Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Perić, Grozdana, saziv: IX, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
07.06.2017.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Sljedeće pitanje postavit će uvažena zastupnica Grozdana Perić.
Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)

Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, uvaženi gospođe i gospodo ministri i ministrice.
Evo nakon što je Hrvatska, nakon tri i pol godine izašla iz postupka procesa prekomjernog deficita, moramo svi biti s tim izuzetno zadovoljni i ponosni. Europska komisija je prošlog tjedna preporučila zatvaranje tog postupka, a to je rezultat prvenstveno rada ove Vlade kojim je niski proračunski deficit od 0,8% BDP-a u ovom periodu doprinijelo u tome postupku.
Izuzetno moramo prvenstveno naglasiti da je došlo do smanjenja javnog duga, da je došlo do povećanja industrijske proizvodnje, da se broj nezaposlenih nakon 30 godina smanjio ispod 200 tisuća osoba, a u isto vrijeme moramo biti ponosni da se pojavio i jedan postotak zaposlenih, novozaposlenih osoba.
S tim u vezi, molim vas, možete li gospodine ministre Mariću nam kazati zbog čega i što očekujete i što kao Vlada radite na tome kako će se sve to odraziti na prosječnog hrvatskog građanina i što će Vlada ako uspije i dalje nastaviti što napraviti da bi se ti pozitivni trendovi nastavili i dalje?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Odgovorit će ministar financija uvaženi Zdravko Marić.
Izvolite.

Marić, Zdravko

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče Sabora.
Uvažena zastupnice.
Sve je točno što ste rekli u smislu naše odnosno preporuke Europske komisije o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita koja bi trebala biti sprovedena u konačnom dijelu, možemo reći i tako, tijekom lipnja, nakon evo tri i pol godine od početka 2014.
Razlozi, geneza ulaska u proceduru prekomjernog deficita konkretno u taj tzv. korektivni mehanizam je činjenica da smo imali razdoblje jednih visokih proračunskih manjkova koji su rezultirali poprilično visokim rastom u nekim godinama čak i eksponencijalnim rastom javnog duga.
Sve je to imalo reperkusije i na hrvatski kreditni rejting odnosno cijenu duga i cijenu kapitala koji plaća kako država, tako poduzetnici, a na kraju građani odnosno svi porezni obveznici.
Mi smo kao Vlada prepoznali da je to jedan od ključnih ranjivosti hrvatske možemo reći ekonomske politike općenito makroekonomske slike i od prvog dana pokrenuli proces jedne jake fiskalne konsolidacije gdje smo vrlo jasno komunicirali da je ključ održivosti javnih financija Hrvatske rashodna strana proračuna, da tamo trebamo biti uspješni racionalno i efikasno trošiti proračunska sredstva, staviti kudikamo veći naglasak i veću iskoristivost europskih fondova a na prihodnoj strani proračuna uz efikasno prikupljanje stvoriti uvjete i preduvjete da se ide u porezno rasterećenje i poduzetnika i građana, odnosno ukupnog gospodarstva.
I mislim da su i naši prvi potezi kao Vlade a evo možemo reći i rezultati upravo za pokazuju i dokazuju da ono što smo i govorili, obećavali sprovodimo u djelo.
Međutim, također treba reći, dakle ovaj izlazak iz tog tzv. korektivnog mehanizma, procedure prekomjernog deficita znači ulazak zajedno sa svim preostalim zemljama članicama u tzv. preventivni koji znači da na tom tragu treba nastaviti raditi.
Ja ću samo podsjetiti da je originalna preporuka Europske komisije bila 2,7% prošle godine deficit, mi smo ga spustili na razinu od 0,8% BDP-a što je povijesno najniže od kada ga mjerimo po europskog metodologiji. Po prvi puta smo uspjeli smanjiti udio javnog duga u BDP-u, čak i nominalno ga smanjiti, doduše pod naravno i dobrim utjecajem tečajnih razlika.
A mislim da znate i sami da i proračun za ovu godinu te projekcije koje smo napravili u okviru programa konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje govore da će Hrvatska na tom tragu nastaviti, sigurno da je ključno pitanje upravo ono što ste na kraju rekli kako će i na koji način će se to odraziti i na hrvatske građane.
I dalje smo u razdoblju povijesno najnižih referentnih kamatnih stopa koje je rezultat velikih, monetarnih otpuštanja i možemo reći tako velikih poteza SAD-a, Europske centralne banke u smislu povećanja likvidnosti. To je utjecalo na pad cijene novca, dakle pad kamatnih stopa. Međutim, kada gledamo, naravno ono što građani i poduzetnici, država plaćaju, ukupna kamatna stopa.
Dakle uvijek postoji i ona tzv. premija rizika koja ovisi o svakoj zemlji, odnosno o njenim makroekonomskim pokazateljima i svemu onome što ulazi u taj obuhvat. Upravo na tom tragu, zapravo to je taj element gdje kroz ovu fiskalnu konsolidaciju, izlazak iz procedure, popravljanje kreditnog rejtinga trebamo gledati da hrvatski građani u budućnosti trebaju plaćati u usporedbi s drugim zemljama relativno niže kamate, niže troškove, bilo cijena duga, bilo cijene kapitala.
To je onaj efekt koji upravo ovaj izlazak iz procedure prekomjernog deficita je sigurno najupečatljiviji a moram reći na kraju da su upravo te napore i rezultate uz Europsku komisiju prepoznale i rejting agencije, prepoznale su i međunarodne i financijske institucije a možemo reći tako naravno i domaća javnost.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Uvažena zastupnica Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)

Zahvaljujem gospodinu ministru.
Izuzetno sam zadovoljna sa odgovorom i nadam se da će ova Vlada svakako uspjeti i nastaviti sve ove pozitivne trendove.
Hvala.
PDF