Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 2

PDF

28

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, prvo čitanje, P.Z. br. 39
09.07.2024.
Idemo na današnji dnevni red, jedina .../nerazumljivo/... dvije točke su, da, dvije točke. Prva točka je:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, prvo čitanje, P.Z. 39

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85 Ustava RH i čl. 172 Poslovnika Hrvatskoga sabora. Znači prigodom rasprave primjenjuju se odredbe koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zaštitu okoliša i prirodu. S nama je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, gđa Marija Vučković, koja će uzeti uvodnu riječ, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici.
Prilikom predstavljanja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka kao jednog od važnijih propisa čije je predlaganje u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Na početku bih napomenula, što se osnovnim zakonom uređuje te koje su razlike u odnosu na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka koji je bio raspravljan u prethodnom sazivu Sabora te je prošao postupak prvog čitanja.
Dakle, kao što sam navela, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka je raspravljen 16. veljače '24. g. na plenarnoj sjednici, prošao je postupak prvog čitanja u prošlom sazivu. Nije bilo primjedaba, primjedbi zastupnika ni iz Odbora za zakonodavstvo niti iz Odbora za zaštitu okoliša i prirode niti je bilo konkretnih prijedloga za izmjenu tijekom plenarne sjednice HS-a.
No, sukladno zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave te nastavno na uputu Vlade RH za nacrt prijedloga ovog Zakona potrebno je bilo provesti novi postupak prikupljanja mišljenja od strane novih tijela državne uprave te je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka dostavljen iznova HS-u na prvo čitanje.
U odnosu na prošli prijedlog nema bitnih promjena, a razlike se odnose na čl. 5 zbog usklađenja teksta odredbi važećeg zakona sa Zakonom o visokoškolskom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te je dodatna promjena u brisanju dvaju stavaka u čl. 17 s obzirom da je prethodni, da je ono što je bilo predloženo u prethodnom prijedlogu već uređeno prekršajan zakonom kao općim propisom.
Ustavna osnova za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka jest čl. 2 st. 4 podst. 1 Ustava RH. Zakon o zaštiti zraka koji je objavljen u Narodnim novinama br. 127 iz 2019. g. dodatno dopunjen i takva dopuna je, .../nerazumljivo/... je bila objavljena u Narodnim novinama 2022. g. u broju 57, određuju se nadležnosti i odgovornost za zaštitu zraka, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka, razmjena podataka, djelatnost odnosno regulacija djelatnosti praćenja zraka i emisija onečišćujućih tvari u zrak, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka te upravni i inspekcijski nadzor.
Razlozi za izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka su također, povezani i sa potrebom usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH. Naime, prekršajne odredbe bilo je potrebno uskladiti s navedenim zakonom i odlukom te je bilo potrebno definirati iznose predviđenih kazni u eurima, u euru kao službenoj valutu u RH. Dodatno i sadržajno tijekom provedbe Zakona o zaštiti zraka uočene su potrebe za unaprjeđenjem dijela odredbi koje se odnose na provedbu inspekcijskog nadzora na pomorskim objektima od strane inspekcije sigurnosti plovidbe.
Unaprjeđenja se odnose na mogućnost nadzora dijela dokumentacije koja se odnosi na metode za smanjivanje onečišćujućih tvari s pomorskih objekata odnosno dodatnih uređaja i opreme ugrađenih na pomorske objekte.
Tako se člankom zakona o izmjenama i dopunama dopunjuje čl. 48.a Zakona o zaštiti zraka u dijelu koji se odnosi na popis, tj. vrstu dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora osigurati i voditi uz način korištenja metoda smanjenja emisija koje su ugrađene na pomorski objekt.
Također se dopunjuje i čl. 48 st. 1 na način da se jasnije propisuju metode smanjenja emisija, da se koriste isključivo u skladu s uredbom kojoj se uređuje kvaliteta brodskih goriva.
Zakonom se također dopunjuju i usklađuju prekršajne odredbe vezano za postupanje inspektorata u ovom smislu, nadzor dokumentacije te primjenu metoda. Stoga će ove izmjene i dopune unaprijediti u svakom slučaju postupak, postupanje inspekcije sigurnosti plovidbe prije inspekcije nadzora korištenja metoda za smanjivanje emisija na pomorskim objektima. Kroz provedbu Zakona o zaštiti zraka nadalje uočene su potrebe za izmjenom određenih odredbi, a koje se opet odnose na provedbu inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata, u ovom slučaju vezano za definiranje pravnih osoba koje mogu i trebaju voditi izradu akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Stoga se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka propisuje da poslove izrade akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka, provode ovlaštenici sukladno Zakonu o zaštiti okoliša koji imaju suglasnost za postupanje i obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode u dijelu koji se odnosi na programe zaštite okoliša. Posljedično i nastavno na ove izmjene, dodatno se mijenjaju i odredbe koje se odnose na inspekcijski nadzor i potencijalna kažnjavanja ovlaštenika. Također je bilo potrebno unaprijediti pravni okvir vezano uz mjerenja posebne namjene koja se provode temeljem odluke izvršnog tijela grada Zagreba ili jedinica lokalne samouprave po zahtjevu inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata ili po prijavi građana na način da se definira obveznik provedbe odluke o mjerenjima posebne namjene pa se prijedlogom zakona dopunjuje postojeći čl. 36 Zakona o zaštiti zraka u dijelu odredbi koje se odnose na mjerenja posebne namjene, pojašnjavaju se vrste mjerenja, a novom odredbom određuje se jasno tko je obveznik, izvršno tijelo grada Zagreba ili jedinice lokalne samouprave koji mora osigurati provedbu odluke o mjerenjima posebne namjene. Posljedično dopunjeni su i čl. 88 Zakona o zaštiti zraka koji se odnose na propisivanje izvora tj. nepokretnih izvora u odnosu na mjerenja posebne namjene te se dopunjuje odnosno mijenja čl. 90 na način da se osigurava pravni temelj za postupanje nadležne inspekcije. Također su uređene i prekršajne odredbe koje se odnose na neprovođenja odredaba, na neprovođenja propisa u ovom dijelu. Ovdje treba naglasiti da je prijedlogom zakona kroz čl. 3 stvoren pravni okvir za donošenje akta tj. uredbe kojom će se urediti praćenje emisija onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem, a koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila što do sad nije bilo posebno uređeno. Upis podataka u registar, način i rok dostave izvješća o emisijama prema ministarstvu, kriterije i mjerila za izračun naknade za obavljanje poslova evidencije, način obavještavanja javnosti te način dostave i razmjene podataka s nadležnim tijelima EU. Pravni okvir je bilo isto tako potrebno urediti i zbog poslova koje će obavljati nacionalni referentni laboratorij za emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, a koji se uspostavlja kroz dostupna sredstva iz strukturnih fondova. Praćenje emisija iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve i motorna vozila nužan je korak ka donošenju pravnih i učinkovitih mjera za smanjenje onečišćenja odnosno za doprinos u ukupnim, u smanjenju ukupnih emisija onečišćujućih tvari u zrak. Provedbom mjera RH će ispuniti zadane ciljeve u smanjenju emisija stakleničkih plinova i emisija onečišćujućih tvari u zrak. Na kraju ću samo navesti da za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u odnosu na ona koja su već planirana u okviru redovitog poslovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dosadašnje obveze za gospodarstvenike, za hrvatske poduzetništvo se ne povećavaju i ne uvode se nova davanja. Hvala lijepa.
Hvala i vama.
Sada idu replike. Vi možete.
Prva je gospođa Ban Vlahek.
Zahvaljujem.
Poštovana ministrice, prošle je godine grad Čakovec usvojio program mjerenja razine onečišćenosti zraka posebno usmjeren na područja gdje su ranija mjerenja pokazala odstupanja. S obzirom na učestale žalbe građana zbog neugodnih mirisa koji se šire u večernjim i noćnim satima, pogotovo sad u ljeti te potencijalne opasnosti od ilegalnih emisija, kemijskih spojeva iz tvornica, zanima me slijedeće. Ako mjerenja pokažu da neka od tvornica zaista ispušta nedozvoljene kemijske spojeve, koje konkretne mjere, koje konkretne mjere grad Čakovec može poduzeti kako bi zaštitio zdravlje svojih građana te također kako će se osigurati transparentnost i točnost podataka te pravovremeno informiranje javnosti o rezultatima mjerenja i poduzetim akcijama te jasno definiranim koracima i planom djelovanja u slučaju potvrde zabrinjavajućih nalaza? Hvala lijepa.
Hvala.
Ministrice.
Poštovana zastupnice, prijedlog mjera u odnosu na potencijalne prekršitelje zakona donosi Državni inspektorat RH u svojim rješenjima, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije provodi upravni nadzor te je stručna podrška u cijelom procesu.
Hvala.
Gospodin Mažar.
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovana ministrice sa suradnicima. U RH kvaliteta zraka se mjeri i kroz državnu ali i kroz lokalne mreže. Iako je na nivou EU zrak puno čišći nego prije 50 ili 100 godina, nažalost i danas smjernice Svjetske zdravstvene organizacije se premašuju pogotovo u europskim gradovima i ono što je pokazatelj da čak 400 tisuća europskih smrti je prerano odnosno je uzrokovano onečišćenjem zraka. Iz toga razloga i aktivnost koju provodi DHMZ vezano za nove izgrađene postaje za mjerenje kvalitete zraka odnosno šest novih i 18 postojećih koje se podižu od Grada Zagreba do drugih gradova. Možete li reći koliko će to utjecati na mjerenje i kvalitete zraka, ali i sigurnost naših sugrađana s obzirom da će time biti pokriveno 100%-tno sve ono što se događa i u Zagrebu i u drugim gradovima vezano za sve one čestice koje utječu na zdravlje ljudi? …/Upadica Radin: Hvala./… I dobro je to financirano i europskim sredstvima.
Hvala. Odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče, dakle sveukupna mreža broji 85 mjernih postaja od kojih su 34 državne za koje su nadležni referentni laboratorij DHMZ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada za ostale su nadležni ispitni laboratoriji. Mjerenje je vrlo važno u sustavu funkcionira u potpunosti razmjena podataka, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pravovremeno objavljuju sve rezultate kako razine čestica tako isto tako i kvalitete odnosno sadržaja takvih čestica nakon što se obavi validacija mogu najaviti do petka. Isto tako otvaranje i natječaja koji se odnosi na uspostavu mjernih postaja u lukama od državnog značaja što će biti osobito važno za naše teretne luke, a isto tako će dijelom odgovoriti na primjedbe građana koji se mogu čuti iz takvih …/Govornica se ne razumije./…
Hvala.
Gospodin Ivica Baksa.
Zahvaljujem.
Poštovana ministrice, znamo da je utjecaj kvalitete zraka na zdravlje ljudi značajan i dugotrajan i da nekvalitetan zrak donosi puno zdravstvenih problema, npr. kardiovaskularnih, raka pluća i sl., istodobno promet je jedan od vodećih zagađivača zraka kroz emisije štetnih plinova i čestica. Obzirom da je Hrvatska poželjna auto destinacija za mnoge turiste i da nam počinje vrhunac turističke sezone primijećen je rekordan broj vozila u prometu. Naročit je problem na sjeveru Hrvatske kao velikom prometnom čvorištu pa je i moje Međimurje također iz gospodarskih razloga.
Zanima me koje mjere planira Vlada poduzeti za smanjenje utjecaja prometa na kvalitetu zraka i postoje li planovi za proširenje praćenja kvalitete zraka na prometom gustim područjima poput hrvatskog sjevera?
Hvala.
Hvala lijepa na pitanju poštovani zastupniče.
Dakle, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osobito u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali naravno i s jedinicama lokalne i područne samouprave te drugim dionicima provodi i dodatno će nagraditi natječaje koji se odnose na uspostavu zelene infrastrukture na financiranje i korištenje obnovljivih izvora energije i u privatnom i u javnom sektoru.
Isto tako na sufinanciranje kupnje električnih vozila dodatno se financiraju i mjerne postaje i rad nacionalnih laboratorija, referentnih i ispitnih laboratorija kako bi se unaprijedile, kako bi se unaprijedile mjere te se svakim danom povećavalo povjerenje naših građana u sustav kontrole zaštite, u sustav kontrole zaštite zraka.
Hvala lijepa.
Šta da čekamo da dođe struja ili idemo dalje? Pet minuta pauze iz očitih, dobro, dobro idemo ne znamo još, još ne znamo. …/Upadica se ne razumije./… Ne jer ne mogu snimat ne. Ajmo pet minuta pauze.

STANKA U 10:30 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:35 SATI
Dobro, izgleda da je da su uvjeti dobri za snimanje.
Gospođa Danica Baričević replika.
Hvala lijepa. Je, hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvažena ministrice sa suradnicima.
Evo pozdravljam ove izmjene i dopune prijedloga zakona kojim će se dodatno unaprijediti i provedba postupanja inspekcijske sigurnosti plovidbe, a i vezano uz inspekcijski nadzor pomorskih objekata. Isto tako će unaprijediti i olakšati provedbu inspekcijskog postupanja od strane državnih inspektorata.
Mene zanima s obzirom da jedinice lokalne samouprave imaju snažne programe koje kroz koje imaju snažne financijske mogućnosti i mehanizme za provedbu akcijskih planova kroz definiranje mjera i zanima me imate li podatke kako je ta realizacija doprinijela poboljšanju kvalitete zraka u tim jedinicama lokalne samouprave? I sve više državnih luka, luka …/Upadica Radin: Hvala./… koje su od državnog značaja se onečišćuju pa mi malo prokomentirajte to.
Hvala.
Evo hvala lijepa.
Dakle, jedinice lokalne samouprave se javljaju na brojne natječaje kojima je cilj smanjiti emisije, ne samo cilj nego nam je to i obveza te poboljšati kvalitetu zraka u RH. Različiti problemi, tako nas iskustvo uči, muče kontinentalne jedinice lokalne samouprave u odnosu na primorske jedinice lokalne samouprave na kontinentu. To vidimo po rezultatima mjerenja, po gradovima koji su morali napraviti akcijske planove, razine onečišćenja ili problemi najčešće manifestirani u lebdećim česticama su češći zimi. To razlozi su i promet i meteorološki uvjeti i isto tako kućna ložišta. S tim u vezi mogu najaviti i nove natječaje koji će se odnositi na sufinanciranje zamjene kućnih ložišta kad govorimo o jedinicama lokalne samouprave, odnosno područjima u jadranskoj Hrvatskoj onda su veći problemi ljeti, veći su problemi sa prizemnim ozonom.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Svi takvi moraju provoditi akcijske planove, s obzirom da neki ne moraju ponavljati rezultati su evidentni.
Hvala lijepa.
Gospođa Antolić-Vupora, replika.
Poštovana ministrice, kvalitetu zraka, a time i života smanjuje i smrad, dakle dodijavanja mirisa kako sam zakon definira smradove, iako ovim izmjenama i dopunama nije predmet tih istih često je problem riješiti.
Dakle, moje je pitanje s obzirom na problem koji često imamo u većim gradovima sa smradom, ali i manje općine imaju taj isti problem. Na primjer u gradu Varaždinu izdvojili smo posebno 50000 eura kako bi mjerne stanice i kupili. Ali što je sa manjim JLS-ovima koji nemaju takve fiskalne kapacitete da prema nalogu inspekcije kupe mjerne uređaje, naprave šest mjeseci mjerenja, ali nakon toga zapravo se ne može naći počinitelj, jer je teško detektirati uslijed Ruže vjetrova samog počinitelja.
Hvala.
Odgovor.
A gospođa Vupora će sada odmoriti glas malo.
Izvolite.
Pa vezano za neugodne mirise koji ne moraju značiti problematičnu razinu koncentraciju problematičnih čestica, znamo koje su najčešće no svakako smetaju građanima. Ja bih isto evo naglasila da je tu najvažnije postupati po hijerarhiji gospodarenja otpadom, te da će ministarstvo u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s obzirom na vrstu otpada koja je najčešće uzrokuje neugodne mirise i dalje nastavljati, intenzivirati financiranje putem kompostana i sortirnica. Kad govorimo o mjernim postajama najavili smo novi natječaj koji će biti otvoren prema planu do kraja ovog tjedna za financiranje mjernih postaja u lukama od državnog značaja, a ministarstvo će dodatno razmotriti može li pomoći jedinice lokalne samouprave kod uspostave mjernih postaja za, evo za po posebnim namjenama …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i za određena postupanja.
Gospođa Vupora ima povredu Poslovnika.
Predisprika za 238. članak, ali ja sam apostrofirala manje jedinice lokalne samouprave, farme, dakle životinjskog porijekla, dakle ne otpad nego upravo farme koje su najčešće izvor takvih onečišćenja u neku ruku zraka.
Bila je očita replika, pa ide opomena.
Gospođa Anka Mrak-Taritaš, replika.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrice ja ću imati jedno pitanje možda malo šire, sigurno je šire od ovog same izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka. Dakle, tema zaštite zraka je tema koja je svjetska tema. Dakle, u EU su dosta veliki gradovi već donijeli neke odluke o zabrani da se na njihovim područjima voze, na tim velikim gradovima auti sa onim klasičnim, na klasičan benzin, dizel i bili su neki rokovi 2030. 2050., ovisno kako su veliki gradovi, riječ je o velikim milijunskim gradovima. Sad imamo prilike i to treba gledati u kontekstu drugog, dakle EU će donijeti između ostalog odluku o većim porezima na električne aute koji su uvoz iz Kine.
Električni auti su se jednako tako pokazali sve neke mane. Mene zanima na razini EU da li postoje neki razgovori, neki dogovori Zagreb kao najveći grad je i daleko bio od tih odluka, ali da li postoje nekakvi razgovori, dogovori. To treba gledati …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… u puno širem kontekstu nego što su bile te pojedinačne odluke o zabranama.
Hvala lijepo.
Hvala.
Odgovor, izvolite.
Dakle, što se tiče EU u ovom trenutku je s obzirom na postignutu suglasnost i usvajanje aktualan krovni akt o zraku koji će biti potvrđen u rujnu nakon čega države članice, a države članice imaju dvije godine za usklađivanje postojeće regulative. Ono što načelno mogu svakako reći, da je riječ o primjeni značajno strožih kriterija i da mi tu ne vjerujem da ćemo čekati zadnji rok.
Kad govorimo o vašim dodatnim pitanjima oni ipak dijelom ulaze u djelokrug jedinica lokalne samouprave, primjenjuju se sve strožiji i stroži kriteriji koji se odnose na kvalitetu zraka, no određene odluke u pogledu postupanja na njihovom području ovlaštene su donositi jedinice lokalne samouprave, njihova izvršna i predstavnička tijela.
U ovom trenutku Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije za jednu takvu veliku preobrazbu strateško pitanje cijelog ovog stoljeća u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dakle priprema …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… veliki broj natječaja. Jedan fond je uspostavljen, a drugi se tek uspostavlja i riječ je o potpuno novim instrumentima.
Hvala lijepa.
Nema više replika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu.
Prvi je gospodin Mihael Zmajlović iz Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… raspravljamo o izmjenama Zakona o zaštiti zraka, o izuzetno važnoj temi koja direktno utječe na zdravlje naših građana i kvalitetu okoliša. Prema Europskoj agenciji za okoliš onečišćenje zraka uzrokuje preko 400 000 preuranjenih smrti godišnje u EU što je ekvivalentno gubitku cijelog grada veličine Splita i to svake godine. U Hrvatskoj kvaliteta zraka u urbanim i industrijskim područjima poput Zagreba, Osijeka, Siska, Kutine i Slavonskog Broda već godinama predstavlja značajan problem.
Predložene izmjene Zakona o zaštiti zraka usmjerene su na nekoliko ključnih aspekata. Prvo izmjene uvode jasnije definicije i pravne osobe koje su ovlaštene izrađivati akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka.
Drugo usklađivanje prekršajnih odredbi sa promjenom valute odnosno uvođenjem eura što zahtjeva prilagodbu zakonskih naravno i podzakonskih akata kako bi se osigurala dosljednost i učinkovitost u provedbi zakona.
I treće povećanje učinkovitosti inspekcijskog nadzora i praćenje emisija iz nepokretnih izvora zagađenja čime se osigurava bolje praćenje i kontrola nad zagađivačima te brže reagiranje na nepravilnosti. I naravno daljnje usklađivanje s europskim direktivima i propisima koji se odnose na smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete zraka čime se osigurava harmonizacija s europskim standardima i obveza koju Hrvatska ima kao članica EU.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš emisije lebdećih čestica u Hrvatskoj su 2020. godine bile 25% iznad preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije što nas čini jednim od najgorih primjera u EU.
Ove izmjene su nužne kako bi se osigurala bolja kvaliteta zraka i zdraviji život za naše građane. Međutim, iako podržavamo ove izmjene moramo biti svjesni da su one samo jedan od koraka. Potrebno je hitno donijeti i implementirati ključne planske dokumente te pokazati stvarnu političku volju za rješavanje ovog dugogodišnjeg problema. Jedan od glavnih problema s kojim se suočavamo u zaštiti zraka jest i ne donošenje ključnih planskih dokumenata. Promjene vlasti često dovode do promjena prioriteta i prekida kontinuiteta u vođenju politike zaštite okoliša. Tako je Odbor za zaštitu okoliša raspravljao o nacrtu plana zaštite okoliša još 2016. godine, ali plan nikada nije donesen zbog političkih promjena i nedostatka odlučnosti. Vlada RH mora preuzeti odgovornost za dosadašnje propuste i pokazati stvarnu političku volju za rješavanje ovog problema. I ovaj propust zapravo nam ukazuje na određenu dozu neodgovornosti i nedostatka političke volje da se ovaj problem riješi.
Iz tog razloga izostanak pravodobnih mjera znači da građani i dalje udišu zagađeni zrak što povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo procjenjuje se da je zagađenje zraka odgovorno, odgovorno za oko 15% preuranjenih smrti u Hrvatskoj svake godine. Zagađenje zraka rezultira i povećanim troškovima zdravstvene zaštite i smanjenjem produktivnosti zbog bolesti uzrokovanih zagađenjem. Procjenjuje se da zagađenje zraka godišnje košta hrvatsko gospodarstvo preko 600 milijuna eura zbog smanjenja produktivnosti i povećanih zdravstvenih troškova.
Zato još uvijek i dalje napominjem da je hitno potrebno donijeti plan zaštite okoliša te osigurati njegovu implementaciji, implementaciju kako bi se uključile konkretne mjere, rokovi odgovornosti za sve relevantne institucije. Zaštita zraka mora postati prioritet u svim sektorima uključujući energetiku, industriju, promet i poljoprivredu. Potrebna je bolja koordinacija između ministarstava, lokalnih vlasti i nevladinih organizacija kako bi se postigli zajednički ciljevi, a proces donošenja planova mora biti transparentan uz aktivno uključivanje javnosti i stručnjaka, a građani moraju biti informirani o kvaliteti zraka i mjerama koje se poduzimaju kako bi se ona poboljšala.
Poštovane kolegice i kolege Klub zastupnika SDP-a podržat će ove izmjene Zakona o zaštiti zraka ali ne možemo biti zadovoljni dosadašnjom provedbom zakona i politikom zaštite okoliša Vlade RH. Vrijeme je za ozbiljne promjene i preuzimanje odgovornosti za zdravlje naših građana i očuvanje okoliša. Stoga pozivamo Vladu da prestane s izgovorima i konačno poduzme konkretne korake.
Hvala lijepa.
Hvala i vama.
Gospodin Marin Miletić, Klub zastupnika MOST-a.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Radin, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovana gospođo ministrice sa svojim suradnicima, kolege vladajući i kolege iz oporbe, jutros na odboru sam rekao nekoliko misli i moram ih radi mojih Riječana ponoviti. Mi raspravljamo danas o zaštiti zraka i kolege su prije mene i vjerojatno poslije mene govorit će da sigurno je ovaj korak naprijed i da shodno tome i Klub MOST-a će podržati dakle ovu priču, ali ja ovdje moram istaknuti nekoliko stvari koje mene zabrinjava.
Dakle, mi bismo trebali imati nultu stopu tolerancije na svako nasilje, na svako nasilje, ali onda isto tako na nasilje smradom. Ponovit ću možda me niste čuli, dakle moramo imati nultu stopu tolerancije na svako nasilje, ali postoji ono nasilje smradom koje trpe moji Riječani. Konkretno ljudi Viškova, Marišćina, Kaštijun, naši Istrijani, moji Istrijani preko Učke i to je nesnosni smrad i ako koji od kolega i kolegica zastupnika misli da pretjerujem onda stvarno vas pozivam evo da već danas ili ovaj tjedan ili kad nam završi rasprava idući tjedan kad dođete u Rijeku popit kavu na Korzo ili posjetite predivni Trsat neka vam ne bude teško otići do Viškova. Ne morate čak ni doći tamo u centar jer već čim se počnete približavati nesnosni smrad se osjeća, nesnosni smrad.
Dakle, građani dišu zagađeni zrak, otrovni zrak i čuli smo ovdje mnogi kolege su govorili i o postocima koliko imamo preuranjenih smrti svake godine radi zagađenog zraka. Ja u ruci imam na 25 stranica, Nastavni zavod za javno zdravstvo je radio mjerenja u mojoj Rijeci dakle, zagađenosti zraka oko Marišćine. I potpisali su to struka, znate kako kažu, vjeruj struci, potpisala je struka, a struka kaže da je u zraku prisutno 116 kemijskih spojeva nedozvoljenih, od kojih 12 spojeva su kancerogeni. To kaže struka. I sad, ja stvarno ponovno postavljam javno pitanje kada će odgovorni shvatit da županijski centri za gospodarenje otpadom su potpuno promašeni zastario koncept gospodarenja otpadom?
I vi samo da sa Marišćine maknete biootpad, tu je priča kompostana i bioplinskog postrojenja, mi ovdje imamo, da me ne bi netko shvatio kao krivo pa, ne znam, samo kritiziram, mislim da je kolega iz Preloga, ja mislim da je gradonačelnik, je li tako, ne, pa je uredio jako dobro gospodarenje otpadom. Imate kod nas, mislim da je PGS, je li tako, Krk, isto su posložili priču, ima puno gradova gdje i kolege vladajući i kolege iz oporbe u svojim malim mjestima, je li, kao gradonačelnici uspjeli su posložiti priču gospodarenja otpadom. Dakle može se, tamo gdje se hoće. A tamo gdje se neće, što mi radimo?
Mi trpamo da, da, da, možda građani koji nisu involvirani, sve smeće na hrpu, jedina promjena koja je nakon ovog istraživanja, ispitivanja koje je dokazalo o štetnim spojevima u zraku, je ta da je smeće malo bolje prekriveno inertnim materijalom, pričam o Marišćini, ali nesnosni smrad je i dalje tu.
Dakle rješenje je jasno, maknuti biootpad s Marišćine i Kaštijuna, kompostane, bioplinska postrojenja i tim smjerom bismo mi trebali ići, a ne gomilaj, gomilaj, to nije dobro. I dakle evo, postoje, to je NZJZ Primorsko-goranske županije pa pozivam sve tko god sumnja, da malo to čita i da se educira.
Druga stvar, imam i nova mjerenja NZJZ-a, šta je stvar, u luci Rijeka je nagomilan ogromni željezni otpad, ogromni. Dakle ogromni, ne znam koliko tona je toga tamo i dobro je da se otpad selektira, naravno, ali je problem jer je to stotine toga tog otpada i problem je što je NZJZ radio mjerenja i rekao da 7 puta prelazi dopuštene dakle te čestice koje nisu dobre za naše zdravlje, odnosno otrovne su, samo sekundu, citirat ću, Zavod klasificira zrak kao onečišćen zrak, vidljivo je da su izmjerene količine iz taloženih metala olova, kadmija, arsena i cinka 5 do 7 puta više od predviđenih bla, bla, bla.
I sad opet je situacija jednostavna, dakle ja sam molio ministra Butkovića jer je nad njim je dakle luka, da makne, da makne to željezo iz naše luke. A onda da stvar bude još groznija, taj golemi otpad vam je na par sto metara, ma i manje, zračne linije od KBC-a našeg u Rijeci gdje se liječe bolnici od najtežih bolesti i onda nije dovoljno što ljudi nose svoje najveće životne teškoće, nego onda još kroz zrak im dolazi, evo, NZJZ, im dolaze te čestice od tog željeza tamo.
A ne možemo mi Riječani s kariolama doć pa, ne zna, krcat to u kariole i di ćemo onda s time? Ne znamo ni mi gdje ćemo s tim. Dakle mora to država riješit taj problem pa još jednom apeliram na odgovorne i na mjerodavne, kod vas su škare i sukno, mi ovdje jedino što možemo predlagati, je li, kao oporba, ukazivati na nešto što mi mislimo da bi možda trebalo bit bolje, ali odgovornost upravljanja i vođenja je na vama i ja zato stvarno apeliram na vas da, evo, da se riješi taj konkretan problem za moje Riječanke i Riječane.
I druga priča, molim vas da krenemo a drugačijom vizijom i strategijom gospodarenja otpadom i da prestanemo gurat županijske centre za gospodarenje otpadom za koje su nam na koncu i vani u Europi rekli da su promašeni. Da su promašeni, da to nije put kojim Hrvatska treba ići i još jednom apeliram evo na one koji su tu najodgovorniji, kad raspravljamo o zaštiti zraka, da onda i činimo sve ono što možemo da stvarno taj zrak bude zdrav za naše građane.
I rekao sam na odboru, s tim ću završiti, jama Sovjak, velik problem isto naš Riječana, stanovnika Viškova, inače je plan bio da se do kraja 2025., 2026. su rekli, bit će potpuno sanirana, nekih 50 milijuna eura je potrebno za sanaciju, 85% sredstava je osigurano iz EU fondova, ali nažalost sve je stalo jer vjerujem da ste iz medija vidjeli, opet su prsti u pekmezu, ekipa je tu podmićivala, muljala, krala, varala, kako to već ide, je li i sad se traže dalje rješenja kako da se nastavi priča sanacije. Nekih 150 tisuća tu kubika imamo raznog opasnog otpada. I rekao sam ministrici, ne, znam da nema čarobni štapić, dobila je novi resor i ne očekujem da će sad sa čarobnim štapićem preko noći to riješiti, je li, dakle treba biti objektivan, ne treba biti, ovaj, bukač tamo gdje ne treba, pogotovo zato jer mislim da su skoro 40 godina se tamo taloži otpad pod tim našim vrtačama gore, 40 godina. Ali činjenica je da na tom području imamo i veći broj oboljelih od tumora, činjenica je da na tom području se šire zagađenja i onečišćen zrak i činjenica je da ta jama radi velikih problema.
Pa evo, apeliram i po tom pitanju, vladajućima da naprave stvarno sve ono što mogu, da osiguramo ustavnu kategoriju na koncu, jel tako. Dakle čistoće zraka i pravo na zdrav život svim našim građanima. Hvala.
Hvala vama.
Slijedeća na redu uvažena zastupnica Danica Baričević koja će govoriti u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Uvažene kolegice i kolege, poštovana ministrice sa suradnicima. Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka. Evo u uvodnom dijelu u ime kluba želim još jedanput istaknuti da je ovaj nacrt prijedloga o izmjenama u prvom čitanju bio u prošlom sazivu, 10. sazivu u veljači '24. godine. On je prošao postupak prvog čitanja i u kojem nije bilo primjedbi od strane zastupnika kao ni Odbora za zakonodavstvo i Odbora za zaštitu okoliša u HS-u. Isto tako na današnjem odboru je prošao jednoglasno i postojećim Zakonom o zaštiti zraka, područje zaštite zraka je uređeno. Određuju se nadležnosti i odgovornosti za zaštitu zraka, planski dokumenti, prati se i procjenjuje se kvaliteta zraka, mjere za sprječavanje smanjivanja onečišćavanja zraka, izvještavanja o kvaliteti, razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka, emisije onečišćujućih tvari u zrak, informacijski sustava zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, upravni i inspekcijski nadzor. I tako su uočeni manji nedostatci u tim propisanim zakonskim odredbama koji su trebali se izmijeniti i ono se odnosi na provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcijske sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koja se odnosi upravo na metodu za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari za na pomorske objekte. Isto tako trebalo je ovim prijedlogom zakona dopuniti i uskladiti potrebne odredbe te dodatno unaprijediti provedbu same inspekcijske sigurnosti plovidbe pri inspekcijskom nadzoru korištenja navedenih metoda za smanjivanje emisija na pomorskom dobru. Isto tako uočeni su u starom zakonu nedostatci u odredbama koje omogućuju potpunu provedbu inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata, a vezano uz definiranje pravnih osoba koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanjem kvalitete zraka. Isto tako trebalo je kroz novi podzakonski propis razraditi i nadopuniti pravni okvir za provedbu evidencije praćenja emisije iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila, a posljedično tome je bilo potrebno i uskladiti i definirati prekršajne odredbe za ta pitanja. I sve su ta pitanja koja su se uredili upravo u izmjeni i dopuni zakona koji je danas pred nama i propisali su se dakle pravne osobe koje mogu provoditi aktivnosti izrade akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka i definiranje obveza pravnih osoba koje provode aktivnosti temeljem zaštite zraka i koje podliježu nadzoru nadležne inspekcije Državnog inspektorata i isto tako postojeći iznos koji se vezuje na prekršajne odredbe bio je u kunama, zamijenio, potrebno je zamijeniti s iznosima u eurima kao službenoj valuti u RH koji je stupio 1. siječnja 2023. Isto tako dodatno se definiralo da obveznik koji mora osigurati provedbu odluku o mjerenjima posebne namjene, kao i novi podzakonski propisi, osigurati se provedba kompletne evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila. I isto tako propisati koju vrstu dokumentacije zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metode smanjenja emisije, oprema i slično. U slučaju da su te metode ugrađene na pomorski objekt, također se omogućava provedba uvida u navedenu dokumentaciju i provjere njihovog korištenja od strane inspekcijske sigurnosti plovidbe kao nadležnog tijela u RH i nadopunjuje se i usklađuju prekršajne odredbe u navedenom području. Klub HDZ-a će podržati ove predstavljene konkretne mjere koji rješavaju i unaprjeđuju provedbu postupanja inspekcije sigurnosti plovidbe vezano uz inspekcijski nadzor, nadzora pomorskog objekta i pohvaljuje i dodatno unapređenje kojom se olakšava provedba inspekcijskog postupanja od strane Državnog inspektora i pozdravlja uspostavljanje pravnog osnova za donošenje novog podzakonskog propisa kojim se nadopunjuje i razrađuje pravni okvir za provedbu same evidencije, za provedbu praćenja emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila i pozdravlja posljedično tome da se usklađuju i definiraju te prekršajne odredbe za sva ova pitanja, stoga će klub HDZ-a podržati ove izmjene i dopune zakona. Zahvaljujem.
Hvala kolegice.
Prelazimo na pojedinačne rasprave. Prva će govoriti zastupnica Boška Ban Vlahek, izvolite.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovane kolegice i kolege. Danas ću govoriti o problemima uzrokovanim odlagalištima otpada u našoj zemlji. O temi koja nije samo pitanje zaštite okoliša već pitanje zaštite zdravlja, kvalitete života i budućnosti naših zajednica. Odlagališta otpada iako neophodna za zbrinjavanje otpada, često predstavljaju ozbiljan problem za stanovnike okolnih područja. Neugodni mirisi koji se šire s odlagališta postaju nepodnošljivi osobito u večernjim i noćnim satima pogotovo sad u ovo ljetno vrijeme. Ljudi su svakodnevno izloženi opasnim kemijskim spojevima uključujući dušikov monoksid i produkte izgaranja fosilnih goriva koji mogu imati dugoročne štetne učinke na zdravlje.
Posljedice ovakve izloženosti uključuju sve češće respiratorne bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Dugotrajna izloženost zagađivačima može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti te povećati rizik od raka. Posebno su osjetljiva djeca, starije osobe i osobe s postojećim zdravstvenim problemima.
Naši sugrađani zaslužuju čist zrak i sigurno okruženje za svoje obitelji. Međutim, unatoč žalbama i zahtjevima za poboljšanje mnoge zajednice ne dobivaju odgovarajuću pozornost. Obećanja o zatvaranju odlagališta i preusmjeravanju otpada često ostaju nerealizirana. Odlagališta postaju izvor neugode i opasnosti za mještane. Smrad najezde glodavaca, uništene njive i štete na poljoprivrednim usjevima samo su neki od problema s kojima se suočavaju. Smanjen je, smanjenje vrijednosti nekretnina, odlazak mladih zbog nepodnošljivih uvjeta života i sveprisutan osjećaj bespomoćnosti dodatno pogoršavaju situaciju.
Transparentnost i dijalog ključni su za izgradnju povjerenja i učinkovito rješavanje problema. Lokalne vlasti trebale bi pravovremeno informirati stanovnike o relevantnim planovima i odlukama koje se odnose na njihovo mjesto i kvalitetu života u tim mjestima. Odlagališta otpada ne utječu smo izravno na zdravlje već mogu dugoročno uzrokovati ekonomske štete kroz povećane troškove zdravstvene skrbi, smanjene radne produktivnosti i opadanje vrijednosti nekretninama.
Problem odlagališta ne ost… otpada ne ostaje izoliran samo na pojedina naselja u kojem se isto odlagalište nalazi. Zagađenje zraka, neugodni mirisi i ekološke posljedice mogu se proširiti i na okolna mjesta i na okolne gradove narušavajući kvalitetu života šire zajednice. Turistički i gospodarski potencijal mnogih mjesta može biti ugrožen upravo zbog negativnog imidža povezanog s problemima okoliša.
Naša je zajednička odgovornost da zaštitimo građane, njihovo zdravlje i sigurnost. Moramo zahtijevati konkretne mjere i rješenja za probleme s odlagalištima otpada. Prvenstveno potrebno je pronaći alternative kao što je preusmjeravanje otpada na odgovarajuća regionalna odlagališta ili proširenje postojećih odlagališta na manje problematične lokacije.
Zajednice koje su izgradile svoja mjesta i u kojima odgajaju svoju djecu zasigurno zaslužuju bolje. Njihov zrak ne smije biti opasan po zdravlje, prometnice moraju biti sigurne, a okoliš čist. Stoga pozivam nadležne institucije i vlasti da hitno pristupe rješavanju problema odlagališta otpada jer naši građani imaju pravo na sigurnu i zdravu budućnost, a zastupati njihova prava je naša odgovornost.
Hvala vam lijepa.
Hvala kolegice.
Replika zastupnica Antolić Vupora.
Poštovani, Boška Ban Vlahek govorila je zapravo o tome kako građani jesu aktivni u tome da žele znati i doprinijeti kvaliteti zraka, a što možeju zapravo što možeju institucije učiniti da građani budu kvalitetno informirani, da dobiju pravovremene i kvalitetne podatke koji se ne temelje na facebook grupama koje su samo tako sklepane, a kako institucije ili što mora institucija napraviti da bi se do tih podataka kvalitetno došlo?
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem poštovana kolegice, pa ono što sam i istaknula bitno je transparentno i pravovremeno informiranje građana, a i sama organizacija s građanima i njihovo mišljenje o problemima u mjestima u kojima se nalaze posebice oko, posebice kod blizine odlagališta otpada. I smatram da je ovo pitanje zaista ključno jer bez tog aktivnog sudjelovanja građana ne možemo postići željene rezultate te je važno da svaki građanin bude svjestan svoje uloge i doprinosi na način na koji je moguć u okviru svojih djelovanja.
Hvala lijepo.
Slijedeća replika zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice.
Uvažena zastupnice, da naravno da kvaliteta zraka, kvaliteta vode, kvaliteta zemljišta je vrlo bitna kakva će Hrvatska u budućnosti biti i ono što se zna često dogoditi mi imamo zakonske regulative koje rješavaju to i na državnoj razini, lokalnoj, regionalnoj, no često nam se događa da pojedine inicijative osporavaju određena tehnička rješenja, određene domete koji se na kraju krajeva su postignuti u nekim drugim zemljama EU i ono što sve veći problem stvara kada je u pitanju kvaliteta zraka je bacanje hrane. Hrvatska baci preko 300 tisuća tona hrane koja završi negdje i koja onda stvara upravo taj problem koji imamo. Prema tome, nije vezano vjerojatno samo uz ovo ministarstvo nego bi trebalo to uvezati u nešto puno, puno šire da bi stvorili okvir koji želimo.
Odgovor na repliku zastupnica Ban Vlahek.
Zahvaljujem poštovani kolega, u potpunosti se slažem s vama. To je veliki problem i mislim da kako bi se građani trebali uključiti u aktivno sudjelovanje u nekakvim rasprava i prijedlogima o, prijedlozima o odlagalištima otpada. Tako bi morali biti i oni svjesni što je u biti taj otpad i kako se taj otpad generira. Tako da sama činjenica da bi svi trebali biti malo ekološki osviješteni i upotrebljavati odnosno odlagati otpad kao što ste rekli možda malo s više razumijevanja, pažnje i brige za okoliš.
Hvala lijepo.
Hvala.
Zastupnik Branko Kolarić će sada imati pojedinačnu raspravu.
Izvolite kolega.
Poštovana potpredsjednice, kolegice, kolege, poštovana ministrice sa izaslanstvom, evo ja ću prvo spomenut nekoliko događaja koja su se dogodila u zadnjih nešto više godinu dana. Dakle, imali smo požar plastike u Sisku lipanj 2022., u listopadu 2023. Osijek i u lipnju 2024. Zaprešić kada se pri takvim incidentnim situacijama dogodi onečišćenje zraka. Ono što i kao ravnatelje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar želim reći da u Hrvatskoj ne postoji dobar mobilni laboratorij koji bi pri takvim incidentima kontinuirano mjerio kvalitetu zraka i onečišćenja. Dakle, zavod u kojemu sam ravnatelj ima jedan mobilni uređaj i uvijek izađemo na teren. Dakle, bili smo i u Sisku i u Osijeku i u Zaprešiću, no taj aparat mjeri koncentraciju u određenom trenutku, određenom segmentu. Dakle, u trenutku kad uzmete zrak izmjerite, kad puhne vjetar za par minuta taj nalaz je već drugačiji. Mi to uskačemo tako da napravimo više mjerenja. No mislim da bi zaista Republika Hrvatska trebala imati taj jedna mobilni laboratorij koji se dovede na mjesto nesreće, priključi se u struju i kontinuirano 24h ili koliko treba mjeri svih preko 1000 parametra onečišćenja zraka.
Dakle, mislim da ne može se to ovim zakonom regulirati, ali mislim da je važno da se istakne na ovom mjestu da je to potrebno nabaviti. Druga stvar u zakonu u članku 7. kaže se da procjenu kvalitete zraka, modeliranje za potrebe izvješćivanja provodi Državni hidrometeorološki zavod što je u redu, ali isto tako bi trebalo dodati da u slučaju potrebe izrade procjene rizika, ali i utjecaja na zdravlje i kvalitetu života stanovništva u te aktivnosti treba uključiti lokalnu samoupravi i nadležni Zavod za javno zdravstvo. Dakle, zakoni o zdravstvenoj zaštiti, zdravstveni zakoni to pokrivaju, ali mislim da je, ovo je prvo čitanje da se u Zakon o kvaliteti zraka može povezati sa zdravstvenim službama kada se dogodi nekakvo onečišćenje da se zdravstvene službe tu uključe.
I treća stvar, ono što su me iz laboratorija kontaktirali i javili, dakle u ovom prijedlogu zakona da bi mjerili merkaptane, merkaptan je jedan spoj koji je najčešće ovaj smrad koji osjetimo je uzrokovan merkaptanima piše da laboratorij treba biti akreditiran ili imati potvrdu za benzen, a ne piše ili za merkaptane. Dakle, neki laboratorij ne trebate raditi benzen, morate platiti i imati troškove za benzen, a mjeriti merkaptane, pa molim da se isto to do drugog čitanja ako se može to uvažiti mislim da bi laboratorijima smanjili nepotrebne troškove.
Hvala lijepa.
Hvala vama zastupniče.
Replika zastupnica Ban-Vlahek.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega pozdravljam konkretnu akciju za smanjenje emisija, jačanje tog inspekcijskog nadzora i osnaživanje lokalne samouprave. To su sve ključne točke za provedbu zakona. Međutim, zanima me vaše stručno mišljenje koje konkretne mjere predlažete kako bismo smanjili izloženost djece i ranjivih skupina zagađenja zraka i kako ćemo pratiti napredak u smanjenju zdravstvenih problema povezanih sa lošom kvalitetom zraka poput astme kod djece i kardiovaskularnih bolesti kod starijih osoba.
Smatram da je ovo pitanje veoma važno, jer se radi o najosjetljivijim dijelovima našeg društva, a to su djeca i starije osobe, pa vas lijepo molim vaše stručno mišljenje jer naši građani zaslužuju konkretne i djelotvorne mjere koje će odmah poboljšati kvalitetu zraka i njihovo zdravlje.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
…/Govornik nije uključen, ne čuje se./…
…/Upadica Glasovac: Ispričavam se. Možete se samo kolegice isključiti?/…
Hvala lijepo na pitanju. Dakle, odgovor je naravno kompleksan, trebamo klimatske promjene koje se događaju i zagađenje koje proizvodimo uzrokuje zagađenje zraka. Dakle, trebamo generalno i globalno raditi na tome jer vidimo kad padne promet, kad nema da je zagađenje zraka manje. Ono što treba ljudima reći, dakle uvijek kad se dogodi neko zagađenje zraka ljudi se jako, na to su ljudi jako osjetljivi. Da bi imalo uticaj na zdravlje to treba bit kroz duži vremenski period. Dakle, trebamo imati kvalitetna mjerenja i trebamo stvarno tamo gdje nalazi nisu dobri to otvoreno i javno reći i napraviti sve potencijalne mjere.
Mi sada radimo kada dođe do privremenog onečišćenja, dajemo konkretne i privremene preporuke, ali dugotrajno moramo brinuti o kvaliteti zraka jer to je zrak, voda, zemlja nešto oko čega ovisimo.
Hvala lijepo.
Hvala.
Sada će pojedinačnu raspravu iznijeti zastupnica Barbara Antolić-Vupora, izvolite.
Hvala potpredsjednice Hrvatskoga sabora.
Dakle, čuli smo da više od 400 000 ljudi umire prema podacima Europske agencije za okoliš od onečišćenje zraka. Međutim, ja bih se osvrnula posebno da izloženost lebdećih čestica tzv. PN2,5 i tu je egzaktan podatak koji govori da je 2053, oprostite. 253000 ljudi umire od upravo tih lebdećih čestica, a to su toliko male čestice da su okom nevidljive i da je njihov promjer manji od 2,5 mikrona, dakle a o njima govorimo tada kada je zamućenje zraka takvo da je nemoguće normalno gledati i da je nezdravo boraviti vani.
Dakle, govorimo o okom nevidljivim česticama, međutim kada su one u tolikoj koncentraciji da predstavljaju u takvoj mjeri i ugrozu za zdravlje, a i uzrokuje smrt tolikog broja ljudi naravno da je vrlo važno tome pridodati posebnu pažnju, mjeriti ih i sprječavati njihovo nastojanje.
Na žalost, uključenost građana često nije na zadovoljavajućoj razini upravo zbog toga jer smatram da nisu dovoljno informirani, odnosno kvalitetno informirani o samom načinu mjerenja kvalitete zraka. Jer često prema onome što građani iščitavaju iz aplikacija dolazi do informacija kako u tzv. pikovima, znači vršnim ograničenjima imate pojedinačna zagađenja, ali kad dolaze do ruže vjetrova zajedno u zbiru i u godišnjem izvješću zapravo nemate iskazano onečišćenje.
Međutim, ja ne bih sada toliko govorila o tim onečišćenju, nego bi više se osvrnula na onaj gorući problem koji sad je više i nekoliko kolega iznijelo, a stručno se zove dodijavanje mirisom. Dakle, govorimo o smradu kojeg građani, ja ću sad iznijeti konkretno grad Varaždin. Itekako se osjećaju i time im je njihova kvaliteta života uveliko ugrožena. A problem dodijavanja mirisa rješavaju inspekcije na način da nalože jedinicama lokalne samouprave da postave mjerne stanice i da se mjeri dakle određene čestice koje smrdi. Pa ću iznijeti konkretno što je grad Varaždin učinio, on je pripremio sonde koje mjere amonijak i amin, sumpor vodik i merkatan kao i mjerenje brzina i smjer vjetra te mjerenje temperature tlaka i vlage u zraku. I prema izvršenim mjerenjima dostavit će se komunikacijskom mrežu u intervalima od 15 minuta. Uređajima za mjerenje trebali bi biti u stanju precizno upratiti zadane parametre i alarmirati kada granične vrijednosti budu premašene. Dakle, ali opet govorimo o tome da proces treba obuhvatiti 6 mjeseci ukupnog mjerenja i nakon toga konkretno se dogodi to da građani svojim nosovima mogu detektirati da li je to smrad od farme ili od otpada ili nečeg što mogu namirisati. Inspekcija naloži gradu da mora izmjeriti to, ali dolazimo do toga da se krajnji problem građana ne može riješiti jer se ne može otkriti točan izvor zagađenja pa time ni inspekcija ne može kazniti baš toga i toga koji zapravo zagađuje.
Jako je rijetko ja ne znam za ni jedan slučaj u Hrvatskoj osim kada se netko baš uhvati na djelu kada spaljuje otpad ili nešto drugo, dakle kada se baš ta radnja događa da se taj zagađivač odnosno onečišćivač zraka i uspije privesti pravdi. Nažalost kod drugih zagađivača, a takvih je vrlo mnogo to nije dovoljno učiniti. Zašto to sada vama govorim? Jer kod grada Varaždina sa tih 50 tisuća eura napravljen je prvi korak, dakle napra… postavljenje su mjerne stanice, ali što je sa mnogim općinama manjim jedinicama lokalne samouprave sa smanjenim fiskalnim kapacitetom koji ne mogu učiniti niti taj prvi korak koji bi pomogao inspekciji barem približno locirati izvor onečišćenja zraka.
Dakle, znamo da je onečišćenje zraka vitalno važno i od otpada grad Varaždin je uz pomoć Vlade, ali uz rješenje koje je ponudio uspio riješiti problem otpada eboliranog otpada koji je uvelike zagađivao smradom zrak i kvalitetu života u gradu Varaždinu, dakle taj problem se uspio riješiti međutim ostaju još i oni drugi onečišćivači. Mi smo sa u gradu Varaždinu sa nekoliko mjernih uređaja za onečišćenje zraka koji su bili sufinancirani iz fondova EU što ste vi naveli, međutim i to je nedovoljno. Dakle, potrebno postaviti više i sustavnije i u tome se mora uključiti i država, pomoći jedinicama lokalne samouprave koje na traženje građana traže i zahtijevaju više mjernih sustava odnosno sustavno mjerenje zraka jer su te stanice preskupe da bi ih te manje jedinice lokalne samouprave bile u mogućnosti postaviti, a iz fondova EU isto tako nije moguće pokriti sve potrebe.
Dakle, ja bi još na kraju iznijela i jedan vrlo zanimljiv podatak da kada bi se u svijetu trajno smanjilo zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih razina u zraku koje je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, prosječna osoba bi dodala 2,3 godine na svoj očekivani životni vijek, a u Hrvatskoj bi prosječni stanovnik dobio 0,97 godina života. Dakle, skoro jednu godinu naši građani živjeli bi duže ukoliko bi se problemu zagađivanja zraka dodala i provedbena rješenja, a to je upravo i ta financiranje ne samo mjernih uređaja nego i dodatnih ovlasti inspekciji kako bi kaznila one zagađivače, a s druge strane nije cilj kazniti cilj je pomoći da se problem zagađivanja zraka, da se problem dodijavanja mirisa trajno riješi.
Hvala.
Hvala.
Replika zastupnica Ban Vlahek.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Antolić Vupora spominjali ste uključenost građana u procese i što je grad Varaždin poduzeo po zbrinjavanju otpada na čemu vam iskreno čestitam konačno nakon toliko godina. Međutim, mene zanima što je potrebno učiniti kako bi građani konačno mogli utjecati na samo rješavanje neugodnih mirisa koji se događaju oko njih i koji značajno smanjuju kvalitetu njihovog života.
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku.
Hvala.
Poštovana Boška Ban Vlahek vi dolazite iz sredine gdje je poznato odlagalište Totovec gdje smo imali isto tako i požar, gdje smo imali onečišćenje zraka, dakle i lebdećim česticama ne samo dodijavanje mirisa. Dakle, imamo taj zajednički problem u svim razvijenim dijelovima je poznat. Dakle, ovdje smo da aktiviramo i stvarno na poticaj građana grad Varaždin je postavio i više mjernih stanica za mjerenje kvalitete zraka, a bilo bi dobro da i ostale općine i po Međimurju i po Varaždinskoj županiji pa i drugdje po Hrvatskoj gdje je koncentracija dobiju pomoć središnje države, ne samo kroz europske fondove nego i kroz državni proračun da mogu učiniti, ponavljam onaj prvi korak u pomoći za kvalitetniji zrak.
Slijedeća replika zastupnik Kolarić.
Poštovana zastupnice meni je zanimljivo dodijavanje mirisom zaista. Ja dok sam odrastao u Šestinama u Dedićima to je bilo selo i taj miris je meni, nekom će to dodijavat, meni je to miris djetinjstva kad prođem pored staje, dakle tu se isto mijenjamo kao društvo. No, mene zanima dakle ako što može jedinica lokalne samouprave napraviti ako izmjerite da postoje ovi spojevi koji stvaraju neugodne mirise tipa merkatana, amonijaka oni nisu štetni za zdravlje jer razina nije prekoračena, a ljudski nos ih osjeti. Dakle, sad vi izmjerite nešto nečega ima, nije prekoračena gornja granica, stvara neugodan miris, kako to rješavati, to spadne onda na jedinicu lokalne samouprave da se nosi s građanima, a ustvari nema puno stvari koje se mogu napravit. Hvala lijepo.
Izvolite, zastupnice Antolić Vupora, odgovorite.
Hvala lijepo. Evo to je ono pitanje što sam i htjela problematizirati, dakle imamo dodijavanje mirisa, to je službeni naziv, ja sam zato i upotrijebila, imate konkretno miris farme u Varaždinu, fino je ako je jedna štala, ali kada je, kada su veliki sustavi u pitanju i kada ti veliki, životinjske farme ugrožavaju sa svojim mirisima kvalitetu života nekem većem gradu kao što je Varaždin, onda doista je na nama da si i postavljamo pitanje kako riješiti taj naš zajednički problem.
Istina je, nema utjecaja na zdravlje, međutim, ima utjecaja na kvalitetu života. Hvala.
Hvala. Sad ću zamoliti zastupnicu Ivanu Marković da uzme riječ, ima pojedinačnu raspravu, izvolite.
Zahvaljujem.
Ispred nas je evo točka dnevnog reda, Zakon o zaštiti zraka, to je ustavna kategorija, što svi znamo jer svaki građanin ima pravo na zdrav život, zdrav zrak, zdrav prirodu, međutim, ja bih htjela danas ovaj u svojoj raspravi problematizirati jednu drugu stvar usko vezanu za ovu, koju smo jutros imali na Odboru za zaštitu okoliša gdje smo postigli jednoglasan zaključak, što mi je zaista drago, a radi se o odluci koje je donijelo ministarstvo 2019. odnosno koje je stupilo na snagu 1.1.2019., to je odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja deponija, odnosno odlagališta, kada je ministarstvo zatvorilo 27 odlagališta, doslovno preko noći bez da je to postojalo u bilo kakvom nacionalnom planu odnosno lokalnom planu, bilo gospodarenja otpada, odnosno nekih drugih strategija.
Kao razlog zašto su se ta odlagališta zatvorena doslovno preko noći, navedeno je da stupanj neusklađenosti sa zakonskim kriterijama zaštite zdravlja i okoliša onih odlagališta koja nisu mogla nastaviti s radom u odlagališta koja su zadovoljili propisane kriterije, odnosno ono jutro što sam kazala na odboru, vrlo jednostavnim rječnikom, ono odlagališta koja nisu bila usklađena sa zakonom, koja nisu imala dokumentaciju u visokom stupnju pripremljenosti ili koja nisu imala sanirana deponije, oni su bili zatvoreni, a otpad je premješten u one jedinice lokalne samouprave koje su radile kako treba, odnosno njihovi odlagališta bila su usklađena sa zakonom.
Mi iz lokalne samouprave zaista se nismo mirili sa tom odlukom jer smo smatrali da je našim građanima i jedinice lokalne samouprave prouzročena šteta te je Grad Supetar i Grad Biograd na moru pokrenuli ustavnu tužbu, rješenje odnosno odluku ustavne tužbe donesena je prošle godine u 3. mjesecu, pa ja bih, evo, samo u par crta kazala što piše u ustavnoj tužbi, zašto je to važno naglasiti i zašto ima veze sa današnjom točkom. U točci 19.1. Ustavni sud je napisao, znači donio odluku da ova odluka koju je donijelo tada nadležno ministarstvo je ograničilo pravo na zdrav život i okoliš. Ono što je propisano Ustavom čl. 69.
U točci 19.4. je naglašeno da iako je ministarstvo znalo, da ovaj je ovo privremena stvar, svjesno je narušilo ovaj, legitimne interese, zdravlje građana i uzrokovalo veći rizik oštećenja okoliša u onim jedinicama lokalne samouprave koje su otpad morale primiti. Znamo da deponiji moraju ostati aktivni do trenutka otvaranja centra za gospodarenje otpadom. Mi ih imamo sada 2 u Hrvatskoj, a pitanje je, neki rokovi su do 2027., pitanje je kada će se početi otvarati regionalni centri.
Još dvije stvari koje je bitno naglasiti, da, a koja je naglašeno kroz točku 24 ove odluke, da Ustavni sud je utvrdio da ministarstvo nije propisalo nikakve mjere ni načine kontrole količine otpada koje donose jedinice lokalne samouprave koje su ostali bez svojih odlagališta u one jedinice lokalne samouprave sa aktivnim ovaj, odlagalištima, te naravno je dalo preporuku u svojoj odluci da to treba ukloniti i kroz točku 21, Ustavni sud je jasno kazao da je povrijeđen čl. 16 zakona Ustavu odnosno mjera preusmjeravanja otpada na zadovoljava uvjete razmjernosti koje je propisan tim čl. 16 odnosno ovaj, jedna ovom odlukom nisu jednako bilo pogođene sve jedinice lokalne samouprave odnosno i financijski su pogođene one jedinice lokalne samouprave i njihovi građani koji su trebali primiti taj otpad.
Ustavni sud je ukinuo obvezu primanja otpada u tim jedinicama lokalne samouprave i dao je rok od 6 mjeseci koji je istekao u listopadu prošle godine da ukloni sve one nedostatke odnosno sve ovo što je ovaj, utvrđeno ustavnom tužbom.
Nažalost od 2019. do danas prošlo je, evo već 6 godina. U tom periodu se izmijenilo 2 vlade, promijenilo se nekoliko ministarstava, promijenilo se preko 4, promijenilo se 4 ministara i ne znam koliko direktora fonda, a ono što je napravljeno ovom odlukom koja je bila neracionalna i koja je bila nekvalitetna da su se uzrokovale štete za jedinice lokalne samouprave i njihove građanke i građane.
U tom periodu ministarstvo je u roku od, znači od tih 6 mjeseci donijelo odluku o izmijeni Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja deponija, međutim, do danas se nisu sklopili novi ugovori sa jedinicama lokalne samouprave za sanaciju ili proširenje deponija i nisu, nije se dalje postupilo po ovoj odluci kako stoji u samoj odluci. Ono što smo jutros na odboru dobili informaciju od nadležnog ministarstva jest da je donesen novi Pravilnik kojim će se financirati u iznosu od 90% proširenje je li sanacije odlagališta. Taj pravilnik treba sad biti na upravnom vijeću ako sam dobro shvatila OD fonda i onda će se započeti sa sklapanjem ugovora, a jednoglasni zaključak koji je izglasan na odboru je taj da se poziva ministarstvo da što prije postupi po odluci Ustavnog suda i da što prije postupci po svojoj odluci o izmjenama odluke, redoslijedu i dinamici saniranja, odnosno proširenja, zatvaranja deponija. I želim samo kazati na kraju da smo dobili informaciju od Fonda za zaštitu okoliša da će rezultat donošenja ove odluke, odnosno zatvaranja 27 odlagališta i provođenje ovog pravilnika novog koji je definiran ustavnom tužbom Vladu Republike Hrvatske koštati dodatnih 59 milijuna eura. Znači to je rezultat odluke koja je donesena 2018. godine, jer se nisu uvažili apeli koji su dolazili od jedinica lokalne samouprave koji su u tom trenutku imali i spremne dokumentacije za početak sanacije ili proširenja i evo jedino što mogu na kraju u svojoj pojedinačnoj raspravi apelirati da se što prije pravilnik usvoji, da se što prije krene sa potpisivanjem ugovora, jer konkretno na mom otoku, znači postoji jedan aktivni deponij koji zadovoljava sve zakonske okvire.
Mi smo prema fondu uputili svu potrebnu dokumentaciju vezanu za početak sanacije deponija, započeli smo sa postupkom javne nabavke i mi da bi mogli sklopiti ugovor sa izvođačem radova za početak sanacije očekujemo što skoriju suglasnost Vlade na naš ugovor, da se stvore svi preduvjeti za jedan normalan način gospodarenja otpadom na otoku do trenutka otvaranja Centra za gospodarenje otpada u Lećevici.
Zahvaljujem.
Hvala.
Prva replika zastupnica Orešković.
Zahvaljujem potpredsjednice Sabora.
Evo kolegice Marković meni je drago da ste vi proširili temu na zaštitu ustavnih prava građana koja su u ovom pitanju općenito i kvalitete zraka i kvalitete okoliša ono nedostižna, u Republici Hrvatskoj nedostižna.
Za početak od toga koliko imamo mjernih postaja za mjerenje kakvoće zraka, pa do načina na koji funkcioniraju službe koje bi trebale izricati sankcije i uvoditi reda to je jednostavno sustav koji nije izgrađen i ne postoji. Ista stvar je i sa gospodarenjem otpadom. Ovdje se vidi nebriga države da zaštiti temeljne interese. Što vi možete sa lokalne razine učiniti kako biste barem na svom području unaprijedili kakvoću zraka i na koji način vam tu država pomaže ili odmaže?
Izvolite odgovor.
Pa zahvaljujem.
Pa evo detaljno sam u svojoj raspravi rekla što je jedna neracionalna odluka uzrokovala ne samo na otoku Braču, nego na svim jedinicama lokalne samouprave koje su bile primorane zatvoriti svoja odlagališta sa svoje lokalne razine mi smo za sada napravili sve predispozicije da krenemo u postupak sanacije ovog našeg odlagališta.
Kao što sam rekla čekamo fond, odnosno Vladu Republike Hrvatske da učini ovaj zadnji korak sukladno ustavnoj tužbi. Malo je stvari koje mi zapravo možemo napraviti i što se tiče ove problematike ukoliko nemamo potporu i ministarstva i fonda, ali na žalost tu je ministarstvo išlo u sasvim jednom drugom smjeru jer je njima u tom trenutku gospodarenje otpadom značilo prebacivanje jedne hrpe otpada na drugu hrpu otpada u drugom mjestu, tako da se problem prebacio na drugu lokaciju.
Zastupnica Baričević, replika.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Gradonačelnice Supetra, odnosno saborska zastupnice Marković vi i ja smo bili na sastanku zajedno sa načelnikom Pučišća, općine Pućišća. Ja tada kao gradska vijećnica jer se nisam mogla miriti upravo sa tom odlukom iz 2019. ali vi ste svoj naum proveli već odavno još 2014. kad ste kod kolege Zmajlovića već agitirali da bude odlagalište jedno i to na Kupinovicu u Supetru.
Vi i ja smo bili tada kad smo bili kod pomoćnice koja je rekla tada dogovorite se vi Bračani koje odlagalište hoćete, ali dva ne mogu egzistirati. Još tada smo mogli promijeniti odluku, vi niste htjeli. Potpisali ste sa fondom, obvezali ste se primiti otpad sa cijelog Brača bez znanja tada gradskih vijećnika i građana Supetra i onda smo pokrenuli referendum vijećnici Hrvatske demokratske zajednice. Tada ste mogli izabrati da na djelu ne vidimo ekološki ekocid koji vidimo 2 km od Supetra …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… turističkog mjesta.
Izvolite odgovor.
Poštovana gospođo Danice govorite u potpunosti sve neistine, jer vi kažete da sam ja nešto dogovorila 2014. što je ministar još u 2018. ispoštovao, to apsolutno nema nikakve logike. I Ustavni sud je u svojoj odluci napisao što su bili kriteriji za donošenje odluka vezano za dinamiku i zatvaranje deponija. Ja ću vas podsjetiti, a to su bili stupanj spremnosti dokumentacije i zakonito gospodarenje otpadom što u ovom trenutku grad Supetar u potpunosti zadovoljava jer inspekcija prije nekoliko dana apsolutno nije našla nikakvu grešku, ni nikakav nedostatak što se tiče stanja na deponiju. A podsjetit ću vas da je osnovni kriterij bio važeća građevinska dozvola koju mi imamo, a koja je istekla radi ove odluke i zakonitost poslovanja što u tom trenutku nije bio slučaj na drugom deponiju.
Hvala.
Povreda Poslovnika zastupnica Baričević.
Dakle, povrijeđen je članak 238. iznosite neistine. Dakle, vi i ja, načelnik općine Pučišća koji je bio spreman preuzesti u svojoj općini odlaganje za cijeli Brač smo bili na sastanku i vi ste se protivili tada toj odluci, a niste nikad naručili analizu štetnih plinova i otpadnih voda vezano za odlagalište Kupinovica jer vas nije briga. Tek ste se uvatili u koštac s tim problemom kad je Ustavni sud donio odluku.
Izričem vam opomenu, jer je ovo bila replika ne povreda Poslovnika stoga temeljem članka 239. izričem vam opomenu.
Povreda Poslovnika zastupnica Marković.
Baš je super što to govorite kad evo imate od Fonda za zaštitu okoliša na ne znam 10 stranica aktivnosti koje grad od 2013. do danas napravio, a mislim meni je nevjerojatno da vi smatrate da ministarstvo donosi odluke o ovakvoj ozbiljnoj stvari na temelju toga kao da smo na pazaru hoćete li zatvoriti ovaj odlagalište ili ne ovaj. Mislim apsolutno je to neistina i ponovit ću još jedanput u presudi Ustavnog suda vam piše …
I vama izričem opomenu …
…/Upadica Marković: Koji su kriteriji bili./…
… jer je ovo bila replika, a ne povreda Poslovnika.
Ponovno povreda Poslovnika zastupnica Baričević.
Pa moram se javiti jer vi se sjećate tog sastanka i postoje zapisnici i postoji pomoćnica koja je danas bila na odboru i koja može osvjedočiti o ovome da smo mi svi četvero bili na tom sastanku i za šta smo se zauzimali. Vi ste rekli osobno ne i to je to.
To je to, a vi imate drugu opomenu jer je i ovo bila zlouporaba Poslovnika i klasična replika, a ne nikakva povreda.
Povreda Poslovnika zastupnica Marković.
Hvala.
Evo moja zadnja. Poštovana gospođo Danice, 238. vrijeđanje zastupnika zato šta vidite koliko ste površni u svom izlaganju. Ja govorim o odluci Ustavnog suda koja je utvrdila da su povrijeđena prava građana na zdravlje i život onih jedinica lokalne samouprave koji su otpad morali primit.
I nije pitanje toga da li je to Supetar, Nerežišća, Velika Gorica ili ne znam što znači ovom odlukom …
O.k. zaustavite se. I vi imate …
…/Upadica Marković: Jer je napravljena šteta svim građanima i građankama, a ne samo Supetru./…
Molim vas kolegice Marković! Imate drugu opomenu.
Možete vi to nastaviti u kafiću, van sabornice, gdje god ali ovdje vas molim da nastavimo sa radom i da se držimo pravila koje smo sami propisali. Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava zastupnik Mažar.
Hvala lijepa predsjedavajuća.
Poštovana ministrice sa suradnicima i suradnicama, kolegice i kolege saborski zastupnici s obzirom da danas raspravljamo o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka možemo reći prije svega da je europski zrak puno čišći nego što je bio prije otprilike pola stoljeća kada su i EU, ali i njene države članice započele sa uvođenjem politika sprječavanja onečišćenja.
Zahvaljujući europskim i nacionalnim politikama, te lokalnim mjerama uspješno se ovladalo onečišćenjima iz prometa, industrije i energetskoga sektora. Međutim, unatoč napretku godišnje procjene pod nazivom kvalitete zraka u Europi neprestano upućuju na kakvo onečišćenje zraka i dalje predstavlja opasnost i za ljudsko zdravlje i za okoliš. Razine onečišćenja zraka u mnogim europskim gradovima i dalje premašuju zakonska ograničenja EU vrijednosti iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu ljudskoga zdravlja.
Tragična posljedica navedenog je da je prema procjenama Europske agencije svake godine otprilike kao što smo i čuli 400 000 Europljana umre prerano zbog loše kvalitete zraka. Onečišćenje zraka glavni je uzrok preranih smrti izazvanih okolišnim čimbenicima u Europi, a ima i ozbiljne gospodarske učinke, dovodi do porasta zdravstvenih troškova i smanjenja gospodarske produktivnosti zbog lošeg zdravlja radnika onečišćenje zraka šteti i tlu, usjevima, šumama, jezerima i rijekama. Onečišćuje tvari, oštećuju čak i naše domove, mostove i drugu infrastrukturu.
Nadalje, negativni učinci loše kvalitete zraka nisu jednako raspodijeljeni unutar društva. U nedavnom izvješću i Europske agencije za okoliš prikazano je da onečišćenje zraka, te temperaturni ekstremi i buka nesrazmjerno utječu na najranjivije europske građane posebice u istočnim i južnim dijelovima Europe.
Uz sveukupna poboljšanja potrebno je ciljano djelovanje kako bi se bolje zaštitilo ranjive skupine. U gradovima u kojima živi otprilike tri od četiri Europljana cestovni je promet često glavni izvor onečišćenja zraka osobito stoga što automobili ispuštaju onečišćujuće tvari u razini tla blizu ljudi. U nekim dijelovima Europe grijanje drvom i ugljenom u kućanstvima najvažniji je izvor štetnih onečišćujućih tvari.
Na žalost, te emisije dodatno se povećavaju tijekom zimskih mjeseci kada vremenski uvjeti često sprječavaju raspršivanje onečišćujućih tvari. To svjedočimo mi nekada ovdje u Hrvatskoj, konkretno u gradu Zagrebu, ali prvenstveno smo to osjetili i na području Slavonskoga Broda kada smo u proteklih nekoliko godina i kroz ministarstvo i kroz Vladu Republike Hrvatske ali i kroz Fond za zaštitu okoliša se borili vezano za onaj dio koji je dolazio iz Bosanskoga Broda, dakle iz susjedne države, gdje na žalost dakle i susjedne države se utjecalo na kvalitetu zraka prije svega na području grada Slavonskoga Broda.
Isto tako izvorima onečišćujućih tvari zajedničko je i to da su u našim društvima duboko ukorijenjeni u temeljnim sustavima mobilnosti, te proizvodnje i potrošnje energije i hrane. Osim što su glavni izvori onečišćivača zraka ti su isti sustavi i osnovni uzroci klimatske krize, te ubrzanog gubitka biološke raznolikosti. Načini na koje prevozimo ljude i robu generiramo toplinsku i električnu energiju, te proizvodimo i trošim hranu u mnogo čemu čine temelje naših načina života. Zbog toga mijenjanje tih sustava nije jednostavno.
U mnogim slučajevima to zahtijeva preispitivanje načina na koji smo izgradili svoja društva i kako živimo.
Najbolji rezultati se postižu kada se lokalne i regionalne mjere, usklađene sa učinkovitim nacionalnim politikama i politikama EU koje često pružaju znatne popratne koristi, a to je istodobno smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka. Te popratne koristi mogu se postići, primjerice, poboljšanjem energetske učinkovitosti i ozelenjavanjem sustava mobilnosti.
U nedavnome izvješću Europskoga revizorskog suda istaknuto je da građani mogu imati ključnu ulogu ustrajući na boljoj kvaliteti zraka i upravo radi informiranja zraka omogućuje se pristup podacima i statistici o kvaliteti zraka gotovo u stvarnome vremenu. Indeks se izračunava s pomoću satnih podataka iz više od 2000 postaja za praćenje kvalitete zraka diljem Europe, a pruža informacije i preporuke povezane sa zdravljem.
Čuli smo danas u raspravi da RH ne zaostaje za EU, čuli smo da imamo preko 80 mjernih postaja, od čega su 34 državne. Čuli smo da se ulaže i u nove automatske postaje, prije svega u urbanim sredinama, konkretno i u gradu Zagrebu i u drugim gradovima koje obuhvaćaju stopostotno dakle praćenje vezano za stanovništvo i za kvalitetu zraka koje udišu. Ono što je bitno za naglasiti da se sa mjerama koje su nužne za smanjenje onečišćenja zraka, kako u Europi, tako i u svijetu, uglavnom podudaraju sa mjerama koje su potrebne za borbu protiv klimatskih kriza i zaustavljanje degradacija priroda. Iz toga razloga moramo iz temelja promijeniti i dekarbonizirati svoje sustave proizvodnje i potrošnje, posebice one koji su povezani sa mobilnošću, energijom i prehranom.
Informacije o trenutnom stanju kvalitete zraka dostupne su u informacijskom sustavu zaštite zraka, na portalu Kvaliteta zraka u RH kako bi se građanima olakšala interpretacija rezultata mjerenja, na portalu se podaci o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koji pristižu u realnom vremenu prikazuju europskim indeksom kvalitete zraka.
Indeks prikazuje kratkoročno stanje kvalitete zraka u određenom satu na mjernoj postaji, razine indeksa označavaju se bojama koje daju informaciju o trenutačnom stanju koje variraju u zraku tijekom dana, tjedna i godine, ovisno o vremenskim uvjetima i ljudskim aktivnostima te je izloženost njima različitoga trajanja.
U cilju zaštite stanovništva, zdravstvene preporuke se daju tijekom cijele godine i u slučajevima povišenih vrijednosti UV indeksa, iznimno niskih ili visokih temperatura zraka, nepovoljnih biometeoroloških prilika ili povišenih koncentracija alergene peludi u zraku, u svrhu informiranja građana, kako bi svoje dnevne aktivnosti prilagodili trenutnim uvjetima okoliša. Ono što moramo istaknuti da u zimskim mjesecima, pod utjecajem nepovoljnih meteoroloških uvjeta korištenjem malih ložišta na kruta goriva u kućanstvima znatno utječe na onečišćenje zraka lebdećim česticama koje ovisno o koncentraciji, aerodinamičkom promjeru i sastavu mogu imati utjecaj na zdravlje građana.
Osnovni preduvjet za smanjenje onečišćenja bio bi prelazak na grijanje na plin ili toplanu, a ukoliko to nije izvedivo na biomasu kao što su pelete i brikete, zbog svojih ekonomskih i ekoloških prednosti. Naravno, sa ekološkog aspekta najbolji odabira grijanja za stanovništvo i zaštitu zraka bio bi odabir i primjena novog energetski učinkovitog sustava grijanja, koji bi uključuje obnovljive izvore energije, solarne kolektore kao dugoročno isplativu investiciju, za dobivanje toplinske energije pomoću sunca i dizalice topline ili toplinske pumpe koje koriste toplinu iz okoliša kako bi zagrijale toplu vodu koja se koriti za grijanje i potrošnju tople vode.
Dakle, mogućnosti postoje, prilike postoje, vidimo da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisuje natječaje upravo u tome smjeru, vidimo da RH i prednjači kada se usporedi sa drugim dijelovima EU vezano za povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji. Ono što smo mogli vidjeti, ako pogledamo i određena izvješća, dakle na službenim stranicama, kako ministarstva, fonda ili državnoga zavoda, vidimo da je kvaliteta zraka u RH prve kategorije, što mislim da je ključno i bitno da naši građani znaju, odnosno imamo ovaj dio vezano za zimski period kada zbog određenih atmosferski prilika, ali i načina grijanja se dogodi nekoliko dana da su te granice malo iznad, ali ono što možemo reći da s jedne strane možemo biti zadovoljni kvalitetom zraka u RH, s druge strane možemo pozdraviti sve ovo što se radi u smjeru novih automatskih mjernih stanica koje će još dodatno omogućiti da možemo na dnevnoj razini pratiti kvalitetu zraka, odnosno vezano za zdravlje naših sugrađana i iz toga razloga ćemo i mi podržati i ove izmjene i dopune zakona koja naravno idu u daljnjem smjeru poboljšanja kvalitete mjerenja zraka u RH.
Hvala. Prva replika, zastupnica Baričević.
Hvala lijepa.
Evo, svakako i ja isto pozdravljam ove izmjene i dopune. Puno ste u vašoj raspravi, kolega Mažar, govorili o kvaliteti zraka, pa primjerice i u pojedinim gradovima, Slavonskom Brodu i ostalim gradovima, lijepo ste to sve istaknuli, ali mene zanima kako vi kao zastupnik ocjenjujete kvalitetu zraka u RH?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana kolegice. Pa dakle postoje službeni pokazatelji kako na nivou EU, tako na nivou RH i svi oni ljudi koji su i stručno obrazovani i koji na dnevnoj bazi rade u interesu naših sugrađana su dužni i po Zakonu o zaštiti zraka objavljivati svoje podatke, imamo i godišnja izvješća koja se moraju objavljivati, prema tome, za razliku od nekih naših evo, tu i kolega u Saboru koji su danas otprilike govorili kako ništa nema, ništa ne funkcionira i sve je katastrofa, vrlo jednostavno sa nekoliko klikova se može doći do službenih podataka koji pokazuju da možemo biti zadovoljni sa kvalitetom zraka u RH, godišnje izvješće za 2022. g. upravo to pokazuje, da je kvaliteta zraka u RH prve kategorije i ono što je bitno da vidimo da se koriste EU sredstva u daljnja ulaganja upravo u najbolju opremu kako bi i dalje nastavili još više pratiti kvalitetu zraka, a to je ono što nam je cilj.
U sekundu. Izvolite, replika, zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice. Uvaženi kolega Mažar, da, spomenuli ste Slavonski Brod i još jedno žarište u Slavoniji mislim da je bitno ga naglasiti ovdje, a to je Belišće. Ja bih rekao da često profit u biti zanemaruje zdravlje građana. Danas su tehnike, tehnologije vrlo napredovale i može se tu učiniti puno.
Naravno, ne može država učiniti sve, ona može donijeti zakone, može pooštriti regulativu i inspekcijske nadzore, no jedan dio moraju odraditi industrija koja još uvijek bitno, bitno zagađuje zrak, pogotovo, kažem, to se dešava na prostoru Belišća i Valpova i mislim da ćemo morati u tom partnerskom odnosu upravo i ministarstvo i industrije koje se tamo nalaze, tražiti rješenja koja će ljudima život na tom području sigurno učiniti ugodnijim, na kraju krajeva i zdravijim.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani kolega Ivanović, da, apsolutno ste u pravu i ja mogu reći da s jedne strane, kako smo dobar dio industrije izgubili i prije svega zbog agresije i Domovinskoga rata, to nam je sada možda na neki način donijelo i korist i što se tiče kvalitete zraka i vidimo da, prije svega, seoski turizam u praktički u cijeloj Baranji, ali onda sada i u velikom dijelu Slavonije sve više dolazi do izražaja i da upravo ta naša plodna ravnica, čist zrak i Drava i Dunav donose prednosti.
Naravno da moramo upravo ovo što ste rekli, paziti da oni koji se bave industrijom maksimalno poštuju sve ono što je bitno za zdravlje ljudi, da inspekcije rade svoj posao, da su kazne još veće, ali smo i prošli tjedan, upravo na tragu toga raspravljali u HS-u vezano za održivost gdje smo u biti govorili o tome kako će se morati podnositi godišnja izvješća vezano za održivost i vezano za utjecaj na građane, tako da vjerujem da ćemo tu viditi napredak.
Sljedeća replika, zastupnica Blažanović.
Zahvaljujem.
Evo, poštovani kolega, ja bih se osvrnula malo na članstvo Hrvatske u EU, koje dobrobiti to donosi na razini EU još 2001. g. u svibnju donošen je akcijski plan u EU za nulto onečišćenje zraka, vode i tla i to je jedan operativni dokument koji u sklopu Europskog zelenog plana ide za ostvarenjem da na razini EU se daju svi napori, sve države članice, da što manje se onečišćuju i tlo i zrak i voda, a međutim, Hrvatska je po meni u nezavidnom položaju jer ima svoje susjede koje nisu članice EU i nama dosta onečišćenja dolazi, evo, kao što ste rekli iz BiH, termoelektrane i slično pa se zagađuju naši gradovi pa evo, kako to komentirate i što bi se moglo poduzeti po tom pitanju?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovana kolegice zastupnice. Pa upravo tako, RH je niz prednosti dobila ulaskom u EU, ako pogledamo da nam je i trenutni suficit preko 15 milijardi eura onoga što smo dobili od EU od onoga što smo uložili, vrijeme ne ide pa ću ja otprilike skratit, ovaj, vjerujem da će i ovaj dio kao što ste rekli, kao što mi moramo poštovati kao RH zakonodavstvo i AQI EU, EU ide i korak dalje dakle u proteklih nekoliko godina donijete su određene smjernice i upravo za susjedne zemlje od članica EU kako bi se dakle zakonodavstvo primjenjivalo i prema njima, bez obzira što nisu članice EU jer naravno, pogotovo zrak je nešto što ne poznaje granicu i nažalost imali smo taj dio sa Slavonskim Brodom koji je trajao dugo i predugo, ali ja vjerujem da i kroz korištenja i ovih EU sredstava, ali i kroz to da je BiH napravila snažan iskorak i postala kandidat za članicu EU, očekujem da ćemo vrlo brzo i na području susjedne BiH vidjeti dakle te konkretne mjere EU, što će doprinijeti ipak da i kvaliteta i zraka u BiH bude bolja, a onda naravno, to će pozitivno utjecati na Hrvatsku.
Hvala. Prelazimo na sljedeću pojedinačnu raspravu zastupnice Dušice Radojčić, izvolite.
Zahvaljujem. Danas raspravljamo o izmjenama Zakona o zaštiti zraka, što je naravno, dobrodošlo, svako unaprjeđenje tog zakona može doprinijeti smanjenju broja preuranjenih smrti o kojima smo danas već puno slušali, dakle stotine tisuća u EU, od čega tisuće u Hrvatskoj.
Dakle mi u Hrvatskoj ipak imamo velikih problema sa onečišćenjem zraka, a mehanizmi za sprječavanje i sankcioniranje prekršitelja nisu baš učinkoviti. To nam govori niz primjera iz prakse, a i organiziranih građanskih inicijativa i prosvjeda.
Imamo industrijska postrojenja za proizvodnju cementa, obradu plastike, TE na ugljen, rafinerije, centri za gospodarenje otpadom ili jednostavna odlagališta, itd., svi oni kontinuirano zagađuju zrak ili dodijavaju mirisima.
Danas smo na Odbor za zaštitu okoliša imali priliku čuti prijedlog zamjenice pučke pravobraniteljice da se u okolišu centara za gospodarenje otpadom, ali i okolišu crnih točaka, znači imamo 8 identificiranih crnih točaka u okolišu u Hrvatskoj provede biomonitoring. Jedan takav proveden je u okolišu centra za gospodarenje okoliš Marišćina i danas smo čuli od pravobraniteljice, pokazao je da postoje negativni utjecaji na zdravlje stanovnika, tako da ja podržavam takav prijedlog i pozivam sve nadležne da pokreću takve postupke kako bismo imali i dokaze o utjecaju na zdravlje.
Vidjet ćemo, ti dokazi o utjecaju na zdravlje uskoro će postati jako važni zbog toga što Hrvatska ima obavezu usklađenja u roku od 2 godine sa izmjenama europske direktive o zaštiti zraka, a ta direktiva uvela je kompenzacije za narušavanje zdravlja.
Još jedan problem koji bih htjela navesti, kad je kvaliteta zraka u pitanju je premali broj mjernih postaja.
Evo ja ću navesti samo primjer Istre. U Istri imamo samo dvije postaje koje su dio državne mjere od kojih je jedna u Puli i ta ne mjeri sve onečišćujuće tvari, nego samo manji dio. Tako na primjer ne mjeri lebdeće čestice uopće, ali i druge onečišćujuće tvari.
Imamo i 6 mjernih postaja koji su dio lokalne mreže, ali je daleko, daleko veći broj postaja koje su nekada postojale, ali sada nisu u funkciji. Pa onda ja pozivam isto tako nadležne da pokušaju uspostaviti što veći broj tih mjernih postaja, znači da se pokrenu postupci da se one stave u funkciju. Onda bih htjela navesti primjer, jedan primjer onečišćenja zraka koji imamo u Puli, a to je pulska cementara. Znači već desetljećima građani prijavljuju prašinu na balkonima, peckanje u očima, neugodne mirise i već desetljećima unatoč reakcijama nadležne inspekcije ništa se ne mijenja. Naime, to se onečišćenje vrlo često, ta se ispuštanja vrlo često događaju noću ili vikendom, građani pozivaju inspekciju, inspekcija dolazi nakon nekoliko dana i naravno utvrđuje da je sve u redu. I tako se vrtimo u krug, a susjedi, znači susjedi koji žive u blizini cementare naravno da imaju mislim daleko neugodniji život. A i ono ustavno pravo na zdrav život i okoliš im je ugroženo.
Grad Pula je nedavno postavio na vlastitu inicijativu jednu mjernu stanicu za praćenje kvalitete zraka kraj cementare. Ta mjerna stanica je nedavno što je bilo i očekivano pokazala više razine više onečišćujućih tvari, međutim vlasnik cementare osporava kako da to nazovemo te rezultate, kredibilitet mjerne postaje, kaže da ona nije dio službene mjere i da ih neće uzeti u obzir. Dakle, očito je da imamo problema u provedbi Zakona o zaštiti zraka i da bi trebala veća pažnja kako bi se smanjio broj preuranjenih smrti od posljedica onečišćenja zraka. Dakle, ja ću smatrati da je zrak prve kategorije i zdrav i kvalitetan u Hrvatskoj tek kad više ne bude te statistike preuranjenih smrti. Dakle, sad bih se još osvrnula na to što sam prije spomenula o toj izmjenama direktive. Dakle, Europski parlament je krajem travnja ove godine usvojio izmjene direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku i uveo strože granične vrijednosti za neke emisije. Uveo je usporedive indikatore onečišćenja, tako da se mogu uspoređivati između država članica EU ali je uveo i to je jako bitno pristup pravosuđu za građane kad je onečišćenje zraka u pitanju kao i kompenzaciju za narušavanje zdravlja. To su novosti koje moramo očekivati.
Nove granične vrijednosti postavljaju se za emisije sa značajnim negativnim utjecajem na zdravlje, a to su znači nove vrijednosti za lebdeće čestice 2,5 i 10, te za sumporove i dušikove diokside. Na taj način su zapravo zamijenjeni zastarjeli standardi iz te direktive koji su stari 10 do 15 godina.
Članice imaju dvije godine od stupanja na snagu ovih izmjena da primijene nova pravila direktive, a to je dobra vijest za sve naše građane i za sve one koji se godinama uzaludno bore sa onečišćenim zrakom u svom okolišu. To je naravno dobra vijest i za lokalne uprave koje brinu o zdravlju svojih stanovnika, jer će imati nešto snažnije alat za učinkovitu primjenu strožih standarda zaštite zraka.
Hvala.
Hvala vam zastupnice.
Replika zastupnik Peternel, izvolite.
Gospođo Radojčić, za svaku je pohvalu vaša briga za kvalitetu zraka međutim to kako vi brinete za kvalitetu zraka smo imali, to imamo prilike vidjeti i imali smo prilike vidjeti što se tiče grada Zagreba gdje upravljate. Naime, nisam primijetio da ste specijalno se fokusirali na to kakvo je stanje grada Zagreba u smislu kvalitete zraka pogotovo u onim područjima koji imaju priliku disati zrak, a vezan uz truljenja na Jakuševcu, a što se tiče vaših upravljačkih sposobnosti, dakle vaših stranačkih kolega to smo profesor Dobrović i ja na gradskoj skupštini imali prilike vidjeti kad smo ispravili jedan dio pravilnika koji kaže da je bitno i strateški smanjiti onečišćenje zraka u blizini mjernih postaja. Dakle, to vaši ljudi …
…/Upadica Glasovac: Hvala. Izvolite./…
… stavljaju u pravilnik i tako vi brinete o kvaliteti …
…/Upadica Glasovac: Zaustavite se molim vas!/…
… grada Zagreba u smislu zraka.
Izvolite odgovor.
Možda zastupniče Peternel me niste pažljivo slušali. Ja sam nabrojala ona postrojenja koja imaju najviše problema. Među njima sam spomenula i centre za gospodarenje otpadom i odlagališta otpadom. Nisam se osvrnula na pojedinačne jer zaista ne bi bilo vremena i nema smisla se osvrtati na pojedinačne slučajeve.
Što se tiče i odlagališta otpada i centara za gospodarenje otpadom svi znamo da je dobar dio uzroka neugodnih mirisa, odnosno uzrok neugodnih mirisa biorazgradivi otpad koji bi se trebao sakupljati odvojeno i zbrinjavati na drugačiji način. Vi isto tako znate da odlagalište Jakuševac nije od jučer i nije niti od prije tri godine i da se postupci kojima se poboljšava sustav gospodarenja otpadom događaju. Oni su na žalost prespori i građani koji žive u okruženju odlagališta i centara za gospodarenje otpadom danas imaju vrlo velike …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… probleme.
Sljedeća replika zastupnica Orešković.
Zahvaljujem.
Kolegice evo zanima me vaše mišljenje.
Smatrate li da postoji sprega između državne vlasti pa i nekih ranijih lokalnih vlasti i privatnih tvrtki koje sudjeluju jednim dijelom svog poslovanja u zbrinjavanju otpada i je li baš slučajno da mi vrlo često imamo odlagališta na kojima se dogodi požar, je li slučajno da nam gori plastika koja truje naše građane i da država se pravi i glumi nemoćno, ne poduzima ništa jer očito u svemu tome netko dobro zarađuje, a netko tko sjedi u ministarstvu svezanih očiju i ušiju ne čuje i ne poduzima ništa. Meni se čini da je ta kriminalna sprega poprilično očita i smrdi, jako smrdi.
Izvolite odgovor.
Zaista imate pravo, događa se da su neke slučajnosti koje se kao predstavljaju kao slučajnost preučestale da bi mogli misliti da se radi samo o slučajnostima. Kada se radi o požarima u odlagalištima i po radilištima velike grupacije oni su prečesti da ne bismo ozbiljno razmotrili. Dakle, ono što sam ja zatražila putem Odbora za zaštitu okoliša i od Državnog inspektorata i MUP-a i od DORH-a rezultate istraga koje su provedene kod požara ne samo ovog posljednjeg vel… ova, ovog posljednjeg koje se istraživalo prije 15-dana niti u Drava International nek svih onih prije da znamo što se dogodilo kako bismo mogli na temelju činjenica stvoriti neki zaključak.
Ja bih isto tako, nemam više vremena.
Hvala.
Hvala.
Zastupnica Ribarić Majanović, replika izvolite.
Zahvaljujem.
Mislim da se slažemo da problema sa kvalitetom zraka ima po području cijele RH. Međutim, ipak razlog za najveće zadovoljstvo imaju upravo građani Slavonskog Broda gdje dugogodišnja praćenja pokazuju da je zrak u Slavonskom Brodu najonečišćeniji ne samo u RH već i u cijeloj EU. Da se radi o onečišćenju vode onda bi bila zabranjena za piće i građani bi bili ili bi se sami opskrbili pitkom vodom. Slažem se da se u ovim slučajevima gdje službeno ne znamo uzrok onečišćenja mora ažurnije obaviti provođenje akcijskih planova koje ste spomenuli u ovom zakonu jer nažalost jedino što ne znamo je uzrok, a znamo jedino posljedice koje se odnose na zdravlje građana Slavonskog Broda.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Zastupnica Radojčić želite odgovoriti na repliku?
Zapravo nemam potrebu odgovoriti.
Hvala.
Hvala i sada prelazimo na završne riječi u ime klubova, prvi će govoriti zastupnik Ivan Budalić u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
suradnicima, kolegice i kolege, danas smo slušali u ovoj raspravi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.
Važećim Zakonom o zaštiti zraka propisane su prekršajne odredbe sa iznosima u kunama te je sukladno Zakonu o euru kao službene valute u RH potrebno definirati iznose u eurima koji će biti definirani sukladno uputi Ministarstva financija.
Isto tako u provedbi zakona su uočeni manji nedostaci u propisanim odredbama provedbe inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koja se odnosi na metode za smanjivanje emisije onečiš… onečišćujućih tvari sa pomorskih objekata.
Nadalje su uočene nedostaci u odredbama koje omogućuju potpunu provedbu inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata koje će izmjenom ovog zakona omogućiti pri nadzoru, pri nadzoru da naredi otklanjanje nepravilnosti.
U današnjim raspravama slušajući ovu temu o gospodarenjem otpada koja se na neki način u izlaganjima mogla čuti vidimo da sukladno ovlastima lokalnih samouprava obzirom da sam čelnik lokalne samouprave mogu reći da je od strane državne vlasti odnosno ministarstava sukladno i mogućnostima i zakonskim propisima jako dobro gospodari. No, to ne znači da je to nešto na čemu trebamo biti mirni nego sukladno evo alatima odnosno mogućnosti sustavima mjerenja zaštite naših građana unaprijediti ne samo zakonske propise nego sve one osnovne stvari koje mogu očuvati naše građane.
Dakle, sukladno prijedlogu ovog zakona Klub HDZ-a će podržati izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka.
Hvala lijepa.
Hvala vama zastupniče.
U ime Kluba zastupnika Možemo! završnu riječ uzet će zastupnica Urša Raukar Gamulin.
Zahvaljujem.
Ovu raspravu ću reći u ime naše kolegice Dubravke Novak koja je iz Varaždina jer se upravo tiče situacije u Varaždinu, a nije mogla doći zbog zdravstvenih problema.
Dakle, 2019. Europska komisija je protiv Hrvatske izdala službenu opomenu jer nismo ispravno implementirali u nacionalno zakonodavstvo europske propise. Zahvaljujući EU mi sada imamo kvalitetniji zakonodavni okvir. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o zaštiti zraka o kojem danas raspravljamo donosi neke novosti i poboljšanja, međutim neće bitno doprinijeti trenutnoj situaciji tj. poboljšanju trenutne situacije.
Prema dosadašnjoj praksi građani prijavljuju dimove, čađu, reagiraju kad ih mirisi guše ili zrak nadražuje oči, nakon toga uz najavu inspekcija dolazi za 3 do 5 dana. Tvrtka u tom periodu smanji proizvodnju ili ne spaljuje viškove opasnih tvari i dolazak inspekcije, dolaskom inspekcije taj zrak koji se u tom momentu mjeri je naravno u dopuštenim razinama.
Ono što dodatno čini situacijom nerješivom je da tvrtke to obično čine u noćnim satima ili vikendom kada inspekcije ne dolaze na teren, a da i imaju mogućnost dolaska u vrijeme činjenja tih radnji one ne mogu izmjeriti stvarno stanje zato jer imaju obavezu najave. U pravilu se dakle ništa ne mijenja već se sve vrti u krug.
Napominjem da je prema procijeni Europske agencije za okoliš svake godine u Hrvatskoj više od 5 tisuća preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka. Dakle imamo problem i on jest stvaran. Činjenica je da se stvari počinju rješavati samo i ako se građani udruže i zainteresiraju medije, pa se pod pritiskom medija ponešto i promijeni poput recimo Vrgin mosta gdje se tvornica zbog pritiska zatvorila, ali će se preseliti negdje drugdje, pa će netko drugi imati isti taj problem, a građani se tamo možda neće imati snage organizirati i aktivno suprotstaviti.
Trajno tajno mjerenje kvalitete zraka iz '21. u Varaždinu kojeg je izradio Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, mjerenjima je zabilježio u prosjeku dvostruko povišenu razinu čestice benzopirena u zraku od one propisane, dakle ponekad je bila i peterostruko viša, a on u zrak dolazi od sagorijevanja tvari i izaziva kancerogene pojave, posebno na plućima. Da li se što promijenilo od '21.? Ne osobito. Zakonom koji imamo, a novi prijedlog tu nažalost ništa ne mijenja i dalje se mjerenja uprosječuju, pa na kraju godine imamo rezultate u prosjeku zapravo sve pozdravlja opasne čestice u dopuštenim granicama. Dakle da karikiramo, mogu nas trovati pola godine, drugu polovicu ne i rezultati su u granicama dopuštenog.
Smatramo da bi se osim mogućnosti jedinicama područne samouprave da uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka svakako trebalo ugraditi obavezu ugradnje mjerača kvalitete zraka tvrtkama koje se bave proizvodnjama koje potencijalno mogu onečistiti zrak uz obavezu javnu dostupnost rezultata mjerenja i svakako izmijeniti zakonom predviđenu najavu inspekcije u dolazak inspekcije bez najave.
I na kraju, mjerenje kakvoće zraka po prijavama obavljaju inspektori koji ih je premalo, to znamo generalno. Državni inspektorat, tamo nedostaje trećina potrebnih inspektora po sistematizaciji, premalo ih je dakle, nisu ekipirani, često nemaju alate kojima bi mogli ustanoviti rezultate koji detektiraju ne samo vrstu zagađenja tj. vrstu čestica već i tvrtku od koje zagađenje dolazi jer bez toga nitko nikada neće ni za što odgovarati, niti će morati učiniti neke izmjene.
Svakako bi se trebalo osigurati da inspektori bez pritisaka i doista neovisno mogu odrađivati svoj posao, a to se pak tiče naravno drugog zakona, onog o Državnom inspektoratu kojeg bi također u tom smislu trebalo revidirati i to što prije, zahvaljujem.
Hvala.
I posljednji klub koji će uzeti riječ je Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, u ime toga kluba govorit će zastupnica Marijana Puljak, izvolite.
Evo poštovane kolegice i kolege, da i u ime kluba izrazim podršku za ovaj zakon, ali i iskoristim priliku da iznesem nekoliko konkretnih primjera koji pokazuj da evo možda i uz odgovarajuće zakone kako to zapravo izgleda na terenu i kako je često primjena ovih zakona na terenu dugotrajna i teška. Jedan od primjera je Dugi Rat, famozna, rekla sam maloprije i ministrici, famozna tvornica, bivša tvornica ferolegura u Dugom Ratu iza koje je te propale tvornice ostala gomila troske i šljake koja je, koju udišu evo već desecima godina udišu građani Dugog Rata, a kazat ću evo kako su i splitske učenice iz MIOC-a, dvije splitske učenice iz MIOC-a su na temelj… napravile su jedan znanstveni rad na temelju kojeg će sudjelovati na znanstvenoj konferenciji, a one su bavile se istraživanjem ispitivanja toksičnosti troske iz Dugog Rata uz pomoć allium cepa testa. One su zapravo ustanovile je li to je veliki ekološki problem, stanovnici tog područaja udišu čestice kao što sam rekla već 10-tak ako ne i više godina i u svom radu su dokazale da je utjecaj na čovjeka zaista toksičan. Evo mi i dan danas tu trosku, tu šljaku još uvijek ne saniramo na neki način je li čekaju se neki postupci da se završe, investitor na tom području je to trebao obaviti do 2019.g., iza 2019.g. obveza saniranja tog područja je prešla na državu, evo država do danas nekako kaska za time, ja se nadam da će se procesi ubrzati i da ćemo što prije to sanirati i omogućiti ljudima da udišu čisti zrak.
Drugi slučaj je područje splitskog kotara Brda, prošle godine stanovnici su prosvjedovali zbog onečišćenja zraka arsenom i drugim česticama u zraku za koje kažu da dolaze iz sjeverne luke. Prvi rezultati analize zraka su potvrdili da je zrak zagađen, grad Split je instalirao mjerne stanice isto tako i Nastavni zavod za javno zdravstvo. One svoje nalaze su poslali Državnom inspektoratu koji do dan danas nije objavio rezultate. Održana je i tematska sjednica Gradskog vijeća na tu temu, Državni inspektorat se nije odazvao pozivu da prisustvuje toj sjednici, poslali su neko svoje očitovanje u kojem su kazali je li, što su sve poduzimali međutim rezultati njihove analize, dakle njihova analiza do dana današnjeg dakle godinu dana nakon toga nije dostavljena gradu. Grad je čak se pozvao na Zakon o pravu na pristup informacija, informacijama. Zaprimili su rješenje kojim se odbija zahtjev za pristup informacijama. Razlog odbijanja je procjena da u ovom slučaju prevladava interes prava na ograničenje pristupa informacijama, evo baš zanimljivo, dakle zašto građani Splita ne mogu saznati rezultate analize državnog inspektorata. Ja bi rekla evo na sjednici Gradskog vijeća je doneseno nekoliko zaključaka, jedan od tih zaključaka je da se i sama tvrtka je li Luka koja u sjevernoj Luci zapravo manipulira je li, rasutim teretima, da ona uspostavi nekakve mjere, dodatne mjere zaštite, zaštićuje taj teret da bude što manje emisije tih čestica, a ja bi rekla da svakako treba promijeniti i zakonsku proceduru i da Državni inspektorat zapravo treba decentralizirati ovlasti Državnog inspektorata. Treba na području barem velikih gradova prepustiti jedinicama lokalne samouprave. I još jednu stvar ću spomenuti u ovo malo vremena koliko imam, u Dubrovniku npr. kvaliteta zraka vezana uz brodove na kružnim putovanjima uz kruzere, bio je reakcija dakle građana odnosno primjedbe građana dakle da i kruzeri pridonose onečišćenju zraka. Međutim uz neke rigorozne mjere navodno su oni popravili zapravo, rjeđe dolaze u grad ali imaju i procedure unaprijeđene, međutim i dalje građani protestiraju i tuže se zapravo na kvalitetu zraka izričito uzrokovanom, oni misle kruzerima jel. Dakle i to je poziv da se provjeri stanje kvalitete zraka kao i u Dubrovniku. Hvala.
Hvala.
S obzirom da smo iscrpili sve prijavljene govornike za rasprave, zaključujem raspravu i glasovat ćemo o ovoj točki kad se steknu uvjeti.
Pozdravljam predstavnike Ministarstva zaštite, pardon, da zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Moram se naviknut da ministrica više nije ministrica poljoprivrede.
Sada proglašavam stanku do 12,30 sati, onda nastavljamo s drugom točkom današnjeg dnevnog reda.

STANKA U 12,20 SATI.

28

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, prvo čitanje, P.Z. br. 39
12.07.2024.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, prvo čitanje, P.Z. br. 39. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.
1. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
139 glasova svi su bili za, dakle jednoglasno je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF