Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Reiner, Željko, saziv: X, sjednica: 4

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
03.11.2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo dalje, sada će potpredsjednik HS Željko Reiner uputiti pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu, izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovani g. ministre, pa nekako u posljednje vrijeme neki mediji, neki pojedinci, neke stranke postavljaju pitanje o spremnosti hrvatskog bolničkog sustava za novim val epidemije kojem svjedočimo upravo.
U pravilu su to oni isti koji su tvrdili da prilikom prošlog vala da covid zapravo nije ozbiljniji od gripe ili karijesa, da je to obmana, izmišljotina, da bi se opravdalo ograničenje ljudskih prava, bagatelizirali su tu epidemiju govoreći da je HDZ organizirao izbore u srpnju jer je dobro stajao u anketama, a da u jesen zapravo uopće epidemije neće biti, itd., itd. Oni sada, ti isti u pravilu stvaraju pak paniku, dramu, tvrde da se radi o katastrofi, zazivaju policijski sat i slično.
Možete li nam odgovoriti, imamo li za ovaj trenutak epidemije dovoljno bolnica, dovoljno kreveta, dovoljno bolesnički, dovoljno opreme, poglavito respiratora i dovoljno medicinskog osoblja da se nosimo sa ovom realnom i stvarnom pošasti? Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre odgovor.

Beroš, Vili (HDZ)

Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani g. saborski zastupniče, da hrvatski zdravstveni sustav, poglavito bolnički kontinuirano i uspješno do sada se prilagođava i mislim da u ovom trenutku može odgovoriti ovom stupnju epidemije. Naime, kao što to navodimo, 20 000 je kreveta, bolničkih kreveta u zdravstvenom sustavu od čega 14460 akutnih, isto tako imamo i intenzivnih preko 1450. Specijalista također imamo u relativno dovoljnom broju, međutim treba pri tome uzeti naravno u obzir da se oni i razboljevaju tijekom obavljanja svoje dužnosti. Tako infektologa imamo preko 1190, internista 1439, anesteziologa i intezivista imamo 915, te pulmologa 182. To su kadrovi koji su nam u ovom trenutku na raspolaganju i nastojimo ih putem odluke o mobilizaciji preraspodijeliti da bi odgovorili na situaciju koja je u ovom trenutku.
Međutim, isto tako moramo sagledati i brojeve koji su neumitni, matematika je tu vrlo jasna, mi ukoliko imamo 2500 novozaraženih na dan, te ukoliko predviđamo da ćemo ih hospitalizirati 10 u jednom lošijem scenariju posto, a 7,5% u optimalnom scenariju, onda možemo sagledati dakle da za 10 dana hospitalizacije tih 250 bolesnika dnevno ćemo trebati 3750 kreveta. Ukoliko vrijeme hospitalizacije se produži zbog težine bolesti čak i 5000 kreveta. Mi te krevete imamo, drugo je pitanje kako su oni raspoređeni. Upravo zato smo nastojali prilagoditi strategiju koju imamo odgovoru na te izazove i centralizirati te bolesnike.
Zašto ih centralizirati?
Upravo zato da bolesnici sa Covid-19 ne uđu u sve zdravstvene ustanove i na taj način doprinosu širenju bolesti unutar zdravstvenog sustava. To bi jako loše djelovalo na uobičajenu zdravstvenu zaštitu koja se mora nastaviti pružati.
Stoga smo formirali primarne respiratorne intezivističke centre u sva 4 najveća grada u RH. U Dubravi bi takav centar, u Zagrebu bi trebao biti u Dubravi gdje bi se koncentrirali oni najteži bolesnici od Covid-19.
Isto tako razradili smo scenarije u svakoj od regija za srednje teške bolesnike i za lake bolesnike. Pripremamo se na znatno veće brojke i to je potrebno znati i napravit ćemo sve da u okviru datih okolnosti sa kadrom kojim sad raspolažemo odgovorimo na ove izazove.
Ono što je činjenica, kao što sam već i rekao, da se liječnici razbolijevaju tijekom obavljanja svojih radnih dužnosti, svakodnevno imamo novozaražene i one koji su u samoizolaciji. Međutim, isto tako imamo i one koji su se oporavili od ove bolesti i oni nam predstavljaju tu snagu na kojoj ćemo poglavito temeljiti promišljanje o budućnosti.
Mislim da su veliki izazovi pred nama, međutim dat ćemo sve u okviru zdravstvenog sustava da se prilagodimo, da se brzo transformiramo kao što smo to već jednom proljetos napravili kad je ta transformacija išla u oba smjera i restrikcije isto tako liberalizacije, sada idemo ka centraliziranju kadrova i smještajnih kapaciteta i vjerujem da ćemo uspjeti odgovoriti na adekvatan način.
Želio bi samo reći slijedeće, prozivaju nas da u ovom trenutku nemamo recimo 300 respiratora što nam je plan imati u Dubravi. Nijedna zemlja te respiratore od njih 250-300 nema u nekom skladištu spremne za nekakvu ugrozu. Mi ih imamo, al su one u sistemu i planski radimo sve da ih povučemo kada potreba u Dubravi ili negdje drugdje bude aktualna jer povlačenjem tih respiratora neko će negdje prestat operirat hladan program. Dakle, balansiramo …/Upadica: Hvala vam/… sve te mjere i nastojimo naći najbolji odgovor. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite očitovanje.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala vam lijepa na vrlo jasnom odgovoru.
Međutim, imam potrebu reći nešto s obzirom da se govorilo o dugovima zdravstva i o funkcioniranju zdravstva.
Mislim da je vrlo važno jasno reći da naše zdravstvo odlično funkcionira i funkcioniralo je, a vjerujem da će i u budućnosti i prvenstveno to zahvaljujući liječnicima, sestrama i svom zdravstvenom osoblju.
Činjenica je jedna da Hrvatska sukladno svojim mogućnostima izdvaja manje od 7% BDP-a za zdravstvo. Prosjek država EU je otprilike 9,8% bruto nacionalnog dohotka, Francuska, Njemačka i Švedska recimo više od 11% izdvajaju, Austrija s kojom se volimo uspoređivati, Nizozemska i Danska izdvajaju iznad 10% bruto nacionalnog dohotka. To je naravno relativna mjera, apsolutnim mjerama zemlje EU izdvajaju 2, 3, 4 pa i 5 puta u EUR-ima po stanovniku više nego Hrvatska. I onda mi je nejasno da uz ovu razinu zdravstvene zaštite, uz ovu dostupnost zdravstvene zaštite koju mi imamo, a koja je na vrlo visokoj razini, ne 3, 4 ili 5 puta slabija od ovih zemalja se ljudi čude kako to da najedanput postoje dugovi. 25% sredstava daje se za lijekove, pa čemu se onda čudimo.
Hvala lijepo.
PDF