Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 12

PDF

16

  • Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, prvo čitanje, P.Z. br. 338
22.09.2026.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je:

- Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, prvo čitanje, P.Z. br. 338

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Želi, državni tajnik Matej Bule, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
Dakle, danas se pred vama nalazi Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, radi se o zakonskom tekstu koji po prvi puta u hrvatski zakonodavni sustav uvodi poticajan okvir za individualnu dugoročnu štednju i ulaganje građana na tržištu kapitala. Radi se jednoj od mjera navedenih u strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala RH od 2025.-2030.g. kojega je Vlada RH usvojila 2025.g. u ožujku zajedno sa akcijskim planom.
Ono što je analiza tržišta kapitala koja je prethodila donošenju ovog strateškog okvira pokazala jest da građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali se ona uvelike drži na bankovnim depozitima po vrlo niskim prinosima. Također sudjelovanje malih ulagatelja na tržištu kapitala je prilično skromno, prvenstveno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tržištu kapitala.
Prijedlog zakona usklađen je i s preporukom Europske komisije o uvođenju štedno investicijskih računa u zakonodavne okvire država članica EU iz 2025.g. i jedan od glavnih ciljeva štedno investicijskih računa je pomoć malim ulagateljima, uključujući građane koji do sada nisu ulagali na tržištima kapitala da diversificiraju svoje portfelje i razborito i održivo povećaju svoje bogatstvo ulaganjem na tržištu kapitala. To se najbolje može postići ulaganjem prvenstveno u jednostavne financijske instrumente koji male ulagatelje ne izlažu prevelikim rizicima koji ne bi mogli biti financijski podnijeti. Stoga ulaganje u okviru štedno investicijskih računa ne bi trebala uključivati visokorizične ili složene financijske instrumente kao što su izvedenice ili kripto imovina.
Hrvatski investicijski račun namijenjen je hrvatskim poreznim rezidentima, svaka osoba moći će imati otvoren samo jedan hrvatski investicijski račun, također predviđeno je i otvaranje za maloljetnike hrvatskog investicijskog računa pri čemu će to za njih moći napraviti njihov zakonski zastupnik odnosno skrbnik. Predviđeni životni limit uplata iznosi 200 tisuća eura uz mogućnost dodatne uplate od 50 tisuća eura za one ulagatelje koji pet godina nisu povukli sredstva s računa čime se zapravo taj limit povećava na 250 tisuća eura i stimulira dugoročnije ulaganje.
Na hrvatski investicijski račun bit će moguće unijeti i stjecati financijske instrumente kao što su dionice i drugi ekvivalentni vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, obveznice, instrumenti tržišta novca, udjeli u dionice otvorenih investicijskih ponuda s javnom ponudom, udjeli ili dionice fondova kojima se trguje na burzi. Na račun će se moći prenijeti financijski instrumenti koje osoba već posjeduje od ranije pri čemu sam unos tih instrumenata neće biti smatran porezno relevantnim događajem i neće za posljedicu imati nastanak porezne obveze. Također moći će se unijeti i novčana sredstva u cilju ulaganja u navedene financijske instrumente. Radi zaštite imovine ulagatelja prijedlog zakona propisuje da ulaganja u hrvatski investicijski račun neće smjeti biti koncentrirana u financijske instrumente istoga izdavatelja u iznosu većem od 50% ukupnog iznosa ulaganja. Navedeno ograničenje primjenjuje se ako ukupni iznos ulaganja na hrvatskom investicijskom računu prelazi 20 tisuća eura. Ovo ograničenje neće se odnositi na ulaganja u državne vrijednosne papire RH, drugih država članica EU, država organizacija, države članica OECD-a, a s obzirom da takva ulaganja se ne smatraju rizičnim ulaganjima. Nadalje prijedlog zakona predviđa da će vlasnik hrvatskog investicijskog računa moći izabrati između dva načina upravljanja hrvatskim investicijskim računom, to je opcija A, sa ugovaranjem s ovlaštenim posrednikom i pohrane i administriranje financijskih instrumenata za primanje i prijenos naloga za račun vlasnika hrvatskog investicijskog računa s opcijom investicijskog savjetovanja i zapravo druga opcija gdje se zapravo po računu postupa isključivo s ovlaštenjem vlasnika hrvatskog investicijskog računa. Naime, ulagatelji imaju različite razine financijske pismenosti i stručnosti te različite ciljeve ulaganja i profile rizika. Stoga je ulagateljima dana mogućnost odabira između investicijskih usluga koje uključuju investicijsko savjetovanje i izvršavanje naloga i usluga koje se sastoje samo od izvršavanja ili zaprimanja i prijenosa naloga klijenata pri čemu će odluke o ulaganju neovisno donositi sami ulagatelji. Prijedlogom zakona omogućuje se vlasniku hrvatskog investicijskog računa da uvijek može promijeniti ovlaštenoga posrednika. Iako je prijenos računa među ovlaštenim posrednicima omogućen radi poticanja konkurentnosti, važno je naglasiti da će prijenos u pravilu moći zatražiti tek nakon proteka najmanje jedne godine od otvaranja računa ili prethodnoga prijenosa. Time se potiče dugoročna stabilnost ulaganja, sprječava kratkoročno špekulativno premještanje računa i nesrazmjerno opterećenje za sustav. Naknade ovlaštenog posrednika u svezi s prijenosom vođenje hrvatskog investicijskog računa moći će se zaračunati samo u visini stvarnih i razmjernih troškova nastalih provedbom prijenosa, a zabranjeno ugovarati naknade, uvjete ili prakse kojima se onemogućuje ili otežava prijenos upravljanja nad hrvatskim investicijskim računom među različitim posrednicima. Nadzor nad uredbom provedbom zakonskih odredbi i poslovanja ovlaštenih posrednika vršit će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koja će i temeljem uredno podnesenog zahtjeva uvrstiti ovlaštenog posrednika na javno objavljeni popis ovlaštenih posrednika. Ovlašteni posrednik moći će biti investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje otvorenim fondovima s javnim ponudom ili alternativnim investicijskim fondovima ali s posrednicima iz drugih država članica EU koji su ovlašteni pružati navedene usluge u RH na temelju prava na poslovni nastan ili slobode pružanja usluga. SKDD bit će voditelj registra hrvatskih investicijskih računa koji se uspostavlja i vodi, radi, vodi radi vođenja jedinstvene evidencijske hrvatskih investicijskih računa, sprječavanja istodobnog postojanja više aktivnih hrvatskih investicijskih računa iste osobe, provjere i primjene ograničenja uplata propisanih prijedlogom zakona. Podaci evidentirani u registru hrvatskih investicijskih računa bit će isključivo evidencijske naravi. Registar neće voditi podatke o pojedinačnim transakcijama, nalozima, promjenama stanja financijskih instrumenata niti druge podatke koji se vode u evidencijama ovlaštenih posrednika ili u sustavu skrbnika.
Nadalje, prijedlog zakona uređuje porezni tretman hrvatskog investicijskog računa pa je tako propisano da se stjecanje, otuđenje, zamjena, prijenos i druga raspolaganja financijskim instrumentima unutar hrvatskog investicijskog računa uključujući i pripis dividendi, kamata ostvarenih po osnovi financijskih instrumenata neće smatrati porezno relevantnim događajima, a dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa oporezuje se sukladno zakonu kojim je uređen porez na dohodak i to samo u slučajevima kada dođe do povrede zakonskih odredbi koje se odnose na ulaganje u dozvoljene financijske instrumente i u slučaju povrede odredbe o ograničenju ulaganja u financijske instrumente jednoga izdavatelja.
Drugim riječima, ulagatelj će moći unutar hrvatskog investicijskog računa prodavati i kupovati financijske instrumente, reinvestirati ostvarene prinose, mijenjati strukturu portfelja, isplaćivati novčana sredstva sa hrvatskog investicijskog računa bez potrebe za utvrđivanjem poreznih posljedica svake od pojedinih navedenih radnji odnosno transakcija. Prema predloženim izmjenama Zakon o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dohodak o kojima smo raspravljali ranije porezne obveza neće nastajati tijekom korištenja hrvatskog investicijskog računa kako je uređeno prijedlogom zakona. Porezna obveza eventualno bi mogla nastati isključivo u slučajevima kada i ako više ne bi bili ispunjeni uvjeti propisani ovim prijedlogom zakona. Hrvatski investicijski račun bit će jednostavan za korištenje za samog vlasnika hrvatskog investicijskog računa koji je u administrativnom smislu u potpunosti rasterećen i to je možda i najznačajniji benefit odnosno korist ovoga prijedloga zakona za same građane. Vlasnik će biti oslobođen obveze obračuna eventualno nastale porezne obveze jer takav obračun za njega će obavljati ovlašteni posrednik. Vlasnik računa moći će tražiti isplatu novčanih sredstava u bilo kojem trenutku bez izlaznih naknada uz obvezu isplate na osobni transakcijski račun. Primjenu ovog zakonskog prijedloga u praksi svakako će pratiti i različite aktivnosti koje će biti usmjerene na osnaživanje financijske pismenosti. Podsjetit ću i kako zakonski akt, akti koji uređuju poslovanje kreditnih institucija, obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, osiguravajućih i mirovinskih društava već propisuju da te institucije svake godine dio svojih prihoda usmjeravaju u provedbu aktivnosti upravo za osnaživanje financijske pismenosti građana RH. Naime navedene institucije izravno sudjeluju u prodaji složenih financijskih proizvoda i usluga građanima te tim putem ostvaruju značajne prihode uzimajući u obzir njihovu važnu ulogu na financijskom tržištu RH s jedne strane te potrebu za kontinuiranim radom na podizanju financijske pismenosti građana s druge, ukazala se potreba za daljnjem sustavnom radu na opismenjivanju hrvatskih građana. Naš je cilj stoga građanima omogućiti ne samo bolje razumijevanje financijskih proizvoda i njihovih rizika, već i znanje i sigurnost potrebne za donošenje informiranih odluka o vlastitoj štednji i ulaganjima čime dugoročno jačamo financijsku otpornost građana i stabilnost hrvatskog financijskog sustava.
Konačno, donošenjem ovog prijedloga zakona stvaramo moderni financijski sustav u kojem razvijamo domaće tržište kapitala uz istovremeno korištenje potencijala štednje građana. Budućim ulgateljima pružamo mogućost kako bi povećali svoje bogatstvo, ulaganja na tržištu kapitala mogu poboljšati financijske ishode građane na način da će olakšati pristup ulagateljima i povećati njihovu financijsku dobrobit.
Slijedom svega navedenog predlaže se HS da prihvati ovaj prijedlog zakona, hvala vam na pozornosti.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama poštovani državni tajniče.
Sad ćemo prijeći na replike samo ćemo malo pričekat da se vi vratite na mjesto.
Hvala. Jeste spremni? Jeste.
Idemo redom, zastupnica Ban izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče jedna od važnijih stvari kod svakog oblika dugoročne štednje i ulaganja jest da građanin zna što se događa ako mu taj novac ipak zatreba ranije. Ovim prijedlogom ne predviđa se da sredstva budu zaključana godinama, vlasnik hrvatskog investicijskog računa može zatražiti isplatu u bilo kojem trenutku bez izlaznih naknada i bez toga da samo povlačenje novca automatski stvara poreznu obvezu.
Možete li građanima dodatno pojasniti tu fleksibilnost, dakle pod kojim uvjetima mogu slobodno raspolagati svojim novcem i što za njih konkretno znači mogućnost povlačenja sredstava bez poreznih posljedica? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem poštovana zastupnice Ban, kao što ste i sami rekli nema nikakve izlazne naknade, dakle u svakome trenutku građani mogu povuć novac sa toga računa. Zapravo jedina okolnost je da ako u roku 5.g. od prve uplate dođe do nekakve isplate s tog računa onda ne mogu koristiti onu dodatnu pogodnost od dodatnih 50 tisuća eura limita koji im se omogućava ako nema povlačenja sredstava u prvih 5.g. od početka korištenja, dakle to je jedina neka vrsta penalizacije odnosno zapravo se na taj način želi stimulirati dugoročno ulaganje i dugoročno zadržavanje novca na računu. A što se tiče povlačenja novca, kao što ste i sami rekli, u svakom trenutku bez izlaznih naknada.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem.
Evo poštovani državni tajniče, pa i ja ću nastavit o naknadama gdje ste stali. Rekli ste u vašem uvodnom izlaganju da će naknade bit obračunavane u visini stvarnih troškova. Sad, dal tu se može povuć paralela sa sličnim ulaganjima u investicijske fondove što imate ulazne i izlazne naknade, pa za vođenje fonda, računa ili ne znam slično? Mislim kad ste rekli u visini stvarno nastalih troškova znači to će se naknadno utvrđivat kolko su bili troškovi, pa će se onda unazad nekakve naknade postupno propisivat ili kak će to biti?

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem na pitanju.
Što se tiče dakle naknada situacija je tu slijedeća, a to je da one moraju košto ste i sami rekli biti razmjerne troškovima, međutim tu ono što mi imamo jedno iskustvo iz redovitog kvartalnog savjetovanja s industrijom da zapravo vlada velik interes velikog broja i banaka i investicijskih društava da pružaju ovakvu vrstu usluge. U tom kontekstu očekujemo vrlo snažnu konkurenciju, u tom kontekstu odnosno da bi mogla bi… da neće biti baš ni banke, ni investicijska društva u poziciji da te naknade budu previsoke, a ono što mi razmatramo da s početkom korištenja prvih dakle tih investicijskih računa od 1. siječnja slijedeće godine da i na stranicama ministarstva zapravo objavimo kompletan popis svih pružatelja i usporedne naknade, pa da građani mogu zapravo sami odabrati onog posrednika koji je za njih najpovoljniji.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, pa ovaj Zakon o hrvatskom investicijskom računu samo je jedan od koraka u financijskom pismenosti. Ono što smo vidjeli zadnje 3.g. sa narodnim obveznicama, trezorcima, govori o povjerenju građana u Vladu i hrvatske institucije. Samo evo zadnji trezorci bili su kolko sam shvatio preko 36 tisuća građana i preko 2 milijarde eura uložilo u trezorske zapise, a pritom je dosada koliko sam shvatio preko 20 milijardi eura su građani uložili i 451 milijun eura kamata je isplaćeno njima, a ne bankama.
Moje pitanje, oni koji već imaju, već financijske instrumente, mogu li na hrvatski investicijski račun ih unijeti bez oporezivanja?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na pitanju.
Poštovani zastupniče Pavić, dakle odgovor na vaše pitanje konkretno je da, mogu se najnormalnije unijeti postojeći financijski instrumenti na račun.
Što se tiče ovoga što ste spomenuli vezano za financijsku pismenost, mi u Hrvatskoj otkad pratimo kretanje financijske pismenosti i provodimo relevantna istraživanja, financijska pismenost hrvatskih građana je porasla za 7%-tnih bodova i već se nalazimo na nekom prosjeku istraživane populacije i usporedivi smo sa, sa drugim zemljama.
Kada govorimo o projektu narodnih obveznica odnosno trezorskih zapisa kao što ste rekli 20 milijardi eura dosada u 23 izdanja, 451 milijun eura kamata. Ono što je dakle posebno interesantno da evo nakon 3.g. provođenja te inicijative mi u posljednjem upisu trezorskih zapisa smo tražili nešto malo manje od 1,8 milijardi eura, a upis građana je bio preko 2 milijarde, dakle interes ne jenjava, što je apsolutno dobar znak i pokazuje da je to jedan već sada ustaljen, ustaljena imovinska klasa na hrvatskom financijskom tržištu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnice Blažević izvolite vaša je slijedeća replika.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Evo poštovani državni tajniče, na moje pitanje ste već odgovorili, ali referirat ću se kratko jer mislim da je ovo stvarno jedan dobar zakon i jedan novi mehanizam za poticanje građana na ulaganja u financijske elemente, ali naravno i za razvoj hrvatskog tržišta kapitala. I kod nas na odboru, ali i u budućnosti sigurno će se postavljati mnoga pitanja i potaknut će se određene rasprave, mislim da će najviše rasprave biti oko ponude i potražnje.
Naime rekli ste i odgovorili ste kolegi Paviću da je limit 200 tisuća eura po osobi, još dodatnih 50 tisuća kao oblik nagrade za dugotrajno ulaganje, međutim dakle i moguće je da se postojeći financijski instrumenti prenesu hoće li oni biti dio tog limita od 200 tisuća eura, dakle ti postojeći financijski instrumenti koji već građani …
…/Upadica Sabina Glasovac: Vrijeme./…
… imaju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem vam se na pitanju.
Dakle da ono što se unosi na račun bilo dakle da se unosi u novcu, bilo unosi u različitim financijskim instrumentima ulazi u sam limit. Tako da što se toga tiče ako netko sada ima u vrijednosti određene dionice na Zagrebačkoj burzi recimo u iznosu od 10 tisuću eura vrijednosti na dan unošenja ovoga iskoristit će zapravo 10 tisuća eura limita i preostaje mu još 190 tisuća eura bilo da ponovno u nekim dionicama drugim instrumentima unese ili u novcu.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama, prijedlogom je predviđeno da najmanje 20% portfelja tijekom godine mora biti uloženo u financijske instrumente povezane s RH upravo kako bi hrvatski investicijski račun pridonio razvoju domaćeg tržišta kapitala i financiranju hrvatskih trgovačkih društava.
Možete li pojasniti na temelju čega je određena granica od 20% i postoje li procjene koliko bi se kapitala građana uvođenjem hrvatskog investicijskog računa stvarno moglo usmjeriti prema hrvatskim poduzećima, drugim riječima kako ćemo osigurati da hrvatski investicijski račun ne bude samo porezno povoljniji način ulaganja za građane nego da doista ostvari i drugi važan cilj da hrvatska štednja u većoj mjeri financira rast hrvatskog gospodarstva.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Poštovani zastupniče Josić, dakle što se tiče tog limita to je još nešto o čemu ćemo vjerojatno raspravljati i tijekom ove rasprave i do drugog čitanja, međutim ono što je bila ideja je svakako da taj instrument služi razvoju domaćeg tržišta kapitala. Međutim mi znamo da to domaće tržište kapitala nije naročito razvijeno u kontekstu dakle ponude koje nudi, broja dionica, broja financijskih instrumenata i postavljanje dakle većega limita u smislu dakle pokušaja usmjeravanja toga novca prema domaćem tržištu bi zapravo onemogućilo građane da svoju štednju ovoga ja bih rekao ostvare na nju prikladan prinos s obzirom na vrlo ograničenu, ograničenu ponudu. Tako da zapravo hrvatski investicijski račun i razvoj tržište kapitala to je nešto što bi trebalo ići na dva kolosijeka jedno zajedno s drugim.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Vrhovski, izvolite.

Vrhovski, Marija (HDZ)
Zahvaljujem.
Cijenjeni državni tajniče sa suradnicima, dakle hrvatski investicijski račun predstavlja novi mehanizam koji treba potaknuti sve građane da dodatno ulažu svoja sredstva u dionice, obveznice, investicijske fondove a uz povoljniji porezni tretman. Osobno sam mišljenja da zapravo postoji nedovoljna informiranost građana ne samo na ovu temu, nego i na druge financijske modele koji se nude. Stoga smatrate li opravdanim da se možda organiziraju i određene kampanje financijske pismenosti za građane pa čak i da se možda i uvede kao dio školskog kurikuluma za djecu obzirom da postoji, predvidjeli ste i mogućnost otvaranja investicijskog računa i za maloljetnu djecu kojima će sad u ovom trenutku dok nisu punoljetni sredstva uplaćivati roditelji i zakonski zastupnici, a njihovom punoljetnošću njima s daje prilika da nastave sa uplaćivanjem sredstva.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Samo mikrofon, zastupnice Vrhovski možete molim vas samo mikrofon isključiti, hvala.
Izvolite.

Bule, Matej
Evo poštovana zastupnice Vrhovski zahvaljujem se na pitanju vi ste to jako lijepo ovoga primijetili. Radi se zaista o tome da cijela ova priča sa iznimno povoljnim i poreznim i administrativnim tretmanom hrvatskog investicijskog računa neće moći donijeti svoje najveće učinke ako i paralelno s time ne radimo na financijskoj pismenosti.
Mi smo dakle trenutno u postupku zapravo donošenja novog strateškog okvira za razvoj financijske pismenosti u narednome razdoblju. U tom kontekstu dakle konkretno promišljamo malo i o promjeni okvira postojećeg ovoga rada na toj temi u kojem bi možda evo išli upravo i u tom smjeru kojeg ste vi spomenuli a kojeg evo i mi unutar kuće u Ministarstvu financija razmatramo da predložimo dakle i resornom ministarstvu da se ide u smjeru dakle uvođenja toga dakle kao dijela dakle obveznog kurikuluma odnosno i kurikuluma u školama. Tako da evo vidjet ćemo što će rasprava s drugim dionicima i drugim resornim tijelima ovoga donijeti.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče evo ovaj prijedlog Zakona o hrvatskom investicijskom računu zaista pozdravljam i on stvarno donosi jednu novu dimenziju u ulaganje svakako i povećava dostupnost investicijskih računa s jednostavnim i povoljnim poreznim tretmanom.
U vašem uvodnom dijelu istaknuli ste a sad ste i govorili pa i na tragu ovoga što je zastupnica Vrhovski maloprije pri… pitala slično pitanje i razmišljanje na istom tragu. I sami ste rekli da dosta hrvatskih građana još uvijek imaju nerazumijevanje vezano za investicijski, investicijsku štednju. Govorili ste o statistici 7% pismene dostupnosti. Što još tu možemo napraviti kako bi hrvatski građani zaista vjerovali u, u štednju i vezano za to nerazumijevanje?
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
Što može kao ministarstvo?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Dakle, poštovana zastupnice Baričević dakle kao što sam rekao ranije u zadnja tri istraživanja koja smo imali, ja mislim da je prvo bilo ako se ne varam, evo podsjećaju me suradnice 2015. godine, dakle 7 postotnih bodova mislim da smo sada na nekakvih 60 i 2-3 posto točnih odgovora na tom, na tom istraživanju.
Ono što možemo učiniti je kao što sam rekao ranije u odgovoru zastupnici Vrhovski je naravno ova sustavna kampanja vezana uz financijsku pismenost. Međutim zaista ovaj naš projekt kojega smo imali narodnih obveznica on je zapravo na neki način vratio, gledamo to po barem po, po broju investitora u SKDD-u dakle koji imaju otvorene račune. On je vratilo na desetine tisuća građana na tržište kapitala koji nisu investirali tamo još od onog sloma tržišta 2008., 2009., a imamo ako se ne varam preko 50, 60 tisuća dakle potpuno novih novootvorenih računa.
Dakle mi, ta jedna inicijativa pored svih financijskih benefita i stotina milijuna eura kamata je zapravo snažno doprinijela i samom opismenjivanju građana i povratku njihovom na tržište kapitala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Sljedeća replika zastupnica Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjednice HS-a. Poštovani državni tajniče. Ideja hrvatskog investicijskog računa je da građane potaknemo da dio štednje s klasičnih depozita preusmjere prema dionicama, obveznicama i fondovima, međutim depozit i ulaganje na tržište kapitala nisu isto, kod ulaganja građanin preuzima rizik i može izgubiti dio uloženog novca. Zato me zanima koje konkretne mehanizme predviđate kako bi se osiguralo da građani prije otvaranja hrvatskog investicijskog računa jasno razumiju rizik koji preuzimaju i ako ga preuzimaju, osobito građani koji nemaju iskustva s tržištem kapitala? Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na vašem pitanju ono je iznimno važno i ono što još jedanput ističemo što sam istakao i u uvodnom izlaganju dakle da se kada govorimo o hrvatskom investicijskom računu da u prvom redu govorimo o manje rizičnim financijskim proizvodima, dakle oni visokorizični proizvodi zapravo nije ni dopuštena takva vrsta ulaganja na hrvatski investicijski račun, dakle govorimo o financijskim izvedenicama i kripto imovini, ovdje govorimo o poduzećima koja su listana društva, dakle na burzama između ostalog i na Zagrebačkoj burzi. Govorimo zapravo o izrazito nisko rizičnim obveznicama u prvom redu obveznicama država RH i drugih obveznica država iz EU i organizacije OECD-a tako da, da rizici su naravno veći nego samo nego u slučaju samog pologa depozita kod banke. Međutim, ovo nije nekakav instrument gdje se omogućava zapravo ulaganje u one najrizičnije oblike ulaganja na financijskome tržištu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Sljedeća replika zastupnik Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice. Poštovani državni tajniče. Moje pitanje je nešto slično što su i kolege postavljali, ali samo jasnije da bude razrađeno. Kupili ste dionice npr. 10 tisuća eura, nakon godinu dana dionice vrijede 15 tisuća eura, prodali ste ih i sad želite povući razliku pet tisuća eura. Da li unutar te godine dana sve preko investicijskog računa plaćate ikakve poreze? Znači tu govorimo o kapitalnoj dobiti odnosno drugim riječima da li mora postojati isto ovo dugoročno pet godina da bi se onda aktiviralo da nema ovoga poreza? Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Poštovani zastupniče Lalovac, dakle da budem posve jasan uložili ste 10 tisuće i zaradili ste 110 tisuća bilo od kamate, dividende ili kao kapitalni prinos niste u obvezi platiti nikakvu, nikakav porez. I ne samo to kada otvorite jedanput hrvatski investicijski račun vaša sva administrativni, sav administrativni zahtjevi vezano uz Poreznu upravu su time završeni sve ostalo će obavljati sam posrednik i dapače, račun je strukturiran na takav način da zapravo ne možete ni doći u poziciju da platite porez iz razloga toga što bi vam zapravo posrednik bio u obvezi onaj iznos koji uplatite preko 200 tisuća na neki način vratiti nazad. Tako da evo zaista kažem nije to samo pitanje poreznoga rasterećenja i poreznog poticaja u prvom redu se radi o iznimno administrativnom rasterećenju i zapravo se na ovaj način maksimalno približilo tržište kapitala prosječnom građaninu u maksimalnoj mjeri u kojoj je to bilo moguće.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. I posljednja replika zastupnik Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče pozdravljam uvođenje štednog investicijskog osobnog štednog investicijskog računa. Ono što me zanima jeste da li se razmišljalo ili se razmišlja možda do drugog čitanja da se uvede mogućnost da poslodavci uz određene porezne olakšice uplaćuju svom zaposleniku na taj hrvatski investicijski račun, a da se slično kao u nekim državama EU ta sredstva uplaćena od strane poslodavca blokiraju na neko vrijeme odnosno da se ne mogu odmah automatski podići? Mislim da bi to dodatno ustvari potaklo na štednju odnosno investicijsku edukaciju naših građana.
Drugo što me zanima, mislim da svaki naziv pa tako i naziv računa mora biti precizniji, informativniji i ne znam koliko država EU već ima ovu mogućnost, nitko ga ne naziva imenom države nemam ništa protiv nek se zove i imenom države, ali bi trebalo svakako dodat osobni ili eventualni štedni investicijski račun. Dakle, kad kažemo …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… osobni investicijski račun stvar je jasna kad kažemo samo hrvatski onda …/Upadica Glasovac: Hvala./… nije baš jasno pa makar hrvatski osobni investicijski račun.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Bule, Matej
Evo poštovani zastupniče Paus, što se tiče vašeg pitanja koliko država to ima uvedeno, to koliko je meni poznato do danas 13 europskih država. Dakle, kada govorimo o mogućnosti da poslodavci daju bilo kakvu vrstu poticaja ili ovoga uplaćuju sredstva na ovakvu vrstu računa, mi u Hrvatskoj imamo sustav poticanja i mirovinske i stambene štednje i u tom kontekstu razumijem vaše pitanje da bi ovo možda moglo biti interesantno, al dopustite u prvom redu da investicijski račun odnosno hrvatski investicijski račun zaživi, da imamo na njega dobar odaziv. Nadamo se da će se dogoditi ista situacija i kod narodnih obveznica gdje smo krenuli onako prilično skromno, a na kraju se to pretvorilo zapravo u jedan vrlo popularan i ustaljeni instrument, da će se isto dogoditi i sa investicijskom računom, a onda u izmjenama zakona koje će sigurno biti potrebne kako taj instrument jer ga prvi put uvodimo bude živio da možda razmislimo i o ovakvim vrstama mogućnost i poticaja. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam. Ovim smo iscrpili rasprave na uvodno izlaganje u ime predlagatelja. Prije nego što otvornim raspravu željela bih samo znati žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne vidim interes za time, stoga otvaram raspravu i prelazimo na klubove. Prvi klub je Klub zastupnika SDP-a u ime kojega će govoriti zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice. Poštovani državni tajniče sa suradnicama. Pred nama je danas Nacrt prijedloga zakona kojim se utvrđuje okvir za uvođenje hrvatskog investicijskog računa, novog mehanizma koji bi trebao potaknuti građane da aktivnije ulažu svoja sredstva u financijske instrumente i tako potiču i unapređuju razvoj domaćeg tržišta kapitala.
Uvođenje ovakvog instrumenta u svim državama članicama preporučila je Europska komisija u rujnu prošle godine u preporuci o uvođenju štedno-investicijskih računa sa jednostavnim i povoljnijim poreznim tretmanom u okviru Unije štednje i ulaganja. Hrvatska dosad nije imala ovakav oblik investicijskog računa, a prema podacima ministarstva evo danas smo ovdje čuli da danas ima negdje oko 13 država članica.
Hrvatski investicijski račun će građanima omogućiti da svoju štednju jednostavno ulažu u financijske instrumente poput dionica, obveznica i investicijskih fondova uz povoljniji porezni tretman bez porezne obveze na razini pojedinačnih transakcija i uz mogućnost reinvestiranja prinosa. Ukupan iznosa uplata tj. limit iznosi 200 tisuća eura po osobi uz mogućnost povećanja tog limita za dodatnih 50 tisuća eura za dugoročne ulagače. Također predviđeno je najmanje 20% portfelja vlasnika hrvatskog investicijskog računa da bude povezan s ulaganjima u hrvatsko financijske instrumente čim bi se dio privatne štednje usmjerili prema hrvatskim društvima i dodatno ojačali financiranje domaćih trgovačkih društava. Cilj je zapravo investicijskim računom građanima ponuditi jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja.
Ovdje je važno reći da svaka punoljetna osoba koja je državljanin RH ili je porezni rezident RH mogu otvoriti jedan HIR ili hrvatski investicijski račun na svoje ime, roditelji bi mogli, također mogu otvoriti i za malodobno dijete. Znači ono što je važno reći da ovaj HIR nije bankovni račun, on je investicijski račun preko kojega se vrše zapravo ulaganja, znači neka vrsta, znači investicijskog ulaganja u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, ETF-ove, UCITS fondove i uz povoljniji porezni tretman. Također ono što je jako važno, birate da li ćete sami to raditi ili ćete povjeriti ulaganje, prepustiti ovlaštenom posredniku, znači to je razlika. Znači vi sami možete reći da ćete kupovati ili možete taj dio novca reći tom ovlaštenom posredniku da on zapravo analizira tržište kapitala, da vam preporuča određena ulaganja i da zapravo imate određenog savjetnika prilikom, prilikom ovaj ulaganja. Znači taj račun ne otvara se samo dal je kod poslovne banke, on se može otvoriti i kod investicijskih društava i drugih ovlaštenih posrednika, dok bi registar vodio SKDD, znači kontrolu svih tih zapravo računa će voditi SKDD i njih će nadzirati HANFA. Svaka osoba može imati samo, samo jedan račun odnosno ovdje je da, da se zapravo pojednostavi odnosno šta se zapravo ovim intencija ovoga cjelokupnog investicijskog računa. I vi ste rekli da morate zna… imate 200 tisuća eura, jedan račun za jednu osobu, to vam je doživotni limit, možete dobiti 50 tisuća eura, ali tek nakon 5.g, znači tek ako nakon 5.g. ulažete, a ne povučete, to je onaj važan kvar, znači ako vi unutar tih 5.g. jel bilo koji iznos isplatite sebi onda više nemate ovih dodatnih 50 tisuća eura, onda ostajete na limitu od 200 tisuća eura. Znači bitno je da unutar tih 5.g. da bi dobili taj bonus od 50, 5.g. da ne dirate jel, možete uplaćivati, ali ne smijete isplatiti da bi dobili tu dodatnu pogodnost.
Ovo što je ovdje državni tajnik rekao kada dođete do tih 250 tisuća ne možete više ulagati, oni vam vrate sredstva da ne možete prekoračiti ovih 250 tisuća eura. Kako to funkcionira, vi ste ovdje dobro to objasnili. Znači vi sada ako imate određena sredstva ili u obveznicama ili u dionicama date nalog, otvorite investicijski račun, date nalog, znači prebaci se na vaš investicijski račun, vi ne znam sad, imate 50 tisuća eura, vi možete svakih znači nema limita da nekakav, kolko vi želite tu uplatiti, možete uplatiti par tisuća eura, možete uplatiti naravno ono kolko vi smatrate da, da, da, da možete staviti sa strane, da vam nekakav oblik štednje bude i zapravo kako vi uplaćujete taj dio iznosa, znači u početku, u početnim godinama znači ako ste uplatili 50 tisuća eura znači vama se onaj limit smanjuje sa 200 na 150, imate još 150 tisuća eura da možete ga uplatiti, da možete s njim raditi.
Ono što je jako važno, sve ove zarade ne ulaze u limit, to je jako važno. Znači ovdje ulazi samo ona nominala što uplaćujete, znači vi ako zaradite ovo kao što smo ovdje rekli, zaradite 10, 15 ili 20 tisuća eura na toj transakciji, to vam nije u limitu, to je iznad limita, znači samo uplate, što vi napravite uplate, čiste uplate, one vam se gledaju ovaj limit 200 tisuća eura i važno je da 5.g. ne dirate novac, onda ćete dobiti još 50 tisuća eura da možete nakon pete godine 250 tisuća eura, da možete ulagati odnosno što je najvažnije u ovome dijelu, znači gdje vi možete ostvariti, gdje je, gdje je ta povoljnost unutar u odnosu na sadašnji, sadašnji model? Znači vi možete imat, vi sada imate, naravno to uglavnom radite preko svog, znači radite preko svog znači računa kojeg otvorite ili u banci ili otvorite u nekom investicijskom društvu, ali je stvar danas kada gradite bilo koju transakciju, danas kada kupujete vi morate izvještavati ili na tu određenu transakciju ako dobijete dividendu, ako dobijete kamatu jel, kamatu na štednju vi već i danas morate platiti ovih 12% znači koji vam je oporezivan, ili dividenda i kamata, pogotovo ako se radi danas ako uložite u dionice jel, danas ako uložite 10 tisuća eura na dionice i ne znam ili dobijete ne znam nakon, vidite da cijena dionica raste i došli ste ne znam do 15 tisuća eura, taj kapitalni dobitak ne smijete ga realizirati po današnjim pravilima 2.g., jel tako, znači tek nakon 2.g. da držite, kad želite isplatiti onda vam porezna uprava to ne oporezuje jel. Ovdje je puno povoljnije jel košto ste rekli znači ti kapitalni dobici će vam dolaziti na račun, neće vam smanjivati limit, neće vam se …/Govornik se ne razumije./…, dobivat ćete dividendu, nećete ići ispunjavati ovog dijela, nećete plaćati na dividendu 12%, ne znam dobit ćete ne znam ovaj dio kamata od obveznica, okej on je i danas neoporeziv, on je i danas neoporeziv i danas kad imate kamate na obveznice RH isključivo, sad možete ulagati u obveznice nekakvih kompanija. Znači ako ulazite u obveznice nekakvih kompanija vi danas plaćate, na tu kamatu plaćate porez, jedino ne plaćate porez ako ulažete u RH, znači u trezorce ili kroz ove obveznice, znači tako da vam se taj dio širi da možete ulagat i na kamatu, znači ono što je najvažnije kamata, dividenda i kapitalna dobit jel ili udjeli koji vam rastu u ovome dijelu što se tiče investicijskih fondova. I ovo što je najvažnije što je rekao državni tajnik, odmakli ste od vas ono administrativno, ono to je po meni ja nisam toliki strastveni ulagač, uglavnom ulažem u Ministarstvo financija, ovaj ali ovi koji ulažu kažu da je to dosta administrativno treba popunjavati, treba obrasce slati te obrasce itd., koliko sam sad razumio kao što je, to je najvažnije zapravo osim ove porezne olakšice, najvažnije je da ne morate detaljno u tom dijelu voditi sve te evidencije. Ono što je važno komunicirati prema hrvatskim građanima, to je jako važno. Sve ja se slažem nek se zove hrvatski investicijski račun, da sutra ne bi rekao vi da on misli ako je tu uložio određeni novac da mu je taj novac netko zagarantirao. To jako morate biti oprezni, jako morate bit oprezni oko toga. Da ne bi on rekao gledajte pa to se zove hrvatski, pa meni država tu garantira za to. Nema za toga garancije samo da, znači morate reć ljudima da je to povoljno, da je to ponuda, da to je puno bolje nego što je sada ali vam nitko ne garantira da ako ste uložili nekakav novac kroz dionice kroz taj račun pa ako ostvarite gubitak nažalost taj gubitak ide na tu osobu, znači ne ide na državu da vam netko, da netko mislio kako ulažete preko investicijskog računa da vam netko garantira nekakve dobitke u toj priči. To je jako važno da komunicirate da građani, da građani ovaj ne misle ako se zove hrvatski, ako se ovaj dio da onda iza toga netko stoji da tu ne možete izgubiti novce. Znači to su povoljniji puno tretmani što se tiče i poreza i administracije i šta se tiče ovaj ali sav rizik ulaganja snosi zapravo sam ulagatelj. Znači to da tu ne bi bilo jer često se zna u hrvatskim građanima ono joj to nešto država potiče, država daje da se otvori račun, pa vidiš super zove i hrvatski, super još ako stave grb tamo da stoji onda će reć evo gledaj tamo stoji grb, tamo stoji država a pa to vjerojatno netko, znate da vam ne bi ljudi kad nažalost izgube novca onda se povlače na sve i traže bilo kakve mogućnost izlaza da ne bi. Ovo je jako dobro što ste rekli ne možete preko njega ulagati u rizičniju imovinu kripto valute i ovo što ste rekli nekakve derivate. To je jako dobro da ste taj dio ograničili da taj dio ne, neko se ne s tim ne zaigra. Tako da svakako, svakako ovo što ste vi rekli sad ćemo vidjeti hoće li se, hoće li vezano ostati ovih 20%, neće ostati 20% međutim ono što je ovdje što ste vi rekli, to je, to su dvije različite vrste naknada. Jedna je naknada kada vi isplaćujete sebi sa ovoga računa, to je jedna stvar. Znači vi ste uplatili koliko sam ja razumio, vi uplaćujete na svoj račun, uplatili ste 50, isplatili sebi 50. Koliko sam ja razumio tu nema naknade jel tako. Međutim druga je stvar da to ljudi ne bi brkali, znači uložili ste u dionice i sad on mora kupiti dionicu tu ima naknade jel tako. Tu ima naknade znači kada vi, kada tu morate jako paziti kada ulažete znači vi ste kupili i sad hoćete kupiti dionicu ne znam Končara, pa tu vam oni obračunavaju naknadu jel. Znači tu da ljudi ne bi mislili, to su druge vrste naknade. Ovo su naknade za vaš račun ovaj, ovo su već transakcije koje, koje imaju i zato je ovo jako bitno da razdvojite da jako transparentno i tim ljudima koji, koji ulažu da ne bi rekli država je rekla tu nema naknade i zato. To su vam naknade koji koriste na tržištu kapitala svi kada ulažete, kad kupujete i to je jako važno da znate kolike su, koliko su te naknade da vam one ne pojedu onu zaradu. To je jako važno kada kupujete, kada ostvarujete da vam ne pojedu zaradu. Često kad ljudi kad ulažu pa da uđu u manjim iznosima pa tu naknada pa tu porez pa onda jednostavno kad želi povući i tak dalje, može mu se dogoditi da ovaj, da, da ne bude takva zarada. Što je najvažnije koji je fokus, cilj države i to je apsolutno pozitivno, dobro i važno. Danas smo govorili o mirovinama. Najvažniji pouka ovoga danas je da danas mladi ljudi koji imaju 25 godina, 30 godina ako imaju nešto novaca ulože na taj račun i drže novac do svoje da ne kažem mirovine. To je najvažnija poruka. Zašto? Kada dugoročno ulažu da nemaju isplata u ovom dijelu i da u konačnici imaju neki vid štednje, investicije koja je kada dođete iz mirovinu da onda isplatite sebi, da nemate poreza i da ste zaradili. To je važno. Ne da ste na dnevnoj razini neki, neke trgovine jel na dnevnom razini naravno da gubite. Evo vidite danas ide cijena dolara gore, tržište ide gore dole jel. To je pouka ovoga. E sad to je onaj najvažniji dio, da stavite novac to je onaj dio, da dugoročno ulažete i to zapravo do neke vrsta bude neki oblik vaše mirovine odnosno vaše štednje gdje će vas onda država nagraditi upravo s ovim. Nećete voditi administraciju o tome, nećete biti oporezovani s time itd. i to je onaj vid države koja zapravo u ovome dijelu radi, da dobijete neki oblik vaše imovine u budućnosti kada jednog dana odete u mirovinu i da taj dio ne bude oporezovan i zato je važno da je ovaj dio po meni, po meni i kada budete razmislite čisto i ovaj dio iz drugog mirovinskog stupa, tu razmislite. Danas smo rekli da li se taj dio oporezuje ili ne. Ukoliko ljudi, mladi ljudi danas i ulaze i mlađi u mirovine, ako mogu povući ovaj dio novaca iz drugog mirovinskog stupa razmislite da ih i njih potaknete da koriste to kroz ovaj investicijski račun da ne plaćaju poreze. Razumijete ako želite povući da ne bude jednokratno. Potaknut ćete jedan dio ljudi koji npr. mogu povući u 65 kad dođu tamo, mogu povući 20% svoje mirovine gdje će reć pa zašto možda mi sad možda ne treba ali ok uložit ću na HIR, stavit ću nekoliko godina da ulažu, ako mi država kaže neću platit na to porez, nekakav novac se taj iz ponovno vraća na tržišta kapitala i na taj način ćete možda one ljude da taj novac koji dolazi iz tog mirovinskog, mirovinskog stupa da i kroz taj dio kanalizirate i, i ovaj usmjeravate. Mislim da je to razmislite o tome i do drugog čitanja kroz ove druge porezne zakone da na taj način isto potičete ljude. Jer danas ljudi će duže živjeti, ulaze u mirovinu sa 65 godina, živjet će se do 75, 85, imaju vremenski horizont isto 10-ak, 15 godina zašto bi taj novac ovaj bio nego da i oni ulože na taj, na taj račun i onda i oni će moći onda isplaćivati sebi možda kada im taj novac treba, a država će im dati poticaj da ga ne, ne, ne, ne oporezuje i na taj način ćete napraviti još nekakav dodatni korak o investicijskom ulaganju. Znači Klub SDP-a će ovo svakako podržati ovaj ali evo i ove neke prijedloge razmislite možda o nekim drugim zakonima.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolega Lalovac.
Prelazimo na slijedeći klub, Klub zastupnika HDZ-a, u ime toga kluba riječ će uzeti zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, danas imamo nacrt Prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu i upravo smatram da je on značajan iskorak kada govorimo o financijskoj pismenosti i sve ono što Ministarstvo financija i Vlada radi zadnjih nekoliko godina po pitanju aktivacije štednje hrvatskih građana i dugoročnog ulaganja.
Hrvatski građani drže 91 milijardu eura štednje i ono što smo vidjeli sa ulaganjem u trezorske zapise i narodne obveznice dovoljno govori koliko se zadnjih 3 godine aktiviralo to tržište kapitala. Samo zadnja emisija trezoraca govori da je 36.700 građana uložilo gotovo 2 milijarde eura u trezorske zapise, a dosada su hrvatski građani investirali 20,4 milijarde eura u dakle trezorce i obveznice i povukli 431 milion eura kamata. Dakle, već dosada su povukli kamate koje bi inače bile isplaćene bankama i hrvatski građani danas drže više od 8,5 hrvatskog javnog duga.
Hrvatski investicijski račun je u biti slijedeći korak gdje želimo dodatno hrvatskim građanima omogućit investiranje ne samo u obveznice i trezorce već i dionice i upravo on je predviđen da ga otvori fizička osoba koja je porezni rezident u Hrvatskoj i na taj način se jasno definira individualni karakter. Ne znam što kolegama nije hrvatsko i stvara jezični ili zabunu da je hrvatski investicijski račun. Ja mislim da je to itekako dobro, naravno treba raditi financijsku pismenost i ovo što je državni tajnik rekao da je ona porasla za 7 postotnih bodova ali isto tako ja vjerujem da i građani znaju razlike ulaganja između obveznica gdje država odnosno obveznice koje ste kupili definira jasno koliko ćete kamata platiti ili u dionice koje mogu isto ta… rasti ili padati.
Građani će na ovaj način moći samostalno upravljati svojim ulaganjima i ono što je državni tajnik rekao mislim da je najveća vrijednost da će se administrativno smanjenje cijelog procesa potaknuti građane da individualno ulažu i to je upravo i dugoročnost i za mirovine i za isto tako jačanje tržišta kapitala u Hrvatskoj.
Vrlo je jasno da se predviđa do 200 tisuća po osobi uz mogućnost dodatne uplate od 50 tisuća, dakle idu samo uplate koje vi osobno uplaćujete na taj račun a dividente ovaj i sve ostale kapitalna dobit i sve ostalo ne ulazi u limite. I time šaljemo jasnu poruku da je cilj ovog instrumenta dugoročno ulaganje i stvaranje financijske imovine a ne kratkoročno trgovanje. Drugim riječima želimo aktivirati kada gledamo 91 milijarda eura aktive, dakle štednje hrvatskih građana i želimo da oni budu aktivniji na tržištu kapitala i financijskih instrumenata a istodobno da to bude dugoročno i na taj način jačamo i kvalitetu života u mirovinama građana.
Jedna od ključnih prednosti hrvatskog investicijskog računa je mogućnost trgovanja i reinvestiranja prinosa bez nastanka porezne obveze na razini svake pojedinačne transakcije. Državni tajnik je to objasnio, dakle ako i investirate 10 tisuća eura da dobijete i 100 tisuća eura to neće biti oporezivano.
Isto tako dobro je da je najmanje 20% portfelja povezano s Hrvatskom kroz instrumente dakle već obveznica i oni što se razvija na tržištu kapitala u Hrvatskoj i po meni upravo je dobro da ovaj nosi hrvatski investicijski račun. Hrvatska je 14 dakle zemlja koja uvodi ovakav jedan individualni račun u koji će hrvatski građani moći ulagat.
Uvođenje hrvatskog investicijskog računa predviđeno je strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj do 2030., pripadajućim akcijski plan uz 2025. i '26. godinu i Hrvatska se time uklapa i u europski smjer razvoja, a Europska komisija u okviru Unije štednje ulaganja preporučila povećanje dostupnosti štedno investicijskih računa s jednostavnim povoljnijim poreznim tretmanom.
Dakle, još jedanput dvije su dobrobiti koje ovaj zakon nudi. Jedna od njih je da se neće obračunavati porez, a ona možda još bitnija je da neće biti odnosno da će se olakšati administriranja, ulaganja u to i da ćete moći puno jednostavnije ulagati u financijske instrumente.
Hrvatski građani su pokazali još jedanput povjerenje u državu emisijama trezoraca i ovaj obveznica. U 23 izdanja još jedanput 20,4 milijarde eura uloženo 431 milion kamata isplaćeno. Na tom povjerenju gradimo novu fazu. Hrvatski Klub HDZ-a će svakako poduprijeti ovaj zakon i ono što svakako očekujemo i ovo što je državni tajnik glede financijske pismenosti da se dodatno radi jer želimo da hrvatski građani budu što informiraniji o mogućostima investicija, da dugoročno štede i ulažu i da dio od tih 91 milijardi eura štednje aktiviramo upravo za dobrobit Hrvatske. 8 i pol posto javnog duga je već u rukama građana Republike Hrvatske, a ovime omogućavamo svakoj fizičkoj osobi, dakle do limita 200 plus 50 000, 250 000 eura da ulaže, a ako bude preko toga ne možete ulagati, vratit će vam se na račun. Prema tome, vrlo jasni su limiti, vrlo je jasno šta možete ulagati i čestitke Ministarstvu financija i Vladi da su donijeli ovakav zakon koji vidimo da i oporba široko podupire.
Hvala vam lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolega Pavić.
Ovim smo iscrpili sve prijavljene govornike.
Zaključujem raspravu i o ovoj točki dnevnog reda ćemo glasati kad se steknu uvjeti.
Pozdravljam predstavnike Ministarstva financija doviđenja!

16

  • Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, prvo čitanje, P.Z. br. 338
25.09.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, prvo čitanje, P.Z. br. 338. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Glasujmo.
122 glasa, 117 za, 4 suzdržana i 1 glas protiv. Donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF