Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Klasić, Darko, saziv: X, sjednica: 10

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
19.01.2022.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I idemo zadnje pitanje poštovani kolega Darko Klasić postavlja ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću.
Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a.
Uvaženi ministri, poštovane kolegice i kolege.
Pred RH su velike mogućnosti korištenja novčanih sredstava iz različitih eu fondova, da bi ispunili obavezu i ciljeve za reciklažu i oporabu odlaganja otpada nužno je da veći gradovi poput Zagreba, Osijeka i Splita konačno započnu realizirati cjeloviti sustav gospodarenja otpada na ovom području. To posebno naglašavam Grad Zagreb koji proizvodi više od četvrtine ukupnog otpada koji nastaje u RH i projekte koji su u visokoj fazi gotovosti, a radi se o Bioplinskom postrojenju za obradu biootpada u Novskoj, Centra za gospodarenje otpadom na Resniku i Sortirnici otpada na Žitnjaku.
Napominjem da su sortirnice i bioplinsko postrojenje nominirani za sufinanciranje iz Financijskog mehanizma NPOO-a te da za ova dva projekta i uključujući i Centar za gospodarenje otpada može se dobiti više stotina milijuna kuna iz EU. Također podsjećam kako su za tri centra Piškornica na Sjeverozapadu Hrvatske, Babina gora za Karlovačku i Lužno razdoblje za Dubrovačko-neretvansku županiju prispjele ponude gotovo dvostruko veće od procijenjenih vrijednosti nabave što je zaustavilo njihovu realizaciju.
Zbog važnosti ovih projekata za RH molim vas informaciju, da li Vlada na temelju razgovora sa Gradom Zagrebom i ostalim županijama koji još nisu izgradili svoje centre da li ima plan B ukoliko se navedena postrojenja ne bi izgradila ili ne bi izgradila na vrijeme, a kako bi se izbjeglo plaćanje penala koja bi Hrvatsku u tom slučaju teško mogla izbjeći?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor ministre.

Ćorić, Tomislav (HDZ)

Hvala vam lijepa prije svega na pitanju zastupniče Klasiću.
Dakle, RH, a nastavno na vaš uvodni dio izdvojila je u proteklom razdoblju izdvaja značajna sredstva za uspostavu jednog kompletnog sustava gospodarenja otpadom na razini naše zemlje. S obzirom na zatečeno stanje do 2017.g. moram priznati da smo u nekim dijelovima tog sustava krenuli zapravo iz početka. Rezultati u proteklih nekoliko godina ukazuju prije svega na povećanje odvajanja što je bio i primarni cilj s obzirom da zapravo cijeli sustav kreće na kućnom pragu, ali isto tako i uspostavu čitavog niza dijelova infrastrukture, tu prije svega mislim na mogućnosti odnosno na infrastrukturu za odvajanje, samim time, a onda i reciklažna dvorišta odnosno sufinanciranje izgradnje vozila, sufinanciranje edukacije u konačnici sufinanciranje i izgradnje sortirnica što isto tako u tijeku na nekoliko lokacija u RH kao i konačno sufinanciranje i izgradnje centara za gospodarenje otpadom.
Imali smo priliku ove godine vidjeti otvaranje odnosno puštanje u probni rad Centra Bikarac Šibensko-kninska županija, 2022.g. donijet će otvaranje isto tako odnosno puštanje u probni rad uvjeren sam i Biljana donjih Zadarska županija, da neki centri odnosno njihova izgradnja dovedena je pred izazov prije svega zbog pristiglih ponuda i upravo zbog toga na tim lokacijama išlo se u ponovno otvaranje natječaja odnosno ponovnu provedbu natječaja za radove. Voditelji centara su u dogovoru sa ministarstvom tako postupili.
Što se tiče specifične pozicije Grada Zagreba koji ste naglasili u svom pitanju, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u više navrata proteklih mjeseci imalo priliku razgovarati s predstavnicima Grada Zagreba, konkretno s g. gradonačelnikom i njegovim suradnicima iz Zagrebačkog Holdinga odnosno Čistoće.
Grad Zagreb u ovom trenutku još uvijek nema do kraja definirane sve planove s obzirom na vrlo izdašne iznose koji bi pratili i financiranje i bioplinskog postrojenja koje ste naveli na dislociranoj lokaciji u Novskoj kako i sortirnice odnosno centar za gospodarenje otpadom. Međutim, ono što smo jasno dali do znanja Gradu Zagrebu je da će RH s obzirom na njegovu važnost koja nije malo više od jedne četvrtine, ona je malo više od jedne petine 21%-tni bod Zagreb sudjeluje u količini miješanog komunalnog otpada u RH. RH tu smo vrlo jasni sufinancirati izgradnju svih racionalnih realnih troškova svih centara koji su planirani širom RH, pa tako isto tako i ovog u Gradu Zagrebu. Financijske omotnice koje nam pri tom stoje na raspolaganju, njih je nekoliko jedna je Operativni program Konkurentnost i kohezija za postojeće projekte koji su već u tijeku 2014. – 2020., 2021. - 2027. omotnica izgleda nešto drugačije i u pravilu je definirana odnosno usmjerena na sufinanciranje recimo to tako posebnih kategorija otpada odnosno reciklaže odnosno sortiranja, ne na miješani komunalni otpad. Upravo zbog toga dio sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti ćemo usmjeriti upravo u sufinanciranje centara koji će biti fazirani očito neki od njih s obzirom da njihova izgradnja još nije krenula i u konačnici zato ćemo isto tako prenamijeniti dio omotnice iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dakle, konačna poruka svi projekti centara za gospodarenje otpadom jer su potrebni RH bit će sufinancirani od strane RH. Da li ćemo prema Europskoj komisiji u jednom trenutku unatoč našim aktivnostima koje su proteklih nekoliko godina bile vrlo, vrlo značajne i rezultirali su zapravo jako velikim iskorakom u jednom trenutku biti prozvani i za potencijalne penale, to ćemo vidjeti. Mi ćemo učiniti sve da to ne bude tako. Ukoliko dođe do toga taj iznos će se …/Upadica: Hvala vam./… morati naći.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Klasić, Darko (HSLS)

Evo, hvala lijepo na odgovoru, vidim malo smo zagrebali tu problematiku, vidim da i velika odgovornost leži na lokalnoj samoupravi i proučavajući ove podatke zamijetio sam značajna odstupanja na razini lokalne samouprave zato bih vas i samo podsjetio da do 2023. moramo potrošiti novac namijenjen sektoru gospodarenja otpadom iz postojećeg operativnog perioda u kojemu je bilo na raspolaganju više od pola milijardi EUR-a baš da riješimo problem otpada. Ono dodatno što je otežavajuće su okolnosti što u novom operativnom razdoblju do '27. godine EU više ne želi financirati ono što smo trebali izgraditi kroz novce koji su nam već stavljeni na raspolaganje, a mi nismo uspjeli to potrošiti. Još jednom napominjem da ovdje najznačajniju ulogu igra zapravo pitanje gospodarenja otpadom u svim većim gradovima gdje su oni nažalost podbacili, vidim da je država bila tu suport, ali nažalost gradovi nisu iskoristili značajno te mogućnosti. Evo posebno i Grad Zagreb, sami ste napomenuli da vam nova gradska uprava još nije predstavila niti plan gospodarenja otpada, '23. nam je isto doslovno na vratima. Mislim da će rješavanje pitanja gospodarenja otpadom u Zagrebu teško to riješiti, a da će RH o tome u cjelini zavisiti da li je ispunila svoje obaveze. Stoga mislim kako bi neuspjeh gospodarenja otpadom samo u Zagrebu i preostalim većim gradovima Hrvatske na kraju morat će platiti svi građani RH zbog neuspješnosti lokalne vlast. A kako bi se to izbjeglo molim vas ministre da hitno intervenirate i kroz odgovarajuće rješenje prevenirate ovakav razvoj događaja i da što više zapravo utječete na tu lokalnu samoupravu da se pokrenu s mjesta jer nažalost dosta toga stoji u mjestu i ne rješava se. Neki gradovi su svijetli primjer, ali nažalost velika većina je zapela u birokratskim problemima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala i vama, ovime smo došli do kraja aktualnog prijepodneva, samo jedna informacija. U skladu s odredbom Članka 144. Poslovnika Hrvatskog sabora obavještavam vas da je u 10. sazivu Hrvatskog sabora ukupno postavljeno 585 zastupničkih pitanja u pisanom obliku, a odgovoreno je na njih 534, stoga temeljem Članka 144. Poslovnika pozivam vladu odnosno članove vlade koji nisu dostavili odgovore u roku da isto učine u roku od 8 dana.
Kao što sam i najavio sada ćemo napraviti kratku stanku. U 14 i 30 bit će slobodni govori odnosno iznošenje stajališta klubova i zastupnika, a nakon toga u 15 i 30 izvješće predsjednika vlade o sastancima Europskog vijeća.
Hvala.
STANKA U 14,11 SATI.
PDF