Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Fonogram zastupničkog pitanja
Krpan, Sandra, saziv: XI, sjednica: 2
PDF
Povratak
-
Aktualno prijepodne
12.06.2024.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Deseto pitanje zastupnica Sandra Krpan postavit će potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.
Krpan, Sandra (SDP)
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani predsjedniče Vlade, cijenjene ministrice i ministri, kolegice i kolege, zbog visoke inflacije i rasta cijena nabavnih materijala mali i mikro poduzetnici, mladi poduzetnici obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a paušalni obrtnici vrlo brzo prelaze prag od 40 tisuća eura i na taj način ulaze u sustav PDV-a što za njihovo poslovanje predstavlja veliki problem.
Hoćete li poduzeti mjere cjenjeni ministre za povećanje ovoga praga budući da su pragovi u zemljama EU znatno veći?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče odgovor.
Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovana zastupnice na ovom pitanju.
Poštovani predsjedniče sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici, pitanje koje ste saborska zastupnice postavili povezivajući i stopu PDV-a i općenito porezni tretman i poreznu presiju da tako kažem, porezni pritisak PDV-a sa inflacijom donekle bi se moglo činiti da ima smisla i ima veze. Mi smo PDV naravno evaluirali u nekoliko navrata i njegove učinke i prije svega učinke spuštanja odnosno snižavanja stope PDV-a na cijene proizvoda. Meni je osobno jako žao što se u medijskom prostoru često za cijene proizvoda u RH u usporedbi sa drugim državama koristi upravo taj argument stope PDV-a. Mi smo brojnim krugovima poreznih izmjena širili krug proizvoda na koji se primjenjuje snižena stopa PDV-a tako da kada gledate stvarno opterećenje posebno pojedinih proizvoda, pa posebno prehrambenih proizvoda koji su naravno, čija je cijena nešto što nas posebno zabrinjava tu možete vidjeti kako stopa PDV-a naravno nema, nije izravno povezana sa inflacijom u tome dijelu.
I isto tako učinci snižavanja stope PDV-a kojima smo htjeli polučiti zapravo smanjenje cijena tih proizvoda također prema svim našim analizama se pokazalo kao nisu bili učinkoviti ti iskoraci jel.
Što se tiče samoga praga i ulaska u sustav PDV-a pojedinih poduzetnika tu je važno istaknuti kako je PDV de facto za porezne obveznike, dakle za trgovce, za proizvođače neutralan. Dakle, oni plaćaju PDV onaj koji prikupe od građana, imaju mogućnost odbitka pretporeza pa je u tom smislu to jedna od osnovnih karakteristika onih koji su u sustavu PDV-a.
Međutim, činjenica je kako se prag odnosno taj limit koji postoji za ulazak u sustav PDV-a dugo nije mijenjao mi ćemo od 1. siječnja provesti novi krug da tako kažem poreznih izmjena. Prije toga ćemo naravno predložiti i određene izmjene u tom kontekstu pa one će uključivati i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, međutim to povećanje praga neće biti značajno ono će biti predloženo međutim morate znati da analiza na koju se pozivate i usporedba kako je Hrvatska jedna od država koja svojim pragom za ulazak u sustav PDV-a nije konkurentna, ta teza nije ispravna. Ja ću vas zamoliti da pogledate, mi smo iz tog razloga i objavili sve te podatke detaljno na našem portalu porezne konkurentnosti. On je javno dostupan. Svega nekoliko država članica EU ima prag za ulazak u sustav PDV-a veći nego što je to u Hrvatskoj jel. Ja mislim da se radi oko 4 ili 5 država. Možete to pogledati to je naravno javno dostupan podatak. Većina država taj prag utvrđen upravo na 40, 40-ak tisuća i ispod. Dakle, podaci su javno dostupni. Ali odgovor na vaše pitanje je da, svakako to razmatramo i predložit ćemo povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a.
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem se na, zahvaljujem se odgovoru. U ime paušalnih obrtnika ja bih vas zamolila i pisani odgovor znači činjenica je da Hrvatska ima najniži taj prag 40 tisuća eura, primjerice u Sloveniji je 50, u Italiji 75 tisuća eura, a od 1.1.2025. direktiva EU omogućuje da se taj prag poveća na 85 tisuća eura. Osobno smatram da takav način paušalnog oporezivanja pozitivno utječe na standard građana, administrativno rasterećuje ne samo poduzetništvo nego i poreznu upravu i izuzetno je bitno da omogućite dobro poslovanje malim poduzetnicima i paušalnim obrtnicima. Na ovaj način kako je taj prag izrazito nizak oni vrlo brzo prelaze u sustav PDV-a, a cijena se pretače onda na kupce, dakle da bi oni bili, da oni ne bi bili ugroženi i njihovo poslovanje nužno je povećati taj prag jer doista svi svjedočimo da inflacija u Hrvatskoj raste iz dana u dan, molim pisani odgovor, hvala.
PDF
Učitavanje