Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Mažar, Nikola, saziv: XI, sjednica: 2

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
12.06.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

40 pitanje, zastupnik Nikola Mažar postavlja ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu.
Izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, potpredsjednici, poštovane ministrice i ministri, izglasavanjem povjerenja 16-toj Vladi RH od neovisnosti i trećoj uzastopnoj na čelu sa predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem po prvi puta smo dobili i ministra za digitalnu transformaciju. Najavili ste da će se vaše ministarstvo baviti digitalnom transformacijom kroz 4 stupa koja obuhvaćaju digitalizaciju gospodarstva, digitalizaciju javne uprave, rada u novim uvjetima i razvojem IT strukture. S obzirom da znamo da smo praktički u 4 industrijskoj revoluciji koja obuhvaća digitalnu transformaciju i da je u biti ona u današnje vrijeme izuzetno bitna ne samo za poboljšanje kvalitete života naših građana nego i jačanje konkurentnosti Hrvatske na međunarodnome planu možete li nam reći koji će sve biti prioriteti u radu vašega ministarstva po pitanju digitalne transformacije i ono što je ključno što hrvatski građani mogu očekivati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani kolega Mažar ko što ste rekli točno na početku, dakle po prvi puta imamo dakle u ministarstvu odnosno u Vladi i ministarstvu zaduženo za ovaj dio digitalne transformacije. Ja bi rekao da je digitalna transformacija uz zelenu tranziciju, a tu je i kolegica Vučković koja je ujedno i ministrica dijela koji se odnosi na zelenu tranziciju. Dakle, te dvije politike su zapravo ja bih rekao i ključne politike Republike Hrvatske i u skladu su zapravo sa strateškim dokumentima EU i onime što EU inzistira i promovira ako gledamo i višegodišnje programe.
Svjesna važnost i digitalne transformacije naravno bila je i Vlada kada je ustrojila i Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju koja zapravo okuplja sve dionike koji imaju značaj upravo po pitanju digitalne transformacije.
Zašto imamo zasebni segment digitalne transformacije u Vladi? Ja bih rekao prije svega jer je Vlada svjesna, do sad smo dakle imali kroz različita ministarstva disperziran, dakle taj dio koji se odnosio na digitalnu transformaciju. Sada imamo jedno centralno mjesto koje zapravo treba i čija je dužnost i zadatak koordinirati sve procese koji se tiču digitalizacije.
Ja bih podsjetio i na ovaj jedan dokument koji je usvojen u konačnici u Hrvatskom saboru u prosincu 2022. godine. Riječ je o Strategiji digitalne transformacije do 2032. godine i dobro ste spomenuli ujedno i u svom pitanju, dakle 4 stupa na kojima se ona bazira. Prije svega odnosi se na digitalizaciju gospodarstva. Kada govorimo o digitalizaciji gospodarstva on je zapravo pokretač i suština i inovacije i konkurentnosti ja bih rekao i gospodarskog rasta pogotovo ako pogledamo one zemlje koje brzo napreduju u tom smislu.
U tom dijelu izdvojio bih kada govorimo o digitalizaciji gospodarstva i administrativna rasterećenja koja je spomenula također moja kolegica Vučković, jer kada govorimo o administrativnim rasterećenjima tu ima i taj dio koji se tiče i digitalizacije i gospodarstva primjerice optimizaciji samog procesa ili smanjenje broja dionika u određenim procesima. Najbolji za to je recimo da možete određene potvrde ili određene zahtjeve zapravo puno brže digitalno dostavljati u određenim javno-pravnim tijelima. Kada govorimo o digitalizaciji uprave onda mislim da bi tu trebalo izdvojiti jednu potpunu interoperabilnost zapravo javne uprave uz mogućnost zapravo pristupa otvorenim podacima kako građanima, tako i poduzetnicima.
Ako govorimo o trećem stupu, a tiče se zapravo razvoja IT mreže, onda mislim da po tom pitanju moramo puno više napraviti upravo u prostornim planovima, ali isto tako u širenju i gradnji same mreže, a druga stvar je naravno i potpora za razvoj mreže u onim područjima gdje možda takva ulaganja investitorima, privatnim investitorima, javnim investitorima nisu toliko interesantna.
I četvrti stup koji ste sami naveli to je zapravo ja bih rekao i život i rad u ovom digitalnom dobu, to smo primjerice možda najbolje vidjeli prilikom na žalost ove pandemije corone, covid, corona virusa covid 19.
Što se tiče koraka i prioriteta ministarstva možemo govoriti o kratkoročnim i dugoročnim. Ono što bih izdvojio kao prvi cilj, a to su sredstva koja imamo osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Dakle, gotovo 20% tih sredstava odnosi se zapravo na digitalizaciju kroz 4 reforme, 21 investiciju. Ukupno na raspolaganju imamo po tom pitanju 380 milijuna eura.
Ono što smatram da je isto jedna dobra već postojeća stvar koju imamo, a to je dakle sustav e-građanin koji apsolutno treba unaprijediti. U ovom trenutku imamo tamo 101 uslugu koja stoji na raspolaganju građanima i poduzetnicima koje ćemo i dalje svakako širiti. I ono što je cilj i što treba naglasiti, dakle što želimo postići time maksimalno zapravo rasteretiti građane, umrežiti zapravo sva tijela i staviti i olakšati pristup zapravo svim tim uslugama. Dakle, digitalizacija je nešto što u prvi plan treba staviti čovjeka, treba staviti građane, treba staviti poduzetništvo i u tome smislu ćemo uskoro pokazati i prve rezultate.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo.
Poštovani ministre zadovoljan sam sa vašim odgovorom i kao što ste i sami rekli Vlada RH i kroz Strategiju o digitalnoj Hrvatskoj do 2032. ali i kroz plan programa politika kroz Nacionalno vijeće za digitalno desetljeće napravila te prve korake.
S druge strane sami ste sudjelovali i kao saborski zastupnik u donošenju niza zakonodavnoga okvira vezano za prije svega digitalizaciju javne uprave. I ono što je dobro i što veseli da upravo ovo što ste rekli dakle podigli smo na nivo ministarstva digitalnu transformaciju, ali ja bih rekao da više od ovoga je ključno i bitno građanin. A ono što možemo vidjeti po istraživanjima da čak 63% građana Republike Hrvatske ima osnovna digitalna znanja, da smo time iznad prosjeka EU i da recimo 1,9 milijona hrvatskih građana koristi recimo aplikaciju e-građanin gdje su do sada bili preko 170 milijona puta.
Dakle, hrvatski građani su već prepoznali život u kojem su vezani za i digitalno doba, a ono što je bitno da i mi i kao Vlada RH i vi kao resorni ministar, a u konačnici onda i Hrvatski sabor nastavimo raditi u tome smjeru kako bi podigli i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, ali i povećali napredak društva u cjelini, a onda i kvalitete svakoga pojedinca i u tome ćete imati našu potporu.
Hvala.
PDF