Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Kirin, Ivan, saziv: IX, sjednica: 8

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
11.04.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Sada je na redu poštovani zastupnik Ivan Kirin koji postavlja pitanje ministru zdravstva Milanu Kujundžiću.
Izvolite.

Kirin, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa suradnicima.
U usporedbi 35 europskih zemalja, hrvatski zdravstveni sustav u prošloj godini se našao tek na 26. mjestu kvalitete i dostupnosti prema ispitivanim parametrima europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa.
Prije godinu dana, odnosno 2016. godine, RH je bila na 19. mjestu, a 2017. smo pali za 7 mjesta i našli smo se iza zdravstvenih sustava Makedonije, Crne Gore i Slovenije. Prošle godine su povećana izdvajanja za inovativne nove lijekove, nabavljeno je 7 novih uređaja za magnetsku rezonancu, novi CT uređaji, novi mamografi, uvedene su prioritetne liste čekanja, a što se tiče zahvata na kukovima i na karaktama, posljednje dvije godine se tu ništa bitno nije mijenjalo.
Pitanje gospodinu ministru, da li mislite da je to realna slika ili će ona biti drukčija kada se dostave svi podaci?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Ministre izvolite.

Kujundžić, Milan (HDZ)

Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, poštovani gospodine zastupniče doktore Kirin.
Postavili ste ovdje puno upita pa ako sve ne odgovorim dostaviti ću pisano.
Što se tiče dostupnosti hrvatskog zdravstvenog sustava i ocjene jedne agencije, to je relativna stvar i ništa se u jednoj godini ne događa ni velikoga ni maloga, a poglavito ne u zdravstvenome sustavu. Dakle, neke stvari koje su bodovane, uvjetno rečeno su pomaknule RH prema dolje, a da se pri tome nisu dogodile nikakve loše stvari, a posebice ne prema tome što je mjereno u tome indeksu. To su tako mali zahvati i uvjetno rečeno čimbenici koji ne ugrožavaju zdravstveni sustav, što vi, poglavito kao liječnik to dobro razumijete.
Međutim, u isto vrijeme došla je ocjena Europske komisije, kao jedno od najmjerodavnijih ocjena, gdje ste vidjeli da zapravo je hrvatski zdravstveni sustav ocijenjen sa pozitivnim pomacima i poglavito je ocijenjeno jako dobro povezivanje, funkcionalno povezivanje bolnica. Isto tako, neću unaprijed najavljivati, vidjet ćete kad puno relevantnije studije iziđu uskoro u Europi da RH zauzima značajno bolje mjestu na europskoj i svjetskoj ljestvici. To ni u kom slučaju ne znači da ne trebamo stvari popravljati i mijenjati. I upravo na tome tragu što nam je dala ocjenu europska komisija, u smislu funkcionalnoga povezivanja mi nastavljamo na tome tragu kao jednu obvezu, ali kao potvrdu dobroga smjera. Dakle, ne samo što smo funkcionalno povezali 12 bolnica i time uvjetno rečeno, ćemo ostvariti određene financijske uštede. Mi zapravo idemo na tragu podići kvalitetu, podići sigurnost pacijenata i tek onda na trećemu mjestu, čuvati materijalne resurse.
Prava zapravo promjena koja će se dogoditi i najveći stručni i financijski iskorak dogoditi će se u gradu Zagrebu sa gradnjom Nacionalne dječje bolnice u fazi A, a u fazi B sa izgradnjom Nacionalne sveučilišne bolnice. Tek tada će se zapravo napraviti ono što je neophodno, poglavito kad se gleda hrvatski zdravstveni sustav, sutra. Znači, u desetljećima koji su pred nama. Tek tada će se ostvariti pomaci u smislu čuvanja kvalitete, zadržavanja ljudskih resursa u Hrvatskoj i naravno, velike financijske uštede.
A prije toga, naravno mi moramo boriti se za ono što imamo svaki dan i na tome tragu smo nabavili ovo što ste spomenuli, 7 magnetskih rezonanci, kako bi bile dostupnije pacijentima diljem RH, uz jednu napomenu.
To nije samo napravljen stručni pomak, tu je napravljen i financijski pomak gdje Ministarstvo zdravstva potičući zajedničku nabavu zapravo na ovih 7 magnetskih rezonanci koje smo nabavljali zajednički za sve zapravo smo ostvarili uštedu za dvije još druge. Dakle, ostvarili smo uštedu negdje oko 14 do 15 milijuna kuna.
Dakle na tragu teškoga resora, skupoće zdravstvenog sustava u cijelome svijetu čuvati kvalitetu, čuvati dostupnost i naravno čuvati ljudske resurse u Hrvatskoj i to nas na kraju konca obvezuje i ocjena je Europske komisije. A ocjene koje će dolaziti iz drugih izvora biti će isto na pozitivnome tragu.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala ministre.
Očitovanje. Izvolite kolega Kirin.

Kirin, Ivan (HDZ)

Hvala gospodine ministre.
Ja mislim da su iz vašeg odgovora mi ovdje i svi građani shvatili da to nije sve tako crno kao što to prezentira 26. mjesto na listi. Hrvatska je sa svojih 1241 euro po stanovniku i cirka 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na dnu ljestvice država EU po izdvajanju za zdravstvo.
No unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.
Istodobno moramo znati da 7,4% koje se izdvaja iz BDP-a je znatno niže nego u EU gdje je to 9,9%. Istodobno 15% doprinosa koji za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, ali moramo tu uzeti u obzir standarde. Dakle, ove godine odnosno 20o17. godine na prvom mjestu je Nizozemska, a slijede je Švicarska i Danska koje uz dobru organizaciju imaju i značajno veći prihod po stanovniku svoje zemlje.
Hvala.
PDF