Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Daus, Emil, saziv: X, sjednica: 9

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
24.11.2021.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 16 pitanje, zastupnik Emil Daus postavlja ga ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Čoriću, izvolite.

Daus, Emil (IDS)

Hvala lijepa gospodine predsjedniče sabora.
Poštovani gospodine ministre, svjesni smo da su baš voda, vodni resursi izvorišta pitke vode najveći sačuvani resursi RH i nadamo se da će takvi ostati. Zbog toga smo svi više osjetljiviji na te teme, posebno tada kad se tiče i upravljanja samim tim resursima, pa bih vas molio da nas malo upoznate s onim što se događa sad procesom, a to je donošenje uredbe odnosno njen prijedlog o uslužnim područjima, a moje je samo pitanje da li će se prihvatiti stav svih istarskih načelnica, načelnika, gradonačelnica i gradonačelnica u 3 uslužna područja na području Istarske županije jer je to tako na e-savjetovanju rečeno i neki dan na video konferenciji sa Hrvatskom vodama u njihovoj organizaciji. Podsjećam da ne postoji zakonsko ograničenje da to ne bude 3 i naprotiv financijski i tehnički su dokazali sva 3 vodovoda da su samoodrživa.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)

Dobar dan svima i poštovani zastupniče Daus hvala vam lijepa na vašem pitanju odnosno na komentaru. Dakle, u pravu ste u dijelu u kojem naglašavate potrebu da se vode i vodni resursi u RH očuvaju i da zapravo reformom vodnouslužnih područja na teritoriju cijele RH iskoračimo u tom smjeru. Ono što svakako želim naglasiti da je reformski proces u dijelu vodnouslužnih područja odnosno vodnokomunalnog sektora u Hrvatskoj kao što vjerojatno dobro znate u nekoliko navrata neuspješno bio započinjan i politički pritisci u konačnici otpor koji je doživio u više navrata učinio je da mi u ovom trenutku u RH imamo oko 170 isporučitelja vodnih usluga što zapravo s obzirom na fragmentiranost itekako umanjuje kapacitet RH i našeg vodnouslužnog sektora za promjenom odnosno povećanjem efikasnosti kako u vidu izgradnje infrastrukture i u konačnici omogućavanja svim našim građankama i građanima da dođu do vode s jedne strane. S druge strane isto tako i u kontekstu smanjenja gubitaka vodovoda odnosno u vodnouslužnom sektoru u RH. Upravo zbog toga prije nekoliko godina krenuli smo sa reformskim paketom zakona iz vodnouslužnog područja Zakon o vodama, Zakon o vodnim uslugama, čitavim nizom promjena koje su nas u konačnici dovele i do trenutne situacije, a to je da smo u finalnoj fazi priređenja uredbe o vodnouslužnim područjima kojima namjeravamo postojećih 170 isporučitelja u RH umanjiti odnosno spojiti u 41. Naša ideja je vrlo jasna, svim našim građankama i građanima pripajanjem odnosno spajanjem vodovoda omogućiti na teritoriju cijele RH pojačamo kako administrativno tako i financijski u konačnici provedbeni kapacitet za ono što nam slijedi. To je s jedne strane provedba već ugovorenih projekata aglomeracija, a s druge strane i projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji u ovom trenutku prema financijskom planu za naredno razdoblje će iznositi oko 5 milijardi 250 miliona kuna.
Što se tiče područja Istre odnosno Istarske županije u ovom trenutku tamo kao što znate, a evo neka zna i hrvatska javnost funkcioniraju 3 vodnouslužna poslužitelja. Njih 3 Buzet odnosno Labin odnosno Pula kao takvi opslužuju cijelo područje, međutim tim Hrvatskih voda i Ministarstva zaštite okoliša i energetike u ranijoj fazi danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da je i tu potrebno učiniti iskorak. Iskorak sa 3 postojeća na 2.
Što se tiče momenta koji je u proteklih nekoliko tjedana odnosno mjeseci naglašen i vjerujem da se referirate na njega jesu različiti glasi koji dolaze s područja Istarske županije o potrebi većeg ili manjeg broja poslužitelja. Ono što smo evidentirali je da je zapravo ta želja uvjetovana prije svega politički nikako strukturno, sustavno jer smo prije više mjeseci kada se krenulo u izradu ovog prijedloga bili od strane Istarske županije predloženi da je riječ o jednom vodnouslužnom području. Nakon toga je došlo do 2 pa onda nakon toga do 3. Ono što ne možemo učiniti je zapravo dopustiti da broj vodnouslužnih područja u RH bude prije svega posljedica razumijevanja ili ne razumijevanja čelnika jedinica lokalne samouprave, njihovih političkih pozicija …/Upadica: Hvala vam, vrijeme je isteklo./… ili dresa.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Daus, Emil (IDS)

Hvala lijepa.
Hvala gospodinu ministru na odgovoru. Podržavamo da se mijenjaju sustavi tamo gdje je potrebno. Evo po informacijama koje imam, vjerujem da su točni jer sam ih dobio od struke. Ima nekih vodovoda u unutrašnjosti RH koji imaju gubitke do 80 ili preko 80% i to sigurno nije dobro. Prosječni gubitci u sva 3 vodovoda u Istri su nekih 24,44, npr. Vodovod Pula ispod 19%, da da nije, nije sve isto. Ponavljam, podržavamo da se mijenjaju sustavi di je to potrebno, ali isto tako očekujemo da se podrže oni koji su se pokazali financijski, tehnički, tehnološki učinkoviti i društveno odgovorni, a ponavljam da sva 3 istarska vodovoda to jesu. I ako stavimo politiku sa strane i ako gledamo financijske, ekonomske odnosno tehničke pokazatelje, mislim da su argumenti dovoljno čvrsti da se sačuvaju ta područja koja jesu, odnosno da ostanu 3 uslužna područja.
Hvala lijepa.
PDF