Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Pavliček, Marijan, saziv: X, sjednica: 11

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
20.04.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)

23 pitanje zastupnik Marijan Pavliček postavit će predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite.
Kolega Šarić samo mikrofon, je, izvolite.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani premijeru, rak rana hrvatskog društva je u zadnjih 30 godina demografija. Hrvatska 30 godina iz godine u godinu gubi na broju stanovnika što zbog niske stope nataliteta, što zbog iseljavanja koje posebice u zadnjih 9 godina kako smo punopravna članica EU uzelo sve više maha. S 1.1.2022. godine i Švicarska je otvorila tržište rada hrvatskim državljanima i po procjenama demografa negdje 40 do 60.000 Hrvata mi moglo napustiti Hrvatsku u pravcu Švicarske u slijedeće 2 godine. I popis stanovništva je nažalost pokazao da se uistinu nalazimo u demografskoj katastrofi gdje su pojedina naselja posebice u istočnoj Slavoniji, Baranji, Srijemu, Banovini, Dalmatinskoj zagori izgubili u zadnjih 10 godina više od 30% stanovnika. Ono što je najgore radi se prvenstveno o mladim ljudima, radno sposobnim ljudima. Vi ste prije nekoliko mjeseci predstavili mjeru Biram Hrvatsku, pa me zanima koliko je ta mjera imala dosada efekta, koliko se osoba prijavilo na tu mjeru i vratilo nazad u RH s obzirom da ste rekli da dajete poticaj do 200.000 kuna za povratak i otvaranje obrta naših iseljenika i što još kanite učiniti što se tiče revitalizacije demografske RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor predsjedniče vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)

Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Pavliček, slažemo se pitanje demografije je presudno pitanje za opstanak hrvatskoga naroda, hrvatske države, društva i podaci koje smo vidjeli nakon popisa stanovništva 2021. su doslovno alarmantni za sve nas. Oni nažalost nisu posljedica neke akutne situacije koja je u zadnjih par godina to je jedan kronični problem i trend kojeg vidimo od kraja Drugog svjetskog rata posebno do danas imamo situaciju da nam se početkom '50.-ih godina rađalo skoro 100.000 djece godišnje, danas ih se rađa negdje oko 35.000. Ta činjenica ja bolna, ona će dovesti do toga da će nam ona urna kako ju zove prof. Akrap biti takva da će nam stablo ići prema gore, a to znači da starimo. Što znači da će nam u razdoblju koje je pred nama i to ne tako daleko nažalost godišnje umirati puno više ljudi nego do sada. I time će se prirodni priraštaj dodatno smanjivati.
Mi smo sa naše strane napravili jako puno mjera koje imaju demografski karakter. Demografski karakter i kada je riječ o rodiljnim i roditeljskim naknadama, povećali smo te iznose, oni će ići i dodatno gore na 7.500 kuna, investirali smo u vrtiće u predškolsku djelatnost, evo sutra baš ne znam jel ministar Fuchs ovdje, on će predstaviti natječaj u okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti gdje će se raspisati natječaj za 1,2 milijarde kuna za dječje vrtiće. Ovo ovdje je karta od 2017. do danas. Slučajno imam, nisam znao da ćete me to pitati, ali kako je sutra ovaj događaj pa se malo pripremam. Ove sve plave točkice koje ovdje vidite na ovoj karti to su ulaganja u 498 vrtića vrijedna 1,98 milijardi kuna od 2017. do danas. Dakle, skoro 500 vrtića ili je izgrađeno ili obnovljeno ili je dograđeno ili neki od resora financira te vrtiće. Naša je ambicija u nacionalnoj razvojnoj strategiji da djeca u predškolskoj dobi budu uključena u vrtiće do otprilike europske razine, a to za nas znači 91%. Kada to uspijemo onda ćemo osigurati i njihovo dugoročno kvalitetnije obrazovanje, sva istraživanja to pokazuju.
Mjera o kojoj ste govorili s obzirom da je i Švicarska otvorila svoje tržište rada, da su istekla tranzicijska razdoblja, 2 + 3 + 2 glede slobode kretanja radnika sa svim članicama unije, Hrvati danas sa našim statusom članice u EU mogu doslovno otići kad god žele bez ikakvih formalnosti i s priznatim kvalifikacijama i raditi u bilo kojoj članici unije i u Švicarskoj. I to se dogodilo i tu je taj prostor od, uz one koji su nažalost preminuli i oni koji su iskoristili tu mogućnost mobilnosti.
Program Biram Hrvatsku koji je pripremilo Ministarstvo rada i HZZ je u inicijalnoj fazi. Ministar Aladrović siguran sam ima podatke, ja ih ovdje nemam sad napamet da kažem koliko je točno ljudi, ali mjera je poticajna. Povrh onoga što dajemo za samozapošljavanje onih koji su u Hrvatskoj ovdje imamo one bonuse za ljude koji se žele vratiti iz članica EU. Ja ću vam taj podatak pismeno poslati, ja ga u ovom trenutku napamet zaista ne znam, a možda ga zna ministar pa ako on bude imao neko pitanje može ga on ovako usput prijateljski vama iskomunicirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite očitovanje.

Pavliček, Marijan (Hrvatski suverenisti)

Zahvaljujem na odgovoru. Pa prije nekih mjesec dana je izašlo u javnosti da je svega jedna osoba koristila tu mjeru, evo ja se nadam da će ipak ta brojka u konačnici biti veća. Svima nam je cilj da se što više Hrvata vrati u Hrvatsku. Međutim, predlažem da je uistinu krajnje vrijeme da Hrvatska dobije jedno zasebno ministarstvo demografije i iseljeništva kako bi bolje povezali naše iseljenike sa matičnom državom kojih ima nažalost više vani nego u samoj Hrvatskoj i kako bi to ministarstvo imalo puno jače financijske mehanizme nego što sada ima recimo matični Državni ured za Hrvate izvan RH. Međutim, unatoč brojnim mjerama koje su uistinu i dobre što se tiče demografskim mjera one nisu polučile onaj rezultat, a glavni razlog je to što je naše društvo koruptivno. Nažalost, naše društvo je koruptivno. Premijeru i to vi dobro znate. I svako je odgovoran za svoj spektar rada, ljudi se zapošljavaju preko veze, ljudi idu kod liječnika preko veze, ljudi dobijaju različite poticaje preko veze, a vi ste odgovorni za vašu vladu. Iz vaše vlade nažalost u zadnjih 6 godina više ministara otišlo zbog sumnje na korupciju nego iz vlade Ive Sanadera koji je također vladao 6 godina, koji je bio možda i sinonim za političku korupciju. Mi trebamo krenit od sebe. Ljudi vam se ne vraćaju u Hrvatsku zbog toga jer ne žele živjeti u društvu gdje nemamo svi jednake mogućnosti. Gdje postoje jednakiji od jednakijih. I ako ne počnemo to mijenjati, svako od nas, a vi što se tiče vlade malo tko će se vratiti bez obzira na brojne poticajne mjere koje se nude.
PDF