Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Lalovac, Boris, saziv: X, sjednica: 8

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
15.09.2021.

Jandroković, Gordan (HDZ)

11. pitanje zastupnik Boris Lalovac postavlja potpredsjedniku vlade i ministru financija Zdravku Mariću, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče vlade g. Marić, covid pandemija je zapravo podijelila društvo, podijelila je društvo na one koji se cijepe i na one koji se ne žele cijepiti. Nažalost, ova covid pandemija je podijelila i osobne financije svih građana, na jedan dio građana koji su uštedjeli znatne novce, u godinu dana štednja jednog dijela građana je porasla 12 milijardi kuna prema podacima HNB-a, dok drugom dijelu građana ih je dovela da moraju koristiti ove prešutne minuse, jel, pa ja vjerujem da vi niste znali taj podatak jel je to u čistoj ingerenciji HNB-a, al budući da ste zatražili podatke, pa vas molim nekoliko odgovora na pitanje.
Prvo, koliko je stvarni dug prema prešutnim minusima jel u javnost razne su informacije da je to 6 milijardi, da je to 7, pa čak neki da je to samo milijarda da nije to tolko puno?
Drugo, koliko je tih građana koji su u prešutnim minusima, koliko je već sad pod ovrhom odnosno blokadom da ne mogu vraćati ni te prešutne minuse jel znamo da ima oko 200.000 građana koji su pod još uvijek ovrhama?
I ono što zapravo hrvatske građane najviše zanima, hoćete li u zakonskim izmjenama zabraniti prodaju, preprodaju tih minusa na tržištu dugova agencijama razno raznim budući da se radi o dugovima, sitnim onim dugovima za građane, a s druge strane ovdje su koliko toliko pod ingerencijom države jel ako odu na tržište duga razno raznim agencijama koje nisu pod ingerencijom ni HNB-a i HANFA-e e onda tek može biti ponovo problem za vladu? Evo molim vas odgovor, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor ministre.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani zastupniče hvala vam lijepo na pitanju.
Ovaj prvi dio slažem se nemam tu nešto puno komentirati vezano i za cijepljenje, ali poglavito i za ove fakte i činjenice koje ste izrekli vezano za kretanje podataka o ukupnoj štednji. Ja ću se fokusirati na dio koji se odnosi na prekoračenja, na cjelokupnu problematiku, obzirom da ona dobar dio naših sugrađana i građana zanima i u danima koji slijede sigurno iščekuju i određena rješenja i konkretne poteze po tom pitanju. Ipak imam dovoljno vremena da napravim jedan pregled geneze stvari. Vi ste dobro apostrofirali. Ovdje sve što ću reći na odgovor na vaše pitanje i možebitno bilo koje iduće pitanje tijekom rasprave odnosno aktualnog sata dakle nisam u funkciji nikakvo odvjetnika, niti banaka koje su pod ingerencijom, nadzorom i supervizorom HNB-a, ali ni HNB-a koja odgovara HS, ne vladi kao takvoj. Dakle, podaci i činjenice s kojima raspolažemo su one koje smo dobili temeljem našeg zahtjeva prema HNB, do tog zahtjeva smo s njima samo raspolagali iz javnih sredstava priopćavanja, dakle iz medija. Ono što ću reć također je jedan dio i onih naših dodatnih spoznaja, ajde možemo reći tako i određenih pretpostavki 2010.g. je u hrvatski pravni sustav uveden između ostalog institut dopuštenog i prešutnog prekoračenja kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju. On je doživio neke određene svoje novele kako se mijenjao nešto i u Zakonu o obveznim odnosima, vi to jako dobro znate. Između ostaloga ta dva instituta su definirana na način da je dopušteno prekoračenje ja bi rekao možda čak i ne ulazeći u pravni financijski dio. Sam njegov naziv govori o tome da je bi trebao biti dominantan oblik prekoračenja za građane, koji je reguliran, koji ima odredbe i karakteristike kreditnog posla, koji ima određena ograničenja doduše u Hrvatskoj jedna od rijetkih zemalja neki kažu jedina, ja ću se suzdržati dalje jer ne raspolažem punim podacima, ali ću reći jedna od rijetkih zemalja koja ima ograničenje na efektivnu kamatnu stopu, dakle ono što uključuje i naknade itd., znači sa svim tim novelama od 2010. do otprilike 2018. godine dopuštena prekoračenja su bila predominantni faktor, čimbenik odnosno proizvod. Odlukom HNB-a iz 2017. koja je u ingerenciji HNB-a, dakle Zakon o HNB-u koji je izglasao Hrvatski sabor im daje tu dopuštenje kako tumače iz HNB-a sukladno uskladbi sa europskom regulativom naknada za vođenje tekućeg računa je uključena u izračun efektivne kamatne stope. Da li samoinicijativno u dogovoru s regulatorom, ja ne raspolažem s tim podacima, banke su od tog trenutka krenule i usmjerile svoje potrošače, dakle sugrađane naše, klijente banaka prema institutu prešutnog prekoračenja koji ću ponovit još jedanput u samom zakonu je prepoznato, ali nije toliko transparentno, jasno regulirano kao što je dopušteno prekoračenje. Podaci kažu da trenutno 839.920 dakle gotovo 840.000 građana je u režimu nazovimo tako prešutnih prekoračenja sa prosječnim iznosom prekoračenja od 8.821 kunu, lako se onda može pomnožiti i doći do ukupnog iznosa dok je u dopuštenom prekoračenju svega njih u odnosu na ovu veliku broju 31.704 sa prosječnim iznosom prekoračenja od 12.295. Kamatne stope su također različite. Na dopušteno prekoračenje prosječno na razini 7,60, a na prešutno prekoračenje gotovo 11%. Zadnja opaska što god napravili ja prije sve apeliram, naravno ne apeliram nego smatram da je i u djelokrugu HNB, a potrebito ako bude bilo i u zakonu nikako nećemo dozvoliti te stvari, a to je da se minusi odnosno prekoračenja ukidaju a još manje ovo što ste vi upravo …/Upadica: Hvala vam./… rekli da danas sutra netko s njima trguje.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala lijepa.
Zadovoljan sam sa odgovorom ministra, pogotovo u ovome dijelu gdje je ministar najavio da u tom dijelu će se ipak regulirati i držati ti minusi pod kontrolom. To je jako bitno, to je jako bitno zato što se radi o 840.000 građana. Ono što se može tu dogoditi i to je otvoreni problem o kojem javno pregovaramo, ukoliko Vlada krene prema bankama da smanji kamatnu stopu da je ograniči kao što je to napravila za dopuštene, šta će banke napraviti, to im više nije isplativ proizvod, nije isplativ proizvod i oni će to po svojem poslovanju profitabilnosti gurnuti na tržište duga. To je ono što je opasnost. Oni će to jednostavno prodati. Znate zašto? Zato što 840.000 građana koji upravljaju sa sitnim iznosima, vi ste rekli do 8.000 kuna pa to je ogromna administracija za banke, ogromna administracija za banke, a ne mogu ostvarivati ovo što su rekli takav dio prihoda da može pokriti tu administraciju i oni će to gurnuti prema tržištu. Vamo nije regulirano tržište i zato je jako bitno znači jer tu, nismo sad otvorili čak ni pitanje građana o nenamjenskim kreditima i pitanje koliki je njihov default, znači to je jedna druga bomba koja možda čeka u bilancama banaka. Znate da je preko 56 milijardi kuna nenamjenskih kredita odobreno u bilancama banaka. To je vrlo blizu iznosa stambenih kredita. Znači ako zbrojimo ove minuse, ako zbrojimo nenamjenske kredite to je ono što kažem nije odgovornost Vlade, nije Vlada za to kriva, ali će vam sve to prebaciti, prebacit će vam HNB i prebacit će vam banke i onda će se vi, prema vama ćete se morati mučiti kako riješiti taj problem. I zbog toga tu apeliramo već sada, nemojte da vam HNB i banke prebace taj vama i onda će na vas upirati da to rješavate. Niti ste to stvarali, niti ste to krivi za to ali će sve biti uprto da vi to riješite. I zbog toga već sada apeliramo …/Upadica: Hvala./… da se tu zaštitite.
Hvala lijepo.
PDF