Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Vrkljan, Milan, saziv: X, sjednica: 12

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
28.09.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)

6. pitanje. Zastupnik Milan Vrkljan postavit će predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)

Poštovani g. predsjedniče Vlade.
Hrvatska neosporno kao država ima nekoliko značajnih uspjeha u ovih 30 godina u koje definitivno ubrajam članstvo Hrvatske u EU i NATO savezu. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, mi u Pravednoj Hrvatskoj snažno podržavamo, međutim, nakon 24.2. ove godine i napada Rusije na Ukrajinu, mijenja se geostrateški prostor cijele Europe i piše se novi svjetski poredak.
U svjetlu toga i krize u BiH i nemogućnosti Hrvatske da zaštititi interese Hrvata u BiH koji neosporno imaju pravo na to da budu suvereni i jednaki druga dva naroda, želim vas pitati kako vi tumačite da u Hrvatskoj, u Zagrebu, 2 godine SAD nisu imenovale svoga veleposlanika i da li je to poruka Hrvatskoj i da li je to što SAD nisu imenovale veleposlanika u Zagrebu je jedan od razloga što Hrvatska nije uspjela zaštititi Hrvate u BiH i u ovim teškim vremenima globalne krize i moguće velikog rata, mislim da bi bilo kudikamo lakše i bolja pozicija Hrvatske i hrvatskog naroda da imamo veleposlanika u Zagrebu.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala lijepa poštovani zastupniče Vrkljan. Što se tiče odluke neke zemlje da imenuje veleposlanika u nekoj drugoj zemlji, u ovom slučaju SAD-a u Hrvatskoj, to je njihova odluka. To je njihova odluka. Ja ne mislim da je to nekakav selektivan pristup pa eto baš da nemaju vremena ili nemaju koga poslati u Zagreb, mislim da je to stvar šireg, šire aktivnosti američke administracije, ali upravo suprotno od ovoga što vi sugerirate da bi imenovanje konkretne osobe na to mjesto nešto znatno promijenilo politiku SAD-a prema BiH, prema Hrvatima u BiH ili pak prema snažnoj podršci hrvatske vlade za ravnopravnost Hrvata u BiH, mogu vam reći iz svih kontakata s američkim dužnosnicima da su oni upravo jedna od onih ključnih zemalja Kvinte, a to je ovih 5 najvažnijih koji prate situaciju u BiH, koji su apsolutno za ravnopravnost Hrvata u BiH, koji su oni koji sugeriraju i visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da iskoristi bonske ovlasti i popravi ono što su neki od njegovih predstavnika osobito 2002. Wolfgang Petritsch učinili na štetu Hrvata u BiH kada je riječ o Ustavu Federacije BiH. Tako da što se tiče pozicije SAD-a u ovom pitanju ja moram priznati iz svega što imam, a imam poprilično dobar uvid u njihove stavove da oni u gotovo u cijelosti konvergiraju s onim što govori hrvatska vlada i za što se zalaže kontinuirano sa ili bez veleposlanika u Zagrebu. On je dobrodošao kad god oni to odluče, ali to je na njima da odluče ne na nama da pretjerano komentiramo i inzistiramo.
Što se tiče vašeg dobrog identificiranja prekretničkog trenutka za globalni sigurnosni sustav za nestabilnost u Europi, za potencijalne krize, a to je trenutak Ruske agresije na Ukrajinu, mislim da ste ispravno kazali da se od tog trenutka sve promijenilo i da se točno zna tko je tko. Tko je tko u pogledu stajališta država na međunarodnoj sceni, pa znamo gdje Hrvatska stoji, nedvojbenim stavovima hrvatske vlade prije svega, nisu baš sve institucije uključivši i neke aktere ovdje u Hrvatskom saboru. Bilo je pokušaja da se donese rezolucija o Ukrajini i prije 24. veljače, pa su ovdje mnogi se dizali i rekli možda nije moment, da trebaju možda pitati predsjednika Republike za mišljenje, a onda su se najedanput opametili nakon 24. veljače da bi možda ipak trebalo konsenzusom donijeti tu rezoluciju. Ali dobro je čak i kad se sporo pali, dobro je da se pali, pa da se evaluira o onome što se vidi jasno i čisto ako je iole čovjek informiran i poštuje međunarodno pravo i temeljna načela suradnje među državama.
Ono što je nama važno za BiH i to ću reći danas uoči puta u Livno. Mi smo kao vlada a) podržavali razgovore između političkih čelnika stranaka Hrvata u BiH i Bošnjaka u BiH da oni temeljem sporazuma u Mostaru nađu dogovor kao što su ga našli za izbore u Mostaru koji su nakon 12 godina održani u prosincu 2020. do toga nije došlo, nažalost ne krivnjom Hrvata. Podržavali smo napore EU i SAD-a, a sada podržavamo napore visokog predstavnika Šmita kao zadnje šanse da se nešto popravi, a da se nepravda ispravi i očuva stabilnost i funkcionalnost zemlje. I to radimo kao prijatelj i kao saveznik BiH i kao netko kome je strateški interes …/Upadica: Hvala vam./… ravnopravnost Hrvata u BiH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Vrkljan, Milan (Pravedna Hrvatska)

Poštovani gospodine predsjedniče vlade, neosporno je ovaj jedan dio koji ste vi govorili da je istinit i ja tu dijelim i vaše mišljenje i mislim da se Hrvatska što se tiče vanjske politike dobro pozicionirala. Ja to podržavam i klub naš Za pravednu Hrvatsku to podržava i duboko sam svjestan toga da je nakon 24.2. ove godine i napada Rusije na Ukrajinu da se i hrvatska politička scena polarizirala i mislim da je otprilike jasno se pozicioniralo tko pripada svjetonazorski, idejno, identitetski zapadu, a tko ne pripada. Međutim, unatoč tome ja bi volio da hrvatska vlada i vi osobno jer ste sigurno u međunarodnim krugovima u svakodnevnom kontaktu sa zapadnim našim saveznicima, da hrvatska vlada uloži dodatni trud u komunikaciji sa SAD-om, ne zaboravimo da je '95. Amerika bila strateški partner Hrvatske, da bi danas po ovome što se u 2 godine prezentiralo možemo reći da smo postali pa skoro pa nebitna zemlja ako nemate veleposlanika 2 godine i unatoč tome što sam svjestan da postoje i snage u Hrvatskoj koje jedva čekaju da se Hrvatska odmakne od zapadnog sustava vrijednosti pa se okupljaju neke koalicije ili platforme koje nisu na tome da li su one antiplenkovićeve, antiplenkovićevski nastrojene nego su one antizapadno složene i unatoč svemu tome ja vas opet pozivam da se napravi dužan napor da Hrvatska dobije veleposlanika SAD-a jer je Amerika prva sila svijeta, a mi smo nekad bili strateški partneri.
Hvala.
PDF