Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Tušek, Žarko, saziv: X, sjednica: 12

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
28.09.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sedmo pitanje, zastupnik Žarko Tušek postavit će ministru financija Marku Primorcu.
Izvolite.

Tušek, Žarko (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani ministre Primorac, od 1.1.2023. godine RH ulazi u europodručje. Važno je ponovno apostrofirati sve ono što je u mandatu aktualne vlade ali i prethodne vlade učinilo u smislu stabilizacije javnih financija, u smislu ekonomskog rasta, u smislu jačanja kreditnog rejtinga, smanjenja deficita kako bi Hrvatska ispunila sve kriterije nominalne konvergencije i postala jedna od 20-ak članica eurozone. Taj uspjeh, naravno uz uspjeh ulaske Hrvatske u Schengenski prostor na neki način su i realizacija nekih ili ti ključnih političkih ciljeva aktualne vlade. Tim uspjesima Hrvatska postaje duboko integrirana u geostrateško i geopolitičko područje od 340 milijuna ljudi kojemu ja bih rekao u svakom segmentu kako i kulturološki tako i ekonomski oduvijek pripada. Važno bi bilo da danas eto vi kao sa pozicije ministra financija apostrofirate ponovo tu činjenicu u pozitivnom kontekstu u kojemu ja gledam ali sam uvjeren i veliki dio zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru i da ovdje sa pozicije ministra financija iznova artikulirate sve benefite koje to donosi za svakog čovjeka i građanina Republike Hrvatske pojedinačno za Hrvatsku kao društvo i hrvatsku ekonomiju u cijelosti, za perspektivu koja je jednostavno ispred sviju nas.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor ministre.

Primorac, Marko

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvaženi zastupniče Tušek.
Točno drago mi je da ste postavili ovo pitanje. Mi se često orijentiramo dominantno na činjenicu ulaska u EU kao nešto što će nam donijeti puno benefita trajnih i dugoročnih, međutim zaboravljamo da je i sam put ulaska u eurozonu bio prilično značajan u tom kontekstu.
Mi smo prilikom ostvarivanja svih onih ciljeva koje je bilo potrebno ispuniti za ulazak u euro područje značajno stabilizirali svoju fiskalnu poziciju. Mi smo izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. Mi smo stabilizirali svoju makro ekonomsku poziciju, dakle izašli smo i iz makro ekonomskih neravnoteža, ostvarivali smo nekoliko godina i suficite. Dakle, udio našega javnoga duga u BDP-u je kontinuirano padao, smanjivao se i mislim da su to sve benefiti koje je sam put praktički ulaska u eurozonu dobro donio, dakle za Republiku Hrvatsku.
Isto tako u nekoliko krugova i porezne reforme značajno smo rasteretili i gospodarstvo. To se svakako pozitivno odrazilo i na stope gospodarskoga rasta kojima smo svjedočili u posljednjem razdoblju. Stabilizacija sustava javnih financija je također očita, imali smo kontinuirano pohvale i prepoznat je zapravo taj put i od strane rejting agencija, tako da te pozitivne praktički strane samoga puta ulaska u eurozonu je potrebno kontinuirano isticati.
Što se tiče samoga ulaska u eurozonu jasno je da je hrvatsko gospodarstvo visoko eurozirano, dakle preko 70% i naših depozita i kredita je denominirano u eurima. Veliki dio, odnosno najveći dio našega javnoga duga je također denominiran u euru, pa će ulazak u eurozonu i prihvaćanje eura kao nacionalne valute biti isto tako jedan pozitivan korak u smislu uklanjanja valutnog rizika, a samim time onda i rizika zemlje općenito, rizika povezanog sa portfeljem i strukturom općenito našega javnog duga i pozitivno će se odraziti na naše troškove zaduživanja.
To su prepoznale, naravno i rejting agencije koje su nam povećale kreditni rejting od samog trenutka praktički kada je donesena odluka za dva stupnja, odnosno imamo čak povijesno visok kreditni rejting. Naravno da će se i troškovi zaduživanja države neizravno odraziti na troškove zaduživanja ostalih sektora kako gospodarstva, tako i stanovništva. Jer ne zaboravimo da je upravo trošak zaduživanja države nešto što čini onu referentnu krivulju prinosa temeljem kojih se onda utvrđuju i troškovi zaduživanja ostalih subjekata.
Osim toga, ulaskom u eurozonu i prihvaćanjem praktički eura uklonit će se i svi oni transakciji troškovi koji su trenutno procijenjeni na otprilike 1,2 milijarde kuna. Govorim dakle o troškovima povezanim da mjenjačkim poslovima. Ti će troškovi također nestati i naše će gospodarstvo i u tom segmentu biti znatno konkurentnije. To će se odraziti i na ponašanje naših turista, dakle omogućit će im jednostavniji boravak u Hrvatskoj. Isto tako će se pozitivno odraziti i na inozemna strana ulaganja i općenito na gospodarsku klimu u Republici Hrvatskoj, a pristupanje europskom stabilizacijskom mehanizmu koji što također očekujemo u narednom razdoblju će nam omogućiti i jedan dodatan financijski štit, odnosno zaštitu u slučaju bilo kakvih potencijalnih neravnoteža, odnosno financijskih poteškoća. Dakle, imat ćemo na raspolaganju jedan snažan mehanizam koji ćemo moći koristiti kako bi stabilizirali hrvatsko gospodarstvo.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
PDF