Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Hrelja, Silvano, saziv: X, sjednica: 19

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
08.11.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na slijedeće zastupničko pitanje, kolega Bartulica izvolite.
Ne, pardon, kolega Hrelja, pardon, pardon.

Hrelja, Silvano (Nezavisni)

Poštovani g. predsjedniče…
…/Upadica predsjednik: I moram reći, postavljate to pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite./….
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre, jedan renomirani portal specijaliziran za umirovljenička pitanja objavio je jednu an…, napravio je jednu anketu među 4 tisuće umirovljenika i umirovljenici su u toj anketi kao prvi i najveći problem mirovinskog sustava istaknuli doživotnu penalizaciju prijevremene mirovine. U RH imamo 211.149 korisnika prijevremene mirovine sa prosječnih 36.g. staža, dakle nisu oni sa najmanjim stažem. Imamo u ovom trenutku 4 vrste i 8 podvrsta penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu zbog čestih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Penalizacija se kreće od 0,10 do 0,34% po mjesecu prijevremenog umirovljenja, ovisno o periodu umirovljenja, odnosno zakonu koji je tada bio na snazi.
Moje mišljenje je da bi svakom zakonu a naročito Zakonu o mirovinskom osiguranju trebalo bi biti, trebala biti imanentna jednakost mjere za isti uzrok. Mirovinsko osiguranje je inače osiguranje prvenstveno za doživljenje odnosno za starost, a po enciklopedijskim znanjima starost nastupa u 75 godini.
Moje pitanje vama poštovani ministre je 2 u 1, može li se u dogledno vrijeme očekivati izjednačavanje stope penalizacije za sve prijevremene umirovljenike i/ili prestanak penalizacije u određenoj životnoj dobi s obzirom da su umirovljenici već kažnjeni jer su morali otići ranije u mirovinu i zbog toga im nedostaje staža, dakle dvostruko su oštećeni?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)

Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče Hrelja, mislim da sam nebrojeno puta upravo u Hrvatskom saboru rekao da nakon svega što smo učinili za naše umirovljenike, a mislim da je 2023. godina godina po kojoj će se pamtiti da ukupna financijska efektiva u odnosu na 2022. za jačanje materijalnog statusa umirovljenika vrijedi više od 892 milijuna eura.
Međutim, mi sasvim sigurno promišljamo što i kako dalje. Upravo zbog toga je formirana radna skupina u koju su uključeni i predstavnici umirovljeničkih udruga i akademske zajednice i svih ostalih resora da vidimo što još trebamo dodatno mijenjati u Zakonu o mirovinskom osiguranju. Penalizacija je sasvim sigurno tema o kojoj će se još dosta raspravljati. Nije izvjesno da će se ona kao takav institut dakle ukinuti jer cilj hrvatskog mirovinskog sustava jest i održivost, ali ono što nam treba svima biti na pameti jest i povećanje prosječnog broja godina mirovinskog staža. On danas prosječno u Hrvatskoj iznosi 31 do 32 godine, ako uzmemo u obzir da svim našim umirovljenicima sa više od 32 godine radnog odnosno mirovinskog staža prosječna mirovina iznosi više od 50% iznosa prosječne plaće u Hrvatskoj to nam također mora biti na pameti kada govorimo o ublažavanju sadašnjeg sustava penalizacije.
Podsjetit ću da je Vlada RH već u nekoliko navrata smanjila stopu penalizacije u Zakonu o mirovinskom osiguranju sa onih 0,34 na 0,20 i da je ovo jedna od tema o kojoj trebamo nastaviti razgovarat, ali paralelno s time što smo ublažili kriterije za penalizaciju za svaki mjesec prijevremenog odlaska u mirovinu mi smo jednako tako omogućili i dodatnu odnosno bolju veću stopu bonifikacije za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada nakon što napunite uvjete za ostvarivanje starosne mirovine.
Ova Vlada od onih početnih 0,15% po mjesecu podigla je tu stopu u jednom navratu dakle na 0,34, a onda posljednjim zakonskim izmjenama sa 1.1. ove godine tu stopu bonifikacije povećala na 0,45 ili u prijevodu za ukupno 5 godina duljeg ostanka u svijetu rada možete računati na 27% veću mirovinu. To je važno jer podaci umirovljenika koji su prvi puta korisnici mirovine u ovoj godini vidimo da se ta brojka prosječnog mirovinskog staža penje i na tome trebamo dakle inzistirati. Izmijenjali smo i Zakon o mirovinskom osiguranju dakle prvi stup, najavio sam danas u odgovoru kolegici Murganić da idemo sa izmjenom Zakona o kapitaliziranoj štednji i da očekujemo prijedloge ove radne skupine i svih naših socijalnih partnera da vidimo što će biti naš slijedeći iskorak, a sasvim sigurno jedna od jasnih tema i poruka bit će i revidiranje sustava penalizacije u hrvatskom mirovinskom sustavu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Hrelja, Silvano (Nezavisni)

Poštovani gospodine ministre, ja sam zadovoljan puno više vašim pristupom da ćemo oko svega razgovarati, da će se to rješavati nego sa stanjem jer doista ti ljudi doživotno trpe penalizaciju i pogotovo zato što imamo 4 vrste penalizacije i mislim da bi ujednačavanje i jednaka kazna za jednak uvjet trebala odnosno za jednak uzrok trebala biti prvi prioritet.
No, želio bih nešto drugo vam skrenuti pažnju. Želio bih istaknuti da među 210 tisuća prijevremenih umirovljenika imamo 80 tisuća najnižih mirovina. Potpuno je nelogično da je penali…, da penalizacija čini najnižu mirovinu još nižom, dakle postoji nešto ispod najniže, najniže mirovine. Računao sam da bi prestanak penalizacije za najniže mirovine u 65 godini za cca 50 tisuća korisnika koji bi to imali pravo njima povećao prihode za najviše 4 milijuna eura mjesečno odnosno 45 milijuna eura godišnje. To nije nešto što mi ne bi mogli preživjeti. Radi se samo o najnižim mirovinama. Učim svaki dan i nedavno sam tako otkrio da penalizacija najnižih mirovina nije uopće bila planirana kod mirovinske reforme iz 1999. Ona je uvedena u četvrtoj izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju 2022. kada vedrila i oblačila, 2002. pardon ispričavam se kada je vedrila i oblačila mirovinskim sustavom pokojna Vera Babić i Ružica Terze za vrijeme mandata Davorka Vidovića.
Hvala lijepa.
PDF