Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Babić, Ante, saziv: IX, sjednica: 11

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
16.01.2019.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na 37.-mo pitanje, zastupnik Ante Babić postavlja pitanje ministru financija Zdravku Mariću, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, u zadnje dvije godine smo puno puta u uvaženom Domu slušali rasprave o poreznim rasterećenjima, ali i skepse uvaženih zastupnika oporbe glede tih stvari, pa vas molim stoga da mi kažete kakav je bio utjecaj porezne reforme i poreznih rasterećenja, te provedbe fiskalne decentralizacije vezano za općine, gradove i županije, na javne financije odnosno na državni proračun, ali i na proračun opće države.
S jedne strane, u 2018.-toj godini smo raspravili niz Zakona koji se tiču također poreznog rasterećenja građana koji su stupili na snagu 1.1.2019.-te godine, gdje se zapravo govori o rasterećenju građana i poduzetnika u iznosu od 2,8 milijardi kuna, smanjen je PDV s 25 na 13% na veliki dio dobara vezanih za potrošačku košaricu naših građana, na svježe zamrznuto meso, voće, povrće, na jaja i sve one srodne proizvode koji su vezane za žive životinje, ali i na dječje pelene.
Posebno naglašavam 5%-tni PDV na sve lijekove, kao i smanjenje poreza na promet nekretnina s 4 na 3%.
Zanima me stoga, s obzirom na ove činjenice, a i skepsu oporbenih zastupnika, kako će se to reflektirati na državni proračun za 2019.-tu godinu i hoće li zapravo ovi navedeni potezi ugroziti daljnje smanjivanje deficita državnog proračuna i samog javnog duga RH? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Odgovor ministre, izvolite.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade, kolegice i kolege, članovi Vlade, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Cijenjeni saborski zastupniče, vama hvala na pitanju, vi ste dobrim dijelom i sumirali većinu mjera koje smo u trećem krugu poreznog rasterećenja predložili.
Ja ću na neki način probati sublimirati upravo ovo što ste me pitali, a to su ti efekti.
Dakle, unatoč činjenici da u ovom trenutku netom je završena 2018.-ta i netom smo ušli u 2019.-tu godinu, još uvijek ne mogu i nemamo i ne raspolažemo konačnim podacima službene statistike koju vodi Državni zavod za statistiku, HNB odnosno Eurostat, ipak ima dosta brojki koje mogu s vama odnosno sa saborskim zastupnicima i hrvatskom javnosti podijeliti.
Što se tiče poreznog rasterećenja, ponovit ću još jedanput, vi ste dobro to sumirali, ovaj treći krug, na što je to snižena stopa PDV-a, s druge pak strane, koje su glavne i osnovne mjere u ostalim oblicima i segmentima poreznog sustava, mislim da svi svjedočimo da, evo možemo na neki način i tako konstatirati da smo, evo konačno i dočekali da snižena stopa PDV-a na neki od proizvoda ili usluga u konačnici se pretoči i u snižavanje cijena jel mislim da u velikoj većini dućana, poglavito organizirane maloprodaje hrane, se vide zapravo vrlo jasno istaknuti sniženi PDV, korigirana cijena, što sigurno je ona bila osnovna intencija da se ona vidi i pretoči na raspoloživi dohodak hrvatskih građana.
Paralelno s tim, podijelio bih jedan podatak koji je također dosta interesantan za hrvatsku javnost i za sve skupa, a to je bilo još uz ovaj paket zakonskih izmjena, odluka da sa početkom prosinca prošle godine povećamo na godišnjoj razini onaj neoporezivi iznos primitaka s 2.5000,00 kn na 5.500,00 kn.
42811 poreznih obveznika, dakle, poduzetnika, znači, samo u tom prosincu je isplatilo milijardu i 180 milijuna kuna neoporezivih primitaka za nešto preko 450 000 svojih zaposlenika. Dakle, to je sigurno jako važan podatak za spomenuti jel to je također bila intencija, dali smo određeni okvir u Pravilniku o porezu na dohodak, ali u isto vrijeme ostavili smo na slobodu i na volju poslodavcima kako će nazvati i na koji način isplatiti svojim zaposlenicima, u pravilu govorimo o nekakvim vidovima nagrade za poslovanje, nešto nekakav dodatak koji će naravno vrijediti sada i 2019. prema podacima danas inače konačni taj obračun već vidimo da se i u siječnju nastavlja ta isplata. Također što se tiče jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave zakon o kojem smo raspravljali u okviru prvog kruga porezne reforme i jako puno je bilo obzirom da je dobar dio saborskih zastupnika je, jesu čelnici gradova odnosno općina, pa onda i normalno tome kad pridružio i župane odnosno županije dakle, kada sumiramo cijelu godinu ukupni efekt promjena gdje je kompletni prihod od poreza na dohodak ustupljen lokalnoj samoupravi nije onih milijardu i 400 do milijardu i 500 kako smo napominjali, nego je 2 milijarde 88 miliona kuna, 18,4% više prihoda svih jedinica lokalne i područne samouprave. Kad se gledaju samo gradovi i općine to je 17,1 a kad se gledaju samo županije 28,8% pri čemu posebno ću apostrofirati županije koje su najviše profitirale prije svega Vukovarsko-srijemska koja je praktički udvostručila svoj izvorni proračun prihoda od poreza na dohodak. Konačne rezultate proračuna opće države imat ćemo tek u mjesecu travnju, međutim mogu reći da što se tiče razine državnog proračuna, također nisu još konačni podaci …/Upadica: Hvala./… moći ćemo svjedočit povijesno dobrim rezultatima. …/Upadica: Hvala vam./… Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Očitovanje, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Evo, hvala ministre iako je oporba strahovala, izražava zapravo svoju skepsu zapravo ovim je bjelodano da je ona sintagma manje je više se zapravo pokazala ovom poreznom reformom. Hvala vam lijepa.
PDF