Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Fonogram zastupničkog pitanja
Begonja, Josip, saziv: X, sjednica: 6
PDF
Povratak
-
Aktualno prijepodne
19.01.2021.
Reiner, Željko (HDZ)
A sada će zastupnik Josip Begonja postaviti pitanje poštovanoj ministrici regionalnog razvoja i fonda EU Nataši Tramišak. Izvolite.
Begonja, Josip (HDZ)
.../Govornik se ne razumije./... poštovani predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, članovi Vlade.
Pitanje ministrice, naime, u studenom prošle godine Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je ugovor sa Ekonomskim fakultetom u Osijeku glede izrade novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave. Ukratko, podsjetit ću vas da je prema usvojenoj metodologiji koju je izradila kuća CLER i Ekonomski fakultet u Rijeci 2017. g. 11 jedinica lokalne samouprave ispalo je iz skupine potpomognutih područja, ali prema nizu pokazatelja, još uvijek su to područja koja trebaju pomoć države.
Zanima me hoće li novim izračunom ta područja biti uključena u skupine potpomognutih područja, jer, primjera radi, zbog pokazatelja stupnja obrazovanja osoba s VSS starosti od 20-65 godina kao jednog od 6 pokazatelja, pri izračunu razvijenosti, dovelo je, primjera radi, grad Drniš, zato što ima 6,42 indeksna poena više obrazovanih s VSS od prosjeka RH, a prema drugih 5 pokazatelja kumulativno bi ipak trebao biti potpomognuto područje, dovelo je do toga da mi više nismo u potpomognutom području, a riječ je o prostoru koji je tijekom Domovinskog rata bilo okupirano, spaljeno, srušeno, jednom riječju, devastirano.
Evo, ja bih vas molio vaš odgovor u kom pravci će ići izračun novog indeksa razvijenosti. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane ministrice Tramišak.
Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala. Poštovani zastupniče Begonja. Dakle, kao što ste spomenili, sam izračun indeksa razvijenosti i sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, provodi se svake 3 godine. Dakle, u 2017. g. utvrđena je određena metodologija, tada izrađivača metodologije za izračun indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pri čemu je 304 jedinice lokalne samouprave identificirano kao potpomognuto područje, odnosno nalaze se u one 4 prve skupine nerazvijenosti ispod prosjeka RH.
Ono što je bitno evo, konkretno i za sam grad Drniš, a to je da se sada radi preliminarna analiza sukladno toj metodologiji gdje smo već sada utvrdili da, ako zadržimo postojeću metodologiju ponovno neće doći do značajnih izmjena. Međutim, postoji mogućnost uvođenja novih pokazatelja koji bi uz ovih 6 pokazatelja koji govore o prosječnim izvorima prihoda, kretanju, općem kretanju stanovništva, starosnim i dobnim skupinama, po samim jedinice lokalne samouprave ili stopi obrazovanosti uveli nove elemente koji bi na jedan realniji način prikazali stvarno stanje po pojedinim jedinicama lokalne samouprave odnosno onoj minimalnoj razini komunalne opremljenosti, o čemu zapravo brine svaka jedinica lokalne samouprave.
Dakle, a ovdje bi uz komunalnu opremljenost uključili svakako i dostupnost primarne zdravstvene zaštite, a isto tako i predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja. Time bi dobili jednu realniju sliku. Svakako znači namjera Ministarstva regionalnog razvoja dobiti relevantne podatke i onda napraviti novo ocjenjivanje i izračun indeksa razvijenosti i razvrstavanje tako jedinica lokalne i regionalne samouprave. Dodatno, a sad je možda važno za spomenuti, vezano uz sam status potpomognutih područja, ono što je zapravo i vrlo važno za sve jedinice lokalne samouprave je korištenje i dostupnost sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, kako bi, naravno, postigle bolju kvalitetu u bolji stupanj razvoja.
Spomenio je naš predsjednik Vlade da smo na 113% ugovorenosti iz postojećeg programa do 2020. g., razlog toj većoj ugovorenosti su svakako i određeni broj ušteda po pitanju samih onih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava gdje korisnici ne realiziraju svoja sredstva po pitanju izvršenja svojih aktivnosti. Dalje, kada govorimo tu o korekcijama, one čine jedan manji iznos, a to je samo 1% i to je podatak u Ministarstvu regionalnog razvoja i dodatno, veliki projekti koji se sada moraju fazirati u novo razdoblje jer 2013. g. kada su predviđeni veliki projekti u operativnim programima, nije bila spremna kompletna dokumentacija kako bi Europska komisija odobrila sve projekte.
Dokumentacija dok se pripremila, dok je prošao proces provedbe i odluke o odabiru prema EK, ugovori su potpisani u kasnijim fazama i sada su u realizaciji.
Slijedom svega navedenog, dalje su se i nastavljaju se ugovarati projekti kako bismo dostigli 100% iskorištenost dostupnih europskih sredstava u programskom razdoblju do 2020. g., a nastavno na ovo što ste pitali za status potpomognutih područja, imamo odluku Vlade RH iz studenog prošle godine da se radi i 3. operativni program i to je integrirani teritorijalni operativni program, upravo kako bi naše županije, naši općine i gradove mogli još konkretnija i kvalitetnije sudjelovati u samoj izradi operativnih programa i korištenju sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom programskom razdoblju 2021.-2027.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Begonja.
Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem. Zadovoljan sam odgovorom poštovana ministrice. Samo jedna napomena. Ako i dalje ostane ovaj faktor stupnja obrazovanja osoba sa VSS per capita, da se ima u vidu da mladi iz ruralnih krajeva odlaze u velike gradove na studije, po završetku fakulteta najčešće ostaju u tim sredinama, a njihovi osobni dokumenti glede prebivališta, ostaju na starim adresama, što stvara nerealnu sliku odnosno mnogo drugačiju u naravi nego što zapravo i je. Hvala.
PDF
Učitavanje