Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Škoro, Miroslav, saziv: X, sjednica: 8

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
15.09.2021.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje. Sada je na redu kolega Škoro koji postavlja ministrici kulture i medija Obuljen Koržinek. Izvolite.

Škoro, Miroslav (Nezavisni)

Hvala vam lijepo g. predsjedniče, poštovana gđo. ministrice. Po različitim mjerenjima, naša zemlja je ogrezla u korupciju, kriminalu, laži, dvostrukim mjerilima, u našoj zemlji su otimačina i prijevara uobičajeni način ponašanja jer nema odgovornosti.
Najveća prevara je bila privatizacija i evo, jednog slučaja koji je vama poznat, a samim time, iz njega ćemo iznjedriti i pitanje. 22. siječnja '93. g. temeljem procjene privatiziran je .../nerazumljivo/... div Jugoton, sadašnja Croatia Records. Na zahtjev Hrvatske glazbene unije 12. prosinca 2014. Centar za restrukturiranje i prodaju, dakle CERP je 21. listopada, 2 godine kasnije, 2016. donio rješenje da u toj procjeni nije iskazana vrijednost snimki ili fonograma, tzv. B katalog. To znači da te snimke kao i prihodi koje ostvaruju, pripadaju državi iliti svima nama.
Croatia Records je pokrenula sudski spor, to vam je također, poznato, ali u prvom i drugom stupnju je potvrđeno rješenje CERP-a i rekli su da je ono ispravno. Država svake godine, dakle naši građani, gubi novce i ti novci ne idu državi nego idu u privatne džepove.
Vi i bivši dužnosnici ministarstva, upravljanja državnom imovinom ste bili upoznati s ovim slučajem pa me zanima. Zašto niste tražili ishođenje privremene mjere temeljem koje bi se, dakle do okončanja ovih procesa i ove trakavice, novac koji bi trebao pripadati državi, stavljao na poseban račun ili tzv. black box i tko je odgovoran za nastalu štetu koja se kreće u desecima milijuna kuna?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)

Hvala g. zastupniče Škoro. Kad ste počeli postavljati pitanje, onda sam mislila hoćete li ga postaviti kao izvođač, kao autor ili kao diskograf jer vi ste sve to i bili ste dionikom raznih privatizacija u toj industriji i sigurno da jako dobro poznajete tu situaciju jer ste bili u suvlasništvu ili u vlasničkim odnosima sa nizom tvrtki, neke su danas, posluju, neke ne posluju, neki su se katalozi izgubili, itd., međutim, shvatila sam vaše pitanje kao zaista zastupnika Sabora kojeg interesira javni interes u ovome i mislim da je dobro da se otvori ova tema koju zaista s pozicije i revizije pretvorbe i privatizacije i uopće pitanja tretmana autorskih prava i intelektualnog vlasništva, iznimno važno.
Taj spor, kao što znate i kao što ste citirali, pokrenut je prije našeg mandata, prvostupanjska presuda donesena je početkom našeg mandata kako bismo anticipirala određena moguća rješenja, tada u Zakonu o arhivima, koji su evo, neki vaši politički kompanjoni, sadašnji ili bivši, lijepili mu neke druge etikete, a zapravo se bavio meritumom, u tom Zakonu stvorili smo jedan prostor ukoliko takva presuda postane pravomoćna, da država koja bi mogla postati, u tom slučaju vlasnikom tog intelektualnog vlasništva, tim intelektualnim vlasništvom može upravljati, sigurna sam da ste taj članak pročitali. Tijekom ove godine dogodila se drugostupanjska presuda na koju su vlasnici najavili još neke pravne lijekove, mi smo uputili, kao Ministarstvo kulture i medija koje zainteresirano za meritum, ali nije izravno nadležno, uputili smo na konzultacije s različitim resorima, u prvom redu resor koji je sljednik tadašnjeg ministarstva koje se bavimo privatizacijom i treba vidjeti na koji način dalje po toj presudi postupati.
Ovdje se zaista radi o mišljenju je li, činjenicom, da se možda propustilo, a očito se propustilo iskazati vrijednost fonograma kao materijalne stvari, bez obzira što fonogram tada nije bio definiran zakonom, je li se time propustilo istovremeno i izračunati vrijednost intelektualnog vlasništva. Prema preliminarnom čitanju, te drugostupanjske presude, to nije nedvojbeno jasno utvrđeno, ali mi ćemo svakako u razdoblju koje je pred nama ovoj temi se ozbiljno posvetiti, konzultirat ćemo tu i vašu knjigu i vašu doktorsku disertaciju, ako nam nešto bude mogla pomoći, ali u svakom slučaju, ono što je najvažnije, pa i u svjetlu donošenja ovog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima je da rezultat i te presude i ovog zakona bude usmjerena na boljitak svih naših i umjetnika i autora i diskografa i ja vjerujem da će se naći rješenje.
Što se tiče ovog konkretnog pitanja oko privremene mjere, postoje neki pravnici koji smatraju da je to trebalo napraviti, postoje neki drugi koji smatraju da je trebalo čekati pravomoćnost presude, odnosno drugostupanjsko rješenje, pa ćemo i u tu vidjeti što će se dalje događati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite, očitovanje.

Škoro, Miroslav (Nezavisni)

Hvala vam lijepo gđo. ministrice.
Dakle vi kao ministrica i doktorica znanosti morate razlikovati privatizacijski proces od poduzetništva. Privatizacijski proces je bio 1993. g., dakle u njemu stvarno nisam sudjelovao, kao ni u bilo kojem drugom privatizacijskom procesu, ali kao poduzetnik, da, jesam, trgovao sam, radio sam i nadam se da to nije kažnjivo bez obzira koliko ponekad imam dojam iz vaše stranke da ste protiv poduzetništva.
Međutim, da bi približili ljudima o čemu se ovdje radi, radi se o tome da je recimo 2019.g. Croatia Records prikazala dobit iliti prihod od prava i digitalne distribucije na razini 16 milijuna kuna. Godinu dana ranije to je bilo 15 milijuna kuna. Svi relevantni pokazatelji i istraživanja kažu da 2/3 tih prihoda otpada na tzv. B katalog za koji smo i vi i ja sada utvrdili da postoji, ako ništa drugo barem kako vi velite prijepor, taj prijepor je ipak argumentiran kroz dvije sudske presude i kroz odluku Agencije Cer, dakle nije to sad došao netko s ulice ili je netko poput mene palamentirao na tu temu. Ako gledate vrijeme proteklo od prijave HGU-a to je 70 milijuna kuna jel je 7.g., ako gledate vrijeme od izdavanja rješenja CERP-a opet je u pitanju 50 milijuna kuna, ako gledate vrijeme od '93.g. do danas dakle sama prodaja i prihodi iz tog kataloga to su toliko veliki novci da država u svakom trenutku može uistinu čak zatražiti ponovo vlasnički udio u toj tvrtci i pri tome nemam ništa protiv nje, dapače tamo rade vrijedni ljudi i oni nisu ništa krivi, kriva je država koja ne reagira. I ja se nadam da će možda ovo pitanje ponukati vas ili neke druge da pokrene ono što je nužno, a to je dakle parkiranje tih novaca ili izricanje privremen mjere temeljem koje će se zaustaviti daljnji odljev naših novaca. Hvala vam.
PDF