Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Barišić, Dražen, saziv: IX, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
07.06.2017.

Brkić, Milijan (HDZ)

Zahvaljujem kolegi Vardi.
Slijedeći za postavljanje pitanja uvaženi kolega Dražen Barišić.
Izvolite.

Barišić, Dražen (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče Sabora, predsjedniče Vlade, gospodo ministri i državni tajnici, evo danas je ovdje u nekoliko navrata bilo govoreno o Agrokoru, o efektima Agrokorove krize, tzv. krize.
Rekli smo i sa svoje strane kao zastupnici, primijetili svako na svoj način ono što čujemo, što čitamo, što nam govore ne samo djelatnici, radnici Agrokora nego i oni koji su u sustavu Agrokora kao posrednici, odnosno dobavljači, proizvođači, međutim malo je toga progovoreno o nekim nuspojavama, odnosno o tvrtkama koje, na koje utječe poslovanje odnosno mogući krah Agrokora.
Ja ću se danas sa svojim pitanjem odrediti prema jednoj velikoj tvrtci koja se zove Petrokemija, koja je od strateškog interesa za RH, i koja je zahvaljujući ili nezahvaljujući teškoj politici koja se vodila i proteklih desetljeća došla u jako tešku situaciju, sada dakle, čak je bila zaustavljena i proizvodnja međutim ona je brzom reakcijom Vlade RH uspostavljena i ona je ponovno pokrenuta.
Međutim, danas imamo situaciju da je ta tvrtka koja je opterećena velikim problemima i dugovanjima, također i veliki mamac za privatizaciju, u njoj naime radi 1650 radnika, ona je i dalje najveći gigant u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice u Kutini, ona proizvodi godišnje oko milijun i 200 tisuća tona gnojiva, od čega 70% izvozi, dakle jedan je od najvećih izvoznika u Hrvatskoj, pa samim tim dakle i predstavlja u jednoj vrlo depresivnoj županiji odnosno u jednom kraju Hrvatske gdje je ratom opustošena, predstavlja dakle i pitanje života.
Stoga moje pitanje danas je upućeno ministru državne imovine gospodinu Goranu Mariću. Koje je vaše dugoročno rješenje i što očekujete od planirane dokapitalizacije jer ste nedavno objavili poziv za indikativno iskazivanje interesa dokapitalizacije Petrokemije, te kako Vlada namjerava pomoći ne samo Petrokemiji, Kutini, Moslavini nego cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji odnosno zadržati proizvodnju i spasiti trenutno sada 1650 radnih mjesta u Petrokemiji?

Brkić, Milijan (HDZ)

Zahvaljujem uvaženom kolegi Barišiću.
Odgovor uvaženi ministar gospodin Goran Marić.
Izvolite.

Marić, Goran (HDZ)

Hvala lijepa zastupniče Barišiću.
Petrokemija nije na popisu tvrtaka od strateškog interesa na popisu onih 49 tvrtki ali je kao poslovni subjekt itekako važan za gospodarstvo ne samo Kutine i županije Sisačko-moslavačke, nego i za cijelo gospodarstvo Hrvatske.
Rijetko je koji grad tako ovisan gospodarski i po broju zaposlenih o jednom poslovnom subjektu kao što je Kutina ovisna o Petrokemiji jer ste i sami rekli, radi više od 1600 zaposlenika. Nekada je Petrokemija unatrag 50 godina bila među 10 najvećih proizvođača umjetnih gnojiva na svijetu. Nažalost, danas je situacija potpuno drukčija. Izmijenilo se i na tržištu ali se puno više izmijenilo u Petrokemiji, već 20 godina Petrokemija je u poteškoćama. Poteškoće su višestruke i različite, one su bile i na političkoj i na vlasničkoj i na upravljačkoj razini. I jedna crta zajednička poveznica tih političkih dosadašnjih upravljačke i vlasničke razine je bila neodgovorno i improvizacija.
Ova Vlada je prvi put ozbiljno pristupila tom problemu i ne rješavajući samo onda kad dođe u pitanje isplata plaća ili ugrožavanja isporuke dobavljača plina nego sustavno riješiti taj problem.
Nedavno je i to ne u kampanji, nego nedavno je sam predsjednik Vlade, potpredsjednica Vlade i ja, bili smo u posjetu Petrokemiji, upoznali se sa tim stanjem, ilustracije radi, na dvije milijarde kuna prihoda ukupni dug je milijardu kuna. Nema proizvodnog poslovnog procesa koji u ovom djelu Europe plaća na svoje dugove kamatu od 9% kao što to plaća Petrokemija. I nema tog proizvodnog subjekta koji može to izdržati.
Kad su kamatne stope na povijesno najnižim razinama a proizvodna poduzeća dobivaju do 1% maksimalno, Petrokemija plaća i 9,5% na svoje dugove, i ne može se to čarobnjaštvom riješiti preko noći jer je to posljedica dugogodišnjeg odnosa prema Petrokemiji.
Ono što je sreća, da u Petrokemiji savladavanje tehnoloških procesa, inovacija i praćenje proizvodnog procesa nije nikad došlo u pitanje i to je vrlo brzo moguće prilagodba, a davanje i odobravanje kredita dosada se uvijek smatralo trajnim rješenjem a nikada to ne može biti trajno rješenje, to može biti samo rješenje kao pretpostavka za dugotrajno rješenje Petrokemiji je izlaz i to se već moralo davno ići tim putem dokapitalizacija.
Izrađen je model kapitalizacije, bit će ponuđeno stranim investitorima. Sreća bi bila veća da bude više strateških investitora, a ne samo jedan. Ova Vlada pokazuje da joj je stalo do takvih poslovnih subjekata, do zadržavanja proizvodnje i zaposlenosti i da bude Petrokemija vraćena na sretan put i zdrave osnove i da bude to poslovni subjekt koji će biti na dobrobit i samom sebi i zaposlenicima i državi.
Ali ova Vlada je pokazala odnosom prema proizvodnji, da itekako se razlikuje gospodarstvo koje štiti proizvodnju. Jer nije jednako trgovati proizvodima koje ste vi proizveli ili trgovati uvoznim proizvodima u trgovačkim lancima ili trgovati dionicama na burzama.
Hvala vam lijepa.
PDF