Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Miletić, Marin, saziv: X, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
03.11.2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)

27. pitanje zastupnik Marin Miletić postavlja ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani predsjedniče HS, g. Jandrokoviću, poštovani predsjedniče vlade, uvaženi ministri, kolegice, kolege.
Ministre Malenica, prije 2 tjedna 19. listopada završen je moratorij na ovrhe i njime su ponovno pokrenuti ovršni postupci koji su 6 mjeseci bili zaustavljeni.
Vi osobno i Vlada RH uvjeravali ste javnost da ste osigurali provođenje ovrha u 3 vala, a nikako odjednom. No, na terenu imamo posve drugačiju priču.
Kako su i sami javni bilježnici potvrdili, sve više vjerovnika i bilježnika se ne pridržava tih vaših neformalnih preporuka. Čuli smo čak i da vjerovnici prijete tužbama za naknadu štete ukoliko njihove ovrhe se zadržavaju bez zakonskog temelja.
Zato vas želim pitati, zbog čega provođenje ovrha u etapama niste pokušali urediti zakonom?
Kao pravnik i to doktor pravnih znanosti morali ste biti svjesni da neformalne preporuke i dogovori u stvari nikoga ne obvezuju, što sada vidimo konkretno na terenu.
Možete li kao ministar pravosuđa razumjeti da ste svojim javnim istupima i obećanjima o ovrhama u 3 vala u stvari doveli dužnike u zabludu što se tiče njihovih očekivanja kada će ovrha pokucati na vrata njihovih domova. Ljudi su, ministre, mislili da je to pitanje riješeno, a sada vidimo da uopće nije.
Jeste li svjesni koliko se ljudi ovih dana osjećaju prevareni poput jedne majke 4-ero djece Dade iz Rijeke i po tko zna koji put izigrani i od ove vlade?
Imaju li oni dužnici …/Upadica: Hvala vam/…pravo možda na naknadu štete …/Upadica: Hvala kolega Miletić/… jer je ministar pravosuđa obećanjima doveo ih u zabludu?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Malenica, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče, što se tiče problema s ovrhama, naime ova vlada zadnjih nekoliko dana, zadnjih nekoliko godina se suočava s problemom ovrha u hrvatskome društvu.
Ja bih istaknuo samo da smo u prošlom mandatu kroz izmjene dvaju zakonskih prijedloga, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama smanjili broj blokiranih građana za preko 100 000. Otpisali smo dugove manje od 10.000,00 kuna, a isto tako odblokirali smo račune građana kojima nije više od 3.g. bilo nikakvih aktivnosti i tu smo zapravo smanjili broj blokiranih građana za preko 100 000.
U zadnjih nekoliko mjeseci smo intenzivno vodili razgovore s predstavnicima i dužnika i vjerovnika i javnih bilježnika i kroz te razgovore smo zapravo i došli do dogovora sa Javnobilježničkom komorom da nakon 19. listopada dakle ide i naplata odnosno pokretanje ovršnih postupaka u 3. intervala. Istaknuo bih također, da sam ovršni postupak traje prosječno od 30 do 60 dana, tako da i ovrhe koje su pokrenute nakon toga intervala, dakle do samoga, za same provedbe ovrhe, novčanim sredstvima će doći za 30 do 60 dana i nekakva je procjena da će ukupno do kraja godine oko 50 tisuća ovršnih prijedloga biti, odnosno ovršnih postupaka biti realizirano.
Svakodnevno komuniciram sa predsjednicom Javnobilježničke komore, vezano za postupanje javnih bilježnika i ona je u tim razgovorima koji su prethodili prekidu moratorija i jasno istaknula i oni su zapravo na svojim tijelima proveli raspravu i dali jasnu garanciju da će se provoditi ovrhe u 3 intervala i ono zapravo što sam htio reći da Javnobilježnička komora, odnosno predsjednica da jamči zapravo da javni bilježnici se poštuju. Ja mogu razumjeti da postoje određene, da postoje određene situacije u praksi, međutim, preporuka i mene kao ministra i dogovor sa Javnobilježničkom komorom, ali i preporuka koje su, koje je Javnobilježnička komora usvojila na svojim tijelima, išla je dakle u smjeru 3 intervala.
Istaknuo bih također, evo, prošli tjedan je završila rasprava odnosno javno savjetovanje za izmjene i dopune Ovršnoga zakona gdje zapravo Vlada nastavlja uvođenjem određenih socijalnih komponenata i brigu dakle i za dužnike i za vjerovnike. Dakle, digitalizira se čitav postupak, smanjuju se troškovi, dakle, izglasavanjem toga zakona i donošenjem pravilnika znatno će se smanjiti javnobilježnički troškovi, zaštitit će se određene, određena primanja, božićnica, uskrsnica, regres, povećali smo iznos za iznos duga koji se može provoditi ovrha nad nekretnina i to je zapravo samo jedan slijed aktivnosti koje je Vlada već započela u prošlom mandatu kada je povećala iznos plaće koji se može ovršiti sa 2/3 na 3/4, kada je utvrdila da se jedina nekretnina ne može prodati u ovršnome postupku. Tako da vjerujem da ćemo kroz izmjene odnosno izglasavanje izmjena i dopuna ovršnoga postupka, ali i pripreme na jednom cjelovitom rješenju kroz novi Ovršni zakon, dakle i riješiti problem ovršenih građana.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani ministre Malenica, vaš odgovor, kao i vaše preporuke meni osobno zvuče kao pranje ruku od odgovornosti. Ali, drago mi je da ste spomenuli prijedlog izmjene Ovršnog zakona, evo, imam ga ovdje ispred sebe, pročitao sam taj uradak, pa budimo otvoreni. Glavni cilj toga zakona je ustvari pod svaku cijenu zadržati javne bilježnike u ovršnom sustavu. Otkad je sud EU utvrdio da javni bilježnici ne mogu se smatrati sudom u smislu europskog prava, vaše ministarstvo pokušava na sve načine bilježnike prikazati kao sud.
Drago mi je da dok god o tome raspravljamo, tu je s nama i hrvatski premijer koji je po struci pravnik jer želim da svi čuju što stoji u tom vašem prijedlogu. Hrvatska javnosti, citiram. Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe sa prebivalištem ili sjedištem izvan RH, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.
Da objasnimo, vi kao ministar pravosuđa predlažete da ovrhe za istu, identičnu stvar protiv dužnika koji imaju prebivalište u Hrvatskoj provode javni bilježnici, a ako dužnik ima prebivalište izvan RH, e onda su za to nadležni sudovi.
Kao doktor pravnih znanosti koji je praktički doktorirao na temu izvršenja i ovrha, mislite da je to ustavno prihvatljivo da strance tretirate povoljnije od ljudi i pravnih osoba u Hrvatskoj? Ministre, uz dužno poštovanje, ne može me zadovoljiti takav odgovor i tražit ću od vas pismeno očitovanje.
PDF