Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Sinčić, Ivan Vilibor, saziv: IX, sjednica: 2

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
23.11.2016.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sljedeće pitanje postavit će uvaženi zastupnik Ivan Vilibor Sinčić.
Izvolite.

Sinčić, Ivan Vilibor (Živi zid)

Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolege zastupnici, članovi Vlade.
Svoje pitanje upućujem ministru financija gospodinu Mariću. Pitanje je to koje sam postavio tri ili četiri puta tijekom rasprave o paketu poreznih zakona tzv. poreznoj reformi, odnosi se na oprost dugova.
Prema tome, moje pitanje je ministru, molim vas da pojasnite kome će se i prema kojim kriterijima prema vašoj reformi otpisivati plasmani, dakle govorimo o iznosu o 40-ak milijardi kuna, te što će biti sa kolateralama, hoće li oni se isto brisati dužnicima ili će oni ostati? Želim da se to napokon razjasni jer ako se to pitanje ne razjasni otvara se silan prostor za manipulacije na štetu hrvatskog gospodarstva i društva. Toliko.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sada ćemo čuti odgovor uvaženog ministra Zdravka Marića.
Izvolite.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene dame i gospodo zastupnici. Uvaženi zastupniče, hvala lijepa na pitanju.
Sami ste rekli dakle prošli tjedan u okviru rasprave u prvom čitanju oko paketa poreznih propisa ovu tematiku smo također raspravljali, mislim da je i sama rasprava polučila određene i sugestije i komentare koje ćemo između ostalog dijelom i uključiti i u tijeku idućih dana odnosno pretpostavljam idući tjedan kada budemo raspravljali u okviru drugog čitanja siguran sam da će ova sva pitanja biti razriješena.
Ja ću se samo kratko na početku odgovora referirati između ostalog i na preporuku Vijeća EU da pojasnim još jedanput i međusobno a i hrvatskoj javnosti, dakle preporuka Vijeća EU koja u mnogo čemu i nalaže ali i preporučuje da se što se tiče kreditnih institucija poveća njihova sposobnost u kreditiranju oporavka gospodarstva, razduživanju građana i poduzetnika, te smanjivanju ukupnih teško naplativih i u potpunosti nenaplativih kredita i potraživanja.
Prošla vlada čiji sam član osobno također bio je u nacionalnom programu, reformi predvidjela ovu mjeru i sada smo u ovom paketu poreznih propisa upravo u poreznom dijelu jedan obol tome napravili odnosno učinili i mi predlažemo kao jednokratnu mjeru koja daje mogućnost kreditnim institucijama otpisa. Ali kojeg otpisa i na što se to odnosi? Odnosi se na kreditne plasmane za koje su kreditne institucije sukladno propisima HNB-a već izvršile ispravke vrijednosti, umanjenjem vrijednosti potraživanjem i iskazivanjem rezervacija.
To su elementi koji su već do sada bili prikazani kao rashodna strana njihovih računa dobiti i gubitaka najvećim dijelom se odnosi na razdoblje između 2009. i 2015. godine što znači da se sa tim aktivnostima odnosno sa tim mjerama već umanjivala porezna osnovica poreza na dobit u tom razdoblju.
Međutim isto tako hoću i trebam napomenuti da je ovim predloženim izmjenama ključna odrednica da se kreditnim institucijama daje mogućnost jednokratnog i ono što je ključni termin u toj cijeloj problematici u potpunosti otpisu njihovu potraživanjima, a isto tako ono što smatramo kao Vlada da je jako važno da to u konačnici znači konačni otpust i ne samo otpis nego i otpust dugova hrvatskih građana i poduzetnika.
U isto vrijeme u tom slučaju bi značilo i otpuštanje naravno kolaterala i svega onoga što je vezano za ta dugovanja. Ali naravno u ovom trenutku vrlo je teško procijeniti u kojem obujmu u volumenu će kreditne institucije koristiti ovu mogućnost u predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
U svakom slučaju naša namjera nije samo iz perspektive preporuke Vijeća EU u smislu olakšavanja kreditnim institucijama nego poglavito prema građanima i poduzetnicima jel opet ponavljam, koliko to kreditne institucije odnosno banke imaju u svojim knjigama bilancama odnosno računima dobiti i gubitka, isto tako i hrvatski građani odnosno poduzetnici.
Na ovaj način kada bi se dogodio odnosno konzumacija ove odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, ponavljam još jedanput bio bi konačan otpis što znači trajno brisanje kako potraživanja, tako u konačnici i dugovanja. Dakle hrvatski poduzetnici bi mogli konačno tog duga se riješiti i nastaviti i napraviti one gospodarske, investicijske i ostale aktivnosti koje su planirale, a isto tako i hrvatski građani trajno bi otpisali svoja dugovanja prema kreditnim institucijama.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sada će uvaženi zastupnik Ivan Vilibor Sinčić reći kako mu se svidio odgovor.

Sinčić, Ivan Vilibor (Živi zid)

Hvala potpresjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine Marić ja nisam zadovoljan vašim odgovorom, samo ste ponovili ono što je već pisalo u prijedlogu zakona, što smo čuli na raspravi.
Hrvatski poduzetni, to je jako širok pojam. Da li je to netko tko je magnat ili je to netko tko je tek početnik? Prema tome, mi ostavljamo ovdje ogroman prostor od 40 milijardi kuna da banke rade što hoće, a prema Zakonu o obveznim odnosima dakle obje strane će morati pristati na takav dogovor. I ja se bojim da se već unaprijed to znalo što će se i kome će se opraštati, bojim se da nas čeka još jedan slučaj predstečajnih nagodbi, mi valjda moramo svakih 5 do 10 godina nekome opraštati ovolike dugove da gospodarstvo ne kolabira valjda.
Prema tome, bojim se da bez jasnih kriterija ovo neće biti na korist nego na štetu.
Hvala vam.
PDF