Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Hrelja, Silvano, saziv: IX, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
07.06.2017.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam lijepa.
Iduće pitanje uvaženi kolega Silvano Hrelja. On pitanje upućuje ministru rada i mirovinskog sustava Tomislavu Ćoriću.
Izvolite.

Hrelja, Silvano (HSU)

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani gospodine ministre.
Kada se sustavi ne valoriziraju i projekcije ne preispituju onda nam se dogodi danas događaji preteknu. Planirali smo imati prve dvostupne umirovljenike 2019. godine kada su trebali prve žene koje su 2002. godine bile mlađe od 40 godina dobiti mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu.
Međutim, unatoč našim prognozama i predviđanjima dogodilo se da su ove godine dvojica muškaraca otišla u punu starosnu mirovinu u dobi od 55 godina zato što su 30 godina radili na poslovima sa uvećanim trajanjem 18 za 12, godina i pol za godinu dana staža osiguranja.
Dakle nesporno je da su ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu prema općem zakonu, Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Međutim, u odnosu na njihove kolege sa istih radnih mjesta u odnosu na prošlu godinu kada su njihovi kolege imali pravo izbora jednostupne mirovine ili dvostupne mirovine, izabrali su svi naravno veće mirovinsko pravo, njihova je mirovina manja od 900 do 1300 kuna, a to zbog toga što kažem nemaju pravo izbora i nemaju dodatak od 27% na godine uplate doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja.
Moje pitanje glasi, što ministarstvo planira učiniti u ovim okolnostima jer to nisu pojedinci, to je vjerojatno veći broj ljudi i doista ovo nema smisla ovakvo zakidanje i ovakva neravnopravnost od godine u godinu u mirovinskom sustavu?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Molim ministra Ćorića.

Ćorić, Tomislav (HDZ)

Zastupniče Hrelja, prije svega hvala na ovom pitanju.
Dakle Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svjesno je problema u koje mirovinski sustav bi ušao eventualnom nereakcijom na situaciju u kojoj osobe koje su 2002. godine imale manje od 40 godina ostaju bez dodatka od 27%.
Prema našim podacima ove godine bi u ovakav tip mirovine trebalo ići oko 15 osoba u RH, mi smo toga u potpunosti svjesni. Međutim, znate i sami da je riječ o iznimnim slučajevima koji su mogli birati ili ne birati odlazak u mirovinu.
Ono što svakako želim naglasiti je sljedeće. Dodatak od 27% koji je bio predviđen prije svega za osobe koje su išle samo u mirovinu iz prvog stupa a nakon toga za osobe koje su mogle birati između prvog i drugog stupa, dakle oni upućeniji znaju o čemu se radi.
To su osobe koje su 2002. godine imale između 40 i 50 godina. Taj dodatak od 27%, odnosno njegovo izostajanje značilo bi smanjenje mirovine, odnosno manje mirovine za naše građane koje su 2002. godine imale manje od 40 godina kako za osobe ženskog, tako za osobe muškog spola.
Značajniji kontingent ovih osoba u mirovinu ide 2019. godine kako ste rekli i biti će riječ negdje oko 400 osoba ženskog spola prema podacima o kojima trenutno raspolažemo.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u ovom trenutku radi analize nekoliko potencijalnih rješenja koja sve idu prema istom ishodištu a to je namirivanje razlike u mirovini između mirovine zaslužene u okviru prvog i drugog stupa u odnosu na mirovine kolegica, u konkretnom slučaju odnosno kolega koje su išle u mirovinu samo prema prvom stupu.
Ono što treba imati na umu jeste činjenica da mi u ovom trenutku, dakle da nitko u ovom trenutku ne može točno znati o kojem postotku je riječ, budući osobe koje 2019. godine idu u mirovinu u sljedeće 2 godine tijekom 2017., odnosno 2018. godine boravkom u sustavu kapitalizirane štednje odnosno u dvostupnom sustavu kao takvom će isto tako kapitalizirati svoja sredstva po stopama, odnosno realnim prinosima koji u ovom trenutku nama nisu poznati. Dakle njih ćemo tek doživjeti 2017., odnosno 2018. godine.
U svakom slučaju rješenje do kojeg će doći biti će temeljeno prije svega na solidarnosti, odnosno socijalnoj osjetljivosti koja u RH postoji i smjeru u koji zapravo idemo već od početka samog mandata, kojeg smo potvrdili povećanjem minimalne plaće s jedne strane ali isto tako i razvojem socijalnog dijaloga sa našim socijalnim partnerima.
Dakle svjesni smo slučajeva koje ste spomenuli, nekoliko gospode koji su zatražili odlazak u mirovinu, svjesni smo činjenice da u ovom trenutku te osobe ne primaju mirovinu koju primaju njihove kolege. Onog trenutka kada se donese zakonsko rješenje a mi to planiramo u drugom dijelu ove godine, tog trenutka će se i te osobe, odnosno zaostatci njihovih mirovina u odnosu na ove razlike biti riješene.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem se.
Izvolite kolega Hrelja.

Hrelja, Silvano (HSU)

Hvala na odgovoru, gospodine ministre, razumio sam vaš odgovor. Naravno mora se, stalno sustav valorizirati. I tom kontekstu vas podsjećam u ovom mom odgovoru samo na još jedan problem jer koristim za ovo priliku a to je da na čelo jednakosti a ne samo solidarnosti i uzajamnosti mora biti jedno od ključnih načela mirovinskog sustava.
Što znači da bi trebalo paralelno s time i razmišljati već za 2019. za one koji neće imati sreće iz dvije mirovine, dakle iz prvog i drugog stupa imati mirovinu kao što imaju korisnici najniže mirovine da im tu moramo osigurati, osigurati jednu zaštitu. Prvi stup će morati preuzeti tu zaštitnu funkciju.
I ja osobno ne doživljavam zasebno prvi i drugi stup nego tamo gdje jedan počinje, drugi završava, završava i obratno. I oni su ustvari komplementarni, oni se nadograđuju jedan na drugi. Tko god to razmišlja o dva sustava mislim da griješi. I da jednaku zaštitu što se tiče najnižih mirovina moraju imati korisnici jednostupne mirovine kao i korisnici mirovine iz dva stupa.
Zahvaljujem.
PDF