Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Glavaš, Branimir, saziv: IX, sjednica: 7

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
17.01.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pitanje broj 27. poštovani zastupnik Branimir Glavaš, postavlja potpredsjednici Vlade, ministrici vanjskih i europskih poslova, Mariji Pejčinović Burić.
Izvolite.

Glavaš, Branimir (HDSSB)

Hvala gospodine predsjedniče.
Gospodine premjeru, štovani, ministre, kolegice i kolege.
Pitanje postavljam, ministrici vanjskih i europskih poslova, a pitanje se odnosi na rješavanje problema sa granice, sa Republikom Srbijom, kako vodenim tijekom, odnosno, Dunavom, tako i u kopnenom dijelu.
Prema podacima koji se čuvaju u Državnoj geodetskoj upravi, područni ured za katastar, ispostavu Beli Manastir i Vukovar, sa lijeve strane Dunava, …/Govornik se ne razumije./… strani nalazi se oko 9600 hektara površine. Za usporedbu sa katastarskom općinom Osijek, koja površina iznosi 6500 hektara, iz tog podatka može se vidjeti o kojoj površini se radi.
Naglašavam kako Republika Srbija, nema nikakve službene evidencije, bilo knjižene, bilo grafičke o tim prostorima, koji su u vlasništvu RH. Istovremeno Republika Srbija je uključila ovaj teritorij u svoj gospodarski potencijal, te iskorištava poljoprivredno i šumsko zemljište.
Podsjetiti ću da je problem Hrvatskog razgraničenja, bio dotaknut 1995. g. za vrijeme …/Govornik se ne razumije./… i privremenog upravitelja Jacques Paul Kleina. Tada je to riješeno na jedan đentlmenski način, da je RH pristala u odnosu na upravitelja UN-a Jacques Paul Kleina da se granična crta preko rijeke Dunava vuče sredinom same rijeke Dunava i na to je pristala Jugoslavnenska strana, ali to je bilo privremeno rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Glavaš, ja vas molim pitanje, vrijeme je istaklo.

Glavaš, Branimir (HDSSB)

Moje pitanje glasi, što je Hrvatska poduzela i učinila u posljednjih 20 g. nakon …/Govornik se ne razumije./… integracije, vezano uz rješavanje problema razgraničenja između Hrvatske i Srbije, naročito kada se uzme u obzir da.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Glavaš, pola minute je već prošlo i više.

Glavaš, Branimir (HDSSB)

Naročito kada se uzme u obzir da su ovdje danas stigle poruke iz Bruxellesa, kako se više nitko neće pridružiti EU, ukoliko se taj problem granica, tih država koje ulaze u EU, ne riješe u pregovorima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.

Pejčinović Burić, Marija (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Hvala gospodinu zastupniku Glavašu na ovom pitanju. Pitanje otvorenih, dakle, granična otvorena pitanja sa našim susjednim zemljama koje smo naslijedili slijedom raspada bivše države su vrlo važna pitanja za Hrvatsku, obzirom da se radi o konačnom utvrđivanju graničnih pitanja.
Ja bih vama odgovorila na nekoliko razina. Prva je načelna. Dakle, što se načela tiče za pregovora o granici, stajalište RH, prema svim graničnim otvorenim pitanjima je isto. Ono što je utvrdila, dakle, temelji se na međunarodnom pravu, ono što je utvrdila, arbitražna komisija Banditera '91. g. granice katastarske granice, bivših republika, bivše države, su postale međunarodne granice novonastalih države.
Dakle, za nas nema dvojbe, naša trenutna granica sa Republikom Srbijom je ta koju je odredila arbitražna komisija i takav stav imamo prema svim drugim otvorenim graničnim pitanjima. Drugo, dakle, pitanje koje je, kako rješavamo, granična otvorena pitanje, je rješavamo bilateralno, jer su to u osnovi uvijek bilateralna pitanja.
Dakle, kako s drugim državama s kojima trebamo rješavati granična pitanja, tako i sa Republikom Srbijom. Što se tiče institucionalnog okvira, 2001.g. je utemeljena državna komisija za granicu. Iste godine je utemeljena i međunarodna diplomatika komisija za granicu između Republike Hrvatske i Republike Srbije, tada se drugačije zvala i od tada na različite načine, traju s prekidima pregovori sa Republikom Srbijom o graničnom pitanju.
Dakle, prvo su bila na samim počecima 2 takva sastanka, onda 7 g. nije bilo razgovora. Vlada 2010. na našu inicijativu je pokrenula ponovno te pregovore u okviru ovog institucionalnog konteksta i održala su se 4 sastanka.
Zadnji takav je bio u rujnu 2011. g. kada je srpska strana utvrdila da ne vidi u to vrijeme rješenje dugoročno na toj osnovi u okviru ove komisije. Današnje stanje stvari je sljedeće. Mi smo sami prošle godine u prosincu je Vlada donijela odluku o imenovanju novih članova ove naše državne komisije za granice samim tim i mješovite diplomatske komisije s Srbijom i što se nas tiče, mi smo institucionalno spremni i voljni, obzirom da želimo rješavati sva otvorena pitanja pa i ovo s Republikom Srbijom, riješiti bilateralno i to je za nas uvijek prvi odabir.
Naravno za to mora postojati i iskrena i dobra volja sa strane Republike Srbije. Mi se nadamo da će do tog iskrenog dogovora doći. Drugi kontekst u kome tretiramo ovo, ali i druga otvorena pitanja sa Republikom Srbijom, je naš okvir u kome s jedne i s druge strane smo prošle godine imenovali koordinatore za sva otvorena pitanja i uključivo i granicu.
Oni su se sastali jednom, ponovno će sastanak biti vrlo brzo. I nadamo se da će u kontekstu tih pregovora dakle, se dogovoriti i da idemo u nove pregovore bilateralne o granici. Ukoliko to neda rezultata, naš drugi izbor je relevantno međunarodno stalno sudsko tijelo, a to je Međunarodni sud u HAG-u.
Dakle, ukoliko pokrenemo ove pregovore i ne nađe se rješenje, mi smo uvijek naravno za ovo rješenje, međutim i za to mora biti dogovor dviju strana.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Komentar, kolega Glavaš, izvolite.

Glavaš, Branimir (HDSSB)

Pa mogu bit zadovoljan sa odgovorom međutim, iskreno se nadam da neće proći još 20 godina da se riješi granični spor ili da se riješe neriješeni problemi i granične dileme sa Republikom Srbijom.
Duboko vjerujem da bi se ova Vlada trebala potruditi da taj problem riješi u što kraćem mogućem vremenu prije eventualnog ulaska susjednih država u EU a što očito Europska komisija će u buduće postavljati kao i uvjet, da nema ulaska budućim članicama u EU ukoliko ne riješe granične sporove sa susjedima.
Hvala.
PDF