Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Fonogram zastupničkog pitanja
Grba-Bujević, Maja, saziv: X, sjednica: 3
PDF
Povratak
-
Aktualno prijepodne
16.09.2020.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Šesto pitanje poštovana kolegica Maja Grba Bujević, postavlja ministru zdravstva Viliju Berošu.
Izvolite.
Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, premijeru, potpredsjednici i ministrice i ministri.
Postavila bih pitanje prof. Viliju Berošu. Pandemija uzrokovana novim korona virusom zahtijevala je kao što i danas u konačnici zahtijeva složen odgovor, multidisciplinaran i stručan pristupa, a pred sve zdravstvene radnike kao i zdravstveni sustav najveće izazove brzog donošenja odluka sa ciljem spašavanja života ljudi i zdravlja.
Pravodobnom reakcijom koju je zdravstveni sustav proizveo u pripremi, prevenciji, pripravnosti i odgovoru na ovu kriznu situaciju geografski malu RH stavili ste uz bok zbog svjetskih sila koje su imale adekvatan odgovor na ovu noćnu moru.
U borbi protiv ove epidemije nije bilo propisanih smjernica, a nije bilo ni mogućih scenarija unaprijed definiranih s obzirom da nas je virus iz dana u dan sve više iznenađivao. Jedan od velikih izazova je bila potreba, a i danas je moguća da se zbrine veliki broj životno ugroženih ljudi čiji životi ovise o niti, stoga su ispod radara malo prošle izvrsna priča o primarnim intenzivističko-respiratornim centrima koji nisu imale puno zemalja.
Stoga vas molim da malo pojasnite čemu služe ti centri, kako su oni uopće nastali i jesu li ti primarno intenzivističko-respiratornim centri ispunili svoju ulogu?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Beroš, Vili (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana gospođo saborska zastupnice.
Potpunost ste u pravu. U udžbenicima nije pisalo kako odgovoriti na ovu ugrozu i moram reći da smo učili i prilagođavali se u hodu. Naime, razvojem epidemije još u Kini bili smo svjesni da se ista može prenijeti u Europu i vrlo rano je aktiviran krizni stožer Ministarstva zdravstva i počeli smo promišljati kako odgovoriti na tu ugrozu.
U početku mislili smo da će biti dovoljno angažirate određene kapacitete pojedinih zdravstvenih ustanova, prilagoditi ih liječenju bolesnika COVID pozitivnih i isto tako respiratorno ugroženih i da će to biti način odgovora. Međutim, gledajući težinu kliničke slike, broj oboljelih i nažalost broj umrlih, poglavito u susjednoj Italiji uvidjeli smo dva osnovna elementa koja su krizna za adekvatan odgovor, a to je preopterećenost zdravstvenog sustava i rani ulaz virusa u bolnice znači u zdravstvene ustanove.
Pokušavajući naći odgovor na ta dva velika izazova, formirali smo strategiju koja je naša originalna o potrebi formiranja primarnih intenzivističko-respiratornih centara za liječenje najtežih oboljelih, ali isto tako ukoliko bi broj oboljelih, a koji nisu životno ugroženi i nemaju težu kliničku sliku porastao pripremili smo i sekundarne centre. Vrlo rano smo uvidjeli da Klinika za infektivne bolesti koja je podnijela glavni teret i nosi ga i danas u borbi protiv COVID-19 epidemije nije dovoljna svojom veličinom ni brojem respiratora, imaju samo od 38 do 40 stoga smo planirali kako to napraviti.
S obzirom na geografski oblik „Lijepe naše“ odlučili smo se da u svakom od velikih gradova regionalno osnujemo te primarne intenzivističko-respiratorne centre, tako su oni formirani u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku naravno uz takav centar u Klinici za infektivne bolesti.
Angažirali smo sve moguće kapacitete, izbrojali smo koliko u RH ima respiratora, koliko stacionarnih, koliko transportnih i pokušali smo se organizirati čim je bolje da bi odgovorili na eventualni porasta broja oboljelih, poglavito teško oboljelih.
U Zagrebu smo se iz niz specifičnih okolnosti, o kojima sada neću govoriti jel je to više stručno infrastrukturno pitanje odlučili smo se pretvoriti dio KBC Dubrava u primarno intenzivistički centar sa mogućnošću instalacije 250 respiratora s time da smo, i na tome iskazujem zahvalnost HV-u i još podigli ekspedicijski kamp HV-a u blizini Dubrave i instalirali instalacije koje omogućuju primjenu kisika, ne respiratora, ali primjenu kisika što je vrlo važno u tim uvjetima. Dakle, to je bio naš odgovor, mislim da je bio adekvatan. Srećom nismo koristili te kapacitete, međutim mogu reći da je preko 1200 bolesnika bilo liječeno u primarno intenzivističko respiratornim centrima, preko 150 na respiratorima i 170 ih je nažalost egzitiralo i mislim da su ti centri u ovom trenutku opravdali svoju svrhu, ali isto tako moramo znati da je budućnost i jesen neizvjesna, prema tome držimo u pripremi čitavo vrijeme te kapacitete. Naravno oni su bili u trenutku, u lipnju kad su brojevi novo zaraženih bili manji, bili su smanjeni, zbog turizma smo određene kapacitete ipak u priobalju zadržali, ali smo u svakom trenutku spremni i sposobni ponovno aktivirati ako će doći do takve situacije.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.
Grba-Bujević, Maja (HDZ)
Poštovani g. ministre, najljepše vam se zahvaljujem na odgovoru.
Meni kao liječniku te struke je itekako važan vaš odgovor zato što je to zapravo primjer najbolji na koji ste na jedno mjesto stavili sve znanje, struku, vještine, u konačnici i zaštitu opremu koja je u takvim centrima posebne vrste i na taj način ste zapravo proveli nadzor nad cijelim sustavom zbrinjavanja zaista kritično oboljelih ljudi. Brojevi liječenih ljudi u tim centrima itekako dovoljno govore, a i smrtnost nije velika za razliku od znatnog broja centara koji su odnosno zemalja koje su radili na drugačiji način.
Stoga ja mislim da je bilo vrijedno spomenuti ovo na ovoj sjednici kako bi šira javnost dobila informaciju o tako jednom specifičnom načinu na koji je Hrvatska odgovorila na najteže pacijente i nadam se da ćemo te centre što manje koristiti u budućnosti, makar mi je drago da ste ih ostavili u funkciji u ovakvoj u kakvoj je danas. Hvala vam najljepša.
PDF
Učitavanje