Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Fonogram zastupničkog pitanja
Klisović, Joško, saziv: IX, sjednica: 5
PDF
Povratak
-
Aktualno prijepodne
15.09.2017.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Na redu je uvaženi kolega Joško Klisović koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Klisović, Joško (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče Sabora.
Gospodine predsjedniče Vlade Mađarska je blokirala put Hrvatske u OECD. Blago rečeno, to možemo smatrati jednim korakom koji je suprotan dobrosusjedskim odnosima. Ako želimo biti grubi možemo reći da je to jedan neprijateljski korak jer ide izravno suprotno hrvatskim interesima.
Mađari su opravdali to tretmanom hrvatskog pravosuđa gospodina Hernadia kao i situaciju u slučaju MOL INA. Predsjednica je otišla u Budimpeštu tražiti dodatna objašnjenja, a dodatna objašnjenja su da je to zaštita nacionalnih interesa Mađarske, da nije politički motivirana odluka i da je to jedan potez ka zaštiti investicijske klime u Hrvatskoj. Svi jako dobro znamo da bi primanje u OECD bilo u stvari jedan dobar signal investicijskoj zajednici da investira u Hrvatsku a ne da se Hrvatska blokira u OECD.
Moje pitanje vama je smatrate li ova obrazloženja mađarske strane koje je predsjednica prenijela utemeljenima, suvislima ili ne? I drugo pitanje, nije li možda rezultat ovakvog poteza Mađarske činjenica da su možda u predizbornoj kampanji 2015. godine od strane HDZ-ovih dužnosnika dana određena obećanja Mađarskoj da će se riješiti pitanje Hernadia i INA MOL-a na neki njima prihvatljiv način.
A što bi s druge strane naravno negativno moglo utjecati na stratešku hrvatsku kompaniju, odnosno na neovisnost hrvatskog pravosuđa.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Odgovor predsjednik Vlade, izvolite.
Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče, uvaženi kolega Klisović.
Što se tiče jasno artikuliranog stava na žalost ne samo Mađarske nego i slovenskog stalnog predstavnika pri EU na jednom od sastanaka gdje se raspravljalo vrlo načelno kako tretirati zahtjev tri članice EU a to su Hrvatska, Bugarska i Rumunjska i koje imaju ambiciju i želju postati članice OECD-a sa aspekta Hrvatske jedine preostale međunarodne organizacije koja nas kvalificira u razvojnom smislu, u smislu pravne sigurnosti, gospodarstva, financija. Dakle, postajemo s obzirom na našu veličinu dio jednoga kluba povrh kojega ja ne znam u što bi još osim ako se još nešto novo ne osnuje mogli postati članica.
Na razini EU postoji jedno zajedničko stajalište iz 2007. koje vrlo jasno nameće obvezu državama članicama, pogotovo onima koje već jesu članice OECD-a da podupiru ambicije drugih članica EU, a u ovom trenutku ne članica OECD-a.
Dakle, takav stav i Slovenije i Mađarske je protivan zajedničkom stajalištu EU. Ja ga doživljavam krivim, pogrešnim i sigurno ne dobronamjernim. Mi smo doživjeli politiku ucjena, blokada sredinom, odnosno u drugoj polovici prošloga desetljeća kad smo se angažirali oko pristupanja EU od Slovenije, pa je to rezultiralo arbitražnim sporazumom i sad vidimo u kojoj smo fazi.
Ovakav signal na način kako je to preneseno i u samoj izjavi i ovo što je predsjednica RH komentirala za nas nije dobar. I mi ćemo u razgovorima sa mađarskom stranom svakako htjeti da se takav stav promijeni. Hrvatska i Mađarska mogu imati otvorena pitanja, ali izrijekom dati do znanja protivljenje članstvu Hrvatske u OECD-u nije dobro i to smo jasno dali do znanja i našem novom veleposlaniku koji je upućen u Mađarsku ovih dana, da takvu poruku prenese.
Što se tiče vaše aluzije na kampanju iz 2015. i navodna nekakva obećanja da će se to pitanje riješiti nekim drugim putem vi znate naš principijelan stav da su sve aktivnosti hrvatskoga pravosuđa neovisne od onoga što radi izvršna vlast.
S druge strane vrlo kompleksne odnose koje imamo danas sa Mađarskom one su na ovaj ili onaj način uvjetovane dinamikom rješavanja tog jednog čvora kojeg možemo nazvati INA MOL, a on se sada, evo prelio recimo to tako kao ring OECD-a, pa u ring Europskog suda za ljudska prava, pa u ring Europskog suda u Luxembourgu, pa ranije u Interpolu.
Ja to vidim kao jedan nastavak multilaterizacije pitanja INA-e od strane Mađarske u različitim forumima. I nije me iznenadilo, međutim nikako mi nije gesta koja se očekuje od dvije zemlje koje trebaju riješiti otvorena pitanja.
I mi ćemo u dijalogu sa Mađarskom nastojati prije svega otkloniti takav stav, a s druge strane rješavati pitanje INA-e MOL-a.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Klisović, izvolite.
Klisović, Joško (SDP)
Kažem molim i pismeno odgovor na ova pitanja, s obzirom da vjerujem da predsjedniku Vlade i HDZ-a treba više vremena da kontaktira aktere koji su vodili te pregovore tada, odnosno razgovore da Mađarima u predizborno vrijeme, da utvrdi da li su obećanja neka dana, obećanja koja nisu realizirana zbog čega nam danas Mađari blokiraju ulazak u OECD.
Što se tiče, spomenuli ste Sloveniju, dakle i drugih odnosa sa našim susjedima također moramo konstatirati da usprkos onome što se najavljivalo 2015. da je Vlada SDP-a ih pogoršala danas imamo bitno gore odnose sa našim susjedima nego što smo imali 2015. jer tada nismo imali blokadu niti od strane Mađarske i ovakav jedan čin prema Hrvatskoj, niti blokadu od strane Slovenije, niti smo imali onakvu retoriku iz Beograda sa pressica recimo predsjednika Vučića kad je bio ili premijer ili kad je bio sada predsjednik di se Hrvatska proziva za sve i svašta. Takvu retoriku nismo čuli još od Domovinskog rata.
A da ne kažem BiH koja jedan projekt koji je već dogovoren, za kojega je financiranje odgurano, opet se budi i Hrvatskoj šalje određene poruke. Potvrđujući time da stanje odnosa nije onako kako bi trebalo biti i de facto je gore nego što smo imali 2015. Dakle, jedan aktivan angažman hrvatske vanjske politike Vlade je apsolutno nužan, puno intenzivniji nego što imamo, da to stanje dovedemo u pravo stanje.
Hvala.
PDF
Učitavanje