija u našim institucijama uključujući i u HDZ-u, navest ću primjer Maceljske gore. Od ovih 8 stotina 50, 50-tak evidentiranih u službenoj komisije u RH grobišta, najveće smatra se Maceljska Gora. U toj gori ima 130 grobišta iz nekoliko desetaka koje su iskopane 1992., iskopano je nešto preko 1100 skeleta poratnih žrtava. To je samo dio koji je iskopan. Zanimljiva je ikonografija da je to bila zapravo priprema i korištena za te izbore koje sam spomenuo '92., dakle prve predsjedničke i saborske po novome, po novome ustavu, a to su bili zapravo i prvi predsjednički jer Tuđman je dotada bio predsjednik predsjedništva, dakle tada su mediji prepuni bili svjedočanstava o Macelju, pa su čak našli od jednog pokojnika koji je iskopan našli su prsten, našli su mu živu suprugu, dakle 45.g. kasnije i to je bila velika priča. Nakon što su završili izbori više ništa nije se govorilo o tome, o tom, o tih 1100 skeleta, potrpani su u vreće za smeće i zatrpali su podrum i još neke prostorije na patologiji na Šalati. Doktor Danilović koji je bio član te komisije, obilazio je godinama, uključujući i razdoblja i kad sam ja ovaj radio u toj komisiji, jadan i očajan jel jer je to bilo zastrašujuće vidjeti dakle 1100 skeleta dakle u vrećama za smeće na patologiji, dakle zastrašujući pogled, ali i svjedočanstvo kako nikoga u institucijama ne brine da se te kosti zbrinu dakle to je trajalo punih 12 godina odnosno nešto više, 2004. napokon je napravljeno grobište na Macelju gdje su te kosti dostojanstveno sahranjene. Doktor Danilović je u tih 12-ak godina obilazio sve moguće institucije u državi dakle poznate, nepoznate pa čak i moju malenkost koji sam bio tada nekakav samostalni stručni savjeti u toj, u toj komisiji. I vidio sam taj očaj i nemoć dakle čovjeka koji je šef patologije, liječnik ugledan dakle njegovu nemoć i očaj gdje je nagazio na zid šutnje da se te kosti negdje bilo kako sahrane. Nažalost, dakle one nisu sahranjene 2004. uz sudjelovanje državnih institucija koje su za te na… za to nadležne nego su to, nego se to učinilo sa donacijama.
I isto tako do današnjeg dana ovih 15 do 20 tisuća iz Teznoga, dakle u šumi na ulazu iz istoka kad idete u Maribor, dakle 15 do 20 tisuća u samo jednom grobištu što je istraženo jednim dijelom antropološki a drugo sondiranjem tako da su to pouzdani podaci i slovenski istraživači odnosno njihova komisija je to istraživala. Prema nalazima tvrdi da su većinom tamo pogubljeni hrvatski civili i vojnici koji su bili zarobljeni u Sloveniji tijekom povlačenja u tzv. Bleiburškoj tragediji ili su izručeni također, također iz nakon što ih je 20-ak posto od 700 tisuća koji su se povlačili izručeno 100, izručeno preko 100 tisuća sa Bleiburškog polja iz cijele, iz cijele Koruške.
Još uvijek dakle se mi nismo suočili sa tom istinom, ali ova sudbina kostura, dakle 1.100 i nešto u vrećama za smeće dakle na patologiji svjedoči dakle da smo mi pali najniže u civilizacijskom smislu kao društvo i preporučujem da u vezi ovoga zakona više se ne obračunavamo stranački, pojedinačno i slično nego da pokušamo dakle spasiti tu našu civilizacijsku sliku dakle koja je tako katastrofalna jel dakle iz odnosa prema mrtvima bez odnosa koji su iščitava se zapravo najbolje kakvi su živi. Dakle, mi kao društvo jel smo se spustili na razinu koju ne znam kao povjesničar da se igdje spominje, dakle da je neka država negdje iskopala bilo kada 1.100 kostura i to na koje se također poziva i dobivala je izbore na njima itd., a da ih nakon toga u vrećama za smeće drži u svojim institucijama, ne želi na to uopće reagirati.
Dakle, u ovom trenutku vi donosite zakon koji nažalost neće ništa promijeniti jer kažem i prema postojećem zakonu, postojećim zakonima i o grobljima i drugima moglo se je postupati da smo mi uređeno društvo i da smo na nekoj minimalnoj civilizacijskoj razini.
Zbog toga opet smatram jel da je sabor u tome smislu najodgovorniji jer smo službeno vrhovno tijelo i prestanimo biti u našim stranačkim klanovskim drugim rovovima, budimo ljudi, budimo narodni zastupnici jedino tako možemo pridonijeti spasu Hrvatske.
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
I hvala i vama.
Sada je gospodin Dario Tišov državni tajnik u ime predlagatelja na redu, te teme sve više …
…/Upadica Dario Tišov: Evo dobar dan./…
… puno više mučne nego, nego, nego puno drugih.
Izvolite.

Tišov, Dario
Ja vas sve skupa pozdravljam ovaj koliko nas je ostalo jel tako. Evo prije svega ću se zahvaliti na ovoj konstruktivnoj raspravi. Ovaj bilo je svakako dobrih i zanimljivih komentara koje ćemo ovaj uzeti, obuhvatiti, proanalizirati. Međutim, ono što me raduje u cijeloj priči da je zapravo vrlo kratak rok protekao od same inicijative Domovinskog pokreta pa do evo danas smo već ovdje nakon pola godine u prvoj fazi čitanja i vjerujem da ćemo do kraja ovog mjeseca isto tako biti ovdje u drugoj fazi čitanja i da ćemo evo donijeti uskoro kompletan zakon.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa, hvala vam lijepa i na, dat ću vam, dat ću vam repliku da, hvala vam lijepa i na sažetosti.
Imate jednu repliku gospodina Jurčevića.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo ja se nadam da ste slušali jel i da ćete do drugog čitanja taj zakon barem na neki civilizacijski minimum dovesti. Ja sam nešto na odboru to govorio, dakle mislim da taj zakon je iznimno loš jer ne uvažava odredbe Ženevske konvencije i standarda koji postoje u EU.
Dakle, trebalo bi se pobrinuti za groblja agresorskih vojnika itd., kao što smo recimo to potpisali ugovor sa Njemačkom tamo još '97., nešto pokušavali i sa Italijom, sa Slovenijom i slično. Dakle, ajmo u taj zakon ugraditi neki civilizacijski minimum koji određuju Ženevske konvencije kad se radi pogotovo o vojničkim grobljima. To znači zemlja u kojoj se nalaze neprijateljski vojnici pokojni, njihove kosti dužna je dakle dostojanstveno ih sahraniti, istražiti okolnosti u kojima su poginuli. Dakle, to je taj civilizaciji standard mora biti ovdje jer opet će Pupovac dakle ili netko drugi jel pronalaziti i hvatati se za to i zakon će padati na takvim, na takvim stvarima, pa vas molim jel da konzultirate neke pravnike ovi koji se bave Ženevskim konvencijama ili da preuzmete nekakve zakone iz Njemačke i slično, dakle koji su to uredili na civilizacijski način.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Završit ćemo sada raspravu, reći ću samo jednu stvar, a odgovor, ispričavam se.
Izvolite.

Tišov, Dario
Da, slušali jesmo međutim na odboru smo već otvorili tu temu prije ovog zasjedanja tako da apsolutno i onda ste ponovili isto. Sad ste zapravo ponovili što ste i tamo rekli tako da apsolutno ovaj smo razumijeli.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa, ispričavam se.
Htio sam samo reći da je, da je možda izlaz iz svega toga a moj prijatelj, osobni prijatelj 40 godina je osnovao Svjetsko udruženje povijesnih groblja, Svjetsko udruženje povijesnih groblja on ga je osnovao i poslije predsjednik je bio dugo godina predsjednik, a Mirogoj spada u to, a spada i groblje K.u.k. u Puli. I odvojiti povijesna groblja od groblja koja su nužan dio neću reći života jer između života i smrti mislim to je stvar sada vjere da li je život dio smrti, da li je smrt dio života ili nije.
On je zapravo napravio jedno udruženje koje je i danas živ, koji danas postoji i radi i u tom slučaju onda i mrtvi bi mogli sa svim svojim obilježjima svih, svi mrtvi svih strana, zapamtimo svi mrtvi svih strana u trenutku kad to postaje povijest imati svoj mir sa svojim, sa onim što je njima bilo drago jel da i koji mi ne moramo ić gledati, a oni koji hoće ić gledat mogu ić gledati, ali o tome ću govoriti u drugom čitanju jer to odavde ne smijem.
Hvala lijepa, vidimo se sutra, vidimo se sutra, četvrtak…
…/Upadica se ne razumije./…
…a srijeda, nije četvrtak 10. travnja, srijeda 9. travnja, Prijedlog zaključka o zaduživanju Vlade RH da pokrene postupak rješenja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Bit će sadržajno, hvala lijepa. Laku noć svima.
SJEDNICA PREKINUTA U 18,41 SATI

83

  • Prijedlog zakona o grobljima, prvo čitanje, P.Z. br. 140
11.04.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o grobljima, prvo čitanje, P.Z. br. 140.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak.
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o grobljima.
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
130 glasova, 85 za, 45 suzdržanih donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF