Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Klisović, Joško, saziv: IX, sjednica: 10

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
14.11.2018.

Reiner, Željko (HDZ)

A sljedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Joško Klisović, predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću.

Klisović, Joško (SDP)

Hvala podpredsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade.
Republika Hrvatska je država, ona je i članica nekih važnih međunarodnih organizacija, uključujući i Ujedinjenih naroda. Tamo pregovara razne vrste dokumenata, iznosi svoje suverene stavove. Daje svoju suglasnost na dokumente ili ih osporava. No, vjerujem da tamo iznosi ona stajališta koja su utemeljena u državnoj vanjskoj politici. E sad ono što me zanima u kontekstu Marakeškog sporazumna, što je to vanjska politika RH kao države? A znamo da …/Govornik se ne razumije./… kaže da ju sukreiraju Vlada i predsjednik odnosno, predsjednica države.
Ono što ste danas kazali ovdje oko Marrakechkog sporazuma ja mogu prihvatiti i podržati. Ja vjerujem da moja stranka također to podržava. Je li to i državna politika RH i da li će se ona upravo onako kako ste vi danas ovdje naveli, provoditi u međunarodnim odnosima??
Ili ćemo i dalje zbunjivati međunarodne partnere ali i hrvatsku javnost i stavljati veliki znak upitnika, a što je to stvarno hrvatska vanjska politika po pitanju recimo Marrakechkog sporazuma ili migracijske politike.
I nije ovo prvi puta. Sjetimo se i Subotičke deklaracije koje je predsjednica države potpisala sa g. Vučićem predsjednikom Srbije, koje je također sadržavala elemente migracijske politike bez potpore vlade.
Što je onda hrvatska državna politika, u segmentu vanjske politike? Ovaj narod to mora znati, ovaj Sabor to mora znati? Da vas možemo onda, ili pozvati na odgovornost ili pohvaliti ako je ona dobra. U ovom trenutku nismo sigurni što je hrvatska vanjska politika.
Pa molim vas, recite mi što je u kontekstu Marrakechkog sporazuma.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepo zastupniče Klisović, drago mi je da podržavate, ovo što sam pojasnio oko kompaktna globalnog kompaktna o zakonitim migracijama. Što se tiče državne politike o migracijama, bilo zakonitim ili nezakonitim, ona se bazira na 3 točke …/Govornik se ne razumije./… spriječiti nezakonite migracije, 2. ispuniti kriterije za Schengen, 3. podržavati sve međunarodne napore, koji bilo da se tiču reguliranja zakonitih ili sprječavanja nezakonitih.
To je politika RH, toga se vlada drži, to vlada radi i to vlada provodi i u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama, ali i sa drugim državama, posebice onima koje su nam susjedne, pa s njima moramo imati, recimo oreagresije.
Dakle, to je okvir. Što se tiče ovoga globalnoga kompaktna, dakle, niti u jednom trenutku, u zadnje 2 g. promijenila se vlada od New York-ške deklaracije pa do listopada, više nije bila ista ekipa koja je odgovorna za vlada, predsjednica je ostala ista.
Ja ni u jednom trenutku, niti od bilo kojega aktera, koji je relevantan, da apstrahiram i relevantne aktere, nisam čuo ništa što je supstantivno problem u tom dokumentu, a nisam to čuo ni danas.
A nisam to čuo, ako hoćete ni od predsjednice Republike, osim da je namjeravala ići pa da neće ići. Ja nisam čuo da je problem nekakva rečenica, neka formulacija ili bilo što u globalnom kompaktnu o zakonitim migracija. Prema tome, što se mene tiče, tu nema nikakvoga nejedinstva, vlada će dokument raspraviti ovoga tjedna, nakon što Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, podnese izvješće, mi ćemo uputiti dokument radi informiranosti Hrvatskog sabora i javnosti, dakle, demistificiramo stavljamo stvari na stol, upravo onakve kakve jesu, dakle, nije međunarodni ugovor, nije obvezujući, suvremeno pravo svake zemlje da vodi svoju migracijsku politiku, na način koji smatra da je n najprimjerniji, katalog mjera.
Kao i svaki dokument u okviru Ujedinjenih naroda, a vi ste što kao šef kabineta aktualne predsjednice Republike, u jednoj fazi vaše karijere, što kao diplomat ili zamjenik ministra, bili u Ujedinjenim narodima i znate jako dobro da je to kompromis 180 država koje su na tom dokumentu radile.
Hrvatska je u tome sudjelovala putem zajedničkog usuglašavanja stajališta članica EU. I artikulirala svoje stavove, ne samo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, nego i MUP-a i drugih resora ureda za ljudska prava itd.
Prema tome, mi kao vlada, pažljivom analizom tog dokumenta uključivši i međunarodno pravnu analizu dokumenta kakvi su efekti kompaktna koji će se kasnije, najvjerojatnije u siječnju usvojiti kao aneks jedne kratke rezolucije opće skupštine UN-a kakav on pravni učinak ima za državu.
On je kao što i vi jako dobro znamo, dio onoga što se naziva međunarodnom pravu …/Govornik se ne razumije./… ili preporuke, prema tome kao preporuku, možete je ali i ne morate koristiti.
Da li će on s protekom vremena, praksom, dobiti bilo kakav karakter običajnoga prava, to je sada u ovom trenutku na dalekom štapu, međutim, ono što je bitno u njegovom sadržaju sa aspekta analize vlade, svih nadležnih resora, mi ne vidimo nikakav problem, nego vidimo pokušaj brojnih globalnih aktera, da odgovore na fenomen koji je danas tu s nama, bio je s nama prije par g. ostati će se s nama, izgledno je da će to biti tema narednih 10, 15, 20, 30 g. i zato na njega moramo tražiti odgovor.
Što se tiče državne politike 1, 2, 3 u primjedbi …/Govornik se ne razumije./… ni od koga nismo čuli, pa ni u Saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala. Izvolite odgovor.

Klisović, Joško (SDP)

Hvala lijepo predsjedniče Sabora, hvala predsjedniku Vlade na odgovoru. Pratiti ćemo realizaciju ovakve vanjske politike u kontekstu migracija i što se tiče elemenata politike i što se tiče elemenata politike i što se tiče na čelima na kojima počiva.
Jer zadnje izjave predsjednice Republike, dale su naslutiti ili su bar stvorile sumnju da je došlo do određenog zaokreta, no ono što nismo znali, da li je došlo do usuglašenog zaokreta, iz ovog što smo danas čuli, a i izjava ministrice vanjskih poslova, jasno je da do zaokreta nije došlo.
No pratiti ćemo kako ide sama realizacije. Što se tiče temeljnih načela, na kojima vlada temelji svoju politiku, migracija, mislim da fali možda još jedan element, a to je element malo intenzivnije i bliže komunikacije sa hrvatskom javnošću. Nisu to samo tehnički elementi koji su važni.
U hrvatskoj javnosti, to smo svjedoci svi, kao i javnosti nekih europskih država, dizajneri straha su počeli sijati strah pred migrantima, sijati ksenofobiju i pozivati na diskriminaciju.
Tako nešto nije društvo koje želimo graditi u kojem želimo živjeti. Oporbene stranke se tome, javno, oštro suprotstavljaju. Mislim da vlada treba puno intenzivnije, učestvovati upravo u tom kontekstu političkog rada prema hrvatskoj javnosti. Jer sijući strah u javnosti kako bi se sutra mobilizirali ljudi da se dođe na vlast, sigurno neće dovesti ništa dobroga. U povijesti sijanje straha se pokazalo da se ne može kada se proizvede kontrolirati više u političkom smislu. I vrlo često ti dizajneri straha koji su i došli na vlast putem straha nakon toga su državu pretvarali u diktaturu ili se završavalo u ratovima i teškim kršenjima ljudskih prava.
Mislim da nam je zajednička odgovornost da tome stanemo na kraj, djelovanjem u našim političkim grupama, djelovanjem kao stranaka odgovornih na političkom prostoru Hrvatske. I taj element mislim da vam fali u Strategiji.
Hvala.
PDF