Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Fonogram zastupničkog pitanja
Radin, Furio, saziv: X, sjednica: 13
PDF
Povratak
-
Aktualno prijepodne
15.11.2022.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Idemo na 5. pitanje. Zastupnik Furio Radin ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, izvolite.
Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Činjenica je da je jezik bitan pokazatelj određenog etničkog ili nacionalnog identiteta. Jezik je bio predmet u Hrvatskoj beskonačnih polemika svih, se sjećamo, u prošlom stoljeću, ovog koji je bio malo iza nas? U kolektivnom su svježem pamćenju težnje jezičnih unitarista ili unionista, ako ih hoćemo nazvati, i nazovimo ih purista ili secesionista, ako hoćemo nazvati, jezičnih naravno, da postižu svoje ciljeve u kojih nećemo ulaziti i koji ćemo operativno nazvati ciljevima kulturne autonomije, da ne ulazim i politiku.
Predmet današnjeg pitanja je jednostavan. Tiče se obrazovanja, a mogao bi se ticati i drugih pitanja, ali želim ga postaviti ministru Radovanu Fuchsu. Između ostalog, zato što se poznamo toliko godina. Ako je za hrvatski identitet bilo toliko, ovaj bio toliko važno jezično pitanje, zašto to ne vrijedi i za manjinske zajednice koje ovdje žive. Npr. za škole na talijanskom jeziku, važno je pitanje državne mature. Slijedimo pitanje Slovenaca, neka učenik izjavi prije ispita koji je njegov prvi ili materinski jezik, onaj koji je stečen u obitelji u najranijem djetinjstvu i neka se ta ocjena boduje prilikom upisa na određeni studij. Ne mogu prihvatiti već mitski odgovor o autonomiji sveučilišta, on se zloupotrebljava jer je autonomija po definicija nešto što se odnosi na slobodu mišljenja, govora i istraživanja, ne na određivanje i vredovanje materinskog jezika učenika.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre, izvolite odgovor.
Fuchs, Radovan (HDZ)
.../Govornik naknadno uključen./... zastupnice i zastupnici, g. predsjedniče HS-a. Pitanje državne mature ja mislim da je jedno od ključnih stvari koje su u RH u području obrazovanja napravljene u zadnjih 15-ak godina. Mislim da je državna matura zaista dala jednake šanse svima, da je ujednačila masu toga kad se govori o upisima u sveučilišta, odnosno visoke škole i da je to pored toga što na taj način možemo provjeravati stečeno znanje gimnazijalaca nakon završenog ciklusa srednješkolskog obrazovanja, jedan od izrazito dobrih, ako hoćete i antikorupcijskih mjera jer smo bili svjedoci ranije, itekako problematiziranja prijemnih ispita po fakultetima i sl.
Kad govorimo o državnoj maturi za pripadnike nacionalnih manjina, definirano je da oni imaju mogućnost polaganja obaveznih predmeta državne mature na način da polažu hrvatski jezik, jezik svoje nacionalne manjine i onda biraju između stranog jezika i matematika. Za sve ostale učenike u RH, obavezni predmeti državne mature su hrvatski jezik, matematika i strani jezik.
To je jedino, to je, jednako tako, i kriterij za upis u visokoškolske institucije u Hrvatskoj. Izbacivanje matematike kao jednog od predmeta i ostavljanje na volju da netko drugi kreira ove osnovne, glavne obavezne predmete i da se oni priznaju za upise na visokoškolske institucije, dovelo bi u neravnopravni položaj sve ostale učenike u Hrvatskoj. Ja znam da negdje otprilike stotinjak učenika godišnje, kad govorimo o talijanskoj nacionalnoj manjini, izlazi na ispit, odnosno polaže državnu maturu i od čega polovica, otprilike pola polaže talijanski jezik, ali može ga polagati na dvije razine, na višoj i nižoj, pola ih polaže na višoj razini, druga polovica na nižoj razini. Vjerojatno oni koji se odlučuju za nižu razinu vjerojatno i biraju matematiku, a onda kao izborni treći predmet upravo zato što se namjeravaju upisivati u sveučilišta u Hrvatskoj i to je vjerojatno tako jer otprilike njih polovica onda se pojavljuju i ostvaruju pravo na upis na hrvatske visokoškolske institucije. Ostatak ili ne ide dalje ili ide ili vjerojatno studira negdje drugdje, najvjerojatnije u Italiji. E sad u Italiji je sustav državne mature takav da svaka škola ima obavezno talijanski jezik ali ima onda ovisno o školi još jedan predmet bilo da je to latinski, bilo da je matematika, bilo da je strani jezik ovisno kakav je tip škole.
Dakle, za nastavak školovanja ako ti učenici žele u Italiji mislim da nemaju problem, ali razmontirati sustav državne mature koji se svake godine gradi da bi bio što neovisniji na način da se jednima omogući da bez matematike upisuju, mislim da ne bi bilo korektno.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radin izvolite očitovanje.
Radin, Furio (Nezavisni)
Pa naravno da nije ovdje pitanje teorijsko, ne bi inzistirao toliko na to pitanje da nije upravo ono suprotno, a to je da su diskriminirani oni koji ne mogu nositi svoj materinji jezik na državnoj maturi. Danas su ocjene na državnoj maturi iz talijanskog jezika vrednovana je samo na studij za talijanski jezik na sveučilištima u Puli i Rijeci, za sve drugo priznaju se ocjene iz hrvatskog jezika. Paradoksalno i za one pripadnike talijanske zajednice koji idu studirati talijanski u Zagrebu, Zadru ili Splitu.
I na kraju, danas samo učenici iz talijanskih škola polažu četri, a ne tri predmeta, ali ocjena četvrtog je dekorativna. A da, u doba mraka za studente i škola na talijanskom jeziku u prosjek je ulazila ocjena talijanskog jezika.
Hvala.
PDF
Učitavanje