Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Čuraj, Stjepan, saziv: IX, sjednica: 14

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
18.09.2019.

Jandroković, Gordan (HDZ)

29. pitanje je poštovani kolega Stjepan Čuraj koji pitanje postavlja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.

Čuraj, Stjepan (HNS)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče Sabora.
Poštovana ministrice, danas smo čuli jedan dio, samo jedan mali dio vašega ukupnoga rada i mislim da nakon svih napora i onoga postignutoga, bez obzira što to možda nekima odgovaralo ili ne i što smo to baš odnosno vi i mi, svi zajedno uspjeli napraviti, kada govorimo o svim osiguranim sredstvima i za razvoj i reforme, prije svega i za nabavku opreme i za modernizaciju i oko milijardu kuna za strukovnu, milijardu kuna za opremanje koje se ulaže u znanost. Zanima me kada govorimo i o znanosti u onoj najvišoj instanci, a mi moramo znati da sve to što radimo ima jedan jedini cilj, a to je uskladiti obrazovanje sa tržištem rada. To je osnovni cilj, proizvoditi ljude koji znaju, koji mogu, koji sutra će dodati onu vrijednost dodanu vrijednost na tržištu rada. Tu neizostavno moraju biti uključeni sva sveučilišta odnosno sva tijela visokog obrazovanja.
Sukladno tome, što se tiče financiranja, programski ugovori koji se upravo odnose na financiranje visokog obrazovanja i znanosti koji su u ovom mandatu napravljeni da se uređuju u odnosu na konkretne rezultate, prema informacijama su do sada potpisali mislim sva veleučilišta, svi instituti i dva sveučilišta. Što je sa preostala dva? Jer mislim kao što sam rekao da je izuzetno bitno da njih ne izostavimo iz ove priče jel ona je sve dio jedne te iste priče, jednog te istog cilja, a to je dobiti mlade ljude, spremne na ulazak u tržište rada i da budu tu konkurentni, a da ne budu samo kućica u Zavodu za zapošljavanje.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministrice, odgovor.

Divjak, Blaženka

Hvala vam gospodine predsjedniče.
Hvala vam gospodine uvaženi zastupniče na pitanju vezano uz programske ugovore. Programski ugovori su mehanizam koji se koristi u svim razvijenim državama, sustavima u kojima je znanost i visoko obrazovanje postavljeno tako da je pokretač razvoja u gospodarstvu, u društvu, a naravno i svim onim znanstvenim iskoracima koji su važni da se to ostvari.
U tom kontekstu to je važno i zbog toga što s jedne strane osigurava prepoznavanje strateških ciljeva, strateških ciljeva koji su na razini države, na razini Vlade, a s druge strane osigurava visokim učilištima i sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima stabilno financiranje. Na tragu toga je bila i odluka Vlade iz rujna prošle godine koja je eksplicirala tri cilja koja se stavljaju pred visoka učilišta i osigurala i stabilno i to je bitno istaknuti povećano financiranje. To je oko 20% više sredstava u kategoriji programskih ugovora i svemu onome što obuhvaćaju programski ugovori s obzirom na prethodno razdoblje. 20% je puno, znači to je na razini države između, razini godine, između 430 i 460 milijuna kuna.
Što se tiče samih ciljeva koji su istaknuti, ja ću ih ponoviti zato jer mislim da su važni i da je važno da razumijemo taj cijeli kontekst. Znači jedno je relevantnost, to je ono o čemu ste vi govorili, znači relevantnost visokog obrazovanja s obzirom na potrebe tržišta rada, ali i buduće predmnijevanje budućih potreba tržišta rada, ali i razvoj društva općenito što znači da osim STEM spektra studijskih programa i istraživanja govorimo jednako tako o društveno humanističkim znanostima i uključivanju i umjetničkog stvaralaštva.
Drugo je, znači se odnosi na izvrsnost, izvrsnost u znanosti koja mora biti i međunarodno usporediva i relevantna, jedino na taj način uspjet ćemo ostvariti ono o čemu govorimo, a to je i industrija koja se temelji na inovacijama i naravno, vrijeme 4. industrijske revoluciju, to je i te kako važno da dobijemo industriju s tom dodanom vrijednosti.
I 3. cilj, to je znanost i visoko obrazovanje kao pokretač društvenih i gospodarskih promjena. Kao pokretač, ne kao netko tko slijedi nego kao pokreće i u tom smislu je relevantno pitanje kako i na koji način sveučilišta vide ovakav način ugovaranja s obzirom da je on uobičajen i jedini instrument koji koriste razvijene države u tome smislu.
U tom okviru se, naravno, osiguravanja i subvencije za sve redovite studente koji potpadaju pod odluku koju je Vlada donijela. Dakle, to su redoviti studenti koji upisuju 1. godinu i naravno svi oni koji su ostvarili više od 55 ECTS-a u višim godinama. U pravu ste, svi su znanstveni instituti potpisali ugovore. Sva su veleučilišta potpisala ugovore od 8 javnih sveučilišta, 2 su potpisala ugovore, 5 ih je završilo proces pregovaranja, ali još uvijek nisu dakle pristupili potpisivanju i jedno sveučilište nije uopće pristupilo procesu pregovaranja. Naravno, kada govorimo sveučilište, moramo respektirati njihovu poziciju koja je Ustavom zajamčena u smislu autonomije koja podrazumijeva, prije svega autonomiju znanstvenog istraživanja, umjetničkog stvaralaštva, ali svaka autonomija podrazumijeva i odgovornosti i u tom smislu, ja sam sigurna da ćemo u dogledno vrijeme dobiti pozitivne odgovore sa sveučilišta koja još uvijek nisu potpisala programske ugovore, a nisu eksplicirala koji su tome razlozi jer bez njihovog angažmana teško da ćemo uspjeti u vrijeme .../Upadica: Hvala./... koje zahtijeva znanosti i istraživanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Očitovanje, izvolite.

Čuraj, Stjepan (HNS)

Zahvaljujem puno na odgovoru. Dakle, mislim da apsolutno još u ovih ostalih 6 sveučilišta, nadam se da hoće i da će pristupiti i potpisivanju i uključiti se na taj način u bolju budućnost naše djece, naših ljudi i svega onoga što obrazovni sustav, a kao vrhuška tog obrazovnog sustava moraju biti obrazovanje i znanost jer tu moramo tražiti konkurentnost, tu moramo tražiti našu nišu, da li je to kroz razne industrije, ali tu je ono gdje možemo i di ja osobno, vidim budućnost ove zemlje.
Puno se toga napravilo, što god netko rekao, manje dobro, više dobro, ne može se osporiti činjenica da u zadnjih 2 godine se napravilo nešto što smo svi govorili da treba raditi, što smo svi govorili da treba. Naravno, mogu razumjeti političke zamjerke, koje mogu biti u jednu ruku i onako, neke motivirane i osobnim nekim frustracijama, ali to je sve politička arena. Ono što ostaje iza je ono što se gleda i ono što je bitno.
Bitno je su milijarde u obrazovanje, u strukovne škole, bitne su, govorimo samo o EU sredstvima, milijarde u opremanje znanstvenih centara, stotine milijuna upravo za reforme, sve iz vanjskih centara, dakle to kad razložimo na naše sve učenike, milijun i pol kuna za svaku školu, to ispada preko 10 tisuća kuna po svakom sudioniku obrazovnog sustava u Hrvatskoj, ako sam ja uspio to dobro iznuditi. Svakom. To je ono što je naš posao i to je ono što je nepobitno.
Zato, nadam se da će i ovaj dio što se tiče visokog obrazovanja i znanosti krenuti jer mi zbilja znamo svi kad govorimo da proizvodimo ljude za burzu rada, ne znam koliko ekonomista, koliko pravnika, iako ja jesam i jedno i drugo, treba nama zbilja ono što tržište traži.
Zahvaljujem.
PDF