Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Posavec Krivec, Ivana, saziv: X, sjednica: 21

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
15.01.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo sada na 23. pitanje zastupnica Ivana Posavec Krivec, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Posavec Krivec, Ivana (Socijaldemokrati)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, polazeći ponovno od nedvojbene činjenice i mog uvjerenja da RH na svaki način pripada europskom krugu civiliziranih zemalja vrijednosnom sustavu i svemu onome što Europu čini najčvršćom i najotpornijom svjetskom velesilom, tako ću reći bez obzira na našu veličinu, na to da smo mala članica, na to da naš glas možda ne vrijedi jednako kao velikih zemalja, ali podržavajući da ga trebamo zaštititi kako je on bio u zamišljen na početku stvaranja EU pokušat ću vam formulirati tijek svojih misli i zapravo zabrinutost za našu zemlju. Naime, potpuno je jasno da je zadnjih 10 godina članstva u EU da smo povukli enormna sredstva. Prema današnjim riječima ministra, mi smo na 8 mjestu po isplatama sredstava, vesele nas veliki projekti, podržavamo ih i mislimo da su oni dobri za Hrvatsku. Svi ti veliki brojevi na prvi pogled svrstavaju nas u državu članicu neto primateljicu, no međutim da li je to baš zapravo tako. Postavljam pitanje da li je to jednostavna matematika, da li možemo zbrajati 1 i 1 i reći da smo dobili 2 ili trebamo u toj matematici nešto i oduzeti. Ono što me zanima, mi smo isporučili velik broj ljudi, isporučili smo gotovo 230, 250, 350 tisuća neki kažu čak i 400 tisuća naših stanovnika najvitalnije stanovništvo RH. Upravo ti stanovnici danas žive u nekim drugim zemljama EU, oni odlaze sa istočnog dijela na zapadni dio Unije i to je sasvim normalno. Pitam se jeste li ikada sjeli sa kolegama iz Rumunjske, Bugarske, baltičkih zemalja i počeli o tome razgovarati da nađemo neke kompenzacijske mjere koje bi nam pomogle. Jeste li ikada nekome u administraciji dali izračunati koliko nas ti ljudi …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koji su otišli koštaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovana zastupnice Posavec Krivec. Točno je što se tiče ovog matematičkog zbroja u plusu smo 12,5 milijardi eura u odnosu na ono što je uplaćeno u europski proračun u odnosu na ono što smo povukli kao država i to kroz više okvira, kroz prvu financijsku perspektivu, kroz NPOO i odnosno instrumente evo iduće generacije, kroz drugu financijsku perspektivu i kroz Europski fond solidarnosti. Dakle imamo na neki način 4 različita koša iz kojih možemo apsorbirati sredstva i to ne mala. Ukupan iznos za ovo desetljeće oko 25 milijardi eura. I u tome smo dosta dobri, ovo što je rekao ministar Erlić je istina, dakle mi svaka dva tjedna na Vladi imamo izvješće na zatvorenom dijelu kako ide ta apsorpcija sredstava i vidi se da smo se nakon 10 godina kao sustav puno bolje uhodali nego što je to bilo na početku i mislim da je ovo jedno opterećenje gdje smo u istoj godini morali ispoštovati rokove trošenja novaca za Europski fond solidarnosti istodobno sa skraćenim rokovima raditi brzo na provedbi NPOO-a jer tu rok nije 7+3, nego je gotov na kraju 2026. plus na vrijeme do kraja iskoristiti staru financijsku perspektivu i krenuti s natječajima za novu, je za našu administraciju zahtjevno. To je veliki posao. Ono što vi govorite je ukupne koristi ili troškovi. Sloboda kretanja ljudi jedna je od četiri temeljne slobode na kojima počiva EU. Projekt zajedničkog tržišta, priznavanja kvalifikacija, mogućnosti poslovnog nastana i u konačnosti, konačnici biranja mjesta gdje netko, ako je državljanin EU, a Hrvati to jesu, želi živjeti. Što se dogodilo nama, dogodilo se svim zemljama srednje istočne Europe u prvih nekoliko godina članstva, ništa neobično. Svi su imali neka tranzicijska razdoblja koja nismo tražili mi, sjećate se u pregovorima. Mi smo htjeli da sve bude slobodno odmah, onda je ona formula dvije godine pa tri godine pa još mogućnost dvije godine eventualnih negativnih posljedica za tržište rada drugih članica EU, usporavalo taj proces. Ja mislim da se on sad stabilizirao i da mi tu nekih velikih poremećaja više nemamo. Iz dva razloga, oni koji su htjeli otići su vjerojatno to već učinili, a danas kako nam se diže i gospodarski i socijalni standard, ljudi zaista važu da li baš žele ić i to je ono što se događa. Koliko nas to košta, obrazovanje, fakulteta, najvitalniji, itd., ja mislim da takvog izračuna nema, nismo ga radili, ali ga nema jer je to jako, jako teško izračunati. Ono što je tu bitno, bitno je da mi omogućimo da to korištenje slobode kretanja unutar EU ne bude odlazak u prekooceanske zemlje nakon Prvog svjetskog rata, nakon Drugog svjetskog rata, ekonomska migracija 60-ih ili dio ljudi koji je otišao iz Hrvatske nakon Domovinskog rata. Ova današnja migracija jednostavno to nije.
Ja sam rekao, nedavno sam bio u Dublinu, pitali smo našega veleposlanika i naše ljude tamo, koliko je sad Hrvata u Irskoj. Po medija bi zaključili da ih je najmanje 300 tisuća. Njih je svega ostalo 18 tisuća, gotovo nitko više ne živi u Dublinu jer im je život u Dublinu nepriuštiv koliko je skup i postoji trend povratka.
Kako ćemo to sve skupa izračunati s našim potrebama tržišta rada gdje nam je trenutno proces vuklo, potreba naših kompanija za …
.../Upadica: Hvala vam./... snagom, a Božinović radi na strategiji migracija.
.../Upadica: Hvala lijepa./... To je odgovor vašem kolegi Vidoviću.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite…
.../Upadica: Zahvaljujem./... odgovor, odnosno očitovanje.

Posavec Krivec, Ivana (Socijaldemokrati)

Ma zahvaljujem predsjedniče. Upravo ste i kroz ovaj svoj odgovor zapravo rekli da strateški ovom problemu treba pristupiti i potvrdili ste da kada ste postali premijer prije 8, ili kako kažete, 9 kalendarskih godina ste bili potpuno spremni to što Hrvatsku očekuje jer ste došli iz EU parlamenta i bili ste svjesni unutarnjih migracija u EU, bili ste svjesni da iz slabije razvijenih zemalja ljudi odlaze u bolje razvijene, nećemo to zvati trbuhom za kruhom, nego ćemo reći modernom, modernom, modernim migracijskim tokovima, pa vas ja pitam, zašto ti moderni migracijski tokovi danas, nakon 10 godina članstva nisu usmjereni prema Hrvatskoj? Zašto ljudi iz drugih zemalja, iz Španjolske, iz Francuske, iz Njemačke, zašto oni ne dolaze u Hrvatsku? Zašto u Hrvatsku sada na ispražnjena mjesta dolaze iz trećih zemalja? Zašto nismo napravili upravo tu politiku koja bi usmjerila i suzbila te naše razlike, ojačala prostore u kojima smo ranjiviji i dovela do toga da sredstva koja koristimo iz EU fondova usmjerimo u gospodarstvo, da taj gospodarski rast, ovdje ministar financija, ne bude na razini na kojoj je danas nego da bude višestruko veći kao bismo dosegnuli prosjek EU zemalja, kako bismo upravo ta kohezijska sredstva, kako im riječi govori, iskoristili da budemo ujednačeni sa EU, tada nam svi ovi izračuni ne bi trebali.
Tada ne bi računali da li smo neto davateljica ili smo neto primateljica, već bismo rekli da smo zemlja u koju ljudi dolaze jer je tu život dobar, jer se tu isplati živjeti i jer je tu kvaliteta života daleko veća od upravo onih zemalja o kojima vi govorite, o životu u Dublinu koji je skup ili u nekim drugim zemljama.
Ono što mene brine je činjenica da plastično govoreći, u zadnjim godinama iz Hrvatske odlazi 60% više stanovnika sa diplomama, visokoobrazovano tercijarno stanovništvo. Mi hitno nešto konsensualno …
.../Upadica: Hvala vam./... moramo mijenjati, da nam Hrvatska opstane.
PDF