Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Lacković, Željko, saziv: IX, sjednica: 6

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
08.11.2017.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo na pitanje broj 10. poštovani kolega Željko Lacković. Pitanje postavlja ministru financija Zdravku Mariću.
Izvolite.

Lacković, Željko (Nezavisni)

Hvala predsjedniče.
Pozdravljam predsjednika Vlade i sve članove Vlade. Dakle, moje pitanje ide ministru financija gospodinu Mariću, a odnosi se na projekcije proračuna za 2018. godinu, odnosno pitanje da li s obzirom na svibanjska zbivanja kada je Europska komisija dala prijedlog Vijeću EU da Hrvatska izađe iz prekomjernog postupka prekomjernog deficita konačno postoji sloboda raspolaganja sa onih pet posto od rudne rente koja od ukupnih deset posto odlazi direktno u državni proračun.
Dakle, tri posto je to prihod jedinica lokalne samouprave, dva posto županija, a pet posto je to sada centralnog proračuna. Uvijek kada bi sve te mahom siromašne općine smještene od Podravine, Moslavine i Slavonije tražile izmjene unutar raspodjele unutar ovih 10% odgovor je bio to je prihod koji mi ne smijemo sada dirati zato jer je on naveden kao jedno od mjerila kojim ćemo smanjiti svoj deficit.
Dakle, hrvatski proračun više nije u deficitu imamo jedno razdoblje, novu situaciju. Imamo staru situaciju da ne možemo povećavati iznos rente koji smo se obvezali držati istim s ugovorom kada je prodavana INA MOL-u.
I moje pitanje vama glasi da li, dakle postoji financijska mogućnost da se tih 5% transferira tamo gdje bi on i trebao pripadati, dakle lokalnoj zajednici a naročito u kontekstu, ovog veliko najavljivanog projekta Vlade Slavonija, jer riječ je upravo o svim općinama koje su iz istočne Slavonije, Podravine i Moslavine.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim ministra Marića za odgovor.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo gospodin predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupniče hvala lijepo na pitanju. Dakle, kao što ste i sami apostrofirali, problematika rudne rente, odnosno, naknada kako u smislu Zakona o rudarstvu, tako i u smislu Zakona o istraživanju i eksplantaciju ugljikovodika regulirana tim zakonom, odnosno, uredbom Vlade koja propisuje o slučaju Zakona o rudarstvu raspodjelu tih naknada, 50% ukupnog varijabilnog dijela, odnosno, u smislu ugljikovodika od ukupnih 10% ide državnom proračunu, 30% jedinicama lokalne samouprave, 20% jedinicama regionalne uprave, dakle, županijama.
To je zakonski okvir koji je na snazi kao takav. Ja u pravilu ne veliko ulaziti u problematiku drugih resora. Drugi su resori koji su nadležni za ova 2 konkretna zakona, ali možete očekivati da će i Ministarstvo financija, ja sam siguran i resori, odnosno, cijela Vlada biti otvorena, dijalog.
I daljnje promišljanje o problematici raspodijele tih naknada između državnog ili centralnog proračuna, jedinica područne, odnosno, regionalne samouprave. Da tome na neki način, pokažem i dokažem, ne samo riječi koji vam sada upućujem, nego su zapravo i dijela. Ja ću ponoviti da je Vlada RH, na prijedlog Ministarstva financija u Hrvatski sabor uputila paket zakona porezne reforme.
Sjećate se i sami, dakle, smanjivanje opterećenja porezom na dohodak, koji je izravno na neki način i imao reperkusije na proračun jedinice na lokalne područne, regionalne samouprave. Vlada je iz državnog proračuna, kompenzirala tijekom 2017. izravno, a u pripremi je bio tijekom ove godine, Hrvatski sabor ga je u prvom čitanju, u okviru zaključka usvojio.
Idemo u drugo čitanje, za 2018. imati ćemo situaciju da u potpunosti se prihod od poreza na dohodaka preraspodijeli, odnosno, prepušta jedinicama lokalne, područne, regionalne samouprave. Mislim da na taj način, vrlo jasno smo ne samo deklaratorno, nego vrlo suštinski kroz djelo, poručili i na neki način pokazali kako gledamo na problematiku proračuna lokalne samouprave iz perspektive toga da će prema ovom novog zakonu to značiti i jačanje njihovih izvornih proračuna, što će značiti da imaju puno jače kapacitete za gradonačelnike, načelnike koji odgovorno upravljaju svojim proračunima.
Znači će puno veće kapacitete i za projekte, ako hoćete i sufinancirane iz europskih sredstava, ali općenito zdrave i dobre projekte koji će omogućiti između ostaloga bolji i jači gospodarski razvitak pojedinih krajeva. A u okviru samog tog zakona, predvidjeli smo naravno i onaj fond izravnanja koji će značiti 17% od ukupnog iznosa koji ide upravo po kriteriju raspodijele prema gospodarski slabije razvijenim krajevima RH iz perspektive fiskalnih kapaciteta po glavi stanovnika.
Koji se najvećim dijelom, ja bih rekao, upravo odnosi i na dijelove koje ste spomenuli dakle, projekt Slavonija, kao takav je prepoznat i u ovom zakonu. Neće samo naravno slavonske županije, gradove i općine od njega profitirati, profitirati će brojne druge županije, gradovi i općine diljem RH, jer je neto efekt tog zakona prepuštanje oko milijardu i 400 milijuna kn iz državnog proračuna prema proračunima jedinica lokalne i područne samouprave. Ponavljam još jedanput, smatramo da je to siguran jedan dobar iskorak, koji će lokalan samouprava na adekvatan način znati iskoristiti.
A što se tiče ove problematike, sigurno da ostajemo otvoreni, na daljnje razgovore i možemo razmišljati također i u ovom smjeru o nekakvih korekcijama također. Međutim, ono što moram, evo u kratkim crtama, na kraju svoga izlaganja reći, uz ovaj element fiskalne decentralizacije Ministarstvo financija jako zagovora, naravno i redefiniciju, odnosno, diskusiju i razgovore o funkcionalnoj decentralizaciji, da jednostavno ta dva procesa vodimo paralelno jedan uz drugi.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Lacković, izvolite.

Lacković, Željko (Nezavisni)

Zahvaljujem.
Cijenjeni ministre, dakle, jednim dobrim dijelom ste odgovorili na pitanje koje se odnosi na porez na dohodak. Ovo moje težište je bilo iako nije vaš resor, a tiče se prava na rentu, namjerno nisam postavio pitanje ministrici gospodarstva, zato jer bi ona uprela pogledom u vas. Dakle, da li možemo ta sredstva dirati?
Rekli ste da ste otvoreni za razgovore i mi ćemo pokrenuti te razgovore. Mnogobrojne lokalne samouprave se okupljaju. Govorim vam to iz razloga, jer vi ne bi uopće trebali voditi brigu o tim lokalnim samoupravama, jer pojavom bogatstva nafte i plina. Imate ove arapske države koje su bile kruha gladne, a danas su najbogatije zemlje svijeta.
Ja ću vam reći, za situaciju, da je recimo jedno malo naftno polje u Podravini …/Govornik se ne razumije./… proslavljajući 50 godinu crpljenja nafte, obilježilo 10 milijuna barela nafte izvučeno po prosječnoj cijeni od 50 dolara, to vam je 500 milijuna dolara. Nekada se uopće nije plaćala rudna renta, ali su tvrtke u državnom vlasništvu odgovorno se odnosile prema zajednicama gdje su vršila crpljenja. Danas taj društveni, odgovorni utjecaj naše nacionalne naftne kompanije je mali, minoran i nebitan.
I zato smatramo, spada proizvodnja, ona će biti još nekih 10-tak godina i zato smatramo da je potrebno, da država, upravo da bi zadržala gospodarsku aktivnost, kada ta rudna blaga budu iscrpljena, napravi taj pomak i oslobodi potrebna sredstva. Neću vam reći da smo mi trebali biti Kuvajt, ali ću vam reći, da je recimo, na području grada Đurđevca u 7 dana bilo 5 smrtno stradalih u prometu, koji su bili u tranzitu.
Mi nemamo autocestu do Koprivnice, mi imamo sada tek, naredno razdoblje od 2020. g. za koje se moramo pripremiti sa poslovno planskom dokumentacijom projektnom dokumentacijom, pa neka vaše ministarstvo bude to koje će i znači potrebna sredstva i za Ministarstvo prometa i veza i potporu premjeru da se razvija projekt …/Govornik se ne razumije./…
Hvala.
PDF