Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Kovač, Miro, saziv: IX, sjednica: 6

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
08.11.2017.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, idući na redu poštovani kolega Miro Kovač koji pitanje postavlja potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović-Burić.

Kovač, Miro (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče na prilici da postavim jedno zastupničko pitanje gospođi potpredsjednici i ministrici vanjskih i europskih poslova.
Naime mi smo na 5. sjednici Hrvatskoga sabora usvojili 27. listopada Nacionalnu strategiju razvojne suradnje. I mene zanima na koji način gospođa ministrica misli da će, primjena, provedba ove nacionalne strategije, razvojne suradnje biti efikasno uklopljena u jednu koherentnu vanjsku politiku RH.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim potpredsjednicu Vlade za odgovor.

Pejčinović Burić, Marija (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Gospodine zastupniče, mislim da je dobro pitanje obzirom da je Hrvatska razvojna politika, zapravo nova politika koja je u Hrvatskoj u pravom smislu riječi na snazi samo zadnji godina. Hrvatska je naime u pravom smislu riječi postala samo zemlja donator od 2011. godine. Od tada do ove nove strategije mi smo zapravo pokušali definirati koji su to prioriteti sektorski, zemljopisni ali i na koji način Hrvatska može biti prepoznatljiva i upravo ovo vaše pitanje najrelevantnije kako se ta razvojna politika može najbolje uklopiti i biti u sinergiji sa hrvatskom vanjskom politikom.
Ona zapravo ovime sa ovim strateškim dokumentom u potpunosti obzirom na provedene konzultacije sa vrlo širokim spektrom dionika u ovom području postaje u pravom smislu jedan novi, važan segment hrvatske vanjske politike.
Da su oni potpuno komplementarni pokazuje i činjenica kada pogledate zemljopisne prioritete. Dakle naš prvi zemljopisni prioritet ove politike je jugoistočna Europa i unutar toga BiH kao glavna programska zemlja. Dakle jasno je da time pokušavamo pomoći razvoj i europsku u perspektivu našeg susjedstva, ali svakako i sigurnost i prosperitet u našem okruženju što je sigurno jedan prvenstveni cilj i Hrvatske države. Što se tiče drugih prioriteta tu su istočno i južno susjedstvo unutar kojih opet imamo dvije važne programske zemlje. U istočnom susjedstvu Ukrajinu, u južnom susjedstvu to je Jordan.
Mislim da ne treba govoriti vezano na Ukrajinu koliko je ona kao zemlja koja je pozicionirana gdje upravo u dijelu gdje je i energetski i na druge načine sigurnosno važna. S druge strane Hrvatska ima i tu dolazim do onoga što je vrlo specifično i važno za hrvatsku razvojnu politiku. Mi kao novi donator i zemlja koja ima vrlo specifično iskustvo primanja razvojne pomoći, odnosno suradnje vrlo dobro znamo što treba, kako treba i imamo jednu specifičnu nišu.
I upravo u tome, zemljama kao što je Ukrajina ali i Kolumbija to je treće naše zemljopisno područje koje obuhvatamo može pomoći upravo na najbolji mogući način. Kad je Kolumbija u pitanju recimo pomažemo u razvijanju i kroz Zakladni fond za Kolumbiju ali i izravno na način da želimo da naše tvrtke koje imaju iskustvo u ovom području i naši stručnjaci idu upravo u ta područja.
Ja bih vrlo kratko navela kako očekujemo da će biti izravne koristi za Hrvatsku? Dakle, sigurno će potpomoći izvozu bilo usluga, bilo roba. Sigurno pozicionira Hrvatsku na međunarodnoj sceni na jedan novi, kvalitetniji način, daje nove prilike ostvarivanja šireg interesa izvan našeg uobičajenog ja bih rekla dosega. Tu recimo pokazuju ove zemlje s kojima tradicionalno nemamo još uvijek razvijene odnose i za neke zemlje, a tu mogu spomenuti osim Kolumbije sigurno Tanzaniju i neke druge zemlje u Africi. Dakle, to može biti prvi korak u razvoju širih gospodarskih i političkih odnosa.
U tom kontekstu mislim da je upravo ovakav način pozicioniranja međunarodne razvojne pomoći u odnosu na vanjsku politiku vrlo korisno. I još za kraj. Dakle, postoji taj bilateralni element razvojne suradnje, ali vrlo važno kroz ovo Hrvatska u punom, na puni način sudjeluje i u razvojnoj politici EU.
Nemojmo zaboraviti da je EU najveći donator na svijetu i Hrvatska zapravo i kroz to multilateralno krilo pomaže pozicionirat se u međunarodnim odnosima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Kolega Kovač, izvolite.

Kovač, Miro (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče i zahvaljujem na odgovoru gospođe potpredsjednice i ministrice vanjskih poslova. Važno je čini mi se da sve ove dobre stvari koje Hrvatska čini, koje je Hrvatska činila zaista plasiramo u hrvatski javni prostor, da budemo puno ofenzivniji kada govorimo o tome što smo napravili i što radimo kada govorimo o razvojnoj pomoći. To još nije dovoljno mislim dovoljno prisutno u javnom mnijenju.
Druga stvar, naše očekivanje, moje očekivanje jest da zaista novce koje mi trošimo, znači novci naših poreznih obveznika bi trebali ići tamo gdje zaista Hrvatska od toga ima koristi i da ne sudjelujemo u onome što neki zovu industrijom razvojne pomoći.
Ima jedan britanski nobelovac, mislim da je Škot, nije Englez, koji je na tome dobio Nobelovu nagradu, da ne trošimo novce na stvari koje su pod navodnicima beskorisne, da se koncentriramo na one stvari koje su važne za ljude koji su u nevolji i za gospodarski rast, za održivi razvoj.
Na primjer u BiH možemo investirati na način da pomažemo u gospodarskoj obnovi. Ima tamo poduzeća koja su uspješna, posebno u krajevima gdje su Hrvati dominantni, gdje ih ima najviše, da tamo pomognemo da se, da ti krajevi ožive. Jer tamo gdje ima ljudi, to vidimo u Hrvatskoj, tamo će biti i, a gdje ima gospodarstva, pardon ima i ljudi i uvijek će tamo ostati živjeti.
Znači ne trošimo novce na stvari koje su beskorisne, nemojmo sudjelovati u industriji razvojne pomoći i tražimo svoje novce ciljano i pametno.
Hvala lijepo.
PDF