Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Juričev-Martinčev, Branka, saziv: X, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
03.11.2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)

34. pitanje zastupnica Branka Juričev-Martinčev postavlja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče vlade, potpredsjedniče, uvaženi ministri, ministrice, gđo. Vučković.
U RH europskim bespovratnim sredstvima iz programa ruralnog razvoja od 2014.g. financirana je izgradnja i opremanje brojnih vrtića, dječjih igrališta, kulturnih vatrogasnih domova, nerazvrstanih cesta. Međutim, sve to u naseljima odnosno općinama i gradovima koji imaju manje od 5000 stanovnika.
Istovremeno imamo i programe kojim se financira uređenje urbanih područja poput Splita, Zadra, Šibenika, Dubrovnika.
Nadalje, uređenje i investiranje u male gradove, ratom pogođena područja kao što su Knin, Vukovar, Petrinja, Benkovac, a gradovi poput mojih Vodica koji broje više od 5000, a manje od 10 000 moraju za iste te investicije podizati kredite za izgradnju svojih vrtića i svojih društvenih objekata.
Moje pitanje je sada u vrijeme kada se dogovaraju i pregovaraju uvjeti za financiranje iz naredne financijske perspektive od 2021. do '27.g. da li će biti ispravljena nepravda prema takvim naseljima, gradovima i općinama i zašto uopće postoji ograničenje u dobivanju sredstava iz programa ruralnog razvoja od 5000 stanovnika, da li je to direktiva EU ili je to ispregovarano na štetu ovakvih naselja?
Da li se, znači u idućem programskom razdoblju to mijenja i da li će moći gradovi veći i općine odnosno naselja veći od 5000 stanovnika, a manji od 10 000 investirati i graditi svoje objekte bespovratnim europskim sredstvima? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Cijenjena gđo. zastupnice, programom ruralnog razvoja u okviru mjere 7 financirana su ulaganja u različite oblike lokalne i društvene infrastrukture koji ste neke spomenuli. Isto tako ulaganja u osnovne oblike komunalne infrastrukture, pri čemu posebno naglašavam ulaganje u nerazvrstane cesta i ulaganje u sustave vodoopskrbe i odvodnje tzv. manje sustave. Kao što ste i rekli, za dio takvih mjera bilo je predviđeno ograničenje naselja na maksimalno 5000 stanovnika odnosno 2000 stanovnika ako govorimo o sustavima vodoopskrbe i odvodnje. Nije riječ o direktivi, no riječ je o preporuci Eurostata koja tvrdi da razgraničenje lokalne infrastrukture u ruralnim sredinama treba poći od granice naselja 5000 stanovnika i gustoće stanovništva od 300 stanovnika, pa je slijedom vjerujem takve jedne preporuke i programirano u 2014.g. pri čemu su od 6765 naselja koliko Hrvatska broji, ostala iskrčena 70, ostalo iskrčeno 79 naselja koji u Hrvatskoj imaju preko 5000 stanovnika. Dakle 1,17% pri čemu u tih 1,17% doista živi više od 35% stanovnika RH.
Za slijedeće programsko razdoblje ova vlada ima odgovornost programirati na način da u okviru ruralnog razvoja, ali i u okviru drugih mehanizama od kojih ste neke spomenuli poput integriranih teritorijalnih ulaganja koji se financiraju iz drugog operativnog programa konkurentnosti i kohezija, ne dođe do jaza, ne dođe do tako razgraničenja programa u kojem će neke općine i gradovi ostati potpuno bez mogućnosti financiranja osnovne lokalne infrastrukture jer to ne smije biti …/Govornik se ne razumije/…
Tako da evo iako ne mogu potvrditi u ovom trenutku na koji način ćemo mi postaviti kriterije, mogu potvrdit da će to bit suradnja s predstavnicima JLS-a i da će razgraničenje bit takvo da nećete ostati bez potpore. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovana ministrice, evo ja apeliram na vas, na premijera, na čitavu vladu još jedanput da prilikom pregovaranja i dogovaranja uvjeta za financiranje iz naredne financijske perspektive ne zaboravite gradove, općine i naselja iznad 5000 stanovnika kako bi i oni mogli ostvariti svoja bespovratna sredstva za svoje projekte jer sad kad pogledamo npr. u okruženju grada Vodica sve su manje općine koje su uspjele bespovratnim sredstvima izgraditi ili grade vrtić. Imamo Grad Šibenik koji ima jedan program, Grad Knin koji ima drugi i samo smo mi u okruženju ostali na takav način i morali financirati izgradnju svog vrtića podižući kredit. Naravno da to našim građanima nije svejedno i prozivaju gradonačelnicu i upravo zašto nisu učinili isto kao i susjedni gradovi i općine.
Svi težimo ravnomjernom razvoju svih krajeva i za svaku je pohvalu što je upravo ova vlada uspjela osigurati sredstva za 200 novih vrtića iz Programa Ruralnog razvoja gdje je izdvojeno milijardu kuna i osigurano čak 7800 više mjesta u dječjim vrtićima, ukupno je Vlada iz drugih sredstava osigurala opremanje i uređenje 500 vrtića i možemo pohvaliti da Program Ruralnog razvoja je jedan od naših najuspješnijih programa. Može se naći na stranicama da do kraja kolovoza se povuklo i doznačeno čak 60% sredstava.
PDF