Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Hrg, Branko, saziv: IX, sjednica: 9

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
19.09.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 4 pitanje, poštovani zastupnik Branko Hrg, pitanje postavlja ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću.

Jovanović, Željko (SDP)

Molim, dobacuje mi ministar iz klupe, dajte mu opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dajte, kolega Jovanović, smirite se, ajde smirite se.
Ajde smirimo se malo, izvolite kolega Hrg.

Hrg, Branko (HDS)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Evo, sada smo slušali, na početku.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice i kolege, molim vas.
Vratimo prvo kolegi Hrgu 2 minute. Ja vas molim za tišinu.
Izvolite.

Hrg, Branko (HDS)

Hvala lijepo.
Slušali smo na početku, ovih nekoliko pitanja postavljenih Vladi na način da se ništa ne radi, pa ja danas ovdje želim nešto sasvim drugačije postaviti ministru Ćoriću jedno pitanje, koje je vezano za život u svim dijelovima RH za što se u krajnjem slučaju ova Vlada od početka opredijelila.
Već samom izmjenom Zakona o financiranju lokalne samouprave, jako puno je napravljeno za jedinice lokalne samouprave, automatski, za sve stanovništvo diljem RH, a jedan od velikih projekata, koji je pred nama i koji se treba realizirati, o kojem se jako dugo govori, su programi aglomeracije financirani iz europskih fondova većim dijelom.
Pa mene interesira do kuda smo došli sa projektima aglomeracije, koliko ih ima, po kojim dijelovima Hrvatske se u krajnjem slučaju oni trebaju raditi i koliki su to iznosi novaca koji će biti.
Zašto to postavljam? Zato što mislim da su to programi, koji ne samo da mogu poboljšati život RH, nego smatram da mogu u velikoj mjeri, ojačati i pripomoći građevinskoj operativi, onoj koja još živi, koja još nažalost, nije propala, tako da smatram da je to jedno od vrlo bitnih pitanja i da je u redu, da javnost zna podatke prave o tome i u odnosu, da se vidi, koliko to funkcionira u jednoj koordinaciji sa lokalnim samoupravama i distributerima na lokalnim razinama i hrvatskim vodama, koje su zadužene, na nacionalnoj razini za provedbu ovog programa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite ministre.

Ćorić, Tomislav (HDZ)

Poštovani zastupniče hvala lijepo na pitanju.
Dakle, kao što znate, odjel komunalni sektor u RH, odnosno, projekt iz vodno komunalnog sektora, u omotnici 2014.-20120. raspolaganja imaju oko milijardu i 50 milijuna sredstava iz europskih fondova.
U ovom trenutku u različitim fazama realizacije oko 35 projekata iz vodno komunalne infrastrukture, odnosno, vezanih uz različita aglomeracije, vrijednost radova na ovim projektima je oko 13,3 milijarde kuna.
U tom kontekstu valja naglasiti činjenicu da je od tih 13,3 milijarde kuna, 7,5 milijardi kuna sredstava iz EU, čime se zapravo ovi projekti, konkuriraju za oko 96% alokacije koja bi trebala ići za projekte vodno komunalnog sektora.
Svakako valja naglasiti činjenicu da unatoč problemima s kojim je građanska industrija u RH suočena, ovi projekti, i njihova realizacija podrazumijevaju definitivno, ogromne iskorake, prije svega u smislu omogućavanja odvodnje na području RH, odnosno, povećanja broja kilometara kanalizacijske mreže, ali isto tako i vodoopskrbne mreže.
Što u brojkama konkretno znači? Dakle, ovih 35 projekata podrazumijeva oko 2730 km izgradnje nove mreže odvodnje, kao i rekonstrukciju, preko 150 km postojeće mreže.
Što se tiče vodovodne mreže, ovih 35 projekata podrazumijeva preko 400 km izgradnje nove mreže vodoopskrbe, uz rekonstrukciju preko 550 km postojeće mreže.
To svakako valja naglasiti s obzirom na činjenicu da je gubitak vode, kao što znate krajem 2016. g. u RH u ukupnom sustavu bio 49%.
Imajući na umu činjenicu da je Hrvatska jedna od bogatijih zemalja u EU, što se tiče naših zaliha vode. Svakako valja naglasiti potrebu da te zalihe čuvamo i u tom kontekstu i program je rekonstrukcije, odnosno, sanacije od strane Hrvatskih voda, čije pomoći za rješavanje ovog problema.
Dakle, nekoliko tisuća km nove mreže s jedne strane, s druge strane, 28 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u okviru ovih 35 projekata faze 3, što bi trebalo pokriti negdje oko milijun i 50 tisuća ekvivalent stanovnika.
S druge strane i 16 uređaja za pročišćavanje voda, faze 2 koji bi trebali pokriti oko 550 tisuća ekvivalent stanovnika.
Konačni brojke govore o opsežnosti ovih radova, ono što svakako valja naglasiti, jeste činjenica da je u posljednjih godinu dana, u vodno komunalnom sektoru došlo do puno veće recimo to tako suradnje između resornog ministarstva Hrvatskih voda i konačno korisnika.
Neki su procesi ubrzani, mi vjerujemo, da ćemo do kraja 2023. g. ovaj novac potrošiti, odnosno, realizirati projekte koji su navedeni.
Već do kraja ove g. očekuje se otvorenje preko 100 odnosno, 108 natječaja u kontekstu danjih radova.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite kolega Hrg.

Hrg, Branko (HDS)

Hvala lijepo.
Mislim da je bilo bitno čuti ove podatke i drago mi je da se pokreću ove aktivnosti, jer su ovi projekti pokretani još tamo 2010. pa su onda ušli u jednu fazu zaustavljanja i usporavanja u vremenu 2012.-2015. g. kada je izostala suradnja Hrvatskih voda, osim u pojedinim dijelovima spram nekim lokalnim samoupravama i kada su ovi svi projekti bili na kiseljenju.
Meni je drago da je sada to sve pokrenuto, da se raspisuju natječaji, vjerujem da će se na natječaje javiti velik broj naših hrvatskih firmi i da će zaposliti svoje kapacitete na, naravno korist stanovništva koje tamo živi, ali svih onih koji su zaposleni u građevinskom sektoru.
I u svakom slučaju drago mi je i ovo što ste naglasili da Hrvatske vode danas znatno bolje surađuju sa lokalnim distributerima, sa lokalnim samoupravama, a naravno vrlo je bitno, i onaj dio što sam rekao na početku kod postavljanja pitanja, da danas lokalna samouprava u RH itekako puno lakše može zadovoljiti onu svoju vlastitu komponentu zbog toga što su im prihodi o izmjenama zakona o financiranju lokalne samouprave značajno povećani i lakše će ući u ove projekte.
Hvala vam na odgovoru.
PDF