Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 12

PDF

17

  • Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321
22.09.2026.

Glasovac, Sabina (SDP)
A mi prelazimo na posljednju točku današnjeg dnevnog reda. To je

- Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploatacije energetskih georesursa, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti, odnosno podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Sa nama je ministar gospodarstva gospodin Ante Šušnjar i evo izvolite uzmite riječ.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred vama je Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa. Prijedlog zakona bio je predmet rasprave u prvom čitanju tijekom kojeg su iznesena brojna konstruktivna mišljenja, prijedlozi, primjedbe zastupnika nadležnih saborskih odbora i stručne javnosti.
Zahvaljujem svim koji su svojim prijedlozima pridonijeli doradi zakonskog teksta. Osnovni koncept zakona nije mijenjan. I dalje je riječ o cjelovitoj zakonodavnoj reformi kojom se po prvi puta uspostavlja jedinstven i sveobuhvatan pravni okvir za uspostavljanje energetskih georesursa, upravljanje energetskim georesursima.
Zakonom su obuhvaćeni ugljikovodici, geotermalne vode u energetske svrhe, geološke formacije za skladištenje i utiskivanje ugljikova dioksida i plinova, te drugi energetski georesursi čime se osigurava cjeloviti pristup upravljanju podzemnim energetskim potencijalima Republike Hrvatske.
Predloženi zakon predstavlja iskorak u procesu energetske tranzicije, te stvara preduvjete za novi investicijski ciklus u energetskom sektoru. Umjesto dosadašnjeg parcijalnog normativnog uređenja uvode se jedinstvena pravila, veća pravna sigurnost i predvidljivost za investitore, te fleksibilniji modeli ulaganja prilagođeni različitim vrstama projekata i interesima Republike Hrvatske. Zakonom se stvaraju preduvjeti za učinkovitije upravljanje vlastitim energetskim georesursima, ubrzavaju se administrativni postupci, uvode fleksibilniji modeli dodjele prava na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, omogućuje ponovna uporaba postojeće naftno-rudarske infrastrukture, pojednostavljuju se uvjeti za razvoj geotermalnih projekata. Također, uređuje se aktivnija uloga države u razvoj energetskih projekata, te dodatno razvija regulatorni okvir za geološko skladištenje ugljikova dioksida.
Nakon provedene rasprave u prvom čitanju konačni prijedlog zakona dodatno je unaprijeđen nomotehničkim, terminološkim i sadržajnim doradama pojedinih odredbi, te preciznijim pojedinim zakonskim rješenjima radi veće pravne sigurnosti. Dodatno je razjašnjeno u kojim se slučajevima provodi nadmetanje za izdavanje dozvole za eksploataciju energetskih georesursa, razrađen je postupak prijenosa prava i obveza iz dozvola i ugovora te ostvarivanju prava prvenstva Republike Hrvatske radi jasnijeg uređenja samog postupka.
Otklonjena je neusklađenost koja je onemogućava proširenje eksploatacijskog polja geotermalnih voda u slučajevima kada je isto područje bilo obuhvaćeno dozvolom za drugi energetski georesurs. Nadalje, jasnije su definirani uvjeti za izmjenu i ukidanje dozvole za geološko skladištenje ugljikova dioksida kako bi se uklonila mogućnost različitog tumačenja diskrecijskih ovlasti nadležnih tijela.
Tijekom rasprave u Hrvatskom saboru prihvaćeni su i određeni prijedlozi. Prvim je propisana obvezna izrada donošenja Nacionalnog plana sanacije umjesto mogućnosti njegova donošenja, znači sada imamo obligator. Drugim je brisana odredba kojom je bilo ograničeno razdoblje u kojem Republika Hrvatska nakon prijenosa odgovornosti za geološko skladištenje ugljikova dioksida može od prethodnog investitora zahtijevati naknadu troškova nastalih njegovim postupanjem čime je predmetna odredba u cijelosti usklađena sa direktivom EU, te su dodatno ojačani mehanizmi zaštite javnog interesa, tj. ova odredba uklanja određeni rok, vrijedi neograničeno da se mogu potraživati ti iznosi od investitora.
Također, uvedena je mogućnost da Republika Hrvatska iznimno preuzme provedbu sanacije u cijelosti ili djelimično kada je to nužno radi zaštite nacionalnih interesa, sigurnosti opskrbe energijom, ljudi, imovine ili okoliša, vraćanje zemljišta u prvobitno stanje i dalje ostaje primarna obveza investitora, a država može intervenirati samo u iznimnim slučajevima kada je riječ o zaštiti nacionalnih interesa. Nadalje, Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora, prihvatio je prijedlog zakona bez primjedbi dok su primjedbe Odbora za zakonodavstvo u cijelosti prihvaćene i ugrađene u konačni prijedlog zakona. Poštovane zastupnice i zastupnici, konačni prijedlog zakona predstavlja suvremen i cjelovit regulatorni okvir kojim se RH priprema za izazove energetske tranzicije, jačanje sigurnosti opskrbe energijom te stvaraju uvjeti za učinkovitije korištenje domaćih energetskih georesursa uz očuvanje visokih standarda zaštite okoliša, prirode i sigurnosti. Stoga vas pozivam da podržite Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesura. Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam gospodine ministre. Sad ćemo preći na replike, 3 su. Kolega Vukušić je već spreman.
…/Upadica: Čekam da ministar sjedne./…
Evo ga, stvorili su se uvjeti za repliciranje, izvolite kolega.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjednice. Gospodine ministre, dakle i u prvom čitanju smo skrenuli pozornost na kontrolu odnosno odlučivanje u nekim stavkama u ovom zakonu. Dakle sam zakon u definicijama u čl. 6 naknadu određuje kao davanje čiju visinu i vrstu utvrđuje uredbom Vlada. Ta ista logika provlači se kroz cijeli tekst. Kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja pozivaju se na minimalni iznos propisa uredbom iz 46 ovoga zakona, a i sam sadržaj ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika izričito predviđa da se utvrđivanje iznosa novčanih naknada i obaveza plaćanja, određuje u skladu s uredbom iz čl. 46. ovoga zakona. Dakle i u konačnom prijedlogu kojeg ste nam sad dali visinu naknada za nacionalno bogatstvo koje pripada svim građanima RH i dalje određuje izvršna vlast uredbom, a ne Hrvatski sabor zakonom ili barem odlukom koja prolazi kroz saborsku proceduru, a recite mi ili bolje rečeno objasnite nam zašto mislite da je to bolje …/Upadica Glasovac: Hvala./… da to radi Vlada uredbom, a ne ovaj visoki dom zakonom. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem poštovani zastupniče Vukušić. Mi kao i cijela Europa imamo ovako uređen ovaj postupak i to je sukladno europskim pravilima, međutim i to je dio izvršne, dio posla izvršne vlasti, a sve u svrhu kako bi operativno što ekspeditivnije mogli koristiti te resurse i omogućiti i energetsku tranziciju i realizaciju projekata za koju smo često puta pa i u ovom domu čuli kritike da idu presporo. Znači ovi propisi, to je i prije bilo tako i nastavlja se, međutim mi smo ih poboljšali u tim i uredbama i ovim propisima imamo podjelu pridobivenih georesursa, više nemamo onaj tzv. royality koji je bio puno, puno niži nego sada dijelimo pridobivene georesurse i njihovim unovčavanjem se doznačuju sredstva u državni proračun.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Slijedeća replika zastupnica Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani ministre spomenuli ste geotermalne projekte i ja ću vam skrenuti pažnju na jedan od njih. To je prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj Velika 1 kod Bjelovara znači Velika Ciglena, ne proizvodi od 20. svibnja 2023. godine. Ovaj zakon sam po sebi u čl. 114 kaže da se prekid dulji od 180 dana smatra trajnom obustavom, a u čl. 6 da je bušotina koja ne radi 12 mjeseci neaktivna, a ove bušotine u Velikoj Cigleni ne rade preko 40 mjeseci pa ću vam postaviti 3 kratka pitanja. Što je ministarstvo po važećem zakonu poduzelo od 2023. do danas po pitanju ove elektrane? Drugo, tko je danas nositelj ugovora o eksploataciji polja u Velikoj Cigleni i treće, je li prijenos elektrane '21. koje je kasnije sud poništio, dobilo suglasnost ministarstva? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem uvažena zastupnice Sokolić. To je prva geotermalna elektrana u RH koja je proizvodila električnu energiju uz sve propisane dozvole koja je dobila od nadležnih tijela, međutim tamo je došlo do poremećaja u odnosima u partnerima u, u trgovačkom društvu. Završilo je sudskim sporovima privremenim zaustavljanjem elektrane. Na kraju što je ministarstvo napravilo? Zaštitilo interese RH i očuvalo pravnu sigurnost. Mi ne možemo na ovaj način intervenirati u privatnu imovinu, tamo se vrše određena održavanja, određene radnje. Ti sporovi su gotovi. Prikupili smo rente koje su bile na posebnom računu u HROTE-u, naplatili ono što, sve što pripada državi kao naknada i omogućili daljnji nastavak tj. operativno proizvodnju električne energije na toj elektrani kada za to uspostavi uvjeti, a trenutno se vrše radnje …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… kako bi se elektrana upalila ponovno. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. I posljednja replika zastupniče Kaniški izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani ministre nakon prvog čitanja provedene su nomotehničke ali i sadržajne dorade prijedloga zakona. Prije svega otklonjena je prepreka za učinkovitije korištenje različitih energetskih georesursa na istom prostoru što je za svaku pohvalu, precizirani su uvjeti za izvanredno ukidanje dozvole za geološko skladištenje ugljikovog dioksida, obvezan je nacionalni plan sanacije i omogućeno je u opravdanim slučajevima intervencija države u provedbi sanacije. Imate li možda kakvih povratnih informacija sa terena da li je to već sada negdje nužno? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem gospodine Kaniški i uvaženi zastupniče na vašem pitanju. Da, upravo zbog informacija sa terena, zbog trendova, zbog načina istraživanja georesursa koji su, koji se primjenjuju u modernom svijetu smo išli u ove izmjene i dopune zakona kako bi omogućili sve ove procese jer kada se daje dozvola za istraživanje mi prilično možemo istražite te da kažem tako zemljinu koru i ono što se nalazi u njoj od akvifera, plina, nafte ali i kada se ide u realizaciju tih projekata dođe do spoznaja koje nismo mogli utvrditi istraživanjem i onda smo ovim zakonom omogućili da možemo omogućiti korištenje i takvih georesursa uz davanje adekvatnih dozvola nadležnih tijela.
Znači ovaj zakon je cjelovito izrađen u sukladnosti sa svim najboljim svjetskim praksama u konzultaciji sa strukom, ali i sa …
…/Upadica Sabina Glasovac: Vrijeme./…
… znanstvenom zajednicom koja se bavi ovim poljima.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I nema više replika. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne vidim, otvaram raspravu.
Zastupnik Kaniški će uzeti riječ u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovana predsjedavajuća, poštovani gospodine ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici, raspravljamo o konačnom prijedlogu zakona koji je važan za sadašnjost ali još i više za energetsku budućnost RH.
Zašto? Zato što ovim zakonom prvi put na cjelovit način uređujemo područje koje je posljednjih godina doživjelo snažan tehnološki i razvojni iskorak. Više ne govorimo samo o klasičnom istraživanju te eksploataciji nafte i plina. Govorimo o geotermalnim vodama u energetske svrhe, o podzemnom skladištenju plina, o geološkim formacijama za skladištenje i utiskivanje ugljikova dioksida ali i o drugim energetskim georesursima. Dakle, govorimo o resursima koji će imati sve važniju ulogu u hrvatskom energetskom sustavu, u energetskoj sigurnosti ali i procesu dekarbonizacije gospodarstva.
Konačni prijedlog zakona upravo zato predstavlja važan korak prema suvremenijem i cjelovitijem upravljanju energetskim potencijalima RH. Prvo što želim istaknuti jest pravna sigurnost. Dosadašnji zakonodavni okvir više nije mogao u dovoljnoj mjeri odgovoriti na sve izazove suvremenih energetskih projekata zato je potrebno imati suvremen, cjelovit i predvidiv zakonodavni okvir. Ovim se zakonom upravo to nastoji postići. Uspostavlja se jedinstveni okvir za upravljanje različitim energetskim georesursima, pojednostavljuju i ubrzavaju upravni postupci, uvode fleksibilniji modeli istraživanja i same eksploatacije, stvaraju uvjeti za razvoj novih projekata te uređuje mogućnost učinkovitijeg korištenja postojeće infrastrukture. Istodobno se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa pravnom stečevinom EU.
Drugo, ovaj zakon otvara dodatan prostor za razvoj geotermalne energije jer hrvatska ima značajan geotermalni potencijal. Danas kada govorimo o energetskoj tranziciji geotermalna energija ima posebnu vrijednost i omogućuje korištenje domaćeg izvora energije koji nije ovisan o vremenskim uvjetima na isti način kao pojedini drugi obnovljivi izvori npr. solarna energija. Može se koristiti za proizvodnju električne energije, za toplinarstvo, za grijanje javnih i drugih objekata ali i ono najvažnije za razvoj gospodarstva.
Predloženim se rješenjima gospodarenje geotermalnim vodama povezuje s planskim razvoje geotermalnog potencijala RH, a posebno je važno da se omogućuje i aktivnija uloga RH. Ako jedinica lokalne samouprave ima interes za razvoj geotermalnog projekta ali nema dovoljno stručnih ili financijskih kapaciteta država može pružiti stručnu i organizacijsku potporu. To je važna mogućnost jer nije svaka lokalna zajednica u istoj poziciji. Ovaj zakon otvara mogućnost da se takvi projekti ne zastare zbog nedostatka kapaciteta, naprotiv otvara se prostor za suradnju države, lokalne zajednice i samih investitora.
Treće, važna je mogućnost učinkovitijeg korištenja podzemnog prostora. Konačnim prijedlogom otklonjena je neusklađenost koja je onemogućavala proširenje eksploatacijskog polja geotermalnih voda kada je isto područje bilo obuhvaćeno dozvolom za druge energetski georesurs. Time se omogućuje paralelno korištenje istog prostora za različite energetske georesurse kada za to naravno postoje zakonski, tehnički, sigurnosni i okolišni uvjeti. To istodobno otvara prostor za bolje korištenje postojećih bušotina i infrastrukture. Zašto bismo uklanjali infrastrukturu koja se može sigurno koristiti za novi projekt. Zašto ne bismo iskoristili postojeće bušotine, objekte i druge kapacitete ako ih možemo prenamijeniti u skladu sa sigurnosnim i ono važno okolišnim standardima.
Četvrto, RH ovim zakonom zadržava svoj strateški interes. Energetski georesursi su dobro od interesa za RH i njima se upravlja pod jasno propisanim uvjetima. Država određuje regulatorni okvir, daje dozvole, vodi registre, nadzire izvršavanje obveza te utvrđuje i ovjerava količinu i kakvoću rezervi. Agencija za ugljikovodite, ugljikovodike ima važnu ulogu u cijelom sustavu, od upravljanja geološkim i geofizičkim podacima do praćenja izvršavanja ugovornih obveza. Još je važnije da zakon omogućuje izravnije sudjelovanje RH u pojedinim projektima. Država ne mora biti samo regulator tamo gdje za to postoje javni, strateški, opravdani interes ona može biti i aktivni sudionik.
Peto, ovaj zakon donosi važan iskorak u području geološko skladištenja ugljikova dioksida. EU ide prema gospodarstvu s niskim emisijama i prema klimatskoj neutralnosti. To znači da će tehnologije hvatanja, transporta i trajnog skladištenja ugljikovog monoks… dioksida imati svoju ulogu u pojedinim industrijama, ali takvi projekti mogu biti prihvatljivi samo ako su sigurni za ljude i za okoliš. I upravo zato ovaj zakon propisuje poseban režim za geološko skladištenje ugljikova dioksida. Posebno je važno da geološko skladištenje u ležištima pitke vode nije dopušteno. Predviđen je i sustav nadzora, planiranja, praćenja ponašanja skladišta, postupanja u slučaju nepravilnosti i jako važno nadzora nakon zatvaranja.
Šesto, zaštita okoliša i odgovornost mogla je biti sastavni dio svakog ovakvog projekta. Ako određeno pitanje nije uređeno ovim zakonom primjenjuju se propisi o zaštiti okoliša, prirode, vodama, prostornom uređenju i gradnji, pomorstvu i pomorskom dobru te zaštiti kulturnih dobara. To znači da se energetski projekt ne može promatrati izvan ukupnog sustava zaštite prostora i okoliša mora se znati tko je odgovoran. Zakon uređuje sanaciju, uklanjanje objekata, gospodarenje otpadom koje nastaje njihovim neuklanjanjem te vraćanja zemljišta u stanje prihvatljivo za okoliš, prirodu, sigurnost ljudi i imovine te pose… na kraju zdravlje ljudi. I upravo je na području sanacije konačni prijedlog zakona dodatno unaprijeđen. Više nije riječ samo o mogućnosti izrade nacionalnog plana sanacije već je propisana obveza njegove izrade i samog donošenja, to je važna promjena jer se upravljanje neaktivnim bušotinama i naftno rudarskim objektima stavlja u sustavan okvir. Sanacija dalje ostaje primarna obveza investitora, međutim zakon predviđa mogućnost da RH iznimno preuzme provedbu sanacije kada je to nužno radi zaštite nacionalnih interesa, sigurnosti opskrbe energijom, ljudi, imovine ili okoliša. Odgovornost prije svega ponavljam ostaje na investitoru, ali država mora imati mogućnost intervenirati kada je riječ o zaštiti javnog interesa.
Poštovane kolegice i kolege, ovaj zakon važan je zbog hrvatskog gospodarstva, svaki novi energetski projekt znači investicije, poslove za građevinski sektor, projektante, geologe, inženjere, servisne tvrtke i da ne nabrajam druge gospodarske subjekte. Lokalna i regionalna samouprava ostvaruju financijske koristi od korištenja energetskih georesursa kroz zakonom propisane naknade, vlasnici i drugi nositelji prava nad nekretninama na kojima se provode naftno rudarski radovi također imaju prava koja proizlaze iz ovog zakona.
Energetska sigurnost danas nije samo pitanje cijene energije, to je pitanje dostupnosti energije i pitanje pouzdanosti opskrbe. RH mora početi koristiti ono što ima, ako imamo geotermalni potencijal trebamo stvoriti uvjete za njegov razvoj, po meni to je pitanje dugoročnog upravljanja nacionalnim energetskim potencijalima. I zato kad danas govorimo o ovom zakonu moramo ga promatrati u širem kontekstu, nije samo zakon o bušotinama, nafti ili plinu to je zakon o tome kako će Hrvatska upravljati svojim energetskim georesursima u desetljećima koja dolaze, to je zakon koji omogućuje veće sudjelovanje RH u strateškim projektima i to je zakon koji istodobno postavlja pravila o sigurnosti, nadzoru, odgovornosti i sanaciji.
Poštovane kolegice i kolege, na kraju želim govoriti o nečemu što je posebno važno nama koji dolazimo iz Varaždinske županije, treba ih promatrati i kroz konkretne prilike koje postoje na terenu. Na području Općine Mali Bukovec nalazi se geotermalno polje Lunjkovec-Kutnjak, istraživanja su potvrdila geotermalni rezervoar na dubini od oko 2300 metara s temperaturom vode većom od 140°C, potencijal tog područja prepoznat je za proizvodnju električne i toplinske energije, a projekt predviđa mogućnost geotermalne elektrane snage 16MW, to je primjer konkretnog potencijala koji se nalazi u Varaždinskoj županiji i upravo nam takvi primjeri pokazuju zašto je potreban zakonodavni okvir koji će omogućiti da se domaći energetski potencijali istraže, razviju i koriste na odgovoran način.
Varaždinska županija ima raznoliki geoenergetski potencijal, ali potencijal sam po sebi nije dovoljan, potrebne su investicije, nove tehnologije, jasne procedure i odgovornost i potreban je ovaj zakon koji će sve te elemente povezati u jednu cjelinu, a cilj suvremene energetske politike upravo mora biti stvaranje uvjeta da se domaći potencijali pretvore u konkretnu vrijednost za gospodarstvo, za građane i samu lokalnu zajednicu. Naš je zadatak stvoriti uvjete da se taj potencijal odgovorno pretvori u ono što je bitno energiju, investicije, nova radna mjesta i novi razvoj to je bit odgovornog upravljanja energetskim resursima. Ne birati između razvoja i zaštite okoliša nego postaviti pravila prema kojima razvoj mora biti prije svega siguran, kontroliran i odgovoran.
Konačni prijedlog zakona upravo zato treba promatrati kao dio šireg procesa modernizacije i upravljanja energetskim georesursima RH jer država koja ima energetske potencijale mora imati i sposobnost njima odgovorno upravljati, a ovaj zakonski okvir upravo tome treba služiti. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolega. Prelazimo na sljedeći klub zastupnik Mate Vukušić uzet će riječ u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
… sa suradnicima, kolegice malobrojni i kolege zastupnici.
Dakle, Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji georesursa o kojemu smo pričali i u prvom čitanju, istinabog tad je kolega Domitrović u ime SDP-a iznio naše mišljenje i neke prijedloge pa onda ovako.
Dakle, u srpnju je klub SDP-a u prvom čitanju ovog zakona bio suzdržan, tu smo suzdržanost obrazložili jednom rečenicom, ostavljamo prostor da se tekst kroz amandmane značajno unaprijedi odnosno prijedloge. Danas raspravljamo o konačnom prijedlogu pa mogu reći što je od tog prostora iskorišteno.
Predlagatelj je prihvatio 17 nomotehničkih primjedbi Odbora za zakonodavstvo, to su spajanje stavki odnosno stavaka, brisanje suvišnih riječi i pisanje rokova brojkama uz njih su prihvaćena i dva zastupnička prijedloga. Od četiri primjedbe koje je naš klub iznio u prvom čitanju prihvaćena je nijedna. Mogao bih sada ponoviti, ali ne jer se u međuvremenu dogodilo nešto važnije, dakle prvi dio čl. 172. između prvog i drugog čitanja ovaj je zakon u području sanacije dobio jednu jedinu bitnu novost, nije došla ni iz jedne rasprave u ovom domu, predlagatelj ju je dodao sam. Čl. 172. dobio je šest novih stavaka od 18. do 23., st. 18. propisuje da RH može preuzeti provedbu sanacije u cijelosti ili djelomično, nabrojani su razlozi zaštita nacionalnih interesa, sigurnost opskrbe energijom, zaštita života i zdravlja ljudi, imovine ili okoliša, sprječavanje neposredne opasnosti, a onda na kraju te rečenice stoji i ovo, odnosno zbog nastupa drugih okolnosti, a druge okolnosti bez definicije, bez kriterija, bez granice.
St. 19. propisuje da o tome odlučuje vlada, st. 20. propisuje da se istom odlukom utvrđuje i način financiranja sanacije, a st. 22. je onaj koji ovdje treba pročitati doslovno, on kaže da preuzimanje sanacije ne utječe na odgovornost investitora za ranije troškove, osim ako je odlukom iz st. 19. ovog članka i posebnim sporazumom iz st. 21. ovog članka drukčije određeno. Dakle, vlada svojom odlukom može preuzeti sanaciju, istom odlukom određuje tko je plaća i tom istom odlukom uz sporazum može investitora osloboditi troškova koje je prije toga stvorio. Sabor u tome ne sudjeluje, gornje granice nema, osnova su druge okolnosti.
U prvom čitanju tražili smo da industrija unaprijed plati svoju dugoročnu ekološku sigurnost, odbijeno je, umjesto toga u zakon je ušao kanal kojim taj trošak može doći na državni proračun. Tri su stvari koje u toj odredbi treba promijeniti, riječi zbog nastupa drugih okolnosti moraju se brisati regres od investitora mora biti obavezan i ne smije se isključiti sporazumom i prije nego što država uđe u sanaciju moraju se iskoristiti jamstva za sanaciju i Fond za sanaciju koji investitor već po ovom zakonu mora imati.
I još jedno, u Poglavlju 4. ovog prijedloga piše da za provedbu zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. U čl. 172. istog tog prijedloga piše da Vlada može preuzeti sanaciju zbog nastupa drugih okolnosti. Jedna od te dvije rečenice nije točna, a evo ministar može u svojoj završnoj riječi ako će je imati reći koja.
Drugi dio je novac lokalnim zajednicama. Druga tema je novac koji ostaje zajednicama na čijem se području buši. Predlagatelj u obrazloženju odgovara da je naš prijedlog nepotreban jer JLS već dobivaju naknadu za zauzetost površine i to u cijelosti, te pripadajući dio naknade za pridobivene količine. To smo provjerili, ovaj zakon ima 197 članaka, riječ „zauzetost“ ne pojavljuje se niti u jednom. To pravo ne piše u zakonu, piše u Uredbi Vlade i to je jedan od razloga zašto smo i tražili da se to prebaci, ta odgovornost na HS, u Uredbi koju ta ista Vlada mijenja sama bez sabora i koju prema čl. 194. tek treba donijeti u roku od 12 mjeseci. Obrana predlagatelja dakle stoji na aktu koji još ne postoji i koju on sam može promijeniti kad poželi. Zanimljivo je da je isti taj zakon prema lokalnoj samoupravi vrlo konkretan kad su u pitanju obaveze. Čl. 5. st. 6. obvezuje općine, gradove i županije da u svoje razvojne akte ugrade ciljeve državnih energetskih planova. Čl. 14. st. 2. obvezuje ih da u roku od 8 dana objave sadržaj akata koje dobiju. Obveze su dakle sasvim prikladne za ovaj zakon, samo prava nisu. Stav našeg kluba ostaje isti, najmanje 50% naknade za pridobivene količine ugljikovodika i geotermalnih voda mora pripasti jedinici na čijem se području nalazi eksploatacijsko polje i to namjenski za energetsku obnovu, obnovljive izvore, Toplinarstvo i komunalnu infrastrukturu.
Treći dio, jedna uredba za 4 resursa. Treća tema je pitanje tko uopće određuje te iznose. Čl. 46. st. 11. daje Vladi ovlast da uredbom odredi minimalne visine naknada i omjere raspodjele prihoda. Ta uredba nije samo uredba za naftu i plin, na nju se izravno pozivaju čl. 69. i čl. 70. za geotermalne vode, čl. 80. za geološko skladištenje ugljikova dioksida i čl. 132. za probnu eksploataciju. Jedan podzakonski akt dakle određuje cijenu svih naših energetskih georesursa. Isti taj iznos prema čl. 23. ulazi i u kriterije za odabir najpovoljnijeg ponuditelja na nadmetanju, HS o njemu ne odlučuje ni prije, niti poslije. Na to smo podnijeli i amandman, tražili smo vrlo malo, ne traže se glasovi sabora o uredbi, ne traži se suglasnost, traži da Vlada prije donošenja pribavi mišljenje nadležnog saborskog odbora u roku od 30 dana uz izričitu odredbu da se šutnja odbora smatra pozitivnim mišljenjem, 30 dana i to takvih da vas ne mogu blokirati ni ako se ne jave, ako je i to previše onda predmet spora nije fleksibilnost izvršne vlasti.
Četvrta tema je čl. 17., on omogućuje da investitor koji već ima dozvolu na nekom području bez ikakvog nadmetanja dobije i pravo na drugi energetski georesurs na tom istom području. U praksi to znači geotermalnu vodu ispod postojećih naftnih i plinskih polja. Predlagatelj brani to rješenje argumentom tehničke cjelovitosti i kaže da se područje stavlja na nadmetanje ako nositelj postojećeg prava ne iskaže interes. Upravo tu je problem, grad koji želi geotermalno grijanje mora čekati da privatna tvrtka ne pokaže interes. Njegov razvojni plan ovisi o tuđoj poslovnoj odluci na koju ne može utjecati i o kojoj neće biti obaviješten. To se okreće jednostavnom izmjenom. Zahtjevi iz čl. 17. za geotermalne vode trebao bi se objaviti i dostaviti JLS na čijem se području prostor nalazi. Ona, njezino trgovačko društvo ili energetska zajednica građana s njezina područja trebali bi dobiti rok da iskažu interese za Toplinarstvo. Ako ga iskažu provodi se nadmetanje u kojem imaju pravo prvenstva pod jednakim uvjetima. Ne bi to bilo prvi put već smo u našem zakonodavstvu takvih slučajeva imali. To nije zatvaranje tržišta, to je otvaranje tržišta onima koji su danas iz njega isključeni. U pojedinačnoj raspravi pokazat ćemo vam na konkretnom primjeru kamo vodi model u kojem lokalna zajednica nema nikakav vlastiti put.
Zaključak zbog kojeg smo protiv. Na kraju ono zbog čega ćemo glasati protiv je između ostalog, u ovom zakonu nedostaje ono najvažnije, javna korist od geotermalne energije nigdje nije javno definirana odnosno jasno. To za nas nije jedino jedno pitanje među ostalima, to je nulta pozicija prema svemu što imamo, voda, sunce, vjetar, toplina iz zemlje. Ti resursi pripadaju svim građanima Hrvatske, a ne u prvom redu koncesionarima. Pogledajte što ovaj zakon o tome kaže, čl. 68. sam nabraja svrhe eksploatacije geotermalnih voda, poljoprivreda, Toplinarstvo, proizvodnja električne energije. Zakon uređuje i kaskadno korištenje geotermalne vode, uređuje i pravo države da uđe u projekte za koje nema dovoljno tržišnog interesa, a nigdje ne piše da toplina mora doći do jedne škole i jednog vrtića ili jednog staklenika, nema plana javne koristi, nema obaveze i priključenja javnih ustanova, nema modela cijene toplinske energije, nema udjela lokalne zajednice u proizvedenoj energiji. Kada smo na to ukazali u prvom čitanju odgovor je bio da to nije predmet ovog zakona. Zakon koji Toplinarstvo propisuje kao svrhu eksploatacije kaže da Toplinarstvo nije njegov premet. To je razlika između zakona koji uređuje tko smije bušiti i zakona koji uređuje čemu to bušenje služi. Ovaj tekst, pardon, ovaj tekst uređuje prvo, drugo je ostavio praznim. Ne osporavamo da prijedlog donosi i poboljšanja, usklađuje nas s europskim direktivama, što je najčešće, barem koliko sam ja u saboru ove 2.g. bez obzira dal to nama u konačnici i u praksi nešto znači ili ne, cjelovitije uređuje geotermalne vode i geološko skladištenje ugljikova dioksida, popravlja dio postupanja s bušotinama, ali to nije dovoljno. Neću nabrajati sve nomotehničke pogreške u ovom tekstu i reći ću samo da ih ima toliko da zakon na pojedinim mjestima nije primjenjiv. Čl. 69. traži izjavu iz čl. 21 koje u čl. 21 nema. Čl. 76 u prvom stavku kaže da se zakon ne primjenjuje, a u 4. da se primjenjuje. Obrazloženje uz čl. 194 govori o 6 i 12 mjeseci, a u zakonu piše 12 i 18. Jedna je od svih tih ozbiljnija. Čl. 88 propisuje godišnji nadzor skladišta ugljikova dioksida tijekom 3 godine nakon zatvaranja. Direktiva traži godišnji nadzor sve do isteka tri godine nakon zatvaranja, dakle i dok se ugljikov dioksid utiskuje. To je najrizičnija faza, a po ovom tekstu u njoj godišnjeg nadzora nema. Zbog svega toga Klub zastupnika SDP-a glasat će protiv ovog zakona.
Na kraju jedna rečenica iz samog teksta. Čl. 4 kaže da su energetski georesursi vlasništvo RH, tako i treba biti ali nakon tog članka to se vlasništvo ni na jednom mjestu ne pretvara u korist za ljude koji iznad tih resursa žive. Dakle vlasništvo koje vlasniku ne donosi korist nije vlasništvo, to je samo formalnost, a to je slučaj i u ovom zakonu. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolega Vukušić. Prelazimo na pojedinačne rasprave. Zastupnice Sokolić izvolite, vi ste na redu.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovana predsjedavajuća, poštovani ministre, kolegice i kolege ovaj zakon ima 197 članaka i s obrazloženjima i prilozima više od 600 stranica. Zamjenjuje zakon iz 2018. i desetljećima će određivati tko i pod kojim uvjetima koristi naftu, plin, geotermalnu vodu i podzemlje Hrvatske i što će od toga imati ljudi koji uz bušotine žive. Zato sam ga još u prvom čitanju u srpnju i iznijela niz konkretnih primjedbi kako bi dala doprinos da se zakon popravi do drugog čitanja. Vlada je prihvatila dvije moje primjedbe. Za to zahvaljujem jer to pokazuje da se u ovoj dvorani raspravom, zakon može popraviti ali dvije prihvaćene od niza primjedbi koje sam napisala nisu dovoljne i pokazat ću vam zašto na primjeru koji sam spominjala u replici. Geotermalna elektrana Velika 1 u Velikog Cigleni kraj Bjelovara. Krenimo od onoga što je prihvaćeno jer je to važno. U čl. 180. Vlada je na moj prijedlog riječ može zamijenila riječi donosi. Nacionalni plan sanacije naftno rudarskih objekata i bušotina više nije mogućnost nego obveza ministra i u čl. 91. brisano je vremensko ograničenje u kojem država nakon što preuzme odgovornost za zatvoreno skladište ugljikovih dioksida može od bivšeg investitora naplatiti troškove nastale njegovim protupravnim postupanjem. Dakle to je usklađenje s europskom direktivom kao što je i sam ministar u početku rekao koje je u prvom čitanju nedostajalo. Znači sabor može popraviti zakon kad predlagatelj sluša, problem je što predlagatelj u ovom slučaju nije slušao, je slušao samo ove dvije primjedbe, a ostalo ne. Dakle sve ostalo je odbijeno i sada vam želim pokazati što je Vlada odbila i što to znači za ljude u Bjelovaru odnosno u Hrvatskoj. Prva primjedba odnosila se na ulogu lokalne samouprave. Rekla sam u srpnju da općine i gradovi u ovom zakonu nisu partneri nego samo primatelji obavijesti. Dozvole i rješenja dostavljaju im se citiram čl. 14. na znanje. Njihovi razvojni akti prema čl. 5. moraju se uskladiti s državnim planovima. Ako se grad u 30 dana ne očituje u granicama istražnog prostora, prema čl. 53. smatra se da je suglasan. Šutnja je suglasnost, a odgovor predlagatelja na moje primjedbe je ovakav. Lokalna samouprava nije isključena jer daje mišljenje. Pogledajmo slučaj u Bjelovaru. Na njegovom području stoji najveća geotermalna elektrana u Hrvatskoj. Proizvodnja je zaustavljena 20. svibnja 2023. zbog sigurnosnih razloga. Više od 2,5 godine elektrana je stajala. Postrojenje je kako pišu mediji, sustavno zapuštano. Šteta se mjeri desecima milijuna eura. Što je grad Bjelovar u tom razdoblju mogao? Ništa. Nije stranka u postupku, ne dobiva nalaze inspekcije, ne odlučuje ni o čemu. Dobiva akte na znanje. To je model koji ovaj zakon zadržava.
Druga primjedba odnosila se na javni uvid od 10 dana. Predložila sam najmanje 30 dana kao što propisi o zaštiti okoliša daju za studije utjecaja. Radi se o bušotinama, o postrojenjima s opasnom tvari, o zahvatima koji traju 30 godina. Predlagatelj rok od 10 dana javnog uvida ocjenjuje dostatnim. Kolegice i kolege 10 dana u kolovozu na mrežnoj stranici ministarstva je samo formalnost, to nije sudjelovanje javnosti.
Treća primjedba odnosila se na transparentnost. Tražila sam da se javno objavljuju nalazi inspekcijskih nadzora, financijska jamstva za sanaciju i provedene sanacijske mjere. Odgovor predlagatelja je da to nije potrebno jer nadležna tijela provode nadzor, citirala sam. Vratimo se Velikoj Cigleni, elektrana je zaustavljena zbog sigurnosnih razloga. Što je rudarska inspekcija utvrdila? Ne znamo. Postoji li jamstvo za sanaciju eksploatacijskog polja? Ne znamo. Tko plaća ako novi vlasnik ne uspije pokrenuti pogon? Ne znamo. Mještani Velike i Male Ciglene žive uz to postrojenje i nemaju pravo znati, prema ovom zakonu neće ga ni imati. Četvrta primjedba i meni najvažnija, govorila je o iskorištavanju geotermalne energije za ljude, a ne samo za koncesionare. Predložila sam da se za geotermalne projekte izrađuje plan javne koristi, da se javne ustanove obvezuju, obvezno priključuju, da se propiše model cijene toplinske energije i udio lokalne zajednice te da se osnuje razvojni fond koji bi gradovima i općinama pomogao pripremiti vlastite projekte i sufinancirao toplovode. Odgovor predlagatelja stane u jednu rečenicu. To nije predmet ovog zakona. Zar zaista nije? Isti ovaj zakon uređuje kaskadno korištenje geotermalne vode, uređuje toplinarstvo kao svrhu eksploatacije, uređuje pravo države da uđe u projekte za kojeg nema tržišnog interesa ali obveza da energija dođe do škole, vrtića ili plastenika, to nije predmet. Velika 1 ima preko 16 megavata, od travnja '21. do svibnja '23. proizvela je električne energije za 28,8 milijuna eura. Koliko je kućanstava u Bjelovaru imalo jeftiniju struju? Ni jedno. Koliko plastenika jeftiniju toplinu? Ni jedan. Koliko je grad Bjelovar dobio od tih 28,8 milijuna, a struja koju je koncesionar proizveo otkupljivala se uz poticaj koje smo prikupili svi mi koji sa svakim računom za struju plaćamo naknadu za poticanje obnovljivih izvora. Doduše taj novac sada leži u sudskom depozitu dok elektrana propada. To je epilog imovinsko pravnog spora koji se vodi oko vlasništva, a što je danas i ministar rekao u odgovoru na moje pitanje. Klub SDP-a predložio je da najmanje polovica naknade od eksploatacije ide lokalnoj zajednici, odbijeno jer će to kažu urediti Vlada uredbom. Uredbom koju prema Članku 194. Vlada ima pravo donositi još 12 mjeseci nakon stupanja zakona na snagu.
Peta primjedba odnosila se na legalizaciju. Članci od 188. do 193. omogućuju ozakonjenje nezakonito izgrađenih naftno rudarskih objekata i to i onih koji nisu u skladu s prostornim planom. Tražila sam nešto vrlo jednostavno, da se prije legalizacije javno objavi koliko takvih objekata ima i gdje s nalaze. Odbijeno jer se citiram zakonitost svakog zahtjeva utvrđuje u upravnom postupku. Dakle, ministarstvo ili ne zna koliko nezakonitih bušotina i postrojenja treba legalizirati ili zna a ne želi reći. Ni jedno ni drugo nije prihvatljivo. A dok traje postupak prema Članku 186. korištenje takvog objekta bez uporabne dozvole nije čak ni prekršaj.
Kolegice i kolege ovaj način razmišljanja već smo vidjeli. Godine 2019. iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom izbrisana je obveza da se inspekciji 3 dana unaprijed najavi svaka pošiljka uvezenog otpada. Zvali su to administrativno rasterećenje, ušteda od 642 tisuće kuna i rečeno nam je da nadzor ostaje. 7 godina poslije imamo Gospić, Poznanovec, Benkovac i tisuće i tisuće tona uvezenog otpada godišnje za koje ministarstvo ne zna gdje završava.
Danas nam se istim riječima nadležna tijela provode nadzor odbija objava nalaza inspekcije, uvodi šutnja kao suglasnost, uvodi se legalizacija bez popisa. Ne tražim da vjerujete meni trenutno, tražim da se sjetite 2019. godine i Gospića kad budete glasali o ovom zakonu.
I sad kolegice i kolege, ono što je prihvaćeno vraća nas na Veliku 1. Nacionalni plan sanacije sada je obavezan što je dobro, ali ovaj zakon u Članku 6. definira neaktivnu bušotinu kao onu koja ne radi dulje od 12 mjeseci, a u Članku 114. da se prekid dulji od 180 dana smatra trajnom obustavom nakon koje slijedi nadmetanje ili sanacija.
Bušotine u Velikoj Cigleni ne rade od svibnja '23., pitala sam danas ministra tko je danas nositelj ugovora o eksploataciji polja Velika Ciglena je li to društvo kojem je elektrana vraćena ili netko iz stečajne mase i je li prijenos elektrane '21. godine koji su sudovi poslije proglasili ništetnim uopće imao suglasnost ministarstva jer novi zakon u Članku 31. traži suglasnost za svaku promjenu kontrole nad investitorom i to je dobro jer Velika 1 pokazuje kako problem s vlasništvom može završiti.
Ministar će vjerojatno reći da je zbog takvih slučajeva u zakon ugrađen Članak 9. po kojem državno društvo može radi kontinuiteta preuzeti ulogu operatora. Ne osporavam taj instrument ali on se dodjeljuje odlukom ministra bez kriterija, bez roka, bez pravne zaštite i bez objave ugovora, a ista ovlast kojom se može spasiti Velika 1 može poslužiti i za nešto sasvim drugo.
Moram vam reći i ovo. Tekst koji nam je dostavljen za drugo čitanje je loše napravljen pun je i dalje nomotehničkih pogrešaka. Obrazloženje uz Članak 194. kaže da se uredba donosi u 6, a pravilnici u 12 mjeseci, u zakonu piše 20 i 18 mjeseci. U istom obrazloženju Vlada prihvaća moju primjedbu da se nacionalni plan sanacije mora donijet, a dvije stranice dalje tvrdi da se sanacija ne planira kao jedan jedinstveni nacionalni plan. Tri članka govore o pravomoćnosti rješenja iako Članak 13. kaže da žalbe nema i da su rješenja izvršna dostavom što znači da investitor tužbom odgađa naplatu kazne za neizvršenu sanaciju na godine. Sve to treba ispraviti do glasanja. Ovdje su vam podaci, ukazala sam na pogreške sad je ostalo na vama.
I zaključno ovaj zakon ima dobrih dijelova u upravljanju bušotinama, u sanaciji, u skladištenju ugljikovog dioksida, a njegova temeljna logika ostala je ista kao 2018. resurs je državni, uvjete piše ministarstvo korist ubire koncesionar, a lokalna zajednica dobiva naknadu za zauzetost površine i obavijest na znanje i ništa više.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kako ste vi to tempirali skoro pa u sekundi.
Imate jednu repliku zastupnice Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajuća.
Poštovana kolegice Sokolić svojim amandmanom želite dodatno ograničiti korištenje geotermalne energije u poljoprivredi kako biste spriječili zaobilaženje javnog nadmetanja.
Zanima me da li nije problem što time istodobno uvodite još nekoliko uvjeta upravo poljoprivrednicima koji bi geotermalnu energiju mogli koristiti za plastenike, sušare i drugu proizvodnju. Kako ste procijenili da će ta dodatna ograničenja spriječiti zlouporabe a da pritom neće obeshrabriti legitimna ulaganja u poljoprivredi?
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovana kolegice Ban ne znam baš o kojem amandmanu pričate budući da amandmani se tek predaju. Ja sam doduše predala 6 amandmana ne vjerujem da ste ih vi već vidjeli, ali o, da o tome ćemo u petak kad budem obrazlagala amandmane.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I sad imamo završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a zastupnicu Bošku Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Poštovana kolegice Sokolić samo da velim amandmani su objavljeni tak da ovoga eto, zato sam i pitala.
Poštovana predsjedavajuća, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege, pred nama je konačni prijedlog zakona kojim se prvi put na jedinstven način uređuje istraživanje, eksploatacija i korištenje energetskih georesursa RH. A kada govorimo o energetskim georesursima važno je krenuti od temeljne činjenice. Oni su prirodno bogatstvo od interesa za Hrvatskom, pod njezinom su osobitom zaštitom i u vlasništvu su države. Zato ovo nije samo pitanje energetike niti samo pitanje toga kako privući investicije. Ovo je prije svega pitanje kako država upravlja svojim strateškim resursima i kako ih stavlja u funkciju vlastitog razvoja, energetske sigurnosti i dugoročnog javnog interesa.
Upravo je to jedna od važnih vrijednosti ovog zakona. Umjesto dosadašnjeg parcijalnog pristupa dobivamo jedinstven sustav koji obuhvaća naftu i prirodni plin, geotermalne vode, podzemno skladištenje plinova i geološko skladištenje ugljikova dioksida. Pritom se ovim zakonom dodatno jača mogućnost aktivnog sudjelovanja države u razvoju energetskih projekata od strateškog i javnog interesa putem Agencije za ugljikovodike ili trgovačkog društva u državnom vlasništvu. To je važno upravo kod projekata koji imaju i strateški značaj. Tržišni interes i javni interes nisu uvijek isto, država mora imati instrumente kojima može osigurati nastavak važnog projekta, sigurnost opskrbe ili učinkovito korištenje resursa koji pripadaju RH. Jednako tako zaštite nacionalnog interesa podrazumijeva i pitanje tko tim resursima pristupa, zato je važno da zakon predviđa mogućnost odbijanja izdavanja dozvole kada postoji procjena da bi investitor mogao predstavljati sigurnosni rizik zbog stvarne kontrole iz trećih zemalja.
Energetski resursi i infrastruktura danas su dio šire sigurnosne politike države i zato takva zaštitna odredba ima svoje jasno opravdanje. S druge strane zakon uvodi fleksibilnije modele istraživanja i eksploatacije te omogućuje da se model prilagodi stupnju istraženosti, riziku i karakteristikama pojedinog projekta. Veća fleksibilnost pri tom ne znači odricanje od kontrole nad nacionalnim resursima nego stvaranje učinkovitijeg okvira kako bi se njihov razvoj morao prilagoditi karakteristikama i gospodarskoj održivosti pojedinog projekta. Važan je i odnos prema postojećoj infrastrukturi i neaktivnim bušotinama, zakon uspostavlja sustavniji okvir za njihovo upravljanje i sanaciju, ali istodobno otvara prostor da infrastruktura koja za to ispunjava uvjete dobije novu energetsku namjenu. To je racionalan pristup, ono što je već izgrađeno ne treba unaprijed promatrati samo kao trošak zatvaranja nego i kao potencijalnu vrijednost za buduće energetske projekte.
Jednako je važno da nacionalni interes ne završava onoga trenutka kad je dozvola izdana i eksploatacija započne. U odnosu na prvo čitanje dodano je ojačan sustav sanacije, nacionalni plan sanacije više nije mogućnost nego obaveza. Istodobno se omogućuje da RH u iznimnim slučajevima preuzme sanaciju kada je to nužno radi zaštite nacionalnih interesa, sigurnosti opskrbe energijom, ljudi, imovine ili okoliša, primarna odgovornost pri tom i dalje ostaje na investitoru. To je važna ravnoteža omogućiti razvoj i investicije, ali jasno utvrditi odgovornost.
Kao zastupnici iz Međimurja kratko ću spomenuti i lokalnu dimenziju. Na području naše županije već su izdane dozvole za istraživanje geotermalnih voda na prostorima Međimurje 5 i Kotoriba, zato za nas geotermalni potencijal nije samo teorijska mogućnost nego konkretan razvojni resurs kojemu treba stabilan i predvidljiv pravni okvir.
Kolegice i kolege, vlastite energetske resurse trebamo koristiti odgovorno, učinkovito i u interesu RH, ovaj zakon postavlja okvir upravo za takav pristup, uz aktivniju ulogu države, jasnija pravila, veću odgovornost investitora i mogućnost razvoja novih energetskih projekata. Zbog svega navedenog Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj konačni prijedlog zakona. Hvala vam lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolegice. Ovim smo završili raspravu po ovoj točki dnevnog reda i o ovoj točki ćemo glasati kad se steknu uvjeti. A za sutra podsjećam samo da je temeljem našeg dnevnog reda i rasporeda rada za ovaj tjedan sutra znači u srijedu prva točka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 345.
Vidimo se sutra u 9,30, a vama svima želim ugodan ostatak dana i večeri i pozdravljam ministra sa suradnicima.



SJEDNICA PREKINUTA U 18:27 SATI

17

  • Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321
25.09.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, prelazimo na glasovanje. Prva točka Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321, predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena. Nakon što je rasprava zaključena vlada je podnijela amandmane, sukladno čl. 199. poslovnika o ovako podnesenim amandmanima mora se složiti većina nazočnih zastupnika, pa dajem na glasovanje prijedlog da se provede rasprava o amandmanima Vlade RH. Molim glasujmo.
Ne radi nam ajde ponovo upalite. Idemo sad probajte, neće. Moram resetirati sustav pa malo vas molim za strpljenje.
Recite kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Evo hvala lijepa predsjedniče. Dok se napravi sustav nije u funkciju možda bi bilo dobro raspraviti točku MIP-a, izvješće MIP-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo da vidimo ako bude …/Upadica Bulj: Da ne gubimo vrime da radimo štogod …/… sad ćemo probat.
Idemo sada samo isključite se sada pa ćemo glasovati ponovo, dakle glasujemo o tome da provedemo raspravu o amandmanima Vlade RH, molim glasujmo. 104 glasa, 83 za, 21 protiv dakle donešena je odluka da se provede rasprava o amandmanima vlade pa bih sada pozvao poštovanog državnog tajnika Vedrana Špehara da predloži navedene amandmane, ako se ne varam ima ih tri pa vas molim odjednom da ih.
Kolega Bulj povreda poslovnika, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Pa uvaženi predsjedniče HS-a, zbog čega saborski zastupnici nemaju istu mogućnost kao i predstavnik vlade naprotiv zašto i saborski zastupnici prije glasanja i tijekom glasanja ne raspravljaju o amandmanima? Nego ste …/Upadica predsjednik: Kolega./… vi ste politički zaštitili nekoga koga ne bi tribali štitit to je vladu, danas raspravljamo o amandmanima, a zastupnici koji su se mučili radit svoje amandmane …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj ajde molim vas./… … nemaju mogućnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dakle, takvo je pravilo koje je definirano poslovnikom koje već traje dugo vremena i nije ista situacija jer zastupnici mogu predložiti amandman do kraja rasprave, a vlada može predložiti amandman do samog glasovanja i tada se glasuje o tome da li ćemo raspraviti ili ne, dakle sve je definirano poslovnikom, nije povreda poslovnika što vi govorite.
Izvolite sada obrazloženje amandmana.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac povreda poslovnika, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Oprostite poštovani predsjedniče sabora, prije nego što krenemo s današnjom sjednicom ja bih samo htjela upozoriti na čl. 125. na koji kaže da na prijedlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika u saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku vlade, pojedinom njenom članu ili vladi u cjelini i da se prijedlog za pitanje povjerenja predsjedniku vlade i pojedinom njenom članu ili vladi u cjelini uvrštava u odmah u dnevni red bez odlučivanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa točno da.

Glasovac, Sabina (SDP)
Da, ok, mi smo sad provjerili i nema na dopuni dnevnog reda da ste uvrstili u tu točku, prijedlog je predan u …/nerazumljivo/.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa samo moramo, pa čim završi procedura automatizmom on stupa u dnevni red.

Glasovac, Sabina (SDP)
Dobro, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa uvijek je tako, ne znam što vam je sporno. Izvolite sada državni tajniče.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na sljedeći prijedlog zakona i izjašnjavanjem amandmanima na njega. To je dakle Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa u drugom čitanju.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, e sad ne znam jel' ovo i zastupnica Tanja Sokolić? Je. Tako da eto Klub zastupnika SDP-a i kolegica Tanja sokolić.
Molim predstavnika predlagatelja državnog tajnika Vedrana Špehara da se očituje o podnesenim amandmanima, izvolite.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem.
Amandman prvi se ne prihvaća.

Penava, Ivan (DP)
Čekajte, čekajte, samo sekunda! Malo sam vas ja, ovaj požurio. Dakle, krećemo sa prvim amandmanom Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Špehar, Vedran
Tako je. Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje da se ocjenjuje kako za uvođenje takvog dodatnog proceduralnog koraka nema potrebe. Zakonom se utvrđuje materijalna osnova i okvir za određivanjem naknade, dok se Vladi ostavlja ovlast da uredbom unutar zakonom utvrđenog okvira uređuje njezinu visinu, način utvrđivanja i raspodjelu.
Uključivanje obveznog prethodnog mišljenja radnog tijela Sabora dodatno bi formaliziralo postupak i umanjilo fleksibilnost postojećeg modela bez utjecaja na zakonom utvrđene granice ovlasti Vlade. Slijedom navedenog opravdano je zadržati i dosadašnji model u kojem Sabor određuje pravni okvir, a Vlada uredbom uređuje naknadu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
U ime podnositelja amandmana kolegica Tanja Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala.
Dakle, ne prihvaćam obrazloženje. Znači članak 46. stavak 11. sadrži jednu rečenicu. Minimalne visine naknada i omjere raspodjele prihoda od naknada utvrđuje se uredbom Vlade. Ta rečenica odlučuje o dvije stvari koje su srž cijelog zakona koliko će država naplatiti za rudno blago koje je po Ustavu pod njezinom osobitom zaštitom i koliko će od toga dobiti općine i gradovi na čijem se području buši.
O tome ne odlučuje ni zakon, ni Sabor. Odlučuje Vlada uredbom u roku od 12 mjeseci po članku 194. I ta uredba nije uredba samo za naftu i plin. Članci 69. i 70. na nju upućuju za geotermalne vode, članak 80. za skladištenje ugljikova dioksida, članak 132. za probnu eksploataciju. Jedan podzakonski akt određuje naknade za sva četiri energetska georesursa. Štoviše po članku 23. stavcima sedmom i osmom minimalni iznos iz te uredbe ulaze u kriterije za odabir najpovoljnijeg ponuditelja na nadmetanju. Dakle, uredba određuje i tko će dobiti dozvolu.
Kad je klub SDP-a u prvom čitanju predložio da najmanje polovica prihoda od eksploatacije ide lokalnim zajednicama predlagatelj je odgovorio da se visina i raspodjela naknada uređuju posebnim propisima i da ih zato nije opravdano propisivati zakonom. Prihvaćamo logiku, neka to bude u uredbi, ali onda Sabor mora imati barem uvid u tu uredbu prije nego što stupi na snagu, jer ovako je Vlada pitanje raspodjele izmjestila iz zakona u akt koji Sabor nikad ne vidi. Amandman uvodi najmanji mogući mehanizam prije donošenja uredbe i prije svake njezine izmjene Vlada pribavlja prethodno mišljenje radnog tijela Sabora nadležnog za energetiku.
Odbor ima 30 dana, ako se ne očituje mišljenje se smatra pozitivnim. Nema saborskog glasanja, nema suglasnosti, nema odgode.
Vlada zadržava punu ovlast da uredbu donese kako želi, jedino što se mijenja jest da će saznati kolika je naknada …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… za kubik geotermalne vode.
Hvala. I tražimo glasovanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Glasovat ćemo onda u proceduri glasanja o predloženom amandmanu, odnosno podnesenom amandmanu.
Prelazimo dakle na amandmane zastupnice Tanje Sokolić, njen prvi amandman.
Izvolite.

Špehar, Vedran
Amandman prvi se ne prihvaća.
Člankom 17. uređuju se situacije u kojima je interes za druge energetske georesurse pojavljuje na prostoru sa već dodijeljenim pravom uz uvažavanje postojećih prava ulaganja geoloških podataka i infrastrukturi. Time se ne rezervira geotermalni potencijal za postojećeg nositelja prava, jer se omogućuje paralelno i sukcesivno korištenje prostora, te dodjela prava drugim investitorima.
Predloženi amandman bi uveo dodatni postupak kojim bi iskaz interesa jedinice lokalne samouprave trgovačkog društva u njezinu većinskom vlasništvu ili energetske zajednice građana automatski dobio već podneseni, odbio već podneseni zahtjev i produljio rok u postupku dodjele prava.
Konačni prijedlog zakona ne isključuje lokalne zajednice koje mogu sudjelovati u postupcima dodjele prava, a za projekte od javnog interesa predviđeni su mehanizmi iz članka 9. Cilj amandmana moguće je ostvariti unutar postojećeg mehanizma, pa je opravdano zadržati rješenje iz konačnog prijedloga zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Izvolite izjašnjavanje.

Sokolić, Tanja (SDP)
Ne prihvaćamo obrazloženje, jer članak 17. rješava jedno pitanje tko dobiva geotermalnu vodu na prostoru gdje netko već ima dozvolu za naftu i plin? Odgovor zakona glasi, taj isti nositelj dozvole na zahtjev bez nadmetanja. Predlagatelj je u odgovoru na moje primjedbe iz prvog čitanja to i potvrdio. Nadmetanje se provodi tek ako nositelj postojećeg prava na iskaže interes. To znači da je geotermalni potencijal ispod gotovo cijele Panonske nizine, jer se tamo preklapaju sa istražnim prostorima i eksploatacijom poljima za ugljikovodike unaprijed rezerviran za naftne koncesionare.
Grad koji želi tu vodu za grijanje škola, vrtića i stanova nema nikakav pravni put do nje. Može samo čekati hoće li koncesionar biti zainteresiran i za što? Zakon prvenstveno daje po statusu, a ne po svrsi. Amandman uvodi jedan korak. Kad stigne zahtjev za geotermalnu vodu ministarstvo ga u 8 dana objavljuje i dostavlja gradu ili općini. Ako grad, njegovo komunalno društvo ili energetska zajednica građana u 90 dana kažu da tu vodu žele za toplinarstvo zahtjev se ne rješava izravno, nego se ide na nadmetanje po članku 51. u kojem lokalna zajednica ima pravo prvenstva pod jednakim uvjetima. Ako nitko ne iskaže interes sve ostaje kako predlagatelj želi.
Dakle, nikome se ništa ne oduzima, ni jedan zahtjev se ne blokira, izravna dodjela zamjenjuje se nadmetanjem samo tamo gdje postoji stvarna, javna potreba za toplinom. To nije zatvaranje tržišta, nego to je njegovo otvaranje.
Tražimo glasanje o amandmanu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
O amandmanu ćemo se izjasniti tijekom glasovanja o prijedlogu zakona.
Prelazimo na drugi amandman zastupnice Tanje Sokolić, izvolite.

Špehar, Vedran
Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje da je konačnim prijedlogom zakona propisan rok za dostavu posebnih uvjeta i ograničenja radi pravodobne pripreme nadmetanja. Uvođenje i dodatnog roka od 15 dana automatski bi produljilo postupak i umanjilo učinak zakonom propisanih rokova suprotno cilju pojednostavljenja ubrzavanja postupaka.
Nije opravdano zahtijevati da se očitovanje lokalnih jedinica donosi u obliku odluke predstavničkog tijela, jer bi se time nepotrebno formaliziralo očitovanje i otežalo njegovo pravodobno davanje. Također ministarstvo nije potrebno obvezati da pojedinačno obrazlaže neprihvaćanje svakog uvjeta budući da je to isto ministarstvo dužno postupati u skladu sa važećim propisima.
Predloženo rješenje ne bi pridonijelo dodatnoj zaštiti prostora niti javnog interesa dok konačni prijedlog zakona već osigurava mogućnost pravodobnog isticanja posebnih uvjeta i ograničenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Izvolite izjašnjavanje.

Sokolić, Tanja (SDP)
Obrazloženje ne prihvaćam.
Dakle, članak 53. je jedino mjesto u zakonu gdje grad ili općina mogu postaviti uvjete prije nego što se na njihovom području raspiše nadmetanje za istraživanje. Stavak drugi kaže: „Ako se u 30 dana ne očituju“, citiram: „smatra se da nemaju posebnih uvjeta i ograničenja.“ Završen citat.
Dakle, šutnja je suglasnost. Problem je u tome što se ta presumpcija primjenjuje na tijelo koje po naravi ne može odgovoriti u 30 dana. Znači, uvjete za istražni prostor ne može odrediti pročelnik dopisom. To je odluka o prostoru, o vodama, o naseljima koje treba donijeti predstavničko tijelo. Općinska vijeća sastaju se svakih nekoliko tjedana, manje općine nemaju stručne službe, a zahtjev može stići i u srpnju. Rok istekne, presumpcija nastupi i nadmetanje se raspisuje kao da je općina rekla nemamo ništa protiv, a ministarstvo čak i kad uvjeti stignu na vrijeme nije dužna reći zašto ih nije uvrstilo.
Amandman ne daje općini veto i ne ukida presumpciju, traži tri stvari. Prvo, ako očitovanja nema ministarstvo određuje naknadni rok od 15 dana i tek nakon njega nastupa presumpcija. Drugo, općina se očituje obrazloženom odlukom predstavničkog tijela da to bude odluka, a ne dopis.
Treće, ako ministarstvo neke uvjete ne prihvati u Odluci o nadmetanju mora obrazložiti zašto. To je isti prijedlog kao u prvom čitanju, odgovor je bio da lokalna samouprava nije isključena, jer daje mišljenje, mišljenje koje se presumira iz šutnje nije mišljenje.
Hvala. Tražim glasanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Glasovat ćemo, dakle u proceduri glasovanja.
Prelazimo na treći amandman kolegice Tanje Sokolić, izvolite.

Špehar, Vedran
Amandman se ne prihvaća.
Člankom 62. već je uspostavljen poseban režim za dozvole u poljoprivredne svrhe vezan uz obavljanje poljoprivredne djelatnosti AKORD zemljište čime je namjena jasno određena, stoga nije potrebno dodatno ograničavati površinu istražnog prostora ili instaliranu toplinsku snagu, jer tehničke potrebe ovise o konkretnim geološkim i proizvodnim uvjetima.
Konačni prijedlog zakona već osigurava da se režim može koristiti isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, a za druge namjene primjenjuju se odgovarajući postupci. Nije potrebna ni apsolutna zabrana prijenosa dozvola, jer prijenos ne mijenja namjenu i dopušten je samo ako i stjecatelj ispunjava uvjete iz članka 62.
Promjena nositelja prava, primjerice prijenos poljoprivrednog gospodarstva ne dovodi do prestanka dozvole ako novi nositelji ispunjavaju uvjete. Predloženi amandman bi neposredno ograničio poseban režim iako konačni prijedlog zakona već osigurava njegovu primjenu samo uz propisane uvjete i za propisanu namjenu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izjašnjavanje o amandmanu, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle, podržavam namjenu članka 62. Poljoprivrednik koji želi geotermalnom vodom grijati plastenik ili sušaru ne treba javno nadmetanje. Ali odredba nije napisana kao olakšica za tu svrhu, nego kao poseban put do dozvole koji zaobilazi sve što zakon inače traži. Pogledajmo što taj put preskače.
Dakle, dozvola se izdaje čim zahtjev sadržava sve podatke bez nadmetanja, bez provjere financijske i stručne sposobnosti koju zakon traži od svakog drugog, bez miješanja agencije o tehničkoj mogućnosti koja se traži za svaki drugi istražni prostor, bez posebnih uvjeta lokalne samouprave iz članka 53. i bez zakonskog roka trajanja jer članak 62. upućuje na članke 63. i 16. a ne na članak 64. koji propisuje koliko dozvola traje.
A tko je poljoprivrednik? Prema članku 6. i pravna osoba, odnosno trgovačko društvo upisano u Upisnik poljoprivrednika i onda dolazi članak 63. stavak 5. Ta dozvola se može uz suglasnost ministarstva prenijeti na bilo koje trgovačko društvo. Dakle, društvo s upisom u upisnik dobije dozvolu bez nadmetanja, bez provjere i bez roka pa je prenese.
Nadmetanje koje je temeljni mehanizam ovog zakona može se zaobići u dva koraka. Amandman zadržava olakšicu i vraća je svrsi. Dozvola se izdaje isključivo za toplinu poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu podnositelja. Najveću površinu i snagu propisuje pravilnik. Ministarstvo po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje agencije i uvjete općine, primjenjuju se rokovi iz članka 64. Dozvola je neprenosiva i prestaje kad prestane poljoprivredna djelatnost. Pravi poljoprivrednik ne dobiva ni jedan dodatni korak. Gubi se samo mogućnost da dozvola postane roba.
Eto tražim glasanje. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Glasovat ćemo u proceduri glasanja.
Prelazimo na četvrti amandman kolegice Tanje Sokolić.

Špehar, Vedran
Amandman se ne prihvaća. Javni uvid iz članka 132. provodi se u okviru provjere naftno-rudarskog projekta i ne zamjenjuju sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš propisanim posebnim pravilima, odnosno propisima.
Rokovi iz tih postupaka stoga ne mogu neposredno uspoređivati se sa rokom za uvid u nacrt rješenja. Rok od najmanje 10 dana predstavlja dodatni mehanizam transparentnosti uz mogućnost duljeg trajanja ovisno o složenosti projekta. Ne smatra se opravdanim propisivati i obveze donošenja obrazloženog mišljenja predstavničkog tijela lokalne samouprave, jer bi se time nepotrebno formalizirao postupak i otežalo pravodobno očitovanje. Primjedbe javnosti razmatraju se u okviru postupaka prije donošenja rješenja pa nije potrebno propisivati i poseban rok očitovanja ministarstva o svakoj primjedbi.
Konačni prijedlog zakona već osigurava odgovarajuću razinu sudjelovanja javnosti uz očitovanje i uz očuvanje učinkovitosti postupka, te se stoga amandman ne prihvaća.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Obrazloženje podnositelja, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Ne prihvaćam obrazloženje.
Rješenje o naftno-rudarskom projektu iz članka 132. je akt kojim se odlučuje hoće li se, gdje i kako bušiti. Javnost o njemu saznaje tako što ministarstvo nacrt rješenja objavi na svojoj mrežnoj stranici na 10 dana. 10 kalendarskih dana s vikendima, bez obveze da se itko o primjedbama očituje to je jedini javni uvid koji za većinu bušotina uopće postoji jer se za njih ne provodi procjena utjecaja na okoliš sa javnom raspravom, nego samo ocjena o potrebi procjene.
Predlagatelj je u obrazloženju napisao da se rok ocjenjuje dostatnim, ali nije naveo po kojem kriteriju. Isti zakon za nacrt građevinske dozvole istog postrojenja daje 15 dana. Propisi o zaštiti okoliša za javni uvid uz Studiju utjecaja daju 30 dana. Tri roka, za tri koraka istog projekta i najkraći je za korak koji je najvažniji. Amandman traži troje. Rok se izjednačava sa onim iz propisa o okolišu, odnosno 30 dana. Nacrt rješenja dostavlja se gradu ili općini čije predstavničko tijelo u istom roku može dati obrazloženje, mišljenje jer sada o projektu na svom području nisu ni obaviješteni i ministarstvo se u obrazloženju rješenja mora očitovati o primjedbama da javni uvid ima posljedicu, a ne samo datum. 20 dana više ne osporava ni jedan ozbiljan projekt, ali čini razliku između sudjelovanja javnosti i formalnosti kako ste ju vi zamislili.
Tražim glasanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Glasovat ćemo tijekom izjašnjavanja o prijedlogu zakona.
Prelazimo na peti amandman kolegice Tanje Sokolić, izvolite.

Špehar, Vedran
Amandman se ne prihvaća uz isto obrazloženje oko prethodnog amandmana četiri.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izjašnjavanje podnositeljice o očitovanju, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle, ovaj amandman slijedi iz prethodnog. Znači članak 152. propisuje javni uvid u nacrt građevinske dozvole za naftno-rudarski objekt od 15 dana. Ako je rok na nacrt rješenja o projektu 30 dana nema razloga da rok za građevinsku dozvolu istog postrojenja bude u pola kraći. Isto je zahvat, isti su susjedi i isto je pravo na informaciju. Građevinska dozvola je ujedno i posljednji trenutak u kojem javnost može vidjeti što se točno gradi, gdje i s kojim mjerama zaštite jer se tek u toj fazi konkretiziraju tehnički projekt i položaj objekta. Amandman ujednačava rokove da zakon bude dosljedan sam sa sobom. Ako Vlada prihvati, ovaj, ako Sabor prihvati amandman na članak 132. molim da prihvati i ovaj, stoga tražim glasanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Također dakle izjasnit ćemo se o amandmanu u proceduri glasovanja. Prelazimo na posljednji amandman za danas, dakle šesti amandman kolegice Tanje Sokolić, izvolite.

Špehar, Vedran
Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje da mogućnost preuzimanja obveze sanacije od strane Republike Hrvatske je predviđena kao izniman instrument koji se primjenjuje samo kada postoji poseban interes Republike Hrvatske, primjerice radi zadržavanja mogućnosti raspolaganja prostorom, bušotinama, objektima ili infrastrukturom, njihove prenamjene ili ostvarenja neke druge gospodarske ili imovinske koristi za državu.
Preuzimanje obveze sanacije nije opći mehanizam financiranja obveza investitora već poseban instrument upravljanja energetskim georesursima i imovinom države. Zato je predviđeno donošenje posebne odluke i sklapanje sporazuma kojim se uređuju uvjeti i opseg preuzimanja pri čemu Republika Hrvatska preuzima ekonomski teret samo za konkretno preuzetu obvezu. Oslobođenje investitora u tom opsegu predstavlja posljedicu a ne svrhu instrumenta koji primjenjuje isključivo kada za Republiku Hrvatsku postoji opravdani interes.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Očitovanje podnositeljice na očitovanje predlagatelja prijedloga zakona, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Stavci 18. do 23. članka 172. nisu postojali u prvom čitanju, dodani su za drugo čitanje i Sabor o njima nije raspravljao u dva čitanja. Dakle, oni uređuju kada Republika Hrvatska preuzima sanaciju tuđih bušotina i postrojenja, znači kada trošak sanacije investitora prelazi na proračun.
Zakon inače počiva na jasnom načelu investitor za sanaciju polaže garanciju i uplaćuje u fond za sanaciju po članku 175. Stavak 18. i to načelo probija na tri mjesta. Prvo, država može preuzeti sanaciju ne samo radi zaštite ljudi, imovine, okoliša i sigurnosne opskrbe nego, citiram: „zbog nastupa drugih okolnosti.“ Završen citat, bilo kojih, dakle. Zakon ne kaže kojih, ne kaže tko ih utvrđuje i ne kaže po kojem mjerilu.
Drugo, stavak 22. kaže da investitor ostaje odgovoran za ranije obveze, citiram: „osim ako je odlukom Vlade i posebnim sporazumom drukčije određeno“. Završen citat. Dakle, Vlada može sporazumom osloboditi investitora troškova za koje je taj investitor po zakonu već morao položiti jamstvo.
Treće, ni odluka ni sporazum ne objavljuju se. I sve to u zakonu u čijem obrazloženju piše da za provedbu, citira: „Nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.“ Završen citat. Ako država može preuzeti sanaciju zbog bilo kojih okolnosti, osloboditi investitora ta rečenica ne može biti točna. Amandman ne dira mogućnost da država intervenira kad prijeti opasnost, to izričito podržava, traži 4 stvari. Znači brišu se druge okolnosti, država ulazi tek kad su iskorišteni garancija i Fond za sanaciju, osim kod neposredne opasnosti investitor se sporazumom ne može osloboditi ranijih obveza, a regres države je obvezan. Odluka i sporazum objavljuju se u 15 dana.
Načelo da sanaciju plaća onaj tko je zagadio nije oporbena parola, nego članak 191. Ugovora o funkcioniranju EU.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Amandman ga samo vraća u zakon. Tražim glasanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izjasnit ćemo se dakle o podnesenom amandmanu tijekom glasovanja.
Sa ovim smo stigli do samog kraja vezano za izjašnjavanje o amandmanima i prije nego prijeđemo na sljedeću točku dnevnog reda moram vas pitati slažete li se da iznošenja stajališta klubova budu budući smo bili nešto brži nego što smo planirali da ga prebacimo prije samog glasovanja, dakle iza predložene druge točke dnevnog reda Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva? Ne.
Kolega Bulj niste za? O.k.

Bulj, Miro (MOST)
Ne slažemo se zato šta je tribalo informirati prije. Nisu možda tu zastupnici.

Penava, Ivan (DP)
O.k. Svakako bi poslali mi obavijest na klubove, ali slažem se usko, vremenski okvir je tanak, pa prihvaćam. O.k. Zato i pitam. Ostaje sve onda sukladno planiranom.
Prelazimo dakle sukladno Planu za današnji rad u Saboru na sljedeću točku dnevnog reda, a to je prijedlog, zahvaljujem se državnom tajniku Špeharu.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Ispred Vlade RH predlažemo sljedeće amandmane, 1. u čl. 71. st. 6. zakona konačnog prijedloga zakona predlažemo riječ pravomoćnog zamijeniti riječju izvršnog, obrazloženje iz razloga usklađivanja s čl. 13. konačnog prijedloga zakona kojim je propisano da su upravni akti izvršni dostavom stranci.
Amandman 2., predlažemo u čl. 130. st. 8. također riječ pravomoćnosti zamijeniti riječju izvornosti iz istog razloga odnosno radi usklađivanja s čl. 13. konačnog prijedloga zakona kojim je propisano da su upravni akti izvršni dostavom stranci.
I amandman 3., predlažemo da u čl. 179. st. 7. zamijeni se postojeća rečenica novom, citiram: „Ako novčana kazna nije plaćena u roku određenom rješenjem na iznos novčane kazne obračunava se zakonska zatezna kamata od prvog dana nakon isteka roka za plaćanje do dana plaćanja.“, a iz razloga usklađivanja s čl. 13. konačnog prijedloga zakona kojim je propisano da su upravni akti izvršni dostavom stranci.
Obveza plaćanja ne veže se uz pravomoćnost rješenja već uz rok za plaćanje određenim rješenjem, a zatezna kamata se obračunava od prvog dana nakon isteka toga roka do dana plaćanja. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku. Otvaram raspravu sukladno čl. 199. u raspravi mogu sudjelovati samo predstavnici klubova zastupnika. Javila se kolegica Tanja Sokolić u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite. Državni tajniče vi ste slobodni.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege.
U ime Kluba zastupnika SDP-a iznosim stajališta o amandmanu prije glasanja o Konačnom prijedlogu Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa. U raspravi sam s ove govornice rekla da tekst koji nam je dostavljen na drugo čitanje nije pažljivo napravljen, navela sam i konkretno, 3 članka govore o pravomoćnosti rješenja iako, pardon, iako čl. 13. kaže da žalbe nema i da su rješenja izvršna dostavom, a to znači da investitor tužbom odgađa naplatu kazne za neizvršenu sanaciju na godine. Rekla sam da to treba ispraviti amandmanima do glasanja, danas to više ne moram dokazivati ja, dokazala je Vlada, dan nakon rasprave 24. rujna Vlada je na vlastiti konačni prijedlog poslala 3 amandmana na čl. 71. st. 6., na čl. 130. st. 8. i na čl. 179. st. 7., a u sva tri riječ „pravomoćnosti“ zamjenjuje se riječju „izvršnosti“ uz obrazloženje da se odredbe usklađuju s čl. 13.. To su riječ po riječ 3 članka na koja sam upozorila. Dakle amandmane podržavam jer ispravljaju stvarnu pogrešku, onu zbog koje bi se kazna za nesaniranu bušotinu naplaćivala tek nakon višegodišnjeg upravnog spora, ali molim da svi u ovoj dvorani zapamte što se dogodilo. Zakon od 197 članaka prošao je Vladu, prvo čitanje, odbore, raspravu u saboru s pogreškom koja je ugrađena u sam mehanizam kažnjavanja i ispravljena je tek kad je oporba pročitala tekst i rekla to na glas.
Predlagatelj koji dan nakon rasprave ispravlja vlastiti tekst ne pokazuje pažljivu pripremu, pokazuje da je zakon došao pred sabor nedovršen, ali to nije jedina neusklađenost. Obrazloženje uz čl. 194. kaže da se Uredba o naknadama donosi u 6, a pravilnici u 12 mjeseci, u zakonu piše 20 i 18, 12 i 18. U istom obrazloženju Vlada prihvaća da se Nacionalni plan sanacije mora donijeti, a dvije stranice dalje tvrdi da se sanacija ne planira kroz Jedinstveni nacionalni plan. To se amandmanima na zakon ne može ispraviti jer je pogreška u obrazloženju i tako će ostati zapisano u saborskim materijalima.
Kolegice i kolege, Klub SDP-a i ja osobno ponudili smo 7 amandmana, nijedan ne ruši koncepciju zakona. Tražili smo da grad ili općina imaju pravo prvenstva na geotermalnu vodu za grijanje svojih škola, vrtića i stanova i da umjesto čekaju hoće li je naftni koncesionar zatražiti za sebe, dakle tražili smo dalje da šutnja općine ne bude suglasnost nego da dobije naknadni rok i da ministarstvo obrazloži zašto njezine uvjete ne prihvaća. Tražili smo da javni uvid u bušotinu pokraj nečije kuće traje 30 dana kao za Studiju utjecaja na okoliš, a ne 10, tražili smo da olakšica za poljoprivrednike ostane olakšica za poljoprivrednike, a ne da bude prenosiva dozvola bez roka i bez provjere. Tražili smo da sanaciju plaća onaj tko ju je zagadio, a ne proračun i da se vladina odluka o preuzimanju sanacije objavi. Tražili smo da nadležni odbor ovog sabora vidi uredbu kojom Vlada određuje koliko država i koliko općine dobivaju od rudnog blaga prije, a ne poslije objave, Vlada je sve odbila.
Vlada je u prvom čitanju prihvatila dva moja prijedloga, Nacionalni plan sanacije bušotina više nije mogućnost nego obaveza, a država nakon preuzimanja zatvorenog skladišta ugljikova dioksida može bez vremenskog ograničenja naplatiti troškove od bivšeg investitora. Danas je svojim amandmanima prihvatila i treći. To je dobro i to kažem otvoreno, ali sve što je Vlada prihvatila su ispravci teksta, sve što je odbila su prava, pravo općine na vlastitu toplu vodu, pravo građana na 30 dana uvida, pravo sabora da vidi Uredbu o naknadama. Temeljna logika ovog zakona ostala je ista kao i 2018., resurs je države, uvjete piše ministarstvo, korist ubire koncesionar, a lokalna zajednica dobiva naknadu za zauzetost površine i rješenja koja dobiva na znanje. Ovaj zakon ima dobrih dijelova u upravljanju bušotinama, u sanaciji, u skladištenju ugljikovog dioksida, ali zakon koji predlagatelj ispravlja dan nakon rasprave po uputama oporba i koji je istodobno odbio svaki prijedlog da građani i općine dobiju pravo umjesto obavijesti, takav zakon Klub zastupnika SDP-a neće prihvatiti bez obzira što amandmani Vlade ispravljaju dio onoga na što smo upozoravali, ne ispravljaju ono što je još puno bitnije od toga i zato ćemo glasati protiv, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Nemamo drugih zainteresiranih, pa zaključujem raspravu i dajem na glasovanje amandmane Vlade RH.
Amandman br. 1. molim glasujmo.
Glasovalo je 78 zastupnica i zastupnika, svi su bili za, dakle 1. amandman je prošao.
Idemo na amandman br. 2., ponovo 78, prošao je i 2. amandman.
I idemo i na 3. amandman i ovdje isto tako jednoglasno 78, dakle prošao je i 3. amandman Vlade i svi oni postaju sastavni dio Konačnog prijedloga zakona.
Sada idemo na amandmane koje su podnijeli Klub zastupnika SDP-a i zastupnica Tanja Sokolić.
Glasovat ćemo o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća, raspravu smo proveli ranije, pa idemo redom.
Prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
Prelazimo na amandmane zastupnice Tanje Sokolić, ima ih ukupno 6, Vlada ih ne prihvaća, pa idemo 1. amandman, molim glasujmo.
Nije prošao.
Idemo na 2. amandman iste zastupnice.
Nije prošao.
Idemo na 3. amandman.
Nije prošao.
4. amandman zastupnice Sokolić.
Nije prošao.
5. amandman.
Nije prošao.
I 6. amandman zastupnice Sokolić.
Nije ni taj amandman prošao.
Dakle prelazimo sada na glasovanje, dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, molim glasujmo.
Glasovalo je 117 zastupnica i zastupnika, 80 je bilo za, 1 suzdržan i 36 protiv, dakle donesen je navedeni zakon.
PDF