Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 12

PDF

12; 13; 14; 15

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 339
  • Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 340
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 341
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 342
22.09.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovim smo došli do kraja pa prelazimo sada na dnevni red, ranije smo na sjednici dogovorili da objedinimo točke prva, druga, treća i četvrta iz plana redoslijeda rasprava za danas, to su:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 339,
- Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 340,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 341,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 342

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku vlade i ministru financija Tomislavu Ćoriću imamo zahtjeve za stankom, prvi se javio kolega Petrov. Izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, tražim stanku u ime kluba Mosta po ovim prijedlozima zakona. dakle, prije nego vlada predstavi ovaj paket antiinflacijskim paketom valjda je to 567 put, ja bih volio da se razdvoji naziv od sadržaja. Dakle, inflacija 4,2%, prijevoz skuplji 13,5%, stanovanje i energija skuplji 10,8% to su nedavne brojke i to su činjenice. Gledajmo sad šta je odgovor u ovom prijedlogu zakona odgovor na ovo je da paušalnom obrtniku koji prijeđe 40 tisuća eura samo Ministarstvo financija dalo izračun da će mu rasti nameti, nameti ću mu rast i to minimalno 1.300 eura, a onima koji pređu 50 tisuća njima će godišnje rast preko tri tisuće eura. Tako riješite slabiju kupovnu moć građana još im date i nameta.
Srednjim i velikim poduzetnicima po ovim prijedlozima zakona uvodi se porez na prekomjernu profitnu maržu. Oprostite veći prihod sam po sebi nije dokaz da je netko proizveo inflaciju, možda je veći prihod proizvod automatizacije, većeg ulaganja, bolje produktivnosti i to niste obrazložili u svom prijedlogu zakona niti to znate jasno razlučiti, a jedan od ova četri prijedloga zakona PDV je čisto usklađivanje sa digitalnim dobom. I onda ja vas moram postaviti samo četri pitanja, dakle hoće li s ovim prijedlozima zakona hrvatska obitelj za svoju plaću moći kupiti više? Hoćemo li proizvoditi više? Hoćemo li uvoditi manje? Hoćete li poduzetnika koji proizvodi poticati ili ćete mu nametati nove namete?
Svaki financijski prijedlog svakog …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… financijskog zakona mora odgovarati na …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Petrov./… na ovo inače je prilijevanje iz šupljeg u prazno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. stanka je odobrena. Kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Može neko vratit vrijeme mislim da bi bilo korektno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević i šutnja je isto govor ako je u okviru dvije minute.

Krstičević, Mišo (SDP)
Nekima bi to bilo u interesu ali ja molim da mi se vrati vrijeme jer nisam uopće …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovako vratit ćemo vrijeme, ali drug put vam neću vratit vrijeme jer ste sami namjerno nekoliko sekundi se ustali i šutili ne znam iz kojeg razloga. Da, sad ću vam vratiti jer nismo to dogovorili, ali inače to je dio neke predstave tako da, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Poznata velikodušnost našeg predsjedavajućeg. Ja uglavnom upozoravam na ono što hrvatski umirovljenici odavno znaju, a naše političke elite uporno zaboravljaju, a to je da mirovinski sustav ne smije povećavati nejednakost među ljudima. Mirovinski sustav je tu da osigura efikasnu zaštitu od siromaštva i dostojanstven život u starijoj dobi.
Porezni sustav ne bi trebao biti samo izvor prihoda za javne potrebe nego i ogledalo pravednosti naše zajednice da bogati za javne rashode ne daju samo razmjerno svojim prihodima nego nešto i više od toga. Ovo možda zvuči kao jedna antikapitalistička ideja zar ne? Znate ko je ovo napisao? Nije ovo napisao Che Guevara ovo su riječi kardinala kapitalizma Adama Smitha. Umjesto toga naš mirovinski sustav i naš porezni sustav rade upravo suprotno, podaci Eurostata koji uspoređuju dohotke 20% najimućnijih sa dohocima 20% najsiromašnijih, gledajte u Belgiji je ta razlika tri puta, u Bugarskoj više od sedam puta, ali gledajte i u toj Bugarskoj se kod umirovljenika smanji na nekih 4,5 puta. U većini zemalja u Europi odlaskom u mirovinu se ta nejednakost smanjuje, a gospodo draga u Hrvatskoj se ona dodatno produbljuje pa tako kod umirovljeničke populacije u Hrvatskoj taj jaz raste na pet i po puta pa je nejednakost među našim umirovljenicima najveća u cijeloj Europi. Ali nažalost je slično i sa rizikom od siromaštva, prosječan rizik od siromaštva u Hrvatskoj je 20% kao i u EU, ali čim jadni ljudi dođu u tu mirovinu taj rizik umjesto da pada kao svugdje kod nas raste na onih rekordnih 40%. Naši umirovljenici nisu radili manje od svojih kolega, ali su dobili najmanje i to je ono što mi moramo promijeniti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Idemo dalje, dobili ste naravno stanka je odobrena. Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Tražim stanku u ime kluba IDS-a kako bih naglasio još jednom brojku koje nema u izmjenama Zakona o porezu na dohodak odnosno u obrazloženju toga zakona. Brojku koja bi svakako trebala zabrinuti sve naše, sve naše građane. Dakle u Zakonu o porezu na dohodak mi ukidamo porez na mirovine i to je svakako pozitivna, pozitivna stvar i to će svakako povećati, povećati mirovine našim umirovljenicima. I navodimo brojku 590 ili 541 tisuća umirovljenika će od toga imati nekakvu korist no nigdje, apsolutno nigdje u obrazloženju ne stoji brojka na koliko umirovljenika se ove izmjene uopće neće odnositi, a mislim da je ta brojka u stvari zastrašujuća jer se to neće odnositi na 690 tisuća naših umirovljenika što znači da ti naši umirovljenici imaju mirovinu manju od neoporezivog, neoporezivog dijela dohotka dakle one olakšice koju imaju svi, svi građani koji rade odnosno svi oni kojima se obračunava porez. Dakle 690 tisuća umirovljenika ima manju mirovinu od 600 eura. Te brojke u obrazloženju ovih poreznih izmjena nema i smatramo da je bilo važno naglasiti da vidimo u kakvom je stanju, kao što je rekao i kolega Krstičević, naš mirovinski sustav.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na još jedan zahtjev za stankom. Kolegica Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Tražim stanku u ime kluba u trajanju od 10 minuta. Riječ je o tome da imamo u objedinjenoj raspravi jedan set izmjena i dopuna poreznih zakona i već ne znam po koji put je. Međutim, ono što se svi zajedno trebamo pitati, a to je kakav je dugoročni odnos poreza na rad i kad govorimo o porezu, poreza na imovinu. Dakle mi bi trebali konačno odlučit se za jednu određenu reformu i poruke koje trebamo kroz izmjene i dopune zakona slati da znamo kud idemo kao država i što činimo kao država vezano uz gospodarstvo, a ne svaki put dopustite mi na onak jednoj riječi, onako malo poprčkamo po nekakvim zakonima i to pokazujemo kao antiinflacijske mjere ili neke druge mjere, ali zapravo iza toga ne stoji stvarna ideja što s porezima želimo jer kad imamo stvarnu ideju što s porezima želimo, onda to vidimo i na gospodarstvu. Jedan od razloga zašto idemo sa izmjenama, to što mi je premijer rekao pa evo sad ćemo ukinuti porez na mirovine. Nećemo i dalje će ostati porez na određene mirovine. Pred više od godinu dana, dakle ima skoro godinu i pol je išao je prijedlog ukidanja poreza na dakle za na, poreza na mirovine iz jednostavnog razloga što je kod nas mirovina detektirana kao dohodak, ali mirovina nije dohodak. Umirovljenici kad gledamo odnos između mirovina i plaća, tamo negdje 2013., 2014. je otprilike 50% plaće činila mirovina. Danas kad gledamo taj iznos, tada je udio negdje oko ispod 44%. Dakle o tome govorimo kad se hvalimo o povećanju mirovine, moramo gledati odnos mirovine i plaće. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… A taj odnos ide na štetu umirovljenika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada dalje. Kolega Totgergeli izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. U ime kluba tražim stanku kako bismo još jednom detaljno razmotrili ovaj paket od 4 porezna zakona. Ključna i najvažnija izmjena u ovom paket je potpuno ukidanje poreza na dohodak za mirovine i ukidanjem toga poreza izravno pomažemo više od 580 tisuća umirovljenika i to je nastavak politike jačanja standarda umirovljenika. S druge strane sustav uređujemo prema načelu pravednosti i stvarne gospodarske snage. Za čak 83,4% obrtnika koji imaju primitke do 40 tisuća eura godišnje ne mijenja se apsolutno ništa. Promjene u priznavanju izdataka i doprinosa dotiču samo najviše razrede, čime osiguravamo pravednije uplate u mirovinski i zdravstveni sustav. Podizanjem donje granice paušala po krevetu u turizmu najrazvijenijim jedinicama radimo nužan korak prema pravednijem oporezivanju kratkoročnog najma, a Zakonom o porezu na dobit uvodimo ciljanu mjeru za 2026. godinu kojom štitimo građane od inflacije. Svi oni srednji i veliki poduzetnici koji ostvare profitnu maržu za 15% veću od trogodišnjeg prosjeka, platit će porez od 50% na taj prekomjerni dio. To nije udar na poduzetništvo već obrana standarda građana od neopravdanog dizanja cijena. Četvrtim zakonom usklađujemo sustav PDV-a s europskim pravilima za digitalno doba. Ovo je prvo čitanje, otvoreni smo za raspravu i prijedloge, a smjer je jasan. Čuvamo konkurentnost gospodarstva, ukidamo porez na mirovine, sprječavamo neopravdano dizanje cijena, a javne financije činimo stabilnijima. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama i svima. Ima li još zainteresiranih? Kolega Biloglav izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Ja bi tražio stanku od 10 minuta u ime našega kluba kako bi upozorio na osobito težak položaj malih obiteljskih iznajmljivača u svjetlu ovih zakonskih promjena. Naime, u najgorem položaju će se naći oni mali iznajmljivači koji se nalaze u ovim prvim kategorijama, to je jadranska, jadranska zona jer izmjene zakona njima donose vrlo, vrlo velika dodatna porezna opterećenja. Neke od tih kategorija će potpuno nestati. Npr. ovi iznajmljivači koji imaju apartmane u višestambenim zgradama, oni će u roku od 5 godina nestati. Zakon vrijedi retroaktivno, oni su dužni u roku od 5 godina izvršiti rekategorizaciju i to je postavljeno na način da neće dobiti uvjete i da će oni potpuno nestati. U teškom položaju su i oni koji imaju mali broj tih soba ili apartmana, a to su vam najčešće sitni mali ljudi, među njima često i umirovljenici koji su eto iznašli neki način da, da malo pokrpaju, malo ojačaju taj svoj proračun jer od tih mizernih mirovina u tim zonama u kojima su cijene inače više nego u ostatku Hrvatske zaista je teško preživjet.
E sad mi donosimo zakon koji ide prije svega po glavi upravo tih malih iznajmljivača. Postavlja se pitanje, pa kome oni smetaju, pa zašto se oni smetaju, koga oni ugrožavaju i kakav je to turizam koji mi u Hrvatskoj razvijamo, unaprjeđujemo koji nije u funkciji naših ljudi, pa turizam od kojih nemaju koristi naši ljudi, pa nama nije ni potreba, što će tamo taj turizam? Prema tome ja ne znam kako bi izrazio nezadovoljstvo i jad tih ljudi koji se nama obraćaju svaki dan jer su zaista dovedeni pred zid i mnogi od njih neće moći opstati uz ovakva nova zakonska rješenja. Eto, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Onda ćemo sada napraviti stanku do 10 sati i 55 minuta.


STANKA U 10,45 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,55 SATI
Poštovane kolegice i kolege nastavljamo s radom, pa pozivam sada poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Tomislava Ćorića da predstavi 4 prijedloga zakona, izvolite.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici u HS.
Pred vama se danas nalazi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Ovaj paket zakona predstavit ću zajedno, pa bih krenuo s Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Ovim prijedlogom zakona predlaže se uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratne fiskalne antiinflacijske mjere iz 2026.g.. Mjerom se obuhvaćaju samo obveznici poreza na dobit koji u 2026.g. prema kriterijima neto prihoda, aktive ili broja zaposlenih smatraju se velikim i srednjim poduzetnicima. Srednji poduzetnik pritom je onaj koji prelazi jedan od kriterija, a veliki koji prelazi dva kriterija u kontekstu neto prihoda većeg od 50 milijuna eura, aktive veće od 25 milijuna eura i više od 250 zaposlenih. Drugi kriterij, ako više od 50% vrijednosti isporuka tijekom 2026.g. ostvare u RH. Riječ je o poreznim obveznicima s najjačom gospodarskom snagom u RH koji zbog svoje veličine i opsega prometa mogu utjecati na inflaciju. Prema ovom prijedlogu zakona smatra se da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je njegova marža ostvarena u 2026.g. i 15%-tnih bodova veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja, dakle 2023., '24. i '25.g.. Predložena porezna stopa je 50%. Primarni cilj ovog prijedloga zakona jeste djelovati preventivno, obeshrabriti stvaranje prekomjerne profitne marže, u konačnici i povećanje proračunskih prihoda, a u ovim izrazito nestabilnim tržišnim okolnostima odnosno nemogućnosti pouzdane procjene kretanja međunarodnih cijena energenata koji se brzo preljevaju na cijene drugih proizvoda. Razuman je cilj svakog poduzetnika povećati profitnu maržu, na rast profitne marže može utjecati niz čimbenika, može biti rezultat dobrog upravljanja i slično, međutim u izrazito nestabilnim gospodarskim okolnostima poremećene ponude i potražnje pri čemu nije moguće smanjiti potražnju za određenim proizvodima i uslugama, može doći i do neopravdanog povećanja cijena roba i usluga, a to se ovim prijedlogom zakona pokušava spriječiti. Podsjećamo kako je ova jednokratna fiskalna mjera dio vladinog 10. paketa mjera donesenog s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata, te zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva, te se ovaj prijedlog zakona treba promatrati u sklopu tih mjera. Prema ovom prijedlogu zakona porezni obveznici će prilikom izračunavanja prvobitne marže iz poslovnog rezultata odnosno prihoda, rashoda ili dobiti iz 2026.g. i prethodna 3 porezna razreda isključiti određene stavke kao što su primjerice prihodi od dividendi i udjela u dobiti, rashodi amortizacije, dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine, financijski prihodi i rashodi osim u slučaju financijskih institucija. Učinci prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, dionice i udjela u trgovačkim društvima koja imaju više od 10% udjela u kapitalu ako je riječ o prodaji i nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi ako je prodaja nastala do 30. lipnja 2026.g. također će biti, uzeti u obzir. Isključili bi se i gubici odnosno gubici nastali u statusnim promjenama. Dakle porezni obveznici će prilikom izračuna profitne marže za 2026.g. i prethodna 3 povezana razdoblja iz poslovnih rezultata isključiti određene poslovne događaje ili prihode i rashode kako bi utvrdili identifikator porasta profitne marže. Za potrebe primjene ovog prijedloga zakona identifikator porasta profitne marže je postotak razlike profitne marže ostvaren u poreznom razdoblju 2026.g. i prosječne profitne marže iz prethodna 3 porezna razreda uvećani za 15%-tnih bodova. Porezna osnovica poreza na dobit na prekomjerne profitne marže utvrđuje se na način da se na usklađene prihode poreznog razdoblja 2026.g. primijeni identifikator porasta profitne marže.
Obzirom da se ovim prijedlogom zakona uz obvezu plaćanja poreza na dobit predlaže samo za porezno razdoblje 2026.g. i plaćanje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu. Ako se nakon predloženih usklađenja utvrdi postojanje porezne osnovice poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu na istu poreznu osnovicu se neće obračunavati i obveza poreza na dobit, navedeno će se provesti prilikom sastavljanja prijava poreza na dobit za 2026.g. u 2027.g..
Drugi današnji zakon je Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima. Ovim prijedlogom zakona želi se osigurati pravednije plaćanje doprinosa i stabilnije financiranje sustava obveznih osiguranja, kao i poticati ravnomjeran razvoj različitih oblika gospodarske djelatnosti u RH. U tom kontekstu predlaže se povećanje koeficijenata za obračun doprinosa za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju paušalni porez na dohodak u 6. poreznom razdoblju, riječ je o primicima od 40 do 50 tisuća eura godišnje pri čemu koeficijent raste s 0,4 na 0,45%
U sedmom poreznom razredu riječ je o primicima između 50 i 60 tisuća eura gdje koeficijent raste s 0,4 na 0,5% na 0,5 ispričavam se, usklađivanje Zakona o doprinosima sa Zakonom o mirovinskom osiguranju kako bi propisi bili jasniji i lakše primjenjivi.
Propisivanje različitih koeficijenata za izračun mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju paušalni porez na dohodak dovest će do plaćanja doprinosa prema gospodarskoj snazi fizičke osobe što će za posljedicu imati pravednost u ispunjenju obveza doprinosa odnosno pri donošenju financiranja sustava obveznih osiguranja.
Za osiguranike koji će ostvariti primitke do 40 tisuća eura odnosno za 83,45% postojećih osiguranika neće biti promjene u obvezi doprinosa jer će se zadržati postojeći koeficijent od 0,4. Za preostalih 16,55% osiguranika koji će ostvariti primitke od 40 do 50 tisuća eura mjesečna obveza doprinosa povećat će se za 12,5%, a za osiguranike koji će ostvariti primitke od 50 do 60 tisuća eura ta mjesečna obveza doprinosa povećat će se za 25 postotnih bodova.
U nižim razredima koji ostvaruju primitke do 40 tisuća eura doprinosi čine više od 30% ukupnih primanja dok u višim razredima koji ostvaruju primitke od 40 tisuća eura čak i nakon povećanja osnovice ostaju ispod 10%. Zbog jednake godišnje obveze doprinosa za sve udio doprinosa u priznatim izdacima jako se razlikuju od više od trećine kod onih s najnižim primicima do manje od 7% kod onih s najvišim. Nakon izmjene propisa ti se udjeli povećavaju na oko 11 i 13% čime se postiže ravnomjernije opterećenje i jača održivost sustava doprinosa koji počiva na solidarnosti.
Treći prijedlog zakona je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, ovim prijedlogom zakona želi se povećati pravednost i sigurnost poreznog sustava. U tom kontekstu predlaže se povećanje umanjenja porezne obveze na mirovinu s dosadašnjih 50% na 100% za mirovine koje se oporezuju po nižoj stopi uz mjesečnu osnovicu do pet tisuća eura odnosno godišnje do 60 tisuća eura. Time se 541 tisuća umirovljenika oslobađa poreza na dohodak odnosno oslobađa obveze plaćanja poreza na dohodak na mirovine u cijelosti.
Osim ovoga predlaže se izmjena priznatih izdataka za paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti, izdaci se smanjuju kako rastu primici čime se želi postići veća pravednost u oporezivanju obrtnika i osigurati da porezni teret bude razmjerniji u stvarnoj ekonomskoj snazi obveznika. U tom kontekstu u šestom poreznom razredu ti izdaci se smanjuju sa 85 na 70%, a u sedmom poreznom razredu na 55%.
Predlaže se izmjena porezno priznatih zadataka odnosno priznavanje paušalnih izdataka ovisno o visini ostvarenih primitaka, a radi pravednije raspodijele poreznog tereta, uravnoteženosti i pravednosti poreznog tretmana različitih oblika rada, postizanja odvraćajućeg učinka od primijećene pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta te potiče se korištenje odgovarajućih pravnih oblika poslovanja u skladu s njihovom gospodarskom svrhom i konačno prilagođavanje poreznog opterećenja uz istodobno smanjivanje razlika u ukupnom fiskalnom opterećenju plaće radnika u radnom odnosu i obavljanja djelatnosti putem paušalnog obrta.
Napominjem još jednom kako 83,45% obveznika koji utvrđuju dohodak u paušalnom iznosu neće biti obuhvaćeni ovim predloženim izmjenama. Za ostali broj obveznika koji će ostvariti primitke od 40 do 50 tisuća eura godišnja porezna obveza povećat će se za 900 eura s 900 na 1800, a porezne obveznike koji će ostvariti primitke od 50 do 60 tisuća eura godišnja porezna obveza povećat će se za 2160 eura s 1080 na 3240.
Osim navedenog u okviru ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu smještajnog jedinice za prvu i drugu kategorija jedinica lokalne samouprave. U prvoj kategoriji sa 100 na 150 eura po krevetu, a u drugoj kategoriji sa 70 na 100 eura po krevetu. Ako lokalna samouprava ne donese odluku predlaže se povećanje propisanog iznosa u prvoj kategoriji sa 200 na 225 eura, u drugoj kategoriji sa 135 na 150 eura. Donja granica minimalnog iznosa paušalnog poreza povećava se isključivo u jedinicama lokalne samouprave iz prve i druge kategorije odnosno u najatraktivnijim i najfrekventnijim turističkim sredinama koje ostvaruju najveće primitke od kratkoročnog najma turističkog najma i najveći broj dana popunjenosti.
Osim navedenog utvrđivanje porezne obveze kod nerazmjera imovine i dohotka se također predlaže, porezna obveza nastaje u godini u kojoj se utvrdi da postoji osnova za oporezivanje. Na ovaj način omogućit će se Poreznoj upravi da po službenoj dužnosti upiše poreznog obveznika u registar poreznih obveznika ako raspolaže potrebnim podacima te također ovdje se radi o uvođenju nove vrste dohotka vezano za ulaganje imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa te propisuje da se dohodom od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa smatraju primici ostvareni ulaganjem imovine u slučaju neispunjenju uvjeta propisanih propisom koji su utvrđeni uređeni hrvatski investicijski račun. O tom propisu će biti riječi nešto kasnije.
Četvrti prijedlog zakona koji je pred vama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ovim prijedlogom zakona nastavlja se usklađivanje s novim pravilima EU o porezu na dodanu vrijednost za digitalno doba propisano Direktivom Vijeća EU 2025/516 od 11. ožujka 2025.g. o izmjeni Direktive 2006/112 Europske zajednice, a u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba u dijelu odredbi koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2027.g.. U tom kontekstu najvažnije promjene su unapređenje posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU, za isporuku dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za uslugu koju isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU ali bez sjedišta u državi članici potrošnje i posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja odnosno treći zemalja koji omogućuju poduzetnicima da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene prekogranične isporuke dobara i usluga građanima u EU na način da se pod jedan, dorađuju odredbe radi primjene za novi način prijavljivanja, premještanja vlastitih dobara putem prilagođenog sustava od 1. supnja, srpnja 2028. godine umjesto dosadašnjih prijavljivanja putem zbirne prijave i pod dva internetske platforme smatraju prodavateljem i kada prodavatelji izvan EU prodaju dobra kupcima koji nisu obvezni platiti porez na dodanu vrijednost na stjecanje dobara unutar EU.
Isto tako, ovim prijedlogom usklađuju se i preciziraju odredbe o povratu poreza na dodanu vrijednost za porezne obveznike koji koriste sustave OSS i IOSS, jasnije definiranje praga od 10 tisuća eura za internetsku prodaju građanima u EU kako bi se pojasnilo da taj prag obuhvaća samo prodaju dobara na daljinu unutar EU. Na ovaj način proširuje se sustav OSS za na sve usluge koje poduzetnici izvan EU pružaju potrošačima u EU te isto tako mali porezni obveznici koji koriste posebni postupak za male porezne obveznike ne mogu koristiti sustav IOSS do 30. lipnja 2028. godine prodaja električne energije te energije za grijanje i hlađenje određenim kupcima odnosno poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik čije stjecanje dobara unutar EU nisu predmet oporezivanja PDV-om prema Zakonu o PDV-u ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik od strane poreznog obveznika koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici u kojoj dobra podliježu PDV-u tretira se kao prodaja dobara na daljinu unutar EU.
Uz navedeno povećat će se vrijednosna granica za poklone male vrijednosti koji se ne smatraju isporukom dobara uz naknadu uz dosadašnjih 22 eura kvartalno na 100 eura godišnje uz preciziranje da se navedeni iznos odnosi na ukupnu vrijednost poklona danih istoj osobi tijekom jedne kalendarske godine. Obzirom da se vrijednosna granica nije mijenjala od 2013. godine njezino povećanje predstavlja prilagodbu gospodarskim okolnostima.
Zaključno, predlaže se donošenje svih prijedloga zakona radi daljnjeg pojednostavljenja poreznog sustava i njegovog usklađivanja s pravnom stečevinom EU te jačanje porezne pravednosti. Istodobno predloženim rješenjima osigurava se zaštita najranjivijih skupina stanovništva u stvaranju pravednijeg i učinkovitijeg poreznog okvira za sve građane RH.
Zahvaljujem vam na pozornosti te radujem konstruktivnoj raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniku Vlade i ministru financija.
Imamo 30 replika pa ćemo krenuti kad se ministar vrati.
Prvi je na redu kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre da bi se novac nekome dijelio odnosno da bi plasirao iz proračuna treba se negdje i prikupiti tako da ovdje u kontekstu novog prijedloga Zakona poreza na dobit moram reći da je taj zakon dobar da se svi oni koji imaju ekstra profitne marže da se dodatno oporezuju.
Zadnji koji je to radio a poznat je širom svijeta to je bio Robin Hood koji je uzimao bogatima a davao siromašnima. Ovdje bi ja ipak evo spomenuo možda jednu stvar koju bi trebalo promijeniti ili o njoj razmisliti. Svi oni kojima je država zakonom ili nekim podzakonskim aktom u periodu koji se gleda zadnje znači 3 godine ograničila cijenu ne možemo je gledati kroz jednaku optiku i jednakim povećalom kao i one koje nisu odnosno smatram da bi se oni mogli izuzeti iz ovoga zakona. Dakle, onima kojima je …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bilo ograničeno da se gledaju drugačije optikom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Zekanović, a da mislim da usporedbe s Robin Hoodom nisu adekvatne.
Ideja koja stoji iza ovog prijedloga zakona odnosno izmjena Zakona o porezu na dobit a u kontekstu oporezivanja profitnih prekomjernih profitnih marži doista jeste redistribucija od onih koji s jedne strane su iskoristili ovu priliku odnosno koriste priliku i globalne neravnoteže za dodatno dizanje marži koje nije umjereno. Pritom smo pokušali izuzeti sve one koji su na bilo koji način to zaslužuju prije svega u funkciji poslovanja koje obavljaju, a pritom se vodimo tzv. načelom urednosti poreznog propisa ili kako se zove ono, univerzalnost ispričavam se, poreznog propisa tu mi asistiraju. U tom kontekstu pitanje da li ovo što predlažete je moguće …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ali o tom ćemo raspravljati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre ja sam i ranije zagovarao potpuno ukidanje poreza na mirovine i žao mi je jedino što to ne može doći ranije nego tek od početka '27.. Zato samo ukidanje ne dovodim u pitanje, ali upravo zato što želimo da ono bude trajno i održivo važno je riješiti i drugu stranu jednadžbe. Porez na dohodak prihod je gradova i općina, a procijenjeni učinak ove mjere je oko 180 milijuna eura.
Možete li jasno reći hoće li taj gubitak lokanim jedinicama biti u cijelosti kompenziran i po kojem modelu kako rasterećenje umirovljenika ne bi značilo manji prostor lokalnoj samoupravi za usluge koje isti ti građani koriste?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče na vašem pitanju. Dakle, gubitak tako je slažem se s vama u ovom prvom dijelu da je ovo ukidanje poreza na dohodak kod mirovina nešto što je opravdano s jedne strane i s druge strane držimo da smo na taj način štitimo naše najranjivije skupine građana, naše umirovljenike, a s druge strane pitanje kompenzacije jedinicama lokalne samouprave je doista nešto što muči odnosno što će biti pitanje svih naših gradonačelnika i načelnika. Logika je tu jasna, mjerama kompenzacije ćemo učiniti sve da se to iskompenzira pri čemu treba imati na umu da neke od promjene ovdje spomenutih odnosno predloženih poreznih propisa idu i u smjeru povećanja prihoda jedinica lokalne samouprave, u dijelu poreza na dohodak tako da one razlike koje nastanu svakako će biti predmet analiza odnosno kompenzacije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani ministre, hrvatski investicijski račun je nešto novo u Hrvatskoj. Njime se naime predviđa porezno oslobođenje za sve primitke koje su ostvarene imovinom unutar hrvatskog investicijskog računa ako su za to zadovoljeni propisani uvjeti, znamo 20, 50% maksimalni iznos dok u slučaju neispunjavanja tih uvjeta je predviđeno oporezivanje od klasičnih dosadašnjih 12%. Moje pitanje bi bilo kakve učinke ministarstvo očekuje od uvođenja hrvatskog investicijskog računa, postoje li procjene koliko bi ga građana moglo otvoriti i postoji li mogućnost da Hrvati svoju klasičnu štednju u nekretninama malo i zamjene otvaranjem upravo hrvatskoga investicijskoga računa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa. Doista hrvatski investicijski račun ali u sklopu jedne šire inicijative na razini EU uvaženi zastupniče Herman, trebao bi prije svega približiti različite oblike investiranja odnosno tržište kapitala fizičkim osobama, građankama i građanima i držimo da je ovaj iskorak itekako dobar u tom smjeru jer ih porezno štiti ukoliko je riječ o dugoročnim ulaganjima. Dosadašnje iskustvo sa vrlo uspješnim izdanjima obveznica odnosno trezorskih zapisa namijenjenim građanima u mandatu ministra Primorca imala su vrlo široku potporu i na kraju krajeva to je i evidentirano kroz desetke tisuća odnosno preko 25 tisuća osoba koje su ulagali u obveznice u zadnju čini mi se, u zadnjem izdanju trezorskih zapisa oko 36 tisuća. Mi ne možemo točno projicirati koliki će iznos sa računa banaka biti transferiran prema tržištu kapitala ali držimo da bi ovo desetke tisuća naših sugrađana moglo ponukati da prošire svoje investicijske horizonte. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani ministre najveći dio umirovljenika njih 700 tisuća neće dobiti ništa ovim poreznim izmjenama. Zašto? Zato što i ne plaćaju porez na dohodak. Vi ste spominjali najranjivije skupine društva, upravo su to ti ljudi koji imaju do 500, 600, 700 eura mirovine, 300 i 400 naravno najviše njih. Moje pitanje glasi se znam da ne možemo ovim izmjenama, ali možete napraviti vi kao osoba potpredsjednik Vlade da kompenzirate onim umirovljenicima koji ovim izmjenama neće dobit ništa, da iznosom u proračunu za slijedeću godinu, ovaj iznos koji ćete dobiti od poreza na ekstra profit usmjerite na one umirovljenike koji ovim poreznim izmjenama neće dobiti ništa i mislim da bi to tada bilo pravedno i tada bi dobili potpunu podršku čak i oporbe za sve ove vaše zakone. Molim vas vaše mišljenje da li o tome razmišljate da u izmjenama odnosno proračunu za slijedeću godinu dobiju umirovljenici koji nisu …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ovim dijelom obuhvaćeni? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa, gospodine Lalovac teze koje iznosite doista su točne za oko 700 tisuća ljudi ova porezna izmjena neće nositi nove primitke međutim za preko 540 tisuća kao što znate i vjerujem da se slažete hoće. Samim time mi pokazujemo i dokazujemo da nam je briga za naše umirovljenike na prvom mjestu. Isto tako svjesni ste, svjesni smo činjenice da je u proteklim tjednima došlo do povećanja mirovina u okviru indeksacije za 5,4%, a uslijed inflacije gospodarskog rasta i sve što ta indeksacija kao pretpostavku nosi. Naravno da ukoliko bude prostora u blagajni, a vi bili ste ministar financija, znate koliko je planiranje proračuna kompleksan proces, da ćemo brinuti o našim umirovljenicima kao što smo brinuli svaki proteklih 10 godina, to neće izostati ni ove godine u kontekstu planiranja naših rashoda u narednom razdoblju. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima pa ako se ne varamo od početka mandata 2016. smo praktički kroz razne porezne pakete i reforme rasteretili i gospodarstvenike i poduzetnike i građane za više od 2 milijarde eura godišnje. Nedavno smo imali 11. paket mjera pomoći svim hrvatskim građanima 260 milijuna eura gdje je posebna opet stavka vezano za naše umirovljenike, sada imamo dakle ovo veliko porezno rasterećenje vezano za umirovljenike. Naravno imamo i nacionalnu naknadu koju smo uveli, nisam to htio govoriti ali na tragu dakle ove replike prije mene, međutim ono što me zanima u Hrvatskom saboru je puno puta priča oko inflacije, inflacija, inflacija, inflacija što Vlada radi i čini kroz mjere protiv inflacije. Dakle ovdje sada imamo jedan konkretan primjer pa ako možete malo više reći vezano za te profitne marže na koga se točno odnosi da li je to jednokratno i koga će obuhvatiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa. Poštovani zastupniče Mažar konstatacije koje ste iznijeli su točne, dakle Vlada kontinuirano kroz pakete mjera zauzdavanje energetske krize adresira široku skupinu naših građanki i građana, naravno i umirovljenike u okviru tih paketa, a u kontekstu ovih promjena u porezu na dohodak zapravo dodatno to činimo. Što se tiče namicanja dijela prihoda držimo da je doista opravdano i potpuno smisleno dio tih prihoda za namirenje rashoda koji idu u različitim smjerovima, adresiranje energetske krize upravo uzeti od onih koji su svojim funkcioniranjem tijekom 2026. godine neopravdano podizali profitne marže i na taj način doprinosili A) povećanju inflacije, riječ je srednjim i velikim poduzetnicima njih oko 1800 koji ulaze u ovaj zapravo pod ovaj propis, držimo da ćemo na taj način pozitivno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… adresirati cijelu pojavu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bakić izvolite. Malo mikrofon.

Bakić, Damir (Možemo!)
Isprika, imam …/Upadica predsjednik: Odite ispočetka./… dobro, zahvaljujem. …/Upadica predsjednik: … Može./…
Poštovani ministre, uvažene kolegice i kolege dobar dan. Tehničko pitanje zapravo, znači do sad imamo regularni porez na dobit po stopi od 10 odnosno 18% i sad uvodimo porez na ekstra profit odnosno prekomjerne porezne marže, profitne marže ja bih vas molio ako možete malo bolje pojasniti ili dodatno pojasniti što je osnovica tog poreza, već jeste rekli, al možda u interesu javnosti još jedanput da razjasnimo. Dakle, kad se izračuna indikator prekomjerne profitne marže to je neki postotak i onda se on primjenjuje na što? Primjenjuje se na dobit iz koje se isključe neki prihodi. Sad je li se on primjenjuje taj indikator na dobit prije ovog regularnog oporezivanja i ako da šta je onda osnovica za ovaj regularni i još dan danas već postojeći porez na dobit? Evo molio bih neko dodatno pojašnjenje, mislim da je u interesu javnosti da …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… da to nekako razjasnimo. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Evo bit ću kratak, dakle osnovica za ovaj dodatni dio se primjenjuje dobit prije regularnog oporezivanja, a ovaj ostatak se onda oporezuje po normalnoj stopi od 18 postotnih bodova. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani ministre sa svim suradnicima. Evo tijekom svih vlada premijera Plenkovića dakle unatrag deset godina sve su mirovine rasle za više od 100%, a one najniže mirovine za oko 130%, osim toga mirovinski je sustav reformama znatno unaprijeđen.
Nedavno kao što ste i vi sada rekli bilo je usklađenje čime su sve mirovine povećane za dodatnih 5,40%, a sada zbog potpunog ukidanja poreza na dohodak se ukida oporezivanje mirovina iznos 600 eura. I mene zanima konkretno o kolikim povećanjima ustvari govorimo? Mislim da ste i vi u medijima iznijeli jedan primjer na penziji od 800 eura kolko je to povećanje na godišnjoj bazi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Dakle, reći ću u proporcijama jer sad mi u ovom trenutku ne pada taj podatak koji sam tada iznosio na pamet. Ono što je bitno, bitno je da su naši umirovljenici do sada plaćali na onaj dio porezne osnovice koji ulazi u porezne škare 50% porezne obveze poreza na dohodak. U pravilu riječ je o najnižoj poreznoj osnovici odnosno najnižem poreznom tretmanu nižom stopom poreza na dohodak, u narednom razdoblju ovaj dio će biti u potpunosti oslobođen. Dakle, naši umirovljenici oni koji imaju mirovinu do pet tisuća eura neće plaćati uopće porez na dohodak. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre vi ste kao ministar okoliša olakšali otpadnoj mafiji svojim zakonom 2019. ukinuli ste kontrole da mogu strani otpad uvoziti i ostvarili su ogromne dobiti. Otrovali su našu Liku i ko zna gdje sve se uvozi taj otpad koji je opasan po zdravlje i okoliš.
Da li ste ovim poreznim zakonima predvidili koliko će sredstava porezni obveznici, naši građani platiti tu mafijašku raboti kojima ste vi olakšali, otvorili put da odlažu taj otpad? Dal će to platiti naši iznajmljivači, dal će to platiti umirovljenici, da će platiti to naši radnici, da će to platiti naši obrtnici tu mafijašku rabotu koji ste podmuklo podvalili kod Zakon o gospodarenju otpadom 2019.g.?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovani zastupniče Bulj, nisam razumio da je vaše pitanje vezano uz ove porezne izmjene osim što je promašeno. Ali dobro većina vaših teza koje ste iznijeli u proteklih ne znam koliko godina od kad ste u HS-u su promašene ovo je samo još jedna od njih. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Ministar je promašio čl. cijeli 238. povrijedio poslovnik jer jednostavno ja kao saborski zastupnik imam pravo pitati zbog čega je omogućio mafiji, ukinuo kontrolu otpadnoj mafiji i da uvozi otpad …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… što će građani platiti, s tim da bi ga vi predsjedniče tribali opomenuti …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj vas ću opomenuti./… jer nije odgovorio na upit tko će platiti otpad koji je omogućio ministar Ćorić …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./… otpadnoj mafiji da ga uvozi i to strani opasni otpad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj dobivate i drugu opomenu. Održali ste cijeli pledoaje sada u trajanju od 30 sekundi iako to niste govorili o ovoj povredi poslovnika već ste …/Upadica Bulj: A tko će platit … uračunato u porez …/… ponovili teze. Kolega Bulj nemojte me dovoditi u situaciju da dobijete i treću opomenu pa da onda govorite da vas izbacujem jer vas nešto ne volim, samo se držite reda.
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče Ivane Ćorić, poštovani predsjedniče sabora. Ovi zakoni danas su dio šireg paketa 10., 11. paketa mjera 9,26 milijardi eura ukupno koje je vlada uložila, to da je vlada maksimalno radila na jačanju odnosno rastu minimalnih i najnižih mirovina dovoljno govori podatak koji je kolegica Burić rekla da je za 130% rasla najniže mirovine, a za 100% prosjek mirovine. Zato veseli 580 tisuća umirovljenika koji neće plaćat porez, ali da ovi paket usporavaju inflaciju dovoljno govori ono što je najosjetljivije za naše umirovljenike, a to je hrana i piće.
Vidjeli smo da godišnja promjena cijene hrane i bezalkoholnih pića da je u kolovozu u biti pala za 0,2%, možete li komentirati reakcije na prekomjernu profitnu maržu? Dakle, sama najava je već dovela do hlađenja …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i do toga da padaju cijene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Pavić. Točno, u strukturi inflacije za mjesec kolovoz, ali isto tako je bilo zapravo i za mjesec srpanj najveći dio te inflacije preko 90% proizlazi iz visoke inflacije u segmentu energenata na koju nismo u stanju utjecati, na ishode situacije odnosno sukoba na Bliskom Istoku, zemlje članice EU nisu u stanju, pa ni Hrvatska, utjecati u tom kontekstu, inflacija dolazi iz tog dijela.
Ono što je evidentno je da je već samom najavom ovog poreza na prekomjerne profitne marže odnosno promjena u okviru poreza na dobit došlo do određenih pomaka u cijenama odnosno do korekcija cijena i držimo da je psihološki moment tu bio izrazito bitan i pravovremena najava ovih poreznih izmjena, tako da su oni koji su išli s nešto višim profitnim maržama imali i imaju vremena to korigirati, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić izvolite.

Raspudić, Nino (DRITO)
U lipnju ste bili govorili da će se učiniti nešto oko osnovnog osobnog odbitka, međutim evo danas na početku jeseni to više ni ne spominjete. Budući da porezni ugriz u Hrvatskoj raste, a to se odnosi na najveći broj poreznih obveznik koji primaju plaću iz nesamostalnog rada, zanima me zašto ne želite uvažiti tu činjenicu inflacije i pojačano dignuti osnovni osobni odbitak, kako bi se građanima olakšale i porezne posljedice inflacije, dakle zanima me planirate li išta sa osnovnim osobnim odbitkom?
Imam još jedno dodatno pitanje na koje ne očekujem da istresete sada iz rukava, ali evo tijekom rasprave ako nam možete dati danas taj podatak, tiče se poreza na nekretnine. Za koliko praznih nekretnina su dosada izdana porezna rješenja na ime poreza na nekretnine? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovani zastupniče Raspudić, zahvaljujem na pitanjima, evo na ovo drugo ću odmah dati odgovor jer je ravnatelj porezne uprave ovdje, za preko 280 tisuća nekretnina su izdana porezna rješenja.
Što se tiče tretmana osobnog odbitka u okviru oporezivanja dohotka u RH nisam imao priliku u prethodnom razdoblju najaviti promjene osobnog odbitka, riječ je o tezi koja je iz jednog razgovora odnosno odgovora na neka pitanja izvučena međutim van konteksta i to u ovom trenutku nije nešto što je predmet rasprava unutar Ministarstva financija. Ono što ću svakako naglasiti je činjenica da preko 50% osoba koje su tretirane porezom na dobit, niti u ovom trenutku ne plaća porez na dohodak, ispričavam se, koje su tretirane porezom na dohodak, ne plaća porez na dohodak, pa onda niti izmjene poreznog odbitka odnosno osobnog odbitka u tom kontekstu nemaju…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nemaju smisla.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek izvolite.
Kolegice Salopek nema, tako da gubi pravo sudjelovanja dalje u raspravi.
Kolega Kolarić izvolite.

Kolarić, Branko (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, u obrazloženju zakona tvrdite da porezno opterećenje paušalnih obrtnika rasta postupno i razmjerno primicima, međutim kad pogledamo tablicu iz prijedloga zakona obrtnik s primitkom od 40 tisuća eura do 50, godišnji porez sa 720 raste na 1.800 eura, a onom sa preko 50 tisuća eura primitkom sa 1.800 na 3.200. Istodobno se posebnim zakonima još povećavaju i doprinosi. Kako takve skokove možete nazvat postupnim i pravednim kad se za dva i pol puta povećava porez? I jasno je, jesam za progresivno oporezivanje, ali zašto se ne oporezuje samo onaj primitak koji je iznad 40 ili iznad 50 tisuća eura kao što je porez na plaće? Jer ovako ljudi ono u 11. mjesecu gledaju jesu blizu 40 tisuća eura, pa zaustavljaju rad, a to nije dobro za, i za nju, i za njih i za nas kao društvo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Pa mislim da ste, hvala lijepa prije svega na pitanju poštovani zastupniče Kolariću, dakle mislim da ste u svom pitanju na neki način dali i odgovor, riječ je o poštovanju principa progresivnosti u oporezivanju odnosno pravednosti i u tom kontekstu viši prihodovni razredi trebali bi, kod svakog oporezivanja dohotka trebali bi nositi i više porezne stope. U ovom konkretnom slučaju riječ je o oporezivanju specifične skupine radno aktivnih građana, dakle nositelja aktivnosti u okviru obrta koja je u okviru poreznog sustava već samim kreiranjem ovog poreznog razreda odnosno ove porezne skupine stavljena u nadređen položaj u odnosu na porez na dohodak odnosno onaj kod kojih se porez na dohodak propisuje odnosno plaća u okviru nesamostalnog rada i u tom kontekstu ono što je uočeno, a o tome je bilo i rasprave, da je s vremenom to dovelo i do određenih devijacija.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Iz tog razloga ove promjene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Komes izvolite.
Nema ni kolegice Komes, gubi pravo na sudjelovanje dalje u raspravi.
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre, gledajući cjelovito ovih 35.g., a pogotovo zadnjih 10, možemo reći da se upravljački model u Hrvatskoj uključujući i poreznu politiku provodi na superhikovski način. To znači povećava se siromaštvo, a s druge strane koncentrira se moć i bogatstvo dakle u rukama manje skupine ljudi ili tvrtki. Među najvećim profiterima u Hrvatskoj svakako su tvrtke u stranom vlasništvu, od financijskih ustanova, znači banaka, fondova, do trgovačkih lanaca. Pa jeste li razmišljali uopće da promijenite cijeli model, to znači da uvjetujete stranim tvrtkama, to znači bankama, lancima itd. da posluju u Hrvatskoj prema istim standardima uključujući i poreze, plaće i sve ostalo, dakle po istim standardima kako posluju u vlastitim matičnim državama? Time biste riješili puno socijalnih problema i slično. Dakle razmišlja li se uopće u Hrvatskoj o tome da budemo napokon suverena država i da štitimo vlastite građane, pa ako dođu ti kolonizatori jel dakle neka oni posluju…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…kao što posluju u vlastitoj državi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Jurčeviću na vašem pitanje. Dakle ne mogu se složit s vašim osnovnim tezama, pa je onda i polemika u odnosu na te teze zapravo rekao bih nepotrebna i krenut će u krivom smjeru. Držim da RH svojim propisima, pa i poreznim propisima štiti suverenitet naše zemlje u okviru poreznih politika. Također s druge strane mi smo već 13.g. zemlja članica EU i u tom kontekstu baštinimo sve benefite od tog članstva, naravno da to ima i određene troškove, strane firme koje rade u RH zapošljavaju naše građanke i građane, vrlo često i s većim primanjima ovisno o sektoru od nekih domaćih poduzeća i u tom kontekstu ne držim da bih ih trebalo dodatno oporezivati na bilo koji način i stavljati u nepovoljan položaj u odnosu na naše firme jer imajte na umu da i puno naših firmi posluju u inozemstvu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., poštovani ministre postavio sam vam pitanje na razini upravljačkom to znači … ekonomskom modelu, evo bit ću banalan samo jedan primjer …/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević molim vas lijepo./… … u trgovačkim lancima cijene su više …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
nego u matičnim zemljama, a plaće višestruko manje, dakle o tome …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević molim vas ako ne završite dobit ćete i drugu opomenu./

Jurčević, Josip (Nezavisni)
.… a porezna politika je samo … toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nemojte radit to radite kontinuirano kršite namjerno poslovnik kao da smo na aktualnom prijepodnevu pa svaki put poklapate ministre bez da ste uopće pokušali objasniti da li je povreda poslovnika ili nije. Idemo dalje kolegice Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Poštovani ministre, izmjenama se povećava donja granica paušalnog poreza na turistički smještaj upravo u turistički najrazvijenijim sredinama. Možete li mi molim vas objasniti logiku ove promjene i na koji način se njome pokušava postići pravedniji odnos između prihoda koje privatni smještaj ostvaruje od turizma i troškova koji intenzivan stvara lokalnim zajednicama? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice. Dakle, logika kojom smo se vodili i kojom se vodimo u ovom prijedlogu poreznih izmjena je prije svega izjednačavanje oporezivanja u kratkoročnom najmu sa poreznim stopama kojima je u RH tretiran dugoročni najam, a sve s ciljem poticanja dugoročnog najma u RH među ostalima i doista dovođenja ovih dviju kategorija najma i turističke djelatnosti u približnu ravan, iako će i nakon ovih poreznih izmjena stope poreza, prosječna stopa poreza kratkoročnog najma ostati ispod stope poreza kojom oporezujemo dugoročni najam u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre samo da mi potvrdite ili eventualno ispravite matematiku, dakle ovaj zakon izmjene Zakona o poreza na dohodak što se tiče umirovljenika odnosi se na 540 tisuća umirovljenika otprilike, mi imamo oko milion i 200 tisuća umirovljenika što bi značilo da se na nekih 690 tisuća ovaj zakon ne odnosi odnosno neće na njih imati nikakav utjecaj, a nema utjecaj zbog toga što je njihova mirovina manja od neoporezivog dijela dohotka. Da li je ta matematika točna i da li mi zaista imamo oko 690 tisuća umirovljenika čija je mirovina manja od neoporezivog dijela dohotka odnosno 600 eura?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Baus. Dakle, ove porezne izmjene odnose se na sve umirovljenike čija je mirovina iznosi do pet tisuća eura, a uslijed činjenice što onih nekolicina svega nekoliko ljudi u RH koji imaju veću mirovinu zapravo bi da se na njih odnose ove izmjene bili oporezivani drugim poreznim sustavima. No da se vratim, one dotiču od 1. siječnja 2027.g. 541 tisuću naših građanki i građana koji su u mirovinu i koji su do sada plaćali porez na dohodak. Ostatak odnosno ostali broj svi ostali umirovljenici ne plaćaju porez na dohodak jer je njihova mirovina ne ulazi u porezne škare. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klasić izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče HS-a, uvaženi ministre sa suradnicima. Svi mi očekujemo gospodarski razvoj Hrvatske i naši građani, a i država dok s druge strane imamo apsurd da šira javnost na poduzetnike i strane i domaće često gleda kao nekoga ko će nas izrabljivati.
Ono što mene interesira i što je tu bitno, gospodarstvu i poduzetnicima nije problem samo visina poreza, pravi problem za povećanje i planiranje gospodarske djelatnosti je kada se porezna pravila često mijenjaju. Svatko onaj tko želi danas uložiti u proizvodnju, zapošljavati nove radnike ili novu opremu mora znati kakav će porezni okvir imati za nekoliko godina i to je uvjet bilo kakvog daljnjeg gospodarskog razvoja RH.
Poštovani ministre, možete li jamčit da ćemo nakon ovih izmjena imati stabilan porezni okvir i da nećemo ponovo za godinu, dvije uslijediti nova porezna promjena sustava? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Klasiću na ovom vašem pitanju. Dakle, ukoliko tražite sugovornika za stabilnost poreznog sustava kao jednu od pretpostavki usidrenja očekivanja u jednoj ekonomiji onda ste ga u meni našli. Međutim, ova porezna izmjena o kojoj je ovdje riječ doista je porezna izmjena koja adresira devijaciju koja je nastala u vrlo kompleksnim ekonomskim okolnostima i u tom kontekstu držim da je potpuno opravdano. U normalnim okolnostima do ovakvog prijedloga poreza ne bi došlo.
Međutim, uslijed činjenice da ni naši građani, a uslijed povećanja cijena određenih dobara usluga proizvoda ne mogu stabilizirati odnosno ne mogu … svoja očekivanja mi s ovim poreznim prijedlogom idemo odnosno izmjenama poreza na dobit idemo kako bi došlo do sidrenja očekivanja, ne samo građanki i građana već i naših poduzetnika. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepo. Poštovani ministre, dakle još jednom ovim poreznim izmjenama su većina umirovljenika dakle njih 700 tisuća koji primaju mirovinu nižu od 600 eura, dakle uključivši one od 300, 400, 500 eura dakle preživljavaju s tim iznosima, potpuno iz ignorirani. Već vas je pitao kolega Lalovac koje mjere imate namjeru provesti odnosno uključiti, naravno ne kroz ovaj zakon svjesni smo toga, ali kroz evo idući proračun za tu skupinu umirovljenika kako biste kompenzirali taj tako ću ga nazvati nemar prema njima što se tiče ovog zakona?
Podsjećam vas javno ste rekli da će za tvrtke poput CE-ZA-R grupe koja je dvostrukom cijenom dobila sad postao za sanaciju otpada, biti novaca ili u fondu ili u proračunu, hoće li biti novca u idućem proračunu, a govorimo o pravom novcu za umirovljenike kojim ovim zakonom zanemarujete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovana zastupnice Ahmetović dopustite da ispravim nekoliko nelogičnosti odnosno krivih teza koje ste iznijeli, prije svega nisam. Ja sam jučerašnjom izjavom prije svega apostrofirao da će za financiranje sanacije ukoliko se nije u stanju primijeniti princip onečišćivač plaća, Republika Hrvatska za svako odlagalište iznaći novac. Nisam spominjao firme, nisam išao onako kako vi to imputirate kao i uvijek. Ali dobro, to je vaš stil. Što se tiče naših građanki i građana u zlatnoj dobi odnosno umirovljenika, ovim poreznim izmjenama adresira se ogromna skupina umirovljenika koja je do sada plaćala porez na dohodak i oni ga više neće plaćati. Oni koji ga nisu plaćali na njih se ne može ni odnositi. Ako pitate jesmo li i mislimo li na umirovljenike? Mislimo kroz svaku indeksaciju koja je automatskog karaktera ali isto tako i kroz čitav niz mjera za adresiranje energetske krize koje se odnose i najviše zapravo štite naše umirovljenike sa niskim prihodima. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Povreda Poslovnika dignuo je, izvolite kolega Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
E hvala. 238, samo kolega Ćorić mislim da je vrlo bitno da ne trebate mislit na ono što ide automatski, to ide samo od sebe. Tako i ako ne mislite, učinak će bit isti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, tko. E, polako, pola. Prvo ne iz klupe, drugo to nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Sad je povredu Poslovnika dignula kolegica Burić, izvolite u čemu je povrijeđen Poslovnik.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. 238. Gospodo iz SDP-a, valjda je samo od sebe išlo i to što ste vi u mandatu Vlade Zorana Milanovića mirovine digli za 8 eura u 4 godine. Toliko …/Upadica Reiner: Dobro./… o vašim sposobnostima vođenja mirovinske politike.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. E sad vidim da je cijeli niz povreda Poslovnika. Zastupnica i potpredsjednica Glasovac je digla povredu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče. Povrijeđen je čl. 238, konkretno od kolegice Burić koja bi trebala znati da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u puno težim financijskim okolnostima bio značajnije veći prije 10 godina u vrijeme Vlade …/Upadica Reiner: Dobro./… Zorana Milanovića nego da je to danas.

Reiner, Željko (HDZ)
Ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Kolegica Auguštan je digla isto povredu Poslovnika.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Čl. 238. Gospođo Majda Burić kolegice pa vi ne znate ništa drugo, vi ovdje već dvije godine kada nemate odgovora ili nešto želite reć samo kako je bilo prije 10 godina u Vladi Zorana Milanovića. Već ste stvarno …/Upadica Reiner: Dobro./… i nepristojni.

Reiner, Željko (HDZ)
Ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Kolega Račan je dignuo povredu Poslovnika.

Račan, Ivan (SDP)
Kolegica Burić je potpuno previdjela jednu važnu povijesnu činjenicu, a to je da je u vrijeme predsjednika Tuđmana temeljito su opljačkani umirovljenici i osiromašeni što kolegica Burić uporno zaboravlja jer joj se o tome ne, ne sviđa govoriti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Kolegica Burić je opet dignula povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen.

Burić, Majda (HDZ)
238. Vas u SDP-u jako boli istina. Vi biste pak trebali znati da je prosječna mirovina u vrijeme vaše Vlade bila 355 eura, danas je ona viša od 700 eura i to su činjenice.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu, drugu. Kolegica Mrak Taritaš je digla povredu Poslovnika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Referiram se na čl. 238. Istine radi, za vrijeme Vlade Zorana Milanovića udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je 49,4%, da bi danas iznosio …/Upadica Reiner: Dobro./… nešto manje od 45% pa onda istine radi.

Reiner, Željko (HDZ)
Ni to nije povreda Poslovnika nego replika pa dobivate opomenu. Ponovno kolegica Glasovac. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Glasovac, Sabina (SDP)
U čl. 238. Zastupnici bi trebali znati razliku između nominalnog rasta i realnog rasta, to što je danas nešto veće, a za to veće se može kupiti duplo manje ne znači da napredak. To je korak natrag.

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu, drugu opomenu./…

Glasovac, Sabina (SDP)
Vi s današnjom mirovinom ne možete kupiti ni 50% onog što ste mogli prije 10 godina.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić je sad dignuo povredu Poslovnika.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Čl. 238. Kolegice Burić nakon spaljene zemlje koju je ostavio predsjednik Sanader jednog HDZ-a kojeg vi kažete da niste sad bili član, dobro da je bilo uopće novaca za bilo kakve mirovine, a kamoli povećanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Kolegica Burić je ponovno digla povredu Poslovnika, to će vam bit treća.

Burić, Majda (HDZ)
238. Naime, ja naprosto moram ispraviti sve ove neistine od SDP-a da ne kažem laži. Dakle udio ukupne starosne mirovine u prosječnoj plaći danas prema najfriškijim podacima je skoro 47%, a one od 40 i više godina staža 67%, samo istine radi.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu, treća vam je. Kolega Mandarić je sad dignuo povredu Poslovnika.

Mandarić, Marin (HDZ)
238. Evo isto istine radi udio mirovine u plaći je relativan broj. Dva broja se uspoređuju mirovina, plaća. Istina je bilo 49% zato što su plaće bile premale, jer su plaće nikakve bile i onda je udio mirovine u plaći bio skoro 50%. …/Upadica Reiner: Dobro./… E zato je to nekad bio veći relativan broj.

Reiner, Željko (HDZ)
Ni to nije povreda Poslovnika pa i vi dobivate opomenu. Ajde možemo sad ići dalje sa replikama, nadam se da možemo. Kolega Ante Babić ima repliku.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre prijedlogom Zakona o porezu na dohodak predlaže se da se paušalnim obrtnicima sa godišnjim primicima do 40 tisuća eura porezno opterećenje neće povećavati. Ako sam dobro zapamtio iz vašeg izlaganja, to znači da je čak 83% paušalnih obrtnika porez ostaje nepromijenjen. Istodobno predloženim izmjenama nastoji se smanjiti razlika u poreznom opterećenju između zaposlenih radnika i paušalnih obrtnika te pokušati spriječiti prikriveno zapošljavanje. Moje pitanje je kako će ove izmjene pridonijeti pravednijem poreznom sustavu, a istodobno očuvati povoljan porezni položaj najvećeg broja paušalnih obrtnika.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Babiću, dakle ove porezne izmjene prije svega u kontekstu oporezivanja odnosno poreznog tretmana, tretmana porezima i doprinosima obrta nose progresivnost u gornjim poreznim razredima kako ste i sami naveli i upravo ta progresivnost nosi veću pravednost među samim obrtnicima u kontekstu njihovog poreznog tretmana. Ono što ste dobro primijetili da je 83,75% obrtnika neće biti dotaknuto ovim izmjenama, dakle za najveći dio njih do one stare razine ulaska u porez na dodanu vrijednost od 40 tisuća eura neće biti nikakvih promjena.
Ono što želim istaknuti je da se na ovaj način smanjuje neravnoteža odnosno smanjuje prije svega razlika u poreznom tretmanu između paušalista i osoba koje žive od nesamostalnog rada, međutim ona će i dalje postojati i ovaj oblik će i dalje biti porezno …/Upadica Reiner: Hvala./… povoljniji. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota ima repliku.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani ministre, ja ću malo drugačije formulirat pitanje kolege Babića, naime vezano uz Prijedlog zakona poreza na dohodak između ostaloga mijenjaju se paušalni razredi odnosno smanjuje se priznati paušalni izdatak za primitke do 40 tisuća eura nema promjene dok se za raspon od 40 do 50 tisuća eura priznati izdatak smanjuje s 85 na 70%, a za raspon od 50 do 60 tisuća eura na 55%. Vlada naravno kao razlog promjene navodi činjenicu da je broj obveznika koji rade kroz paušalni obrt snažno porastao te da postoji problem kada se paušalni obrt koristi kao zamjena za radni odnos.
U konačnici moje pitanje onda ide u smjeru kako ćete u biti u praksi razlikovati obrtnika koji je potpuno legitiman poduzetnik od osobe koja je prisiljena otvarati paušalni obrt kako bi radila praktički kao zaposlenik neke kompanije? I u konačnici da li će neko …/Upadica Reiner: Hvala./… snositi bilo kakvu posljedicu ako ta …/Upadica Reiner: Hvala./… dva slučaja u praksi budu izjednačena? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor potpredsjednika ministra Ćorića.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Piližota. Dakle, ove izmjene su doista, naveli ste sve točne podatke u vašem pitanju prije svega su proizašle iz činjenice što je intencija umanjiti razlike između oporezivanja paušalnog obrta i nesamostalnog rada, međutim one će i dalje postojati to je nešto što se neće do kraja ovim izmjenama umanjiti odnosno eliminirati. Ideja je da senzibilitet prema otvaranju paušalnog obrta u ovim najvišim prihodovnim razredima ipak bude nešto manji u odnosu na nesamostalni rad. Uputili ste jasno i sami na primjere u kojima dolazi do prikrivenog nesamostalnog rada i zapravo ove porezne izmjene imaju to za cilj taj senzitiv tu emociju prema ovom obliku …/Upadica Reiner: Hvala./… smanjiti odnosno neutralizirati. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Juričev-Martinčev ima repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani potpredsjedniče vlade ovi prijedlozi zakona porezno rasterećuju umirovljenike, ne zaboravljaju i dodatno ne opterećuju porezno ni one obrtnike do 40 tisuća eura prometa kao ni one male iznajmljivače u manje razvijenim turističkim krajevima itd., međutim dodatno oporezivanje profitne prekomjerne profitne marže izazvalo je reakcije između ostalog i Kluba zastupnika Mosta ja bi rekla i nerazumijevanje pa čak i pojmove miješaju prihode i profitne marže i sl., pa molim vas kako niste mogli maloprije odgovoriti kolegici iz Mosta i svima njima u Mostu što je to prekomjerna marža, profitna marža, a što je to prihod.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovana zastupnica na vašem pitanju. Pa dakle da distinkcija postoji i prihodi iz djelatnosti kao takvi na godišnjoj razini pretpostavljaju u jednom svom dijelu u profitnu maržu nakon namirenja svih mogućih troškova koje neka pravna osoba na razini nekog promatranog razdoblja ima. Ono za čim smo mi kao predlagatelj zakona ovdje išli je da detektiramo one koji u prethodnoj odnosno ovoj tekućoj '26.g. u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje su svoje profitne marže koje zapravo pretpostavljaju njihovu dobit sutra značajno podigli odnosno nesrazmjerno svojoj aktivnosti i okolnostima na tržištu, držimo da ćemo upravo ovakvim našim prijedlogom zakona obuhvatiti tu skupinu pravnih osoba srednje odnosno velike veličine u Hrvatskoj. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Poštovani ministre, svaka porezna reforma do sad uzimala je jedinicama lokalne samouprave pa tako i ova, na prošlogodišnjem proračunu na 333 milijuna minusa na stavci jedinice lokalne samouprave sad ćete dodat još 180 milijuna. Rekli ste da ćete ovim zakonom kroz ove poreze nadoknadit nekih 25 miliona kroz ove poreze, ali za to ću vam reć da će bit vrlo upitno jer ovaj način oporezivanja gdje za jedan cent nakon što pređete iznos od 40 tisuća eura morate platiti dva i pol puta veći porez će se po meni jako teško događat i zloupotrebljavat, čak ću reć sad tvrdite da imate 84% paušalaca do tog ranga sad će vam bit 100% njih jer će se događat upravo ono što se događalo i sad zloupotreba tog sustava. Veće mirovine da, trebamo ih povećat i ne samo ovih 500 tisuća nego svih milion …/Upadica Reiner: Hvala./… i kolko treba, al …/Upadica Reiner: Hvala./… na normalan način.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Mostarac na vašem pitanju. Što se tiče osnovnih teza umanjenje prihoda lokalnih jedinica kroz smanjenje prihoda od poreza na dohodak dijelom će biti kompenzirano upravo poreznim promjenama u drugim segmentima, to je nešto više od 25 milijuna koje ste naveli s jedne strane, s druge strane morat ćemo ići i s mjerama fiskalnog izravnanja koje su uobičajen zapravo način pomoći centralnog proračuna odnosno proračuna središnje države JLS.
Što se tiče ovih razlika u oporezivanju u kontekstu poreznih razreda, pa one postoje i sada kao što znate jel. Oni će sad biti nešto izraženiji, međutim i uz ove postojeće razlike u razredima dakle 20 tisuća novih razreda, 30 tisuća novih razreda itd., itd., vi ste, u ovom trenutku u RH imamo 120 tisuća paušalnih obrta. Tijekom ove godine očekujemo oko 20 tisuća novih, što znači da itekako postoji senzibilitet da se ulazi …
… /Upadica Reiner: Hvala./…
…u taj, u taj oblik rada, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Anamarija Blažević ima repliku.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministre, osobno mislim kako ovaj paket poreznih izmjena šalje jednu poruku kako teret borbe protiv inflacije ne može i ne smije biti samo na građanima, ali moje je pitanje ustvari usmjereno na izmjene Zakona o PDV-u. Te izmjene će poreznoj administraciji omogućiti jedne kvalitetnije podatke o transakcijama sukladno digitalnom dobu u kojem živimo. Možemo li očekivati da će porezna uprava zahvaljujući kvalitetnijim digitalnim podacima moći još preciznije usmjeriti nadzore prema rizičnim transakcijama, a poduzetnici koji uredno ispunjavaju svoje obveze ovime bi ustvari mogli imati i manje administrativnog opterećenja jer logika bi trebala biti što više, što bolje podatke imamo to bi uredni poduzetnici trebali imati manje administracije, a Vlada je i dosada ustvari pokazala razumijevanje prema administrativnom rasterećenju poduzetnika, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Dakle hvala vam lijepa prije svega poštovana zastupnice na vašem pitanju. Ovaj, ove porezne izmjene odnosno izmjene kod poreza na dodanu vrijednost nose prije svega veću razinu analitike koja je dostupna poreznim tijelima, poreznoj upravi. Porezni obveznik će zapravo u kontekstu funkcioniranja novog sustava neovisno o tome gdje funkcionira na razinu EU, na jednom mjestu plaćati porez na dodanu vrijednost. Ne mogu reći da će to donijeti do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika, međutim sigurno će dovesti do toga da porezna uprava odnosno Ministarstvo financija ima bolji uvid i zapravo stječe bolju sliku poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost, njihovog rada, a koji funkcioniraju na razini teritorija više zemalja članica EU, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Evo kolega Ćorić vi kažete da ovim zakonom zapravo uvodite pravednost, pa evo dobro pogledajmo tu pravednost. Znači paušalni obrtnik koji zaradi više od 40 tisuća eura godišnje plaćat će veće doprinose i načelno to je okej, međutim istim paketom uvodite hrvatski investicijski račun i ko tamo uz propisane uvjete uloži do 200 tisuća eura na zaradu neće platiti niti jednog centa poreza i šta imamo? Rad koji vi ovim paketima oporezujete više i kapital koji ne oporezujete nimalo. Znači tu ste obrtnika pronašli pod svjetlom, a kapital i ulagača ste zaobišli u ovom paketu, znači to definitivno nije pravednost, to je jedna nepravda koja uvijek pogodi istoga, znate kojega? Onoga koji radi i ako vi stvarno želite pravedniji sustav kao što kažete gosp. ministre, e onda barem imajte snagu da oporezujete kapital barem onoliko koliko oporezujete i rad, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Da, hvala lijepa prije svega na vašem pitanju poštovani zastupniče Krstičeviću, cijenim vašu ekonomsku ekspertizu, ali dopustite malu, malu nadogradnju. Dakle s jedne strane pričamo o oporezivanju rada odnosno radne aktivnosti pojedinih skupina i u tom kontekstu ovaj novi prijedlog kao što vidite nosi određenu progresivnost u oporezivanju najviših dohodovnih skupina, tu oko toga ne trebamo sporiti i vjerujem da vi to, razumio sam da to podržavate.
Kad govorimo o hrvatskom investicijskom računu mi govorimo o zapravo onome što su ovi koji rade uštedjeli tijekom vremena, pričamo o iznosu do 200 tisuća eura, na životnoj razini, dakle na cjeloživotnoj razini i u tom kontekstu ovo vaše sagledavanje odnosno vaša perspektiva malo je iskrivljena ako smijem to primijetiti, hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Poštovani potpredsjedniče i ministre sa suradnicima, imam jedno kratko pitanje. Naime, uz same porezne stope poduzetnicima je izuzetno važna jednostavnost i jednostavna procedura. S obzirom na to da zakon prati i procese digitalizacije, koje će konkretne mjere administrativne olakšice poslodavci primijetiti pri obračunu i prijave poreza na dobit u svakodnevnom poslovanju? Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče na vašem pitanju. Ove porezne izmjene koje su ovdje predstavljene ne nose taj tip rasterećenja odnosno ne nose taj tip pojednostavljenja za poslodavce koji ste u svom pitanju naveli, tako da vam ne mogu potvrdno odgovorit, barem ne ja i moji suradnici u ovom trenutku u kratkim konzultacijama dok smo slušali vaše pitanje, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani ministre, treba ovdje vrlo jasno reći da osobe koje imaju mirovine više od, manje od 600 eura nakon ovog neće plaćati nikakav porez, kao što nisu ni do sada, međutim promjene je ta što će oni koji imaju tisuću, dvije tisuće, pa čak i pet tisuća eura koji su dosad plaćali porez više neće plaćati porez i tko tu dobiva? Osobe koje imaju najniže mirovine 500-600 eura oni od ove porezne reforme, a njih je 750 tisuća u Hrvatskoj neće dobiti ništa, ni centa, ali zato oni primjerice sa 3 tisuće eura će dobiti ovom poreznom reformom 240 eura. Pa sad ja vas pitam, zašto novac kojeg se država odriče od poreza na mirovine nije usmjeren na način da povećanje osjete i oni koji imaju najniže mirovine? I smatrate li vi zaista da je ovakva primjena porezne olakšice, da je to nekakva socijalna politika ako od nje korist imaju oni koji imaju dovoljno visoku mirovinu da plaćaju porez. Koje kompenzacijske mjere imate za ove ljude …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… s najnižim mirovinama koji nisu obuhvaćeni ovim zakonom?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog potpredsjednika i ministra Ćorića.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Glasovac.
Ja doista neću ovu vašu tezu shvatiti kao vaše protivljenje ukidanju poreza na dohodak kod 541 tisuće hrvatskih umirovljenika jer to bi bila doista vrlo nezgodna predizborna poruka u okviru programa koji razvijate s Možemo! u narednom razdoblju. Neću biti tako maliciozan.
Dakle, izuzimanje plaćanja poreza na dohodak ljudi koji su cijeli svoj život uplaćivali poreze i doprinose u pravilu u okviru progresivnog sustava u trenutku kad su otišli u mirovinu i trebaju tu svoju mirovinu uživati je ja bih rekao civilizacijski iskorak i unutar poreznog sustava. Njime su adresirani oni koji su dosada i nakon što su otišli u mirovinu plaćali porez a nakon cjelokupnog radnog vijeka koji je u pravilu nosio znatno veća izdvajanja od onih sa nižim razinama mirovine i nitko ne bi trebao biti protiv toga.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Mandarić ima repliku.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre Ćorić moju repliku iskoristit ću kako bih vas pitao u vezi izmjena Zakona o porezu na dobit. Čuli smo da je ovo jednokratna mjera uvođenja praktički poreza na dobit na ekstra profit. Koliko me sjećanje služi 2022. sličan zahvat je bio u Zakonu o porezu na dobit tada je bilo izmjenjena stopa od 33%, e pa sad zanima me da li ste u, jeste li u prijedlogu ovih zakonskih izmjena poslužili se iskustvima iz 2022. i '23. godine, povlačili neke paralele kakav je fiskalni učinak tada bio te povećane jel dodane stope poreza na dobit i kakva su fiskalna očekivanja od ovoga sada uvođenja dodatne stope poreza na dobit? Koliko će …/Govornik se ne razumije/… državni proračun dodatno uprihodovati poreza sa osnove poreza na dobit?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Mandariću na vašem pitanju.
Dakle, iako je nominalno riječ o poreznim oblicima odnosno izmjenama poreza na dobit koje imaju, koje su imale za cilj adresirati prekomjerno, prekomjeran profit kompanija nije moguće u potpunosti svesti u realan i uspoređivati porezni oblik iz 2022. i ovaj porezni oblik. Ovaj je nešto specifičniji s jedne strane. Da se referiram i na vaše pitanje u dijelu odgovora. Dakle, tada je prikupljeno oko 250 milijuna eura koje su onda bile namjenski potrošene.
Ideja i logika ovog poreznog oblika i u okviru na predstavljanju sam imao priliku to za reći je prije svega prevencija. Mi smo u 5. mjesecu jasno dali do znanja svima onima čije profitne marže su previsoke da će kraj godine ukoliko nastave s takvim funkcioniranje dočekati s poreznim tretmanom od 50% na prekomjerni dio. I to je zapravo logika koja stoji iza ovog poreznog oblika.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Kukavica ima repliku, nema ga gubi pravo na govor pa će onda zastupnica Dalija Orešković imat repliku.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre čuli ste za Trojanskog konja, znate za onu izreku čuvaj se Danajaca i kad darove nose. Ne znam jeste li svjesni da u Hrvatskoj postoji jedna uzrečica čuvaj se propisa koje Tomislav Ćorić predlaže. Tu se ljudi referiraju na onu činjenicu da ste kao ministar zaštite okoliša ukinuli onu obavezu trodnevne najave pa su nam tako kamioni s otpadom lakše ulazili, pa ste onda kao ministar gospodarstva dobili doljnje, daljnje izmjene kojim ste liberalizirali uvoz ovih otrovnih tvari.
Zašto vam to govorim? Sada kroz ovaj set poreznih propisa najavljujete neke mjere kako će država više uprihodovati a ne postavljate pitanje kako ćemo mi to i na što potrošiti.
Pitanje prema vama je ima li država dovoljno sredstava za inkluzivne dodatke i jeste li svjesni, jeste li izračunali koliko će nas ukupno troš… koštati sanacija ilegalnih odlagališta ne samo ovog u Gospiću?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovana zastupnice Orešković hvala lijepa na pitanju. Dakle, osim što lažete u prvom dijelu vašeg izlaganja ali to je uobičajeno za vas kao i za neke druge zastupnike koji se vode takvim lažnim tezama u svojim izlaganjima dopustite da vas uputim na to da će u projekcijama proračuna za 2027. godinu odnosno njegovom izlaganju ovdje pred Hrvatskim saborom biti poznati odnosno poznate stavke za različite namjene u okviru Državnog proračuna RH, pa sam siguran, siguran sam da ćete svojom poznatom ekonomskom i svakom drugom analitikom biti u stanju da razaznate u kojem smjeru i naše namjere u kontekstu državnih rashoda idu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre Ćoriću moj stav prema ukidanju poreza na mirovine je apsolutno jasan još 25. rujna prošle godine, od tad je u saborskoj proceduri prijedlog izmjene i dopuna Zakona na dohodak gdje kojim je predloženo da se ukine dohodak koji, dakle porez na dohodak koji je vezan uz mirovine.
Jednako tako smo dali još dva zakona u saborsku proceduru izmjene i dopune da bi bili sigurni kad je riječ o sredstvima iz drugog stupa a i iz trećeg stupa, pa moje pitanje ide u slijedećem.
Dakle, vi ste se odlučili i imate određeni limit i imate one mirovine koje su iznad 5 tisuća eura odnosno 60 tisuća eura primitaka godišnje. Vi, iz drugog stupa netko kad ide u mirovinu može uzeti 20% sad na to plaća porez, nakon ove izmjene da li će on i dalje morati platiti porez ili ovim izmjenama ove izmjene se odnose i na to?
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar i potpredsjednik Ćorić.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovana zastupnice Mrak Taritaš prije svega hvala na potpori prijedlogu zakona, očekujem da kod glasanja budete pozitivni prema ovim našim prijedlozima i unaprijed zahvaljujem.
Što se tiče ovih izmjena zakona one se ne odnose i na isplate iz drugog stupa ako ste na to, ako ste na to mislili u svom pitanju.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. S time smo završili sa replikama. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti poštovani zastupnik Damir Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Poštovani ministre sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege dobar dan još jednom. Prvo ja bih rekao, vjerojatno najvažnije evo dakle ukida se porez na mirovine. To nije baš 100% točno. Zašto nije 100% točno? Zato što će se i dalje oporezivati dio mirovine iznad 5 tisuća eura mjesečno. To iznad 5 tisuća eura mjesečno možda nekom više izgleda kao loša šala ali zaista je tako. Obrazloženje je bilo da je trebalo postaviti neki prag granice oporezivanja da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje onih naših sugrađana koji su mirovinu ostvarili u inozemstvu. No vratit ćemo se tome časak kasnije. Do sada su umirovljenici plaćali porez na dohodak s umanjenjem od 50% naravno i taj umanjeni porez predstavljao je dodatni teret za umirovljenički standard. Zalagali smo se, zalagali smo se godinama, već godinama mogu reći uporno, dosljedno da se taj porez za većinu umirovljenika ukine, sad će se to konačno i dogoditi i u tom pogledu toplo pozdravljam ovaj prijedlog, šteta što nije došao i ranije. Međutim prag oporezivanja bilo bi prirodnije postaviti niže od 5 tisuća eura jer ja ću reći ovako. Nema mnogo smisla da radnik s prosječnom plaćom, s prosječnom plaćom koja je sad negdje oko 2.180,00 eura bruto, dakle da radnik s prosječnom plaćom ili pogotovo onaj sa mnogo nižom plaćom plaća porez na dohodak, a npr. umirovljenik čija je mirovina 3 tisuće eura bude oslobođen plaćanja poreza na dohodak. U tom smislu bilo bi bolje, ja vjerujem da bi bilo bolje da je prag oporezivanja mirovina definiran drugačije. Rekao sam već i prije, npr. moglo bi se umirovljenicima priznati osobni odbitak sa faktorom 2 ili 2,5 recimo i u ovom drugom slučaju to bi onda značilo da je dio mirovina do 1.500,00 eura neoporeziv, dok bi se porez plaćao samo na onaj, na onaj iznos iznad 1.500,00 eura ili nekako slično u istom duhu. Dakle svakako postoje prirodniji pragovi od ovog predloženog koji je postavljen na, na 5 tisuća eura. No to je za raspravu, ponavljam još jedanput ključna vijest je da je, da je za veliku većinu onih umirovljenika ne zaboravimo onih koji porez uopće plaćaju, taj porez sada ukinut i to definitivno pozdravljamo.
Naravno kao što su mnogi od vas već i spomenuli ne smijemo smetnuti s uma i to da ova mjera pomaže da facto samo manjini umirovljeničke populacije jer njome će biti zahvaćeno kako smo rekli 540, nešto više od 540 tisuća umirovljenika. Većina ostalih ima mirovine niže od 600 eura što je trenutno granica oporezivanja i njihove mirovine do sada nisu ni podlijegale oporezivanju. Ostaje pitanje naravno da ostaje pitanje kako, kako nekim općim mjerama unaprijediti materijalni položaj i te zapravo većinske skupine umirovljenika. I u tom kontekstu još nešto je važno iako nije, nije predmet ovog zakona, nije čak ni u domeni ovog ministarstva ali mislim da je važno spomenut, ne mogu odoljet ministre vi imate iskustva i iz svog resora pa ćete znati o čemu pričam. Znali biste i inače ali ponavljam imate iskustvo, direktno iskustvo iz svog resora, a to je dakle nedavno usvojena odredba Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem umirovljenici nakon navršenja 65 godina života mogu sad nastaviti raditi i u 100%-tnom radnom vremenu, dakle i na puno radno vrijeme ili se iznova zaposliti na puno radno vrijeme ali uz uvjet da primaju samo 50% mirovine. Ja mislim da to nije pravedno i mislim da se lako može argumentirat da to, da to nema ni teorijskih čak argumenata ni, ni, ni u …/Govornik se ne razumije./… sustavu, a osobito naravno ne u kapitaliziranom sustavu. Kad govorimo o …/Govornik se ne razumije./… sustavu, ovom sustavu na kojem počiva prvi stup mirovinskog osiguranja, mislim ja ću još jedanput reć naravno cijeli taj sustav počiva na društvenom dogovoru. Taj dogovor otprilike glasi mi ćemo svoje doprinose plaćati redovito svakog mjeseca sve do 65 godine života zato da bi se financirale mirovine postojećih umirovljenika. Kad navršimo propisanu dobnu granicu za umirovljenje, ona je sad 65 godina, onda dakle drugi dio tog dogovora kaže da imamo pravo na svoju mirovinu jer smo mi svoj dio obaveze u tom ugovoru ispunili, u tom društvenom ugovoru ispunili da imamo pravo na, na, na isplatu svoje mirovine onako kako je ona obračunata prema važećim zakonima i to pravo ne bi smjelo biti dovedeno u pitanje onim što ćemo mi nakon 65. godine raditi. Svejedno jel u slobodno vrijeme ili ćemo se ponovno zaposliti bilo zato što bismo željeli raditi iz ne znam strasti i ljubavi prema poslu, a osobito bilo zato što smo na to prisiljeni zbog skromnih mirovinskih primanja. Dakle u tom smislu ja i odavde i ovom prilikom plediram na to da se dakle taj, ta odredba promjeni na način da ljudi nakon 65 godine mogu nastaviti ili ponovno početi raditi na puno radno vrijeme, naravno ako to žele i prije svega ako to mogu, a da se pritom njihova mirovina nastavi u cijelosti isplaćivati.
Kratko ću reći i ovo, predložena mjera naravno ima i svoju refleksiju na, na financiranje lokalne samouprave, a iznijet je podatak da će to umanjiti prihode lokalne samouprave za 180 milijuna eura. Ja npr. spletom okolnosti sasvim točno znam da za Grad Zagreb to iznosi točno 85 milijuna eura u idućoj godini. To nije dakle naravno malen, to nipošto nije zanemariv dio prihoda koji se sad neće ostvariti i dakle bilo bi potrebno razmisliti ako je to moguće o nekim širokim univerzalnim kompenzacijskim mjerama. Da točno je ministre, točno je što ste rekli da će neki od ovih poreznih izmjena povećati prihode lokalne samouprave, al u redu veličine to nije isto, npr., npr. prihod, povećan prihod od paušalnog oporezivanja za, za samostalne djelatnosti ako se ne varam piše u vašoj analizi „povećat će prihode lokalne samouprave u cjelini, a na razini države za nekih 23 milijuna eura“ čini mi se da tako piše, eto, no dobro.
Drugo, dakle povećava se paušalni porez na dohodak za neke kategorije obveznika poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti. Ovako je dakle „pri utvrđivanju poreza obveznici su podijeljeni u 7 razreda u ovisnosti od visine godišnjeg primitka, u prvih 5 razreda nema promjena, porez se plaća po stopi od 12%, osnovica je 15% gornje granice pripadajućeg razreda“. Dosad je bilo tako i za najviše 2 razreda, sada ovim prijedlogom za ta 2 razreda osnovica se uvećava za 30 odnosno 45% i tako će oni koji, koji ostvare primitak sada između 40 i 50 tisuća eura godišnje plaćati dvostruko veći porez, znači 1.800 umjesto 900 eura, što je bilo dosad, a oni u najvišem razredu između 50 i 60 tisuća eura plaćat će trostruko veći porez nego dosada dakle 3.240 umjesto 1.080 eura godišnje.
Važno je ovdje spomenut, nemam sad vremena ulaziti u detalje, ali važno je ovdje spomenut još nešto što se često previđa, a to je dakle još uvijek, još uvijek dakle možda nedovoljno naglašen, naglašena komparacija, usporedba dakle sa iznosom poreza koji se plaća od nesamostalne djelatnosti. Nije teško vidjeti da npr. radnici sa recimo prosječnom plaćom imali ili nemali uzdržavanih članova obitelji, dakle radnici koji plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada na godišnjoj razini plaćaju porez znatno veći.
Treće, a dobro, još prije nego prijeđem na treće reći ću i ovo. Ovo što sam sada spomenuo dakle ovaj prijedlog vladinog, vladinih izmjena paušalnog poreza na dohodak je različit od prvotnog prijedloga koji se pojavio u javnosti čini mi se proljetos jel tako nekako proljetos, bio je predviđao povećanje poreza za sve one koji ostvaruju godišnji primitak iznad 19 tisuća 900 eura, ovaj aktualni prijedlog sad diže tu letvicu promjene na 40 tisuća eura, dakle za one ispod, sa primitkom ispod 40 tisuća eura godišnje ništa se ne mijenja i u tom smislu pozdravljamo spremnost predlagatelja, dakle ministarstva odnosno Vlade da prvotni prijedlog promijeni u korist sniženja dakle predviđenih porezom.
Treće, ima promjena i u paušalnom porezu na kratkoročni turistički najam. Zakon definira generalno, dakle generalno zakon definira granice unutar kojih JLS određuju taj porez. Te granice su određene u ovisnosti o indeksu turističke razvijenosti. Sad se za svaku od 4 kategorije turističke razvijenosti JLS diže samo donja granica, naglašavam samo donja granica i to također možemo podržati, uostalom ništa bitno se ovdje ne mijenja jer gornje granice ostaju iste, 300 za prvu kategoriju, 200 eura za drugu, 150 za treću i 100 za četvrtu.
I spomenut ću opet, korisno je, možda je ilustrativno pogledati koliki porez zapravo plaća, plaća radnik koji prima plaću dakle od nesamostalne djelatnosti recimo prosječnu bruto plaću od 2.180 eura ovaj čas u RH i svako neka za sebe, nije teško, izračuna koliki je godišnji porez koji se plaća na tu prosječnu plaću trenutno po važećim poreznim stopama u RH.
Nešto drugo je ovdje zanimljivo za primijetiti, rekao sam to i na odboru, opet nema veze sa ovim zakonom, ali ma baš je ono neobično. Naime Grad Zagreb već drugu godinu za redom ne uspijeva prijeći prag prve kategorije turističke razvijenosti, malo mu nedostaje, ali ipak ostaje svrstan u drugu ligu. Ne djeluje to intinuitivno kad vidimo naprosto turistička kretanja u Gradu Zagrebu i vjerojatno bi bilo korisno, valjalo bi pogledati malo parametre kako je definiran taj indeks turističke, turističke razvijenosti, vjerojatno ga treba pofriškati što se kaže, treba možda malo poštimati te parametre na neki drukčiji način.
Zakon o doprinosima, nemam što mnogo reći dakle on de facto prati ove izmjene zakona, Zakona o paušalnom porezu na dohodak i još možda pri kraju nešto o dodatnom porezu na dobit ili kako se to popularno zove porez na ekstra profit.
I ovo smo zagovarali već duže vrijeme i to naravno kao što je i ministar rekao ne kao mjeru koja bi imala direktno antiinflacijski učinak nego to je naravno važna mjera u preveniranju inflacije jer kako se to lijepo kaže ja ne mogu odoljet da ne citiram u obrazloženju teksta, u nepovoljnim gospodarski okolnostima neki sudionici na tržištu mogu pokušati podići cijene proizvoda znatno iznad razine rasta troškova proizvodnje ili nabave pri čemu se potražnja za tim proizvodima ne može značajnije smanjiti.
Porez na ekstra profit smo već nedavno imali ali samo jednu godinu i odnosio se na poslovne rezultate tvrtki u 2022. ako se ne varam. Šteta je što se s ovom mjerom, dakle ovim porezom kojeg sada opet predlažemo nije posegnulo već i ranije, barem lani pogotovo zato što se sad ekstra profit definira u odnosu na prethodno trogodišnje referentno razdoblje upravo ono trogodišnje razdoblje u kojem poreza na ekstra profit nije bilo i upravo u te tri prethodne godine '23., '24. i '25. su dakle godine kad tog poreza nije bilo i kad su neke cijene mnogo, a mnogi od njih i ne samo mnogo nego i neopravdano rasle.
Drugim riječima sad je referentni period ili neki benchmark već visok, na neki način cementiran i u tom pogledu mi se čini da se može ocijeniti da je, da ovaj porez kasni barem jednu godinu.
Kako se taj ekstra profit utvrđuje možda samo da spomenom i to još jednom, pogleda se profitna marža što je definirano kao omjer dobiti i prihoda izražen u postotku i za '26. godinu a onda i za prethodne 3 i ako je profitna marža u '26. veća od 115% prosjeka od prethodne 3 onda imamo dakle ekstra profit odnosno prekomjernu profitnu maržu. Razlika ta dva broja dakle ovog ovogodišnje marže i trogodišnjeg prosjeka uvećana za 15% zove se identifikator porasta profitne marže i onda se njega primjeni, evo rekao je ministar u odgovorima na pitanje, na, na prihode umanjene za izvjesne kategorije prihoda i na to se tako se dobije osnovica na koju se plaća porez 50%.
Ja ću samo spomenuti da se čini, u redu trebamo tek vidjeti efekte od toga. Tu je situacija malčice neobična što na neki način ako vjerujemo u tezu da je ovaj porez prevencija inflacije onda na neki način su naši osjećaji ili očekivanja pomiješani jer, jer ako je ta teza točna ili ako je ovaj instrument efikasan onda na neki način trebamo i navijat da taj porez bude što manji recimo.
Treba vidjet na kraju rezultat, a možda samo kratka procjena meni se čini i ja mislim da je ovaj, ova metoda malo sofisticiranija ali svakako ja bih rekao bolja, pravednija nego, nego ono kako je to uvedeno 2023. za poslovnu 2022. godinu.
I na samom kraju još nešto čega opet u ovom paketu zakona nema a mislim da na to, da je to vrijedno spomenuti. Htio bih ukazati a to su mnogi već govorili, o tomu su mnogi već govorili pa i mi u našem klubu, konkretno i kolegica Miloš, htio bih ukazati na problem oporezivanja prihoda globalnih kompanija i digitalnih platformi koje ostvaruju vrlo visoke prihode u Hrvatskoj ali onda te prihode prebacuju na kompanije registrirane u drugim zemljama i u konačnici dobit koju ostvaruju ovdje oporezovana je minimalno. I evo ja, ja ovim putem koristim ovu priliku da nekako pozovem ministarstvo da, da i o tome povede računa.
Evo zahvaljujem vam na vašoj pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnici Krstičević i Lalovac, najprije poštovani zastupnik Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Znate onaj vic u kojem policajac vidi čovjeka kako pod uličnom svjetiljkom nešto traži. Što ste izgubili pita ga policajac, ključ kaže čovjek. Nakon nekoliko minuta zajedničkog traženja policajac ga pita a dobro jeste vi stvarno sigurni da ste vi ovdje izgubili taj ključ, kaže čovjek ma nisam izgubio sam tamo negdje u mraku, pa dobro zašto onda tražimo ovdje, pa zato što se ovdje jedino vidi.
Ej gospodo draga tako i Plenković i njegov povratnik u Vladu kolega Ćorić traže ključ izlaska iz dvogodišnje stagnacije, iz galopirajuće inflacije, iz prijeteće recesije tamo gdje ključa nema i gdje ga ne može biti u tzv. kao što vidimo danas finom podešavanju modela koji nas je u ovu situaciju i doveo. I šta sad da im čovjek kaže na to? Da je povećanje doprinosa obrtnicima načelno opravdano, da bi trebalo podržat taj skroman i neprecizan pokušaj financiranja socijalnog osiguranja, da iako treba povisiti i one visoke mirovine da je ukidanje poreza na najviše mirovine načelno pogrešno. Pa zar ćemo mi doista u ovom saboru vodit raspravu o tzv. finom podešavanju modela? Zar mi stvarno razmještamo te ležaljke na palubi Titanika i da se mi ono pravimo da imamo ozbiljnu državu zato što danas ovdje vježbamo gađanje tim nekim frazama o distribucijskoj pravdi?
Umjesto toga evo ja predlažem da postavimo jedno jednostavno pitanje. Ako su svi ovi stavovi o toj distribucijskoj pravdi ispravni hoće li nama to ikako pomoći?
Hoće li se naša situacija izmijeniti barem za tu fino podešenu nijansu? Hoće li mirovina u Hrvatskoj prestat biti sinonim za siromaštvo ako ukinemo porez onoj nekolicini najbogatijih? Hoće li se lažno samozapošljavanje zaustaviti ako tamo neki koeficijent korigiramo, pazite odnosno povisimo za 0,05 ma koliko to načelno bilo ispravno? Evo ja vam mogu odmah biti neće gospodo draga.
Selo gori baba se po novome fenira, a ministar financija evo lijepo podešava stope poreza i doprinosa u Hrvatskoj. Tako vam gospodo draga nažalost izgledaju desetljeća hrvatske ekonomske politike koju je ta jedna kolonijalna počinjenost do te mjere obojala, impregnirala da ekonomske politike u kojoj su i studenti makroekonomije prestali vjerovati da se smiju baviti ičime osim kako kaže predsjednik moje stranke plafonima i pragovima.
Plenković i njegov ministar kao što smo dosada puno puta vidjeli taj naš razvoj nažalost svode na rast, a ekonomske politike reduciraju na te kozmetičke mini reforme baš tamo kao što onaj čovjek i njegov policajac traže samo tamo gdje vide, a znaju da tamo ne mogu pronaći tako Plenković i njegov ministar oporezivaju onoga koga mogu a umjesto onoga koga bi trebali. U ovoj rundi su kao što smo vidli deblji kraj izvukli umirovljenici sa najnižim primanjima i tzv. paušalci. A tko je najbolje prošao? Pa najbolje je prošao krupni i to uglavnom strani kapital kojeg se naši junaci ne usude ni pipnuti. To vam je gospodo kao u onoj Krležinoj lamentaciji o štibri gdje kaže kancelari i generali, veliki i mali krali, raskalašeni fiškali, klanja im se mužek mali.
Plenković i njegov ministar su se sagnuli i traže oni onaj ključ, pričaju nama te priče kako oni sve to rade za tog malog čovjeka. A znate koji je najbolji indikator onoga što oni stvarno rade? Onaj zvuk kapitala kad vi iz tabora krupnog kapitala čujete jauke i prijetnje na račun Vlade, e gospodo draga onda znate da su napravili nešto na korist tih radnika, a umjesto jauka šefovi HUP-a vjerojatno Plenkovićevu sliku drže na zaslonu telefona i imaju vjerojatno kolegu Ćorića na brzom biranju i onda kad ga nazovu a kakve su vam direktive vidi što dalje molim te od javnih investicija, drž se ti tog finog podešavanja, oporezivaj ti i dalje rad nemoj kapital, uvedi što više ovih indirektnih i regresivnih poreza da ti nije palo napamet progresivno vodit.
E sad što su to regresivni porezi? Financijski stručnjaci ovi tu naravno znaju definiciju, ali najsiromašniji umirovljenici plaćaju ih sa najvećim dijelom svojih primanja. Pa uzmite u obzir npr. PDV to vam je eto regresivni porez i umjesto da više plaćaju oni koji imaju više kod PDV veći udio naravno plaćaju oni siromašniji. E to vam je tako kad slušate taj zvuk odnosno naredbe kapitala.
Umirovljeničko kućanstvo koje sve svoje prihode potroši na hranu i na režije a takvih prema HZMO-u gotovo polovica plaća PDV 25%. To znači da oni četvrtinu svog skromnog dohotka daju državi kroz porez na potrošnju. S druge strane te pravednosti Plenkovićeve okrenut naglavačke dobrostojeće kućanstvo koje potroši samo polovicu svojih prihoda na tekuće troškove za PDV daje 1/8 svojih ukupnih prihoda. To je valjda ono u manje i u više zna vrlo jasno.
Ali gospodo koji samo iz ovoga vidite to je naš porezni sustav koji pogoduje najbogatijima. Znači poruka Vladi ako već nemate hrabrosti za snažne razvojne investicije pa daj barem onda pređite malo na direktne i na progresivne poreze jer što je progresivniji porez gospodo to je pravednije društvo. Oporezujte kapital, a rasteretite ljude koji rade, rasteretit rad.
Al pogledajmo sad drugu malo stranu ove porezne medalje, evo kao Vlada se hvali da daje jednom dijelu umirovljenika novac i nastaje taj jedan račun od tih 180 miliona eura. Tko će to platiti? E pa kao što smo čuli danas tu platit će ga gradovi i općine i lokalne uprave, samouprave ne dijele prihode od PDV-a sa centralom državom, njima sa inflacijom ne raste proračun, nego im šta raste, rastu im troškovi odvoza otpada, struja, voda, vrtići itd.. i tko na kraju onda plaća taj račun? Pa naravno vi građani kako kroz veće cijene komunikalija i komunalija i kroz nova poskupljenja.
Ova Vladina mjera je duboko pogrešna iz tri razloga. Prvo, potpuno isključuje više od 600 do 700 tisuća najsiromašnijih umirovljenika koji porez niti dosada nisu plaćali. Drugo, daje više onima koji imaj više. Umirovljenik sa mirovnom od 650 eura dobiva 5 eura, a onaj sa mirovinom od 2.600 eura dobiva 200 eura. Znači 4 puta veća mirovina, 40 puta evo veće rasterećenje. I naravno ono treće to je da se gradovima oduzima tih 180 miliona eura za vrtiće, za pomoć u kući itd..
Jedan poznati američki sudac početkom 20. stoljeća je napisao jednu rečenicu koju valja zapamtiti. Porezi su cijena koju plaćamo za civilizirano društvo. E sad ako u tome ima imalo istine ajmo si postaviti jedno temeljno pitanje. U kakvom mi društvu želimo živjeti? Jel to društvo u kojem se popravljaju ceste, u kojem se djeca igraju u za roditelje besplatnim vrtićima, u kojem umirovljenici žive dostojanstveno ili je to društvo u kojem Plenković pod svaku, svaku cijenu mora ostati na vlasti? Ono što ja znam je da ova zemlja zaslužuje civilizirano društvo, a ne ovakvu trgovačku politiku. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Klub zastupnika SDP-a nastavit će poštovani zastupnik Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Još jedan lijep pozdrav ministru sa suradnicima. Ja ću se na drugi dio paketa poreznih izmjena osvrnuti, a ono što smo zapravo više puta govorili i u SDP-u i, ne samo mi u SDP-u nego i drugim političkim strankama je da je inflacija koja je krenula 2022. godine naravno ruskom agresijom na Ukrajinu, ne samo zbog energetskog šoka i cijena žitarica, da se je puno više prelijevala nego što su te cijene bile na tržištu i na hrvatske građane. I to je zapravo Vlada sama priznala zato što je većim svojim paketima mjera i utjecala na te veće promjene i oni su jednom i čak i 2022. uveli taj porez na dodatni, na dodatne nekakvu dobit samo mi nije jasno zašto ga niste obrazložili. Sve ste lijepo obrazlagali u ovome porezu na dobit samo ni jedne riječi niste rekli u obrazlaganju ove godine poreza na dobit da koliko ste prikupili, u kojem sektorima itd. To je malo čudno. Sve drugo ste objasnili samo taj nije, kao da se toga dijela plašite objasnit. Ono što se navodno i nedavno u mojoj raspravi jedan član Vlade plašio objasnit uopće kad ga je novinar pitao o ekstra profitu, kaže ja o tome ne želim puno govoriti, tako da postoji ja vjerujem i na razini Vlade desna i lijeva ovaj strana koja zapravo više odgovara ovom dijelu da ne bude u ovom dijelu. Ja bi možda čak u ovome dijelu ministra Ćorića čak i pohvalio i rekao sam i tada da je on možda ovaj lijevi dio Vlade, da je uveo ipak ovaj dio poreza na ekstra profit. Znate zašto? Zato što i sva izvješća koja jesu pokazala za Hrvatsku, a zapravo i zadnje izvješće Europske komisije je to pokazalo, koja kada se govorila o oporezivanju npr. kolike su profitne marže trgovačkih lanaca u RH, upravo pokazalo da retaileri odnosno trgovački lanci u RH imaju veće marže nego što imaju europski retaileri u europskim zemljama. Znači to je službeno izvješće znači netko iz Europske komisije valjda nije fulao u nekakvim izračunima i to je nalijepio ono na prvu stranicu tamo izvješća za Hrvatsku da kaže marže, marže u hrvatskih trgovaca su veće nego što su to marže u Europi, a onda imate drugo izvješće ponovno službeno izvješće Hrvatske narodne banke koja kaže koliki su prinos na kapital hrvatskih banaka i tamo piše da je prinos hrvatskih banaka nikad veća, on ide čak i do 14 i do 15% povrat na kapital, dok je isti taj povrat na kapital kod europskih banaka 9%. Znači ponovno 50% veći je profitne marže hrvatskih banaka nego što to imaju europske banke. Znači to su zapravo službena, službeni dokumenti i u tom kontekstu se zapravo i zalagali smo više puta za oporezivanje, oporezivanje ekstra profita i sad se ponovno vraćamo ono što je sam ministar izjavio, a ja se nadam da će kod njega kada je smogao snage da predloži ovakav zakon, da će pronaći uštedama ministarstava, on je i potpredsjednik Vlade, ja se nadam i vjerujem da će on svoje kolege uvjeriti u slijedećem proračunu za 2027. godinu da pronađe ovaj dio za one umirovljenike koji neće ovim izmjenama dobiti ništa, a znate zašto. Pa zato što je sam ovdje rekao u porezu za ekstra profit 2022. godine je dobilo bilo 250 milijuna eura, jel tako. Bilo je i rekli ste da je taj iznos strogo bio namjenski, dali ste ga umirovljenicima. Zašto sada nakon poslije toga, znači 4 godine poslije imate formulu, čak ovdje su rekle kolege da možda u ovim dijelovima puno bolje pogađate nego u onim. Isto taj iznos ako bude 200 koliko prikupite, 200, 150 ili tako dalje, rekli ste da ovim dijelom 180 da se oduzima. Zašto taj iznos, ajmo to, to je tehničko političko pitanje i političko pitanje, zašto u ovom dijelom što ćete prikupiti već ste to provodili, već ste to navodili samo da ne kažete sve ovo što smo prikupili dat ćemo onim umirovljenicima koji su najugroženiji, koji zapravo ovdje sa najvećim dijelom neće biti u ovome. To je ta politička odluka, to je taj dio gdje ste napravili dobar korak u ovome dijelu oporezivanja samo nedostaje, nedostaje onaj dio da oni umirovljenici, ne razdvajamo umirovljenike jer nažalost umirovljenici neki kao što smo rekli ovdje ćeju dobiti do 500 eura godišnje, a oni sa najnižim mirovinama će dobit nula, oni će dobit ništa. I onda ćete i unutar umirovljeničkih skupina imati razdor. A ako se taj dio komunalnih usluga ponovno bude povećavao slijedećih godina, ponovno će ga više plaćati oni koji nemaju, koji imaju manje, koji imaju manje mirovine i zbog toga ministre ja se iskreno nadam da ćete uštedama na proračunu, kao što ste svake godine vidite da neki projekti nisu možda izrealizirani, da nekakav dio, nekakav dio ćete preusmjeriti taj dio novca, da će jer vidim da ste već spominjete da će ovaj vezano za braniteljske mirovine da ste tu našli jedan dio novaca, to pohvaljujemo. Ovo što će ići za koji dan, ovaj dio umirovljenika također ste rekli da ćete pronaći određeni dio novaca ne ulazim u ovome dijelu što ste rekli za zaštitu okoliša gdje god to bilo u RH, e sad je samo postavljeno pitanje oni umirovljenici koji imaju 350 eura, a di smo mi tu. Di smo tu mi kad ste našli za svakoga od ovih, a ja vjerujem da ste dobro, da se dobro napunio proračun što se tiče ljeta, ja mislim da se taj dio gospodarskog rasta, vi ćete me ispraviti. Mislim da se možda malo bolje oporavlja, vi imate bolje podatke od mene jel vidim da se u dijelu Europe također i drugo jedno pitanje prije tri dana vidim da se ovo pitanje ekstra profita otvara ozbiljno na razini EU. Vi ste isto bili na sastanku prije par dana, ja vjerujem da ste bili ili možda zamjenik koji je bio u Irskoj i vidim da tamo 6 zemalja, 6 zemalja vrše pritisak na Europsku komisiju da uvode jedinstveni model oporezivanja ekstra profita, znači Njemačka, jedna Njemačka to traži, Italija to traži, Španjolska to traži, Austrija to traži, traže Poljska i još neke zemlje i Portugal. Aktivno traže ministri financija da Europa uvede jedinstveni model i kolege iz Europske komisije su rekle da puštaju svim zemljama da uvede individualne modele, da radi svaka zemlja i da oni neće biti protiv toga iako u početku kada je bilo 2022. bili su protiv toga da se uvede. Vidimo da i smjer unutar EU ide prema većem oporezivanju jel je bijes na one gdje Vlada radi i daje dodatne mjere da tog nema povrata i zašto tu ne kažete, to su podaci koji su službeni. EU odnosno zemlje članice su kada je bila prva kriza preko 200 milijardi eura na razini EU dali podrške građanima što se tiče energije, hrane itd., 200 milijardi. Znate kolko su prikupili od ekstra profita? 20 milijardi, znači 10 puta manje jel je išlo, sve je išlo na teret proračuna svih europskih zemalja i sad ovdje naravno javlja se i ministri koji rade, koji vladaju i koji rade, ljudi moji dajte malo, a znate zašto, šta je problem? Došli ste da su vam troškovi kamata, vi to dobro znate, na povijesno visokim razinama što se tiče EU i njemačkog bunda itd., vrlo visoki su troškovi kamata i zbog inflacije i zato dižu kamatne stope. Sve zemlje su već ušle na razinu da ne kažem 3%, neke prekoračuju ovaj dio i ovdje naravno ja znam da se vi plašite reći da li ćete imati prostora za, za ovaj za dio povećanja da bi mogli svim tim ugroženim građanima i zbog toga mnoge zemlje traže ravnopravniji utakmicu jel da onaj dio troškova ko ga je ostvario iz ekstraprofitne marže, a to vidimo u Europi da masovno su rafinerije ostvarile, znači to više nije, to su javni podaci da rafinerije nikad nisu bolje zarađivale jel, nikad nisu bile bolje u zaradama, da su to ogromne već zarade do preko 100, 100 dolara, 70 do 100 dolara po barelu vezano i za zarade, znači to se, to se zove Quik Speed jel, jako dobro ministar to zna i zbog toga brojne zemlje snažno pritišću da se, međutim šta je problem? Problem je u tome što su te korporacije veće i snažnije od država, veće i snažnije od država i to je problem i koje će se pojedine države uspjeti snažno izboriti i lobirati? Nemojte zaboraviti, pa u Nizozemskoj su napravili taj dio, znate šta se sad događa? Da njihove dvije velike naftne kompanije traže nazad 2,7 milijardi koje su zapravo država ovaj je uprihodila zbog tog, nizozemska država, toliko su snažne da oni to uspiju vraćat i zbog toga je važno jedinstvo među samo tim ministrima da to progurate do kraja, da Europa ide prema jedinstvenom ekstra profitu kada se, kada se stvara na jedinstvenom europskom tržištu jel, jel kada postoji određena mjera države ne može je drugi zloupotrebljavati, ne može je drugi zloupotrebljavati jel onda se u konačnici sve, sve se svede na toga da li ćemo moći onim umirovljenicima koji stvarno žive na rubu siromaštva sa 400, 340, 500 eura do 500 eura da se danas ovdje raspravlja ovdje hoćemo li za njih mi moći nać tih 100 milijuna eura, a milijarde se preko noći ovako okrenu i to je politika. Tu morate ministre ustrajat, pronać te novce za te umirovljenike, poslat jasnu poruku i onda ćete imati i širu podršku kod provođenja ovih mjera. Mi ćemo jedan dio zakona apsolutno podržati, ali ja se nadam da do drugog čitanja ćete i pronaći ovaj dio za ove umirovljenike da dobijete punu potporu i podršku i oporbe, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče HS.
Uvaženi ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Danas se pred nama nalazi izmjene 4 iznimno važna porezna zakona. To nisu samo tehničke izmjene pojedinih članaka nego odluka koja izravno utječe na plaće građana, mirovine, poslovanje obrtnika i poduzetnika, cijene proizvoda i usluga, te na sposobnost države da financira javne potrebe.
Kada govorimo o porezima govorimo zapravo o vrlo jednostavnom pitanju, koliko novaca ostaje građanima koji rade i poduzetniku koji stvara novu vrijednost, a koliko uzima država? Upravo zato Klub HSLS-a na ove zakone gleda iz perspektive liberalnih politika. Za nas su temelj pitanje i slobode pojedinaca, odgovornosti poduzetništva, tržišno natjecanje, vladavina prava i odgovorna država. Mi smatramo da porezna politika mora počivati na nekoliko temeljnih načela od kojih je čl. 49. Ustava RH koji propisuje da i poduzetnička i tržišna sloboda trebaju biti temelj gospodarskoj ustroja RH. Država mora imati prihode za financiranje zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i sigurnosti, međutim njezina odgovornost ne završava prikupljanjem novca. Odgovornost države znači da građani i poduzetnicima ostavi dovoljno prostora za život, ulaganje i stvaranje novih vrijednosti.
Krenimo od poreza na dohodak i doprinosa jer upravo oporezivanje rada jedna je od ključnih pitanja hrvatske konkurentnosti u Hrvatskoj, ali i na međunarodnom tržištu. Pozitivnim smatramo nastavak politike poreznog rasterećenja rada i nastojanja da porezni sustav bude jednostavniji tj. mjere koje treba nastaviti. Hrvatskoj ne treba još veće oporezivanje rada, Hrvatskoj treba veća vrijednost rada, čovjek koji radi mora osjetiti razliku između bruto i neto plaće. Ako želimo da ljudi više rade, napreduju, preuzimaju odgovornost i onda im se to mora isplatiti raditi. Jednako vrijedi i za gospodarstvo i poduzetnike. Poduzetnik koji otvori obrt, uloži vlastiti novac i zaposli prvog radnika nije društveni problem koji treba administrativno kontrolirat, on je dio rješenja. Jedno od važnijih izmjena ovih zakona odnosi se na paušalne obrtnike i druge osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.
Prema obrazloženju Prijedloga Zakona o doprinosima sadašnji sustav propisuje jedinstveni koeficijent od 0,40 za obračun doprinosa paušalnim obrtnicima neovisno o tome u kojem se poreznom razredu nalaze. Time se događa da obrtnici s vrlo različitim prihodima plaćaju iste doprinose. Predlaže se uvođenje koeficijenta od 0,40 do 0,50 odno… ovisno o poreznom razredu. Ali ovdje moramo biti oprezni s povećanjem opterećenja malih poduzetnika za paušalni obrt često je prvi korak prema samozapošljavanju. To je često riječ o čovjeku koji je odlučio pokušati samostalno zaraditi za život bez sigurnosti koje pruža zaposlenje kod drugoga. Zato moramo paziti da povećanje obaveza ne obeshrabri upravo one ljude koje želimo potaknuti da rade, stvaraju i ponekad pokušaju zaposliti druge. Zato ako financijske obaveze rastu brže od prihoda posljedica može biti odustajanje od poslovanja, prelazak u sivu zonu ili smanjena ulaganja.
Kod poreza na dohodak važno je istaknuti da prijedlog nastavlja se na ranije mjere poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava. Od '24. godine lokalnim jedinicama omogućeno je samostalno određivanje poreznih stopa unutar zakonskih raspona nakon ukidanja prireza. To je imalo pozitivne posljedice jer lokalna vlast je time dobila veću odgovornost za vlastite prihode i rashode. Građani mogu jasnije vidjeti koliko ih košta lokalna uprava, a jedinice lokalne samouprave mogu međusobno konkurirati poreznom politikom. Lokalna porezna autonomija ima smisla samo ako je praćena još uz to transparentnošću. Građani moraju znati zašto se određena stopa primjenjuje, šta se financira iz tog prihoda i kakvi su rezultati.
Posebno ovdje pozdravljamo administrativno pojednostavljanje i usklađivanje hrvatskog sustava s europskim pravima za digitalno doba. U prethodnim izmjenama ukinuti su pojedine evidencije i obrasci a predviđena su i određena pojednostavljena obveza poreznih obveznika i to je pravi smjer.
Pritom mi u HSLS-u očekujemo da se digitalizacija poreznog sustava koristi i za smanjenje birokracije a ne samo za njeno digitaliziranje. Nije reforma ako se papir zamijeni elektroničkim obrascem ali smo zadržali istu količinu podataka, iste administrativne procese i isti dio zaposlene administracije. A onda ovdje dolazimo do dijela ovog zakona koji za HSLS je posebno problematičan. Čuli smo danas puno oko dobiti i ekstra dobiti.
Najosjetljivija tema među predloženim zakonima jest izmjena Zakona o porezu dobit. Prijedlog uvodi porez na prekomjernu profitnu maržu za srednje i velike poduzetnike koji zadovoljavaju propisane kriterije veličina i ostvaruju više od 50% prihoda od prodaje robe i usluga na domaćem tržištu. Predložene stope poreza na prekomjernu profitnu maržu iznosi 50%. Porez se odnosi na porezno razdoblje započeto u '26. godini a obveza se utvrđuje i plaća u '27..
Razumijemo razlog zbog kojeg Vlada predlaže ovu mjeru u okolnostima inflacije i rasta cijena energenata država želi zaštititi građane i male poduzetnike od mogućnosti da tržišni poremećaji pretvore se u prekomjerne profite pojedinih velikih poduzetnika i to je legitimni cilj javne politike, ali cilj sam po sebi nije dovoljan. Važno je pitanje je li predloženi instrument razmjeran, pravedan i dovoljno predvidljiv?
Pozitivne posljedice sigurno mogu biti ako se porez primjenjuje samo na jasno definiranim slučajevima prekomjerne profitabilnosti i može imati nekoliko pozitivnih učenika, učinaka na ograničavanje mogućnosti da pojedini poduzetnici koriste situaciju za ostvarivanje iznimno visokih marži u posebnih okolnostima, da se sa ovim ostvaruju dodatni prihodi za proračun koji otvaraju mogućnost financiranja mjera kojim će se ublažavati posljedice inflacije. Ali s druge strane porez na prekomjernu profitnu maržu otvara nekoliko ozbiljnih pitanja.
Prvo, profit nije isto što i prekomjerna dobit ostvarena iskorištavanjem tržišne moći. Poduzetnik može ostvarit veću profitnu maržu zato što je ranije ulagao u tehnologiju, logistiku, organizaciju poslovanja ili u kvalitetu proizvoda. Može biti i uspješan zbog inovacija a ne zbog iskorištavanja potrošača.
Drugo, različite djelatnosti imaju različite poslovne modele, u trgovini, industriji, energetici i uslugama profitne marže mogu se znatno razlikovat. Zakon mo… zato mora vodit računa o tome da se ne oporezuje uspjeh kao takav nego samo jasno utvrđena prekomjerna profitabilnost prema objektivnim kriterijama.
Treće i postoji rizik da će dio poduzetnika pokušat onda prebacit porezno opterećenje na potrošače kroz više cijene što bi bilo suprotno cilju zaštite građana i ono što ne želimo.
Četvrto, dodatno porezno opterećenje može smanjit sredstva za ulaganje, tehnološko unapređenje i zapošljavanje.
U prijedlogu zakona se navodi da se referentna profitna marža računa na temelju prethodne 3 godine, da se u obzir uzimaju samo pozitivni rezultati nakon propisanih usklađenja. To je važno za pravednost sustava ali otvara pitanje šta se događa sa poduzetnicima koji su prethodnih godina poslovali s gubitkom a tek u '26. ostvarili dobit i njih ćemo oporezivat. To su pitanja koja treba riješiti prije donošenja zakona.
Porezna pravila moraju biti jasna, a obveznik mora unaprijed moći procijenit svoje obveze. Ne možemo svaku veću profitnu maržu automatski smatrati dokazom da je poduzetnik učinio nešto društveno štetno. Poduzetnik može imati visoku profitnu maržu zato što je investirao, inovirao, povećao produktivnost, bolje organizirao poslovanje i preuzeo rizik koji drugi nisu bili spremni preuzeti. I to je upravom to ono što želimo od gospodarstva. Uspjeh ne smije biti porezni prekršaj. Profit je često i nagrada za preuzeti rizik. Profit u gospodarstvu omogućava nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Profit omogućuje razvoj proizvoda i tehnologije. Profit omogućuje gospodarstvu da preživi slijedeću krizu i zato moramo pazit na poruku koju ovim porezom šaljemo gospodarstvu jer takva poruka dugoročno može imati posljedice koje ne želimo, a u krajnjem slučaju može dovesti i do daljnjeg povećanja cijena.
Pogledajmo samo primjer Slovenije i prethodne slovenske vlade kako su izgubili na konkuretnosti poreznom presijom a šta se u konačnici prelilo na hrvatsko tržište koje je u tom slučaju bilo konkurentnije. Zato HSLS smatra da kod ovakvih poreza moramo imati iznimno jasne kriterije, precizne definicije i maksimalnu pravnu sigurnost.
Još jedno pitanje koje danas u svijetu mijenja poreznih zakona trebamo otvoriti je pitanje porezne predvidljivosti. Poduzetnik koji danas donosi odluku o ulaganju ne razmišlja samo o tome kakav je porez danas, on razmišlja kakav će bit za 2, 3 ili 5 godina. Ako svake godine mijenjamo porezne stope, osnovice, kriterije i posebne porezne režime stvaramo nesigurnost, a nesigurnost je jedna od najvećih neprijatelja investicije i ne možemo očekivat gospodarski razvoj daljnji Hrvatske. Zato HSLS smatra da Hrvatska mora imati dugoročnu poreznu strategiju, a ne samo niz pojedinačnih poreznih intervencija. Poduzetnik mora znati pravila igre. Tu ću se i osvrnut ono što je možda isto malo tu aktualno, a to je što se tiče prijedloga tzv. sidrenja cijena. Administrativna je mjera kojom se poduzetnici ma trgovcima i pružateljima usluga nameće obveza isticanja povijesne referentne cijene. Mjera ne ograničava rast cijena već služi isključivo kao alat transparentnosti za lakše praćenje inflacije i shvaćamo namjeru Vlade da se poveća informiranost kupaca kako bi mogli vidjeti koliko je rast poskupljenja te stvaranje i psihološkog pritiska na trgovce gdje će im teže biti dizati cijene. Iz naše perspektive slobodnog tržišta, ova mjera predstavlja štetan državni intervencionizam iz nekoliko ključnih razloga. Ignoriranjem, ignoriranje rasta strukture troškova, mjerenje zahtjeva velikih tehničkih prilagodba, poslovanje pogotovo za male obrtnike i mikro poduzetnike frizere, ugostitelje i automehaničare i ovo će sigurno stvoriti dodatni trošak. Ovim se država zapravo bavi mikromenadžmentom privatnih cijena i to nije dobro. Ako se već krenulo u tom smjeru, HSLS smatra da trebamo izdati detaljne upute kako tko treba i šta treba za ovu mjeru napraviti da bi zaživjela. Previše je tu pitanja i problema da bi se išlo s primjenom od 1.10.'26. Mi ispred HSLS-a predlažemo da ovu mjeru duži prijelazni period kako bi svi dobili detaljne informacije šta se od njih očekuje.
I za kraj predložene izmjene poreznih zakona imaju pozitivne elemente. Uspoređivanje s europskim pravilima pojednostavljanje administracije i nastojanje da se zaštite građani od inflacijskih pritisaka, legitimni su ciljevi ali istodobno moramo biti svjesni da svako povećanje poreznog opterećenja nosi i rizik za gospodarstvo, poduzetništvo, ulaganje i zaposlenost. Iz perspektive HSLS-a država ne smije biti neprijatelj poduzetnika. Ako želimo konkurentno gospodarstvo moramo stvoriti porezni sustav u kojem se isplati raditi, ulagati i zapošljavati. Ako želimo pravedno društvo moramo osigurat da porezne obaveze budu razmjerne stvarnoj gospodarskoj snazi. Ako želimo odgovornu državu moramo osigurat da je svaki euro javnog novca troši se transparentno i učinkovito. Zato podržavamo smjer poreznog rasterećenja i pojednostavljenja ali i tražimo da se pri donošenju ovih zakona jasno zaštite mali poduzetnici, osigura predvidljivost poreznih obaveza i izbjegne neopravdano opterećenje ulaganja. Ne želimo vam da nam poduzetnici počnu opet svoje poslovne odluke donositi prema tome kako će izbjeći porezne promjene. Trebaju nam poduzetnici koji razmišljaju kako će zaposliti još jednog čovjeka, otvorit novi pogon, izvesti proizvod ili razvit novu uslugu, a to sigurno nećemo postići dodatnim poreznim opterećenjima gospodarstva. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajnici, poštovane kolegice i kolege.
Dakle paket poreznih zakona vezan u stvari uz najavljene tzv. antiinflacijske mjere, mada je evo neću govorit o tome ali mislim da je upitna njihovo antiinflacijsko djelovanje ali u svakom slučaju jesu mjere, mjere koje će imati određeni učinak na određene kategorije ljudi u RH. Koje su to kategorije na koje će se ove mjere uglavnom odnositi? Dakle imamo obrtnike, imamo umirovljenike i imamo iznajmljivače u turizmu. To su tri u stvari najpogođenije, pogođenije ovaj skupine naših građana koje će se, kojih će se ticati ove izmjene i na koji će imati ili nekakvu korist ili nekakvu ajmo to tako reći uvjetno štetu od ovih izmjena odnosno povećane, povećane troškove. Ja ću krenuti ovdje upravo sa, sa obrtnicima. Najprije ću skrenut pozornost o tome, u stvari imali smo prošli tjedan ovdje izmjene Zakona o obrtu i onda se neke brojke od strane Ministarstva gospodarstva u odnosu na Ministarstvo financija različito tumače. Pa je recimo tako kada je bilo prvo čitanje izmjena Zakona o obrtu, državni tajnik Milat rekao ovako. Dakle, rast paušalnih obrta u 10 godina je sa 27 na 109 tisuća paušalnih obrta, to predstavlja jako dobru stvar za hrvatsko gospodarstvo, porast BDP-a, odličan način za zaposliti mlade ljude da ih se izvuče iz sive zone. Niti mjesec dana kasnije kada su najavljene ove mjere tada je ministar financija još relativno frižak, rekao u stvari kako je rast, veliki rast broja paušalnih obrta govori o tome kako se institut obrta i to paušalnog oporezivanja obrta iskorištava kako bi se u stvari prikrio nesamostalni, nesamostalni rad i sad je stvarno tu pitanje tko je u pravu. Da li zaista mi imamo toliko, toliko paušalnih obrta u kojima se u stvari krije prikriveni nesamostalni rad. Ako malo izračunamo i uzmemo te brojke, kako je rekao i ovdje ministar 84% obrta uopće ne potpada pod ove porezne škare, dakle ostaje nam otprilike 16% obrta na kojih se odnose ove porezne škare, a to je nešto oko 18 tisuća obrta. Na tisuću, na milijun i 800 tisuća zaposlenika nešto malo manje koliko ima RH, dakle mi govorimo o 1% tih mogućih eventualno prikrivenog nesamostalnog rada, a među valjda 18 tisuća obrtnika koji padaju pod ove porezne škare nisu valda svi ti koji prikrivaju taj nesamostalni rad odnosno rade sa jednim djelatnikom i isključivo sa jednim kupcem. Uostalom za, za taj prikriveni nesamostalni rad porezna uprava ima svoje alate, dakle porezna uprava može utvrdit stvarnu prirodu rada i s obzirom na to obračunati porez i to bi bio njezin zadatak. Ne, ali smo mi ovdje ustvari krenuli, ja bih rekao da je tu čak i kolega Klasić donekle u pravu, namaknuti sredstva s obzirom da smo u jednoj strani ta sredstva što se tiče proračuna izgubili, dakle oslobodili smo, oslobodili smo ovaj umirovljenike plaćanja poreza na, poreza na mirovinu, to je nekih 180 tisuća, 170 milijuna eura na godišnjoj razini, dakle fiskalni učinak, negdje drugdje treba nakupiti, pa ajmo vidjet kako se to ustvari ta sre… kako će to sad bit za bu… za naše obrtnike i kako se ovaj ponaša to, taj, taj novi predviđeni porez i kakav ima utjecaj na njih.
Ponovo ću se pozvat na Ministarstvo gospodarstva i na državnog tajnika Milata koji ovdje u sabornici kaže „mi smo umanjili komorski doprinos za 3 eura, ovako se možda čini malo, ali je to 3 milijuna i 600 eura kada se sve skupa i zajedno zbroji na godišnjoj razini“. S druge strane Ministarstvo financija kaže isto pod paskom potpredsjednika Vlade, kao i Ministarstvo gospodarstva „sa ovim uvođenjem poreza ustvari dodatno obrtnicima uzima 24 milijuna eura“ prema podacima ministarstva, al mislim da je prema, kada se to izračuna da će biti nešto više, 3 milijuna i 600, 24 milijuna, oslobodili smo vas 3 milijuna i 600, uzeli smo vam 24 milijuna. Okej, ne moramo mi ni gledat možda ovako u džuture sve obrtnike mada je to tako pogledao državni tajnik, pa je bilo zgodno za spomenut. Uzmimo jednog obrtnika koji pada u ove porezne škare i kako se to odnosi na njega, dakle dosada je plaćao komorski doprinos 12 eura, sada će plaćat 9, ušparao je 3 eura na mjesec odnosno na godišnjoj razini 36 tisuća eura, ali što njemu to znači na godišnjoj razini? Ako je, pada u porezne škare u ovom nižem razredu između 40 i 50 tisuća eura, onda će to bit za njega povećanje od 900 eura godišnje više, a ako je u ovom višem razredu za čak 2.160 eura godišnje više, dakle s jedne strane se hvalimo kako rješavamo obrtnike parafiskalnih nameta i uštedit ćemo im na godišnjoj razini 36 eura, a s druge strane jednu cijelu kategoriju 18 tisuća obrtnika ćemo opteretit sa 900 ili 2.160 eura više samo po pitanju poreza, da ne pričamo o doprinosima jer i u doprinosima su te kategorije također opterećene više. Tako da mislim da ovdje opravdanje da se radi o suzbijanju nesamostalnog rada zaista nije dobro.
Ono što bi ovdje još trebalo možda istaknuti kad smo već kod, kod obrtnika jeste ustvari slijedeća činjenica, a to je da veći dio tih obrta koji su prešli 40 tisuća kuna sigurno ima više od jednoga klijenta, pa ćemo imati nekoga ko je imao 41 tisuću ili 45 tisuća kuna, 45 tisuća eura prihoda i nekoga ko je imao 39 tisuća eura prihoda i zaista koristi firmu kako bi prikrio nesamostalni rad. Ovoga od 39 tisuća eura nećemo niti dirati, ali ovoga sa 45 koji ima više klijenata jer kažem, ponavljam, postoji porezna uprava koja može utvrdit prirodu rada, njega ćemo da to tako kažem kazniti sa dodatnih preko 2 tisuće eura, 900 eura poreza + doprinosa par sto eura još. Dakle mislimo da jednostavno nema potrebe za izdvajanjem ove kategorije obrtnika iz ovih razloga koji su ovdje navedeni odnosno da je možda trebalo reći jednostavno mislimo da se tu da više opteretiti, opteretiti obrtnike, tamo smo malo oslobodili umirovljenike, a ovdje moramo na neki način nešto, nešto prikupiti.
A kada smo već došli kod umirovljenika tu sam i kroz repliku i prije kroz stanku istaknuo možda najveću, najveći nedostatak jel da ovog, ovih izmjena odnosno izmjene su izrazito pozitivne, za to smo se i zalagali da se ukine porez na mirovine i on i jeste zaista besmislen, al ono što me čudi i što me na neki način i žalosti da u obrazloženju zakona niti jednom brojkom nije spomenuto koliko umirovljenika uopće ne upada u ove škare jer to je ona porazna brojka odnosno ta nespomenuta brojka, a to je nekih skoro 700 tisuća umirovljenika koji u ove porezne škare ne upada, ne upadaju, a iz kojeg razloga? Zato što im je mirovina manja od neoporezivog odbitka. To znači da im je mirovina manja od 600 eura, to znači da mi u RH imamo 690-700 tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu manju od 600 eura. Ta brojka se u obrazloženju zakona također trebala nać, nije ju trebalo da to tako kažem prekrivati. I zato mislim da je ovo sigurno dobar potez, ali dajmo što ćemo, što ćemo sa ovih ostalih 700 tisuća umirovljenika na kojih se to ne odnosi i na koji način ćemo poboljšati njihova, njihova primanja odnosno njihovu kvalitetu života. Mislim da smo i o tome trebali reći nekoliko, nekoliko riječi, pogotovo zato što sada radimo dvije skupine, dvije skupine umirovljenika, onih koji su i sad imali nešto veću mirovinu, pa ćemo im još povećat iako je mala i ovih koji imaju toliko malu mirovinu da im, da im nećemo uopće, uopće povećat. Mislim da je to trebalo, da je to trebalo na neki način ipak uzeti u obzir i na neki način iskompenzirat.
I onda dolazimo do treće skupine kojih se tiče, tiču ove izmjene poreza na dohodak, a to su iznajmljivači odnosno oni koji se bave ugostiteljskom djelatnošću iznajmljivanja postelje u turizmu i potpadaju pod paušalni porez. Sve je ovdje lijepo rečeno da se diglo, da su se digli paušalni, paušalni porez uglavnom za prvu i drugi kategoriju, kategoriju turističke razvijenosti, da su to najrazvijenija naša, naša mjesta i da to neće bitno utjecati na njihovo poslovanje.
No, mi smo tu napravili godinama ustvari poticali građane da krenu u to, da krenu u taj posao, da postanu mali iznajmljivači, a sada su odjednom mali iznajmljivači postali da to tako kažem najveći neprijatelji u turizmu. Dakle, zbog njih se ne može dizat kvaliteta, turizam zbog njih se ovaj nema dugoročnog iznajmljivanja odnosno nema priuštivog stanovanja i cijelo vrijeme se na taj način opravdavaju ova povećanja paušalnog poreza za iznajmljivače. Umjesto da zaista vidimo što od tih malih iznajmljivača zaista jesu mali iznajmljivači, da zaista kategoriziramo na kraju krajeva te male iznajmljivače, da uspostavimo barem tri ili četiri kategorije da imamo tog domaćina, da znamo koju vrstu usluge domaćin, domaćin ovaj pruža, da njega ostavimo u toj maloj ja ću reći malom paušalnom porezu jer je to ono što je vrijednost hrvatskog turizma ono na čemu je hrvatski turizam nastao. Da imamo da to, jednog nakon domaćina jednog malog iznajmljivača koji je još uvijek u paušalnom porezu ali možda nešto većemu jer ne pruža tu dodatnu uslugu nego samo iznajmljuje sobu, iznajmljuje, iznajmljuje kuću ali ne dočeka gosta, ne pruža mu neku dodatnu vrijednost na svom području. Da imamo te komercijalne iznajmljivače koje bi po meni već trebalo izbacit van kategorije paušalog, paušalnog oporezivanja i imate propisane iznajmljivače koji se mogu možda mjeriti i sa nekim hotelskim kućama po pitanju, po pitanju ovaj broja gostiju, broja noćenja samo je to raspoređeno, raspoređeno malo, malo drukčije u smislu, u smislu vlasništva i u smislu, i u smislu ovaj gospodarenja tim objektima.
Dakle, mi moramo napraviti kategorije, a tek onda možemo paušalno dizat paušalni porez sa paušalnim objašnjenjima da, da je to odnosno da su to najrazvijenije gradovi i općine, da imaju ljudi novaca jer porezna politika ustvari jeste politika, smjer u kojem želimo da ide određena djelatnost. Mislim da smo ovdje pokazali ljudima da to što oni daju pogotovo domaćinima, pogotovo onima koji daju onaj nekakav dodatni, dodatni element u turizmu da smo im pokazali da ne držimo do toga jer smo digli za 50% na kraju krajeva negdje te naknade.
Četvrto oko čega se tiču ove izmjene jeste ustvari taj tzv., tzv. ovaj porez na ekstra, na ekstra profit. Naravno da je porez na ekstra profit dobra stvar, no pitanje je što je njegov cilj. Dakle, cilj poreza na ekstra profit bi trebalo biti ustvari neopravdano povećanje cijena od stranih od strane ovaj trgovaca, pružatelja usluga itd. i to je legitiman cilj. E sad je samo pitanje da li je naša formula za taj, taj tu vrstu poreza odnosno za, za taj porez za na povećani profit da li naša formula će dati taj rezultat. Da li će ona utjecati na neopravdano povećanje cijena? Dakle, da li je ta formula dovoljno dobra, da li ta formula razlikuje dobit nastalu zbog neopravdanog dizanja cijena ili dobit nastalu rastom same tvrtke?
Ono što je ovdje bitno ustvari reći da većina drugih zemalja ustvari nema ovako širok da ne nazovem paušalni porez na ekstra profit nego je su ciljano u određene kategorije poput energetike poput ne znam banaka ili nekog drugog sektora. Tamo gdje procjenjuju da će to imati, da će to imati najveći efekat i tamo gdje procjenjuju da će taj paušalni porez najmanje, da će ta formula najmanje griješiti i da neće pogoditi nekoga koji je zbog razvoja svoje tvrtke, zbog nekakvog poslovnog ciklusa ustvari u toj godini u kojoj mi gledamo ostvario takve profite kakve je ostvario. Jer ako, jer mi gledamo povijesno u prošle tri godine bilo je toliko, prosjek je onoliko ako si preko 15% preko toga onda ćeš platiti ekstra profit. U redu ali poslovni ciklusi imaju neku svoju drugu dinamiku i može se dogoditi zaista da je u tom periodu u te tri godine se unutar tvrtke događalo u poslovnom smislu nešto drugo.
Dakle, mislimo da je porez na ekstra profit dobra stvar ali da bi zaista trebalo malo smanjit njegovu paušalnost na način da možda idemo u one sektore koji s obzirom na vremena u kojima živimo se da očekivati da su ti profiti neracionalni poput kako je ovdje netko prije spomenuo rafinerija.
Evo ukratko dakle to bi bilo to što se tiče ovih izmjena zakona. Ponovit ću samo da smatramo kako je dobro što je ukinut porez na mirovine ali da moramo znat što ćemo s onim većim brojem umirovljenika koje on uopće nije zahvatio i na koji način poboljšat njihovu kvalitetu života. Mislimo da je porez na obrtnike ovako kako je, na obrte kako je sada stavljen mislimo da nije do… da ne hvata dobro i ne postiže one ciljeve koji su deklarirani i da je tu trebalo biti više opreza i voditi računa da, da one obrtnike koji rade i koji zapošljavaju druge ljude ne opteretimo nesrazmjerno s obzirom na one koji vrše ustvari prikriveni samostalni rad a recimo ne padaju u te porezne škare.
Treće što se tiče ekstra profita mislimo da bi formulu trebalo malo, malo suziti i bolje pogađati ciljane skupine, skupine djelatnosti i na kraju ono što bih još, još smo govorili o ovim našim malim iznajmljivačima.
Dakle, male iznajmljivače kategorizirati na domaćine, male iznajmljivače, srednje iznajmljivače i recimo zaista već profesionalne iznajmljivače s obzirom na to odrediti prije svega vrstu poreza koji spadaju na paušale a koji će ići u neku vrstu, drugu vrstu oporezivanja. Kod malih iznajmljivača motivirati ih malim paušalnim porezima i s obzirom na skupine te paušalne poreze dizati. Onda bi to sve zajedno imalo smisla jer ovako ovo paušalno oporezivanje je zaista pomalo paušalno.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Petrov i Bulj, najprije poštovani zastupnik Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici.
Prije nego ovu skupinu financijskih prijedloga nazovemo još jednim antiinflacijskim paketom valja 567 za redom, mene zanima kolko će točno, al precizno me zanima, kolko će točno ovi zakoni doprinijeti smanjenju inflacije, ne okvirno, ne trebali bi namjera nam je očekujemo kolko 0,1 postotni bod, 0,3, 0,5 kolko, samo mi odgovorite kolko? Jer to što ćete vi napisati na prijedlog zakona antiinflacijski to ne rješava, to nije mehanizam. Ako jest onda stavit font 48 zalijepite to na naslovnu stranicu i riješili ste inflaciju. Mislim smiješna stvar. Nigdje ne pišete za kolko će to smanjit. A ja ću vam ponovit podatke koje sam vam rekao na početku.
Inflacija ukupno 4,2% raste, prijevoz skuplji 13,5%, stanovanje, voda, električna energija, plin, ostala goriva 10,8% ovo su zadnje brojke. Mi znamo gdje građana boli. E sada bi ja htio znati kojim točno ekonomski mehanizmom ova četri prijedlog zakona spadaju u antiinflacijski paket koji će riješiti ovaj problem koji građanina boli, točno mi objasnite kako će namet kojim vi udarate po paušalnim obrtnicima riješiti problem poskupljenja goriva, stanovanja, hrane, samo mi objasnite mehanizam i recite točno za kolko. Pa mislim nakon takvih pet godina borbe s inflacijom da nemamo više luksuz ekonomsku politiku temeljit na naslovima i dobrim namjerama. Uostalom vama je MMF rekao da ste vi kao državna politika među ostalim suodgovorni radi ovolike razine inflacije. I onda optuživati jednog paušalnog obrtnika da je kriv dok s druge strane niti jedan euro državne potrošnje se ne može smatrati odgovornim, pa to je suludo ljudi.
E sad ono samo što ću naglasiti iz ova vaša četri prijedloga zakona s kojim ste došli, antiinflacijska kako vi kažete, evo prva dva zakona, porez na dohodak, Zakon o doprinosima zapravo je jedna te ista stvar trebali ste to promijenit u oba zakona tu mlatite po paušalnim obrtnicima. I sada ako paušalni obrtnik ne prijeđe 40 tisuća eura, ostane na 40 tisuća eura nema nove namete, ali ako je napravio 40 tisuća eura i jedan cent novih 1100 eura. Isto tako ako je do 50 tisuća eura ostaje na 1100, al ako je 50 tisuća eura i jedan cent još tri tisuće eura. Pa dobro ljudi pa ja sam mislio da je državna politika gospodarstvo uspjelo usvojit jednu jednostavnu administrativnu spoznaju da između 40 tisuća eura i 40 tisuća eura i jednoga centa je razlika jednoga centa, a vi za razliku od jednoga centa dajete tisuću ili tri tisuća eura više namete. Funkcionira li igdje u vašim glavama logika? Razlika je ljudi u jednome centu, pa ako već znate da postoji takav klif efekt pa uvedete razrede, proširite malo.
I ono što mi dugujete na kraju objašnjenje, evo molim vas, paušalni obrtnik koji zaradi više, znači dobit viša od 50 tisuća eura, uzimate mu mjesečno znači 253 eura više de mi molim vas objasnite kako će to što vi njemu uzimate 253 eura smanjiti inflaciju, molim vas, evo zanima me i uzmite riječ u ime predlagatelja i objasnite mi kako će to što ste oderali paušalnog obrtnika smanjiti inflaciju u Hrvatskoj, molim vas.
Kažete da je to što ste napravili paušalnim obrtnicima ispravljanje nepravde i anomalija, to je rekao vaš ministar. Super, je li Porezna uprava slučajno ima neki pravilnik po kojemu ona treba otkriti nesamostalan rad, prikriveni, jel ima? Pa ja mislim da ste vi to unijeli, pa ako ona to ima prije svih ovih izmjena šta će vam ove izmjene ako Porezna uprava radi svoj posao? E onda ili Porezna uprava ne radi svoj posao ili vi lažete da vam je to razlog ili jedno ili drugo, al ja mislim da lažete, ja mislim samo da vam treba para u vašem proračunu.
A što se tiče mirovina, pa zanimljivo, što se tiče mirovina kada podijelite 180 milijuna eura kolko vi sada navodno dajete umirovljenicima na broj umirovljenika koji će to dobiti cifra je 27 eura mjesečno, 180 miliona eura izgleda puno to je 27 ljudi mjesečno. I znate šta je zanimljivo? E tu ne dostaje onih 700 tisuća umirovljenika koji imaju najniže mirovine, njima ništa ne raste, znači tim ljudima ništa ne raste. Raste onima koji imaju veće mirovine. Pa evo mislim ja sam ostao bez teksta, ja ne znam kako je drugim ljudima kako oni ovo mogu provarit, kako mogu tumačit ne znam.
Dakle, umirovljenicima koji žive najjadnije, najsiromašnije ne damo ništa, poduzetnicima koji se usude raditi malo više njih oderemo, dakle sintagma je slijedeća, rasti ali pazi koliko rasteš da ne narasteš previše jer ćemo te oderat. Pa onda ispada da je paušalni obrt i svi drugi obrti jedna lijepa samoposluga za vladajuće kad im zafali para samo udare novi namet i kažu to je ispravljanje anomalija, antiinflacijsko. Niti ste rekli za koliko će ovi zakoni smanjiti inflaciju, niti ste rekli ekonomski mehanizam po kojem će to smanjiti inflaciju, niste ništa jer ni ne znate ništa jer to nije istina. A što se tiče ovog zakona o tržišnim maržama, mene samo zanima u kojem dijelu točno zakona ste vi jasno odijelili da dobit i jasno razlučili i objasnili da dobit može doć i od tih marži koje treba kazniti ako su došle do toga da iskorištavaju situaciju na tržištu, glume monopoliste, država bi ih u konačnici preko inspektorata trebala kaznit ali država je tu totalno zakazala nije ništa radila godinama, zato imamo ovakve cijene od onih poduzetnika koji su ulagali sve ove godine u svoje proizvodne pogone. To niste jasno razlučili pa onda se događa da ćete vi možda jer to niste napisali jasno u ovom zakonu u ovom čitanju, kazniti i te koje se treba kazniti jer lovaju u mutnom ali i one poduzetnike koji se trude ulagati u svoje proizvodne pogone pa onda istovremeno, znači mi imamo situaciju u kojoj jednom rukom država priča, piše strategije o, o konkurentnosti i produktivnosti, a onda drugom rukom mlati sve te poduzetnike koji rade upravo na tim preko tih strategija o kojima država priča.
Ono što je stvarno opasno i na ono na što ja moram upozorit, meni je samo žao, ovdje mi je jedan kolega koji pripada vladajućoj većini pričao poprilično toga točnoga, o lošim dijelovima ovog zakona, on će dignuti ruku bez obzira što zna da je to loše. Dignut će ruku jer je dio vladajuće većine to je žalosno ali on vam je u jednome trenutku rekao ono što je bitno poduzetniku je da on zna pravila igre. Pa ljudi moji vi u rujnu, u rujnu jedne godine mijenjate pravila poreznih zakona koja će se odnosi na siječanj od prije 8 mjeseci. Ne da jednom poduzetniku crtate šta će biti za godinu, dvije, pet, vi mu mijenjate pravila igre 8 mjeseci unazad i onda pa ljudi ne znamo gdje su nam investitori, zašto ih nema u Hrvatskoj. Eto zato vam i ih nema u Hrvatskoj. Ono što bih volio naglasiti 5 godina se država kao bori s inflacijom ali tako da gasi posljedice, subvencije, ograničenja, transferi, porezne izmjene, nove subvencije, nove uredbe i još jedni porezi, super. Mene zanima zašto Hrvatska ne proizvodi dovoljno onoga što troši i ne izvozi dovoljno onoga što proizvodi. Mi imamo negativnu bilancu. Uvezli smo 28,6 milijardi eura proizvoda, a izvezli smo, robni deficit nam je 12,6 milijardi eura, dakle izvezli smo robe 16 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom 56%. Porezni sustav vam može donekle pomoć u tome da se smanji inflacija ali porezni sustav nije tvornica, nije elektrana, nije navodnjavanje, nije istraživački laboratorij, nije robotizirana proizvodna linija, nije izvozna strategija. Možete mijenjat tisuću puta porezne zakone, nećete u tome uspjet samo preko poreznih zakona i ako želimo trajno povećati kupovnu moć, onda moramo povećati produktivnost, domaću proizvodnju, stvarni život građana poput problematike stanovanja najbolje pokazuje zašto nominalni rast plaća nije dovoljan. Pa ljudi moji pogledajte malo, istražite danas 70 kvadrata jednoga stana košta 210 tisuća eura. Prije 5 godina koštao je 120 tisuća eura. Koliko ste povećali plaće? Pravo pitanje bi trebalo bit što čovjek za tu plaću za koliko ste vi povećali može više priskrbiti za svoju obitelj, a što je mogao prije 4, 5 godina, prije nego ste dopustili da cijene podivljaju. Isto tako oderat ćete jednoga paušalnog obrtnika ali nemate nikakvih problema s tim da danas u Hrvatskoj nakon što je pola milijuna ljudi u zadnjih 10 godina otišlo iz Hrvatske, što vam govori i FINA i registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama, nemate nikakav problem. Po ovim registrima, tu imate u bobu napisano, radi jednako ili više ljudi nego što ih je radilo prije 10 godina, a imamo danas pola milijuna manje ljudi u Hrvatskoj. Nemate vi s tim nikakav problem ali imate problem ako slučajno paušalni obrtnik zaradi cent više, e on želi prevarit državu. Ne smijemo mu to dopustit, moramo ga oderat. Koliko ste vi procedura ukinuli, koliko ste agencija ukinuli, koliko ste procesa digitalizirali. Vi trebate ljudi krenuti od sebe, od sebe krenut pa onda gledati kako ćete nekoga kaznit. Sebe kaznite jer ste nemarni u upravljanju.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će zastupnik Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministar je bio vrlo kratko, bilo bi pristojno da prema saborskim zastupnicima koji će donosit odluku bude tu jer kad sam postavio repliku na vrlo bitno pitanje on nije odgovorio nego je se pokušao izvući tj. djelovao je kao nekakav tigar od papira u biti čovjek koji je kao ministar okoliša napravio tj. otvorio vrata otpadnoj mafiji da može odlagati strani otpad u Lici pa bi ga još jednom upitao tko će platiti sanaciju jer je on otvorio baš otvorio otpadnoj mafiji da odlaže otpad u Lici.
Međutim, ja bi ovdje kad njega nema spomenuo nekolko stvari vrlo bitno. Govorimo o iznajmljivačima politika je bila posljednjih desetak godina dajte mali iznajmljivači otvarajmo kapacitete, hvalimo se sa kolko turista dolazi, kolko noćenja imamo i sad ko triba platiti kaznu, mali iznajmljivači. To je priko sto tisuća ljudi koji se bave iznajmljivanjem oni su kažnjeni. Zbog čega su kažnjeni niko ne daje obrazloženje.
Paušalni obrti također, kolega Petrov je objasnio sve, jednostavno ste bacili na papri kolko vam para triba za sve što je prazno u blagajni na koji način to podmiriti i koga kazniti, naravno paušalne obrte koji su iznad 40 tisuća eura, ljudi koji se bore za opstanak, za razvoj, a u biti najveći pokretač Hrvatske bi tribao biti obrtnik i poduzetnik.
Kad krenemo o lokalnoj samoupravi kao gradonačelnik jednog grada 180 miliona eura na teret lokalne samouprave bez da ste kontaktirali gradonačelnike. Al vama je to cilj u biti, vama nije cilj decentralizacija, vama je cilj ovisnost lokalnih čelnika da vam budu poslušni, da vam budu dobri, to je vaša politika i da kontrolirate priko županija sve lokalne čelnike koji će biti ovisni o bilo kakvom projektu, bilo kakvom financijskom pokriću bilo kojeg projekta. Vama ne tribaju neovisni gradonačelnici i načelnici, vama tribaju poslušnici da lipo iza izbora parlamentarnih neka premijer imenuje svoje povjerenike na razinama općina i gradova i to će tako funkcionirat. To ja iz svog vlastitog primjera govorim da je točno tako ponašanje, ako nemaš stranačku iskaznicu HDZ-a, ako ne ližeš Bobana i Sanadera onda si niko i ništa, nisi gradonačelnik kojega je narod izabrao, baš moraš imat stranačku iskaznicu koju će ti potpisati Blaženko Boban i Ante Sanader koji su falili u svim projektima u Dalmaciji izdašni novac izdvajaju za katastrofalne projekte kao što je Tunel Kozjak koji je apsolutno besmislen koji će biti još veći problem. Međutim, njima je bitno da oni imaju vrtače na kraju toga tunela u Kozjaku kako Bobanova vrtača tako Sanaderova vrtača. I tako funkcionira naš porezni sustav.
Što se tiče dobiti, ekstra dobiti hoćete li banke oporezovat vaše sponzore? Hoće bit banke u ovim škarama? Hoće bit dobit na njihovu dobit oćel bit? Kolko će to biti kolko ćete im uzet? Kolku dobit im je povećan u zadnji pet godina? Imate li te podatke jeste iznijeli? Kolko su opljačkali hrvatski narod, di ulažu taj novac i na koji način funkcioniramo. Najprije ste išli … uništimo sve hrvatske banke pa ste ih uništili, pa ste dali to strancima pa imaju najveću dobit i sad ćete vi kroz nekakav zakon evo malo ćemo mi nji oporezovat. Pa to su milijarde, milijarde godišnje eura iz džepova naših građana.
Isto je sa teleoperaterima, najveća dobit teleoperatera Deutsche Telekoma evo reći ću HT se zove, ali Deutsche Telekom je u RH 42% dobiti u Njemačkoj ispod 20%, a sto puta je gori Internet, sto puta su gore usluge i sto puta manja ulaganja i ta ulaganja što su imali to su u biti pljačkom u privatizaciji dobili, ipak je to i narod im je izgradio kompletnu infrastrukturu, vrlo malo su oni toga izgradili osim ovih nelegalnih baznih stanica di ih stavljaju digod im pane na pamet na štetu države, štetu stanovnika, štetu okoliša, štetu zdravlja. Mene i to zanima.
I još jednom ponavljam, na svaki zakon koji se donosi ja sam evo gradonačelnik Grada Sinja gdje je porez trenutno 18% … u Zagrebu je 24, u Splitu je 22, sad sam dao prijedlog na 15% na najniži porez koji je moguće na 15% nadam se da će to gradsko vijeće prihvatiti i imat ću najniži porez. I ovdje slušam i Možemo! kako filozofira, u Sinju koji ima tisuću eura plaću ima 80 eura veću plaću nego u Zagrebu će imat, 65 eura više nego u Splitu, 40 eura više nego u Šibeniku, Solinu ne znam Hrvacama, Dicmu, da, da 15% će biti porez u Sinju najniži mogući. Ja nemam s tim nekakav problem, tribaju meni novci, neće meni dat država oni će meni blokirat projekt, al sam svjestan smanjenjem poreze, rasterećenjem poreza povećajemo potrošnju, a radnik u Sinju, djelatnik ili bilo k oko radi nebitno, javni službenik, liječnik ako ima tisuću eura 80 eura će imat veću plaću nego da je prijavljen za isti posao u Zagrebu, 60 eura da je u Splitu ili Rijeci ili Dubrovniku. I to su poruke, a to je na godišnjoj razini jedna plaća ako se radi o tisuću eura, ako se radi o dvije tisuće eura onda je više. Nisu to mali iznosi i nije to malo za grad Sinj, to je 500 tisuća eura.
Prema tome, Možemo! ima velike poreze, HDZ bez Možemo! ne more opstat Andreja Plenkovića jedino kako može opstat sa istim politikama, istim agendama …/Upadica Reiner: Hvala./… je politika Možemo! kojega održaje.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovane zastupnica Mrak-Taritaš i zastupnik Baksa. Najprije poštovana zastupnica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je u prvom čitanju set izmjene i dopuna zakona koji su vezani uz poreznu politiku. Kad su zakoni koji su vezani uz poreznu politiku oni naravno nemaju isključivo vezano uz brojke nego imaju i vezu puno dublju i puno dalju. Dakle, to je set zakona koje imaju i posljedicu i vezano i uz gospodarstvo i u promjene koje se uz gospodarstvo dešava, ali i u naše i u promjene u našim životima, dakle u promjene u životima građanki i građana RH koji se suočavaju s inflacijom, koji kad idu u trgovinu svaki dan vide koji su proizvodi porasli i nešto što je prije bilo u kunama danas kad je cijena u eurima više se puno ne uzbuđuje, al trebali bi se uzbuđivati.
Ono što bi bilo za očekivati nakon svih ovih vlada Andreja Plenkovića i nakon nekoliko ministara financija koji su prošli da konačno nekako znamo koja je to dugoročna politika, porezna politika, odnosa prema radu, odnosa prema imovinu, što bi kako učiniti da smanjimo porezno opterećenje rada, što tu znači imovina dakle uvijek su nas upozoravali da Hrvati štede u nekretninama pa je u nekoliko navrata i bilo tema uvođenja poreza na nekretninu, to su svi odgovori koje trebamo dati. Ali ja ću se sad skoncentrirati na ono što je tema izmjene i dopune ovih zakona i skoncentrirat ću se na tri problematike.
Jedna problematika je vezana uz mirovine, druga je vezana uz taj dugoročni, kratkoročni najam, a treća je vezana za pravo uz nekretnine i imovinu. Kad je riječ o mirovinama hvala lijepo Andreju Plenkoviću i hvala lijepo Tomislavu Ćoriću što je nakon godinu dana trebalo da shvate da porez na mirovine treba ukinuti i što je prijedlog koji smo 23. rujna 2025.g. uputili u saborsku proceduru izmjene i dopuna Zakona na porez na dohodak što su taj prijedlog u izmijenjenom obliku prihvatili jer tko je čovjek ili tko je netko tko se ne predomisli ili koji nema nekakvu naknadnu pamet.
Naime, nakon što smo 23. rujna u saborsku prošle godine u saborsku proceduru uputili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim smo predložili da se ukine porez na mirovine jer ja moram priznati moj kolega kad je išao jedan prijatelj kolega koji je išao prije dvije godine u mirovinu ja sam pitala kolku ima mirovinu on mi je rekao koje je i kaže bilo bi nešto veća da nemam porez. Ja kažem čeka kakav porez? Veli on pa ja imam i porez na taj dio. Ja velim ti si se to nešto zabunio, nešto dobro ne razumiješ i sve ostalo, onda sam se potrudila i vidjela i vidjela da ima i meni je to i tad kao i sada bilo neshvatljivo. I na taj naš prijedlog kojim smo tražili da se ukine porez na mirovine odgovara vlada ne budi lijena već u roku od mjesec dana i kaže vlada da se taj prijedlog ne prihvaća i da neće oni prihvatiti da se ukine taj porez na mirovinu.
Jednom od ministra financija koji je otišao novinari su ga pitali tad vezano uz to i on je odgovorio da ne zna baš nešto oko tih poreza na mirovinu, al da mu se čini da je to nelogično. I dobro je da je evo nakon godinu dana to nelogično maknuto i da se je Andrej Plenković i sadašnji ministar Ćorić shvatili da bi to bilo dobro ukinuti i krenu ukidanje. Stoga ne moraju oni zahvaljivati meni što ću ja da ja očekuju naravno da za to glasam nego ja ću zahvaliti njima što evo nakon godinu dana je došlo do naknadne pameti i što su naš prijedlog u jednom izmijenjenom obliku prihvatili. A ja ću se potruditi ako ostane ovakav prijedlog i za drugo čitanje da onda u drugom čitanju dam amandman da više dakle tim amandmanom da se omogući i nešto drugo.
Naime, mi imamo sad kad je riječ o mirovini netko tko ide danas i koji će ići u narednim godinama može birati dio iz prvog, dakle prvi stup plus drugi stup može birati različite kombinacije nakon nekog vremena tih kombinacija više neće biti. Mi smo se dosta potrudili vezano uz te mirovine pa smo osim prijedloga ovog zakona dali prijedlog još dva zakona koji su vezani i uz drugi i uz treći stup, pa jer i nekako mislimo kad je riječ o mirovinama da se i tu treba nešto napraviti. Ali danas kad idete u mirovinu i kad dođete imate određeni iznos u svom drugom stupu, vi možete iz drugog stupa povući samo 20% sredstava koji su u drugom stupu jer kad bi jedan umirovljenik želio povući više sredstava država ga zapravo štiti njegove bahatosti. Zamislite kako bi se on razbahatio pa uzeo sve novce i ko zna kako bi trošio i na što bi trošio, pa ga je država odlučila zaštititi od toga da ne troši da ne bude bezobrazan i bahat daje mu samo 20%. ali kad će ić u mirovinu i uzeti tih 20% kao što je ministar meni odgovorio na to će platiti porez, to je kao da dođete u banku i kažete u banci čujte ja imam sad tu štednju i ja želim uzeti dio štednje, a banka kaže e možeš ali nema majci da dobiješ sve još ćeš platiti dio naknade odnosno dio poreza, to vam je tako sa drugim stupom. Odlučiš tih 20% uzeti jer ćeš nešto napraviti, ali i dalje češ platit porez pa ćemo se mi potrudit da za drugo čitanje složimo i amandman da i to da i toga ne bude iz jednostavnog razloga što zaista ja moram priznati mi je nerazumno i ne mogu to razumjeti do kraja čemu je to tako iz jednostavnog razloga od kog država umirovljenike štiti, od toga da će umirovljenici bahato trošit novce i nekako se razbahatiti ne znam što sve ne jer kad dođemo do mirovine onda je zgodno pogledati izvješće pravobraniteljice za 2024. gdje kaže da su najugroženije osobe od siromaštva starije životne dobi, da čak 37% starijih od 65 godina je bilo u riziku siromaštva, a 61,5% starijih koji žive sami. To je činjenica i sad odgovor na sve to zajedno u jednom trenutku Vlada ulazi sa pričom možeš iza mirovine raditi no međutim dobivaš pola mirovine. I to se pokazalo zapravo da ono što se htjelo postići a to je problem nedostatka radne snage i svega ostalo to zapravo nije postiglo jer kad čovjek koji je odradio i koji dobije pola mirovine i ono što će još eventualno radom postić pita se zašto. Stoga, ako se već željelo u to sve zajedno ići onda se je trebalo ići na način da je puna mirovina plus ono što ti još dodatno zaradiš ali jednako tako možda i tu kao i u ovom slučaju bude nekakva naknadna pamet i možda se netko naknadno domisli tome da i to treba riješiti.
E sad idemo u drugu temu koju želim, želim naglasiti. To je ovaj problem dugoročnog i kratkoročnog najma. Dakle, Hrvati su godinama šti… štedili u nekretninama. Svaki put kad se je gledala šire porezna politika ja imam i neko istraživanje tamo iz 2003. godine je već tad bilo da bi trebalo zapravo voditi računa da se plaćaju porezi na nekretnine jer Hrvati štite, štede u nekretninama sad više nije tako, sad zaista se gledati cjelokupna imovina i onda dolazimo do onih famoznih brojki koji danas iz rukava zapravo i govorimo o tome da ima 800 tisuća praznih nekretnina pa je onda u kontekstu stambene politike koju jednako tako morate vezati uz poreznu politiku se je odlučilo kako te stanove probati staviti u najam, kako za te stanove dati dugoročni najam. Bilo je jedno pitanje jednog kolege koji je pitao koliko je tih nekretnina raspi… su dobili rješenje o porezu na nekretninu koja se ne koristi pa mislim da je odgovor bio negdje oko 280 tisuća otprilike tu negdje, ali mi baratamo nekakvom brojkom od 800 tisuća praznih stanova. Pitanje da li se oni svi mogu koristiti, pitanje je da li je ta brojka točna. To kao da vam ja sad tu iz rukava kažem 782.322 otprilike to razina je točnosti jer zaista ne znamo.
Ali ono što znamo je slijedeće, da se u Hrvatskoj i dalje grade i dalje se grade stanovi za koje u trenutku kad grade se znamo da neće biti za stalno stanovanje nego će biti za povremeno stanovanje. Prođite obalom, vidite nekakva mala mjesta koja imaju broj stanovnika dakle ono stalnog stanovništva negdje oko tisuću stanovnika, oni i dalje jedno malo mjesto u blizini Novog Vinodolskog ne trebam ga ni spominjat, ove godine sam ja bila i vidjela grade se 3 nove zgrade u svakoj odnosno 3 zgrade u svakoj zgradi se gradi pono… 6 stanova odnosno 6 apartmana, dakle to će biti 18 u tom malom mjestu novih stanova koji će biti za kratkoročni najam. I sad ta politika koja je tema kratkoročnog i dugoročnog najma mora biti sveobuhvatna politika. Ona ne može biti samo porezna politika i samo u poreznim škarama, ona može pomoć, ona mora biti i u politici i upravljanja prostorom. Jedanput kad ste napravili negdje zgradu ste trajno promijeni namjenu prostora i ta će zgrada trajno nastati. Činjenica je ako je loša se može srušiti ali je ona trajno tamo tamo gdje je nastala.
Tako da i te porezne politike moraju biti usko vezane uz stambene politike i da se i dalje pitamo što hoćemo jer kad govorimo o broju stanova koji u Hrvatskoj treba mi cijelo vrijeme već 10-ak godina broj stanova koji se iskazuje da je potrebno napraviti da bi zadovoljili potrebe stanovništva je 230 tisuća stanova bez obzira novih stanova koliko se napravi i bez obzira cijene tih stanova gdje su otišli.
Tu ste i tu idete s jednom mjerom zapravo da nekako taj problem dugoročnog i kratkoročnog najma u smislu davanja koji jesu uskladite jel pitanje koliko se to može uskladiti, ali kad govorim da treba biti nešto cjelovito onda bi i cjeloviti trebala biti ta politika koja govori o nekretninama, upravljanju nekretninama i što s prostorom želimo.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime istog kluba kolega Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege evo pred nama su 4 porezna zakona, ja ću se u ovo kratko vrijeme osvrnuti na 2 meni važna.
Tek kada govorimo o tim porezima lako je završiti u postocima, osnovicama, koeficijentima i poreznim razredima ali mislim da bismo prije svega trebali postaviti jedno jednostavno pitanje. Što sve ove promjene znače čovjeku na kraju mjeseca? Koliko ostaje umirovljeniku kada plati račune, kada plati hranu? Koliko ostaje obrtniku nakon što plati doprinose, poreze i sve troškove poslovanja? I stvaramo li porezni sustav koji ljudima olakšava život i rad ili sustav koji ih dodatno opterećuje?
Zato ću početi s dijelom ovog paketa koji smatram posebno važnim, poreznim tretmanom mirovina. O ukidanju poreza na mirovine govorio sam i ranije. Upozoravao sam u ovoj sabornici na apsurdnu situaciju u kojoj umirovljeniku povećamo mirovinu kroz usklađivanje, a onda mu dio tog povećanja odmah uzmemo kroz porez. Tada je porez na mirovinu plaćalo više od 450 tisuća umirovljenika ako usklađivanja tisuće ljudi prvi put su ušle u porezni obuhvat. Zato sam tada rekao da mislim da je vrijeme da se porez na mirovine ukine. Danas smo došli do toga da se predlaže 100%-tno umanjenje porezne obveze na mirovinu u dijelu koji se oporezuje nižom stopom. Prema procjeni Ministarstva financija time će biti obuhvaćeno oko 540 tisuća umirovljenika kojima bi ukupno trebalo ostati gotovo 180 milijuna eura godišnje. To pozdravljam jer je to mjera koju sam i sam tražio, jedino mi je žao što do nje nismo došli ranije jer umirovljenici nisu počeli plaćati skupu hranu, režije i druge troškove tek 1. siječnja 2027.g., ali važno je ovu promjenu staviti u širu sliku. Od srpnja su mirovine usklađene za 5,4%, nakon tog usklađivanja prosječna sveukupna mirovina iznosi oko 768 eura, a kada se uračuna trajni godišnji dodatak oko 784 eura. Vlada je kao cilj postavila da prosječna sveukupna mirovina do sredine 2028.g. dosegne približno 800 eura. Sve su to pomaci koje treba uzeti u obzir, a ja bi volio da kod mirovina prestanemo razgovarati isključivo o postocima jer umirovljenika na kraju mjeseca ne zanima je li njegova mirovina statistički porasla za 5, 7 ili 10%, njega zanima koliko mu nakon trgovine, režija i svih drugih troškova stvarno ostane. Upravo zato sam prije nekoliko mjeseci predložio da se kod usklađivanja barem dio povećanja daje svim umirovljenicima u jednakom nominalnom iznosu, kruh ne poskupljuje više čovjeku koji ima veću mirovinu, struja ne košta manje onoga koji prima 450 eura. Upravo su ljudi s najmanjim mirovinama najosjetljiviji na svaki rast osnovnih troškova i zato smatram da moramo razgovarati o mjerama koje možda formalno ne povećavaju mirovinu, ali povećavaju raspoloživi dohodak umirovljenika, jedna od njih je HRT pristojba. O tome sam govorio prošli tjedan, govorio sam o tome i prošle godine na aktualnom satu i podnio sam amandman na državni proračun. HRT pristojba iznosi 10,62 eura mjesečno, to je 127,44 eura godišnje, nekome s prosječnom plaćom taj iznosa možda ne izgleda velik, ali čovjeku s mirovinom od 500 ili 600 eura, 127 eura godišnje znači puno. I zato ako danas govorimo o poreznoj politici kao načinu povećanja raspoloživog dohotka umirovljenika, ponavljam svoj prijedlog, razmotrimo mogućnost da umirovljenike oslobodimo HRT pristojbe i pronađemo drugi način da javnom servisu nadoknadimo taj prihod. Mirovina se može povećati za 20 eura, ali jednak učinak na kućni budžet možemo postići ako čovjeku skinemo obvezu od 10 ili 15 eura mjesečno. To je perspektiva iz koje bih volio da promatramo standard naših starijih građana. Naravno kod ukidanja poreza na mirovine ostaje pitanje lokalne samouprave jer je porez na dohodak njezin prihod. Ministarstvo je procijenilo gubitak na gotovo 180 milijuna eura i najavilo da će se lokalnim jedinicama taj prihod u najvećoj mjeri kompenzirati. To smatram pitanjem koje moramo transparentno zatvoriti, neka argument protiv rasterećenja umirovljenika upravo suprotno. Evo kako dobra mjera za umirovljenike ne bi istodobno stvarala probleme gradovima i općinama koji financiraju vrtiće, socijalne programe, komunalnu infrastrukturu i niz usluga koje koriste isti građani.
Drugi dio paketa koji bih izdvojio odnosi se na obrtnike i male poduzetnike. Tu je slika nešto složenija. Dobro je što se nakon razgovora Ministarstvo financija i HOK-a odustalo od prvotne ideje povećanja opterećenja za velik dio paušalnih obrtnika. Za više od 77 tisuća obrtnika odnosno gotovo 85% svih paušalaca do 40 tisuća eura godišnjih primitaka opterećenje ostaje isto. HOK je tu korekciju pozdravio, ali i dalje traži dodatne izmjene za oko 16 tisuća obrtnika u dva najviša razreda, od 40 do 60 tisuća eura primitka, mislim da je upravo taj proces vrijedan spomena. Ministarstvo je izašlo s jednim prijedlogom, obrtnici su rekli da imaju problema, sjelo se za stol, argumenti su se čuli i prijedlog je ublažen. Tako bi i dijalog između države i gospodarstva trebao zaista izgledati, ali ostaje pitanje što se događa s onima koji prelaze granicu od 40 tisuća eura? Ne bi volio da porezni sustav stvara situaciju u kojoj obrtnik krajem godine gleda promet i razmišlja je li mi pametnije prihvatiti još jedan posao ili stati kako ne bih ušao u znatno nepovoljniji porezni razred. To nije poruka koju želimo poslati čovjeku kojem posao raste već zato i razumijem argument ministarstva da paušalni oblik oporezivanja mora ostati pravedan u odnosu na druge oblike poslovanja i da onaj tko ima veće stvarne troškove uvijek može prijeći na vođenje poslovnih knjiga. To je legitiman argument, ali jednako tako mislim da moramo biti oprezni da u želji za poreznom pravednošću ne stvorimo poreznu prepreku rastu. Obrtnik koji je došao s 35 na 42 tisuće eura primitka nije preko noći postao veliki poduzetnik, on je možda samo uspio pronaći još nekoliko klijenata, kupiti bolji stroj i naplatiti svoj rad nešto više.
Kolegice i kolege, u ovom paketu ima mjera koje pozdravljam, ima onih kod kojih mislim da još ima prostora za poboljšanje, ima onih čiji ćemo stvarni učinak moći procijeniti tek nakon provedbe. Ali ako trebamo izvući jednu zajedničku poruku za mene je ona jednostavna, porezna politika mora gledati čovjeka, čovjeka koji je radio 40.g. i danas živi od mirovine, čovjeka koji je otvorio obrt, sam sebi osigurao radno mjesto i pokušava izgraditi posao, obitelj koja svaki tjedan vidi koliko je košta košarica u trgovini. Zato pozdravljam rasterećenje mirovina koje smo dugo tražili, ali istodobno ponavljam nastavimo tražiti i druge načine da umirovljenicima ostavimo više njihovog novca i kod poduzetnika vodimo računa …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…da pravednost poreznog sustava ne pretvorimo u kažnjavanje onih koji rastu.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba nezavisnih zastupnika govorit će poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (DRITO)
S obzirom da danas raspravljamo o cijelom paketu poreznih zakona počet ću od onoga što je izazvalo najviše rasprava u javnosti i što se dotiče najvećeg broja građana a to je Zakon o porezu na dohodak.
Tu ima više stvari počevši od ukidanja gotovo u cijelosti poreza na mirovine što mi u stranci Drito izrazito pozdravljamo kao smjer u kojem naša porezna politika treba ići kad god je to moguće. No, najavljeno ukidanje poreza na mirovine pokazalo s još jednom kao zamka za neke druge građane koji su očekivali da će ih Vlada jednako tako rasteretiti poreznih davanja i omogućiti rast njihovih plaća i osobnih primanja, a dogodilo se upravo suprotno od toga i o tome trebamo popričati.
Porez na dohodak kao porezni oblik već dugo vremena služi kao najvažniji izvor poreznih prihoda naših općina, gradova i županija kojima de facto u određenim omjerima pripada svaki naplaćeni euro poreza na dohodak. Stoga uvijek kada je ova ili neka druga vlada planirala izmjene poreza na dohodak prvotno se prije nego o građanima vodilo računa o stabilnosti financija naših lokalnih samouprava. Nekada su se zakonom, u pravilu Zakonom o izvršenju državnog proračuna planirale i propisivale posebne kompenzacijske mjere u obliku direktnih transfera iz centralnog državnog proračuna općinama, gradovima i županijama. Drugi model podrazumijeva da se porezne izmjene planiraju tako da se jednu skupinu građana rasterećuje poreza na račun druge skupine građana kojima se porezi dižu ili im se nameću novi porezi. Danas imamo ovaj drugi slučaj.
Dakle, porez na mirovine će se ukinuti što ponavljam pozdravljamo, međutim na račun toga više ćemo oporezovati dio najmanjih poduzetnika paušalnih obrtnika, malih obiteljskih iznajmljivača i naravno već smo ranije, već smo otprije uveli porez na nekretnine. I kad sve to stavimo na vagu vidimo da je ukupni fiskalni učinak negdje oko nule. Naravno cijela stvar će ovisiti i o pojedinačnim okolnostima svakog pojedinog grada ili općine.
Evo neki dan već slušamo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini kuknjavu gradonačelnika Tomaševića koliko će on izgubiti ukidanjem poreza na mirovine i da mu dizanje poreza na nekretnine do maksimuma neće pokriti ni 10% tog gubitka, pa vodeći ljudi stranke Možemo! u Zagrebu onda zazivaju još veće stope poreza na nekretnine. Dakle, mi imamo neku vrstu ekonomskog natjecanja tko je veća komunjara između HDZ-ove vlasti i ove lijeve oporbe i primjera tamo gdje su oni obnašaju lokalnu vlast. Tko će više države uvest, tko će više poreza.
Inače kad sam spomenuo porez na nekretnine čuli smo vrlo koristan podatak danas u odgovoru na repliku pitao sam za koliko praznih nekretnina su dosada izdana porezna rješenja, dobio sam odgovor od ministra da je to oko 280 tisuća nekretnina. To nije ni pola onoga što je procjenjivao ministar Bačić, ni pola i treba biti vrlo oprezan kada se ispaljuju brojke jer primjerice dajemo laže inpute EU, vode se i u Bruxellesu nekakve rasprave o problemu stanovanja, o priuštivom stanovanju, porezima na nekretnine i sad dođe netko iz Hrvatske i kaže da, da evo mi na toliko stanovnika imamo 600 tisuća praznih nekretnina, a sad se evo pokazuje da nije baš 600 tisuća nego je 280 pa nije to mala razlika. Dakle, budimo oprezni kako ne bismo lažno informirali, dezinformirali i davali lažne ulazne podatke za nešto što mogu sutra biti europski zaključci i europske primjerice stambene ili porezne politike. U tim stvarima treba biti oprezan.
No, da se vratimo na glavnu temu. Dakle, definitivno dobitnici ovog poreznog paketa su umirovljenici i to ne svi nego oni koji imaju natprosječne mirovine pa su dosad morali plaćati porez na dohodak u određenom iznosu, sada više neće morati. A tko su sve gubitnici? Gubitnici su obrtnici posebno paušalci, jedan dio njih koji će morati plaćati povećane poreze. Gubitnici su i mali obiteljski iznajmljivači, a posebna kategorija gubitnika o kojima se gotovo i ne govori su obični radnici. Njih oko milijun i pol koji primaju plaću iz nesamostalnog rada i kojima usprkos već ovoj trajnoj inflaciji već drugu godinu zaredom Vlada odbija povećati neoporezivi dio plaće i time ih sve više gura u porezne škare.
Takvu politiku gdje netko mora biti gubitnik da bi netko drugi nešto dobio mi ne možemo podržati, a pokušat ću u nastavku i dodatno objasniti naše viđenje poreznog i društvenog položaja svake od navedenih skupina građana kojima sada prijetite većim porezima.
Krenut ću od obrtnika i to onih koje u poreznom smislu zovemo paušalcima. Riječ je o kategoriji najmanjih poduzetnika koji su za svoju samostalnu poslovnu djelatnost odabrali ovaj najjednostavniji oblik koji je i za njih i za državu najpovoljniji jer ne podrazumijeva osnivanje nove pravne osobe trgovačkog društva i svih sudskih i drugih administrativnih peripetija koje idu se time. Istovremeno obavljajući poduzetničku djelatnost u ovom obliku svi su naši obrtnici pristali na osobitu vrstu osobnog rizika koji proizlazi iz činjenice da za sve svoje obveze odgovaraju osobnom imovinom što od njih zahtjeva povećanu pažnju u poslovanju, ispunjenju privatnih i javnih obveza kako ne bi ostali bez kuće primjerice ili automobila ili s blokiranim računom pa sutra nema za platiti režije ili djeci staviti ručan na stol.
Država im je za uzvrat ponudila fleksibilniji porezni model srazmjerno i to se mora reći pošteno niskim poreznim opterećenjem, posebice u odnosu na neke druge oblike dohotka. I mi možemo reći kako je taj koncept paušalnog obrta postigao veliki uspjeh među našim građanima, poduzetnicima koji su ga objeručke prihvatili. Taj koncept su prihvatili i mnogi tradicionalni obrtnici, ali je ubrzo stekao popularnost i u nekim drugim nišama, posebno glede intelektualnih usluga gdje su mnogi građani sa specifičnim znanjima počeli svoje usluge na tržištu nuditi mnoštvu poslodavaca umjesto da svoje usluge putem nesamostalnog rada pružaju isključivo jednom poslodavcu. I već tu su se pomalo pojavili prvi prigovori oko statusa paušalnih obrtnika, počevši od njihovog povlaštenijeg poreznog tretmana kao što čujemo i kao što ćemo vjerojatno čuti dodatno u današnjim raspravama, pa do prigovora da se neke njihove usluge pružaju u formu prikrivenog nesamostalnog rada.
No ako ćemo promatrati stvar objektivno oba ova argumenta su izlišna. Donekle je privilegirani porezni tretman uvjetovan je kao što sam prije rekao činjenicom da paušalni obrtnici sav rizik svoje samostalne djelatnosti snose u cijelosti i za njega odgovaraju vlastitom imovinom, a činjenica da i paušalni obrti ne opterećuju sudbeni i administrativni aparat poput trgovačkih društava.
Što se tiče fenomena prikrivenog nesamostalnog rada o njemu se može i treba raspravljati, ali ta rasprava će u načelu uvijek ostati na razini hipoteza jer nema država nema niti treba imati toliko veliki represivni porezni aparat da diše za vratom desecima tisuća paušalnih obrtnika ne bi li pokušala dokazati da manji broj njih možda prikriveno nesamostalno radi za nekog poslodavca. Tu naprosto za državnu poreznu vlast nema nikakve računice nego se samo iscrpljuje i rasipa energija i kapaciteti porezne administracije.
Druga kategorija gubitnika koje je vlada odlučila porezima nagaziti su mali iznajmljivači u turizmu i glede njih možemo primijetiti tendencije u ovoj vladi da se još nešto malo ušićari, a sve pod krinkom borbe protiv inflacije ili borbom protiv nestašice stanova i stambene krize priuštivog stanovanja kako se to voli reć.
U prilog povećanju poreza na turistički najam tu ćemo zasigurno čuti argumente kako je turistički najam porezno privilegiran, osobito u poređenju s dohotkom od plaće tj. nesamostalnog rada i to je istina, međutim da bismo shvatili zašto iznajmljivanje soba i kreveta u obiteljskom smještaju ima ovakav porezni tretman ipak se trebamo malo vratiti u prošlost, pa nije to nastalo slučajno.
Naime, hrvatski turistički kapaciteti nekad još i prije stvaranja samostalne Hrvatske države u najvećoj su se mjeri ipak razvijali organizirano i profesionalno u obliku hotela i kampova. Razdoblje Domovinskog rata i poraća koje je uslijedilo bilježili su privremeni nestanak turizma, a potom i njegov oporavak uz istovremenu privatizaciju profesionalnog turističkog smještaja.
E sad naši ljudi od Savudrije do Dubrovnika koji su prethodno radili u turističkim poduzećima i koji su shvaćali da je turizam neminovnost tih krajeva, vrlo brzo su se počeli pojačano samostalno baviti turizmom u vidu privatnog obiteljskog smještaj, a uskoro su i građani iz drugih dijelova Hrvatske s viškom kapitala prepoznali mogućnost da i oni sudjeluju u tom rastućem turističkom sektoru.
Kako je privatni obiteljski smještaj počeo bujati država se morala odlučiti kako će porezno tretirati tu rastuću ekonomsku pojavu te se odlučila za paušalni porez kao najjednostavniji porezni oblik računajući s jedne strane na to da će niska porezna presija privući većinu iznajmljivača da prijave svoju djelatnost, a s druge strane shvaćajući da ne postoji ekonomska logika da se tolika masa smještaja stalno kontrolira mjerama porezne presije, inspekcijama i slično i ta logika je uglavnom opstala do danas.
Hrvatska ima negdje oko 600 tisuća prijavljenih kreveta u privatnom smještaju, a s obzirom na sve nitko živ realno ne zna koliko mi imamo još neprijavljenih kreveta. Istovremeno prema posljednjim preliminarnim podacima inspekcijskih nadzora Turističke inspekcije Državnog inspektora ovog ljeta je naša inspekcija zatekla na tržištu najma tek 122 neregistrirana apartmana što otprilike znači da je svaki turistički inspektor ovog ljeta pronašao tek jedan neregistrirani apartman. Pa evo popričajte recimo s čovjekom s Paga, pa on će vam prstom pokazat 120 Slovenaca evo nemam ništa ni protiv kojeg naroda pa ni protiv Slovenaca, al znači svaki čovjek s Paga lokalac će vam odma 122 slovenske kuće pokazat koje se de facto iznajmljuju na crno. O čemu mi govorimo.
U takvim uvjetima prijetiti urednim i registriranim malim iznajmljivačima novim i većim porezima je u svakom smislu besmislica, a i počinjemo plesati po rubu da nam jedan dio registriranih apartmana skrene u sivu i crnu zonu. Pa zašto bi oni prijavljivali? Pa taj stranac tu iznajmljuje de facto ne prijavljuje zašto bi ljudi bili idioti ako bi se povećala porezna davanja. Onda dio ljudi čuli smo recimo primjer iz Crikvenice, to su mjesta u kojima nekih jakih firmi i dobro plaćenih radnih mjesta i dio ljudi opstaje od malog iznajmljivanja. Hoćemo mi te ljude dodatno pritisnuti pa ih gurnuti recimo u socijalu da umjesto da sami stvaraju taj nekakav mali biznis gdje što i zarade potroše lokalno tu, hoćemo li ih gurnuti preko ruba pa ih dobiti na grbaču socijale? Dakle, sve su ovo stvari koje treba uzeti u obzir, promatrati čitav kontekst, čitav sustav, a ne samo populistički pojedini element. I za kraj što je s običnim radnicima? Oni su najteže oporezovana skupina građana glede kojih ni prošle ni ove godine naša Vlada i porezna vlast ne priznaju da su to bile godine intenzivne i uporne inflacije koja je pojela dio njihovog dohotka pa bi razmjerno inflaciji bilo nužno povećati i osnovni osobni odbitak. Izgleda da će i oni platiti cijenu stabilizacije lokalnih financija nakon izrazite izborne potrošnje u 2025. i 500 milijunskog deficita lokalne države u toj godini. O tome je riječ.
Evo ovo su argumenti zašto ne možemo prihvatiti ovaj zakon, a i ostali imaju u najmanju ruku dubiozne ciljeve. Neki su i odraz populizma ili preuzimanja populističkih ideja suvremene europske ljevice koje je narod nekoć a i danas u pravilu nazvao komunjarstvom jer kad govorimo o komunjarama u Hrvatskoj veze to nema sa zvijezdom petokrakom, Jugoslavijom i partizanima, to su pase stvari. Komunjarstvo je državna kontrola nad ekonomskim tokovima partijska de facto, evo neću reći čak ni država nego partijska, a mi stalno imamo pod tobožnjom vlašću desnog centra kako li sebi voli tepati HDZ de facto izrazito lijeve neslobodne ekonomske politike gdje vam je država tutor nad glavom, gdje vas u svakom trenutku inspekcijama mogu slistiti ako niste podobni i gdje je porezni ugriz iz dana u dan sve veći.
Evo ovo bi bili razlozi zašto ovakve zakone ne možemo prihvatiti.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Miro Totgergeli, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, pred nama su danas 4 zakonska prijedloga iz područja porezne politike. Kada ih promatramo zajedno u njima vidimo zaokruženu logiku. S jedne strane nastavljamo rasterećivati građane tamo gdje za to postoji prostor, a posebno naše umirovljenike dok s druge strane uređujemo pojedine dijelove poreznog sustava kako bi obveze bile pravednije raspoređene.
Time osiguravamo održivost sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te učinkovito sprječavamo porezne anomalije. Istodobno uvodimo ciljanu antiinflacijsku mjeru za prekomjerne profitne marže te hrvatski sustav PDV-a usklađujemo sa novim europskim pravilima za digitalno doba.
Dakle, ovdje je riječ o nastavku dosljedne porezne politike kojom želimo istodobno čuvati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, rasterećivati rad, poticati poduzetništvo, štititi životni standard građana i osigurati dugoročnu stabil… dugoročno stabilni i stabilne javne financije.
Krenimo od Zakona o porezu na dohodak. Prijedlog izmjena donosi nekoliko konkretnih promjena. Prva i za naše društvo posebno važna izmjena odnosi se na mirovine. Dakle, predlaže se povećanje umanjenja porezne obveze za mirovinu s dosadašnjih 50 na 100% za onaj dio mirovine na koji se obračunava porez po nižoj stopi što u praksi znači potpuno ukidanje poreza na dohodak za mirovine. Procjenjuje se da će ovom mjerom biti obuhvaćeno oko 580 tisuća umirovljenika, a njezin procijenjeni financijski učinak iznosi oko 180 milijuna eura. Ako ovu mjeru promatramo zajedno sa svim ostalim mjerama koje smo posljednjih godina poduzimali za umirovljenike onda moram konstatirati da smo kontinuirano povećavali mirovine, mijenjali formulu usklađivanja u korist umirovljenika, podizali najniže mirovine, ukidali penalizaciju nakon 70 godine i omogućili onima koji to žele da ostanu aktivni na tržištu rada uz zadržavanje dijela mirovine. Prema tome, ovdje ne govorimo o jednoj izoliranoj poreznoj mjeri već o nastavku politike povećanja materijalne sigurnosti naših umirovljenika.
Druga važna skupina na koju se odnose ove izmjene jesu obrtnici kojima se paušalno obračunava porez i doprinos i mijenja se način priznavanja izdataka za tu kategoriju obrtnika u najvišim poreznim razredima. Dok za prvih 5 poreznih razreda odnosno za sve one čiji primici su do 40 tisuća eura nema nikakve promjene, za šesti porezni razred od 40 tisuća do 50 tisuća eura priznati izdaci smanjuju se sa 85% na 70%. Za sedmi porezni razred koji obuhvaća primitke od 50 tisuća do 60 tisuća eura priznati izdaci smanjuju se s 85 na 55% a razlog tome je naša želja da porezno opterećenje u većoj mjeri prati stvarnu razinu primitaka. Istodobno Zakonom o doprinosima za iste se te dvije skupine povećavaju koeficijenti za obračun doprinosa pa tako za šesti porezni razred koeficijent raste s 0,4 na 0,45, a za sedmi sa 0,4 na 0,5.
Međutim, važno je naglasiti da se ništa ne mijenja za čak 83,4% obrtnika kojima se paušalno obračunava porezi i doprinosi odnosno za sve one kojima, koji ostvaruju do 40 tisuća godišnjih primitaka. Ovim se promjenama uopće ne povećava opterećenje. Dakle, ovdje nije riječ o nikakvom udaru na male obrtnike već o tome se kod viših razini primitaka obveze postupno približavaju stvarnoj gospodarskoj snazi.
Doprinosi nisu samo porezno pitanje jer oni izravno financiraju mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zato želimo pravednije sudjelovanje u financiranju tih sustava, ali i dugoročno održivo socijalne sigurnosti ljudi koji danas rade kao obrtnici zbog u potpunosti treba odbaciti tezu da se ovdje želi ukinuti ili ugroziti obrt. Model ostaje, za najveći dio obrtnika nema povećanja opterećenja, a kod onih s višim primicima uvode se promjene koje osiguravaju pravednije sudjelovanje u financiranju javnih sustava.
Treća važna tema unutar Zakona o porezu na dohodak odnosi se na turizam odnosno na kratkoročni najam. Predlaže se povećanje donje granice raspona paušalnog poreza po krevetu i to za prve dvije kategorije JLS prema indeksu turističke razvijenosti. Za prvu kategoriju donja granica raste sa 100 na 150 eura po krevetu, a za drugu sa 70 na 100 eura. Ako predstavničko tijelo JLS ne donese odluku, propisani iznosi također se mijenjaju, pa za prvu kategoriju raste s 200 na 225, a za drugu sa 135 na 150 eura.
Ovaj zakon donosi nekoliko važnih promjena koje možda nisu toliko vidljive na prvi pogled, ali su ključne za funkcioniranje sustava. U postupcima utvrđivanja nerazmjera između imovine i prijavljenih dohodaka porezna obveza će odsada nastajati u godini u kojoj se tijekom postupka utvrdi da postoji osnova za oporezivanje. Konačno, uvodi se nova vrsta dohotka i porezni tretman primitaka povezanih s hrvatskim investicijskim računom s ciljem da se građanima omogućuje jednostavnije i porezno povoljnije ulaganje, a hrvatskom gospodarstvu otvori dodatni izvor dugoročnog kapitala.
Sve bitno o predloženim izmjenama Zakona o doprinosima reko sam sad već dok sam govorio o izmjenama paušalnog obračuna poreza i doprinosa kod obrtnika, pa mogu preć na treći zakon koji je pred nama, a odnosi se na porez na dobit i donosi jednu ciljanju antiinflacijsku mjeru, a to je porez na prekomjernu profitnu maržu za porezno razdoblje 2026.g.. Ovdje moramo biti izuzetno precizni jer se ova mjera ne odnosi na sve poduzetnike, ona obuhvaća isključivo velike i srednje poduzetnike prema kriterijima Zakona o računovodstvu i to samo one kod kojih više od 50% vrijednosti isporuka tijekom 2026.g. nastaje u RH, što je otprilike negdje oko 1800 poduzetnika. Prekomjerna profitna marža utvrđuje se usporedbom profitne marže ostvarene u 2026.g. s prosječnom profitnom maržom tog istog poduzetnika u prethodne 3.g., dakle u 2023., '24. i '25.g.. Ako je marža u 2026.g. za više od 15% veća od tog 3-godišnjeg prosjeka smatra se da postoji prekomjerna profitna marža, te se na taj prekomjerni dio primjenjuje porezna stopa od 50%. Prema tome, ovdje se ne oporezuje redovita dobit, ne uvodi se opći porez na profit, niti se kažnjava poduzetništvo, radi se o ciljanoj antiinflacijskoj mjeri čiji primarni cilj nije povećanje proračunskih prihoda nego prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži i sprječavanje dodatnih inflatornih pritisaka. U okolnostima u kojima su građani i država posljednjih godina nosili veliki dio tereta inflatornih i energetskih poremećaja, država jednostavno mora imati instrumente kojima može djelovati preventivno.
Danas tijekom rasprave ovdje čuli smo u ime Kluba Mosta da šta mi to radimo, uvodimo tu mjeru sad u 9. mjesecu s primjenom od 1.1.2026., znači mijenjamo nešto 8 mjeseci unazad. Međutim, ako tu mjeru dobro pogledamo onda vidimo da ona se primjenjuje samo tamo gdje postoje prekomjerno povećane profitne marže. Ja moram priznat da slušajući udruge poduzetnika, a i poduzetnike nisam čuo nijednu udrugu, a nijednog poduzetnika da su priznali da oni podižu prekomjerno profitne marže. Prema tome, ako poduzetnici i rade to što govore onda ustvari porezna uprava temeljem ovog poreza neće ubrati ništa. I već je bilo u raspravi ovdje rečeno da ne znamo jel trebamo navijat za to, da se ubere nula poreza temeljem ovoga ili da se ubere značajna, značajni iznos poreza. S druge strane ovu mjeru Vlada je najavila ako se ja dobro sjećam negdje krajem svibnja i cilj te mjere i najave krajem svibnja pa nije ni bio drugo nego da poduzetnike upozorimo ako ne misle radit onako kako govore i ako svejedno misle podizat prekomjerno maržu da ih upozorimo da će bit uveden taj porez, pa onda je sad i dosljedno da ga uvedemo. Tako da mislim da ova teza koju je probao kolega Petrov iskonstruirat ustvari ne drži vodu.
Na kraju dolazimo i do Zakona o porezu na dodanu vrijednost gdje je potrebno naglasiti da je riječ o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim pravilima o PDV za digitalno doba odnosno Direktivom Vijeća 2025/516 koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2027.g.. Ovo je prije svega prilagodba novom načinu poslovanja u digitalnom i prekograničnom gospodarstvu kojom se unaprjeđuju postojeći sustavi. Kada podvučemo crtu pred sobom imamo 4 zakonska prijedloga koji svaki uređuje svoje područje, ali zajedno čine cjelinu. Zakonom o porezu na dohodak rasterećujemo mirovine, uređujemo paušalno oporezivanje, prilagođavamo porezni tretman kratkoročnog turističkog najma, jačamo poreznu disciplinu i stvara se okvir za hrvatski investicijski račun. Zakon o doprinosima osigurava pravednije sudjelovanje obrtnika u financiranju mirovinskog i zdravstvenog sustava kod paušalnog plaćanja doprinosa za primitke iznad 40 tisuća eura. Zakon o porezu na dobit uvodimo ciljanu i antiinflacijsku mjeru za prekomjerne profitne marže, a Zakon o PDV-u hrvatski sustav usklađujemo sa europskim pravilima za digitalno doba.
Zastupnici HDZ-a podržati će sva četiri zakonska prijedloga, naravno svjesni samo da je ovo prvo čitanje i u potpunosti smo otvoreni za raspravu, za kvalitetne prijedloge i za poboljšanje zakonskih tekstova. Međutim, svi moramo voditi računa da hrvatski porezni sustav bude pravedan, konkurentan i održiv, da se rad isplati, da se poduzetništvo razvija, da naši ljudi imaju razloga vratiti se u domovinu, da naši umirovljenici nakon desetljeća rada žive dostojanstveno i da država ima dovoljno snažne javne financije kako bi mogla učinkovito štititi svoje građane kada je to potrebno. To je odgovornost koju imamo prema građanima i to je smjer kojim trebamo nastaviti. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika DP-a govorit će poštovana zastupnica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege.
Ovaj paket poreznih izmjena koje obuhvaća porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na dohodak i doprinose treba promatrati kao cjelinu jer svi oni na kraju utječu na građane, poduzetnike, obrtnike i ukupnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
U ime Kluba zastupnika DP-a osvrnula bih se pojedinačno na svaki od njih. Kod izmjena Zakona o PDV-u najvećim dijelom govorimo o prilagodbi europskim pravilima za digitalno doba, unaprjeđuju se sustavi OSS i IOSS, jasnije se uređuje prag od deset tisuća eura kod internetske prodaje, a OSS se proširuje i na usluge koje poduzetnici izvan EU pružaju krajnjim potrošačima unutar Unije. Takvo pojednostavljenje prekograničnog poslovanja treba pozdraviti osobito ako će ono hrvatskim poduzetnicima značiti manje administracije. Međutim, svaka digitalizacija poreznog sustava mora u praksi značiti pojednostavljenje, a ne samo prebacivanje administrativnog tereta s papira na računalo.
Pozitivnim smatramo i povećanje vrijednosne granice za poklone male vrijednosti koji se ne smatraju oporezivom isporukom, a s dosadašnja 22 eura kvartalno na 100 eura mjesečno, ta se granica nije mijenjala od 2013.g. i logično je da se nakon toliko vremena uskladi s gospodarskim okolnostima.
Mnogo ozbiljniju raspravu međutim zahtijeva Zakon o porezu na dobit i uvođenje jednokratnog poreza na prekomjernu profitnu maržu za 2026.g.. Predviđena je stopa od čak 50%, a prekomjernom bi se smatrala profitna marža koja je u 2026. za 15% veća od prosječne marže pojedinog obveznika u prethodne tri godine. Mjera bi obuhvatila određene srednje i velike poduzetnike koji više od polovice vrijednosti svojih isporuka ostvaruju u Hrvatskoj.
Razumijemo namjeru predlagatelja da djeluje protiv inflacijskih pritisaka i neopravdanog povećavanja marži, ali upravo ovdje treba biti posebno oprezan. Nije svako povećanje dobiti automatski rezultat neopravdanog podizanja cijena, dobit može rasti zbog inflacije, povećanja produktivnosti, promjene strukture poslovanja ili drugih tržišnih okolnosti. Zato je ključno da kriteriji budu precizni, predvidivi i jednaki za sve te da se poreznom politikom ne kažnjava uspješno i produktivno poslovanje. Ako je cilj ove mjere kako se navodi prvenstveno prevencija inflacije tada ćemo posebno pratiti može li se dokazati da će upravo ovakav porezni instrument imati stvaran učinak na cijene koje plaćaju građani.
Kod poreza na dohodak imamo nekoliko različitih intervencija, posebno treba istaknuti povećanje umanjenja porezne obveze na mirovine s 50 na 100% za mirovine koje se oporezuju po nižoj stopi, to je konkretna mjera koja ide prema rasterećenju umirovljenika. Istodobno se mijenja položaj paušalnih obrtnika u višim razredima i da ih pojedinačno ne ponavljam ovdje moram upozoriti na sljedeću stvar, porezni sustav ne bi smo stvarati situaciju u kojoj se obrtniku ne isplati rasti. Čovjek koji poveća promet, zaposli nekoga ili proširi posao ne smije dobiti poruku da je njegov poslovni uspjeh prvenstveno razlog za dodatno porezno opterećenje. slično vrijedi i za povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu u turistički razvijenim jedinice lokalne samouprave, u prvoj kategoriji donja granica raste sa 100 na 150 eura, a u drugoj sa 70 na 100 eura. Treba voditi računa o tome da privatni iznajmljivači nisu homogena skupina, nije isto imati nekoliko apartmana kao osnovni poslovni model, iznajmljivati jednu ili dvije smještajne jedinice kao dodatni prihod obiteljskom kućanstvu, porezna politika mora prepoznati tu razliku.
Na kraju dolazimo i do doprinosa, predlaže se povećanje koeficijenta za obračun doprinosa paušalnim obrtnicima u šestom poreznom razredu s 0,4 na 045, a u sedmom na 0,5. Predlagatelj to obrazlaže pravednijim sudjelovanjem u financiranju sustavu obveznih osiguranja, prema projekcijama samo u 2027.g. to bi trebalo povećati prihode za mirovinsko osiguranje na temelju generacije solidarnosti za 3,8 milijuna eura, zdravstveno osiguranje za 4,1 milijun eura te individualnu kapitaliziranu štednju za 1,3 milijuna eura.
No upravo zato moramo porez na dohodak i doprinose zajedno. Paušalnom obrtniku u višem razredu istodobno se smanjuju priznati izdaci i povećava osnovica za doprinose, pojedinačno se svaka mjera može obrazložiti, ali građanin i poduzetnik ne plaćaju pojedinačne zakone, oni osjećaju njihov kumulativni učinak i to je možda najvažnija poruka ove rasprave.
Porezni sustav mora biti pravedan, ali mora biti i poticajan, mora osigurati prihode za mirovinski i zdravstveni sustav, ali istodobno mora ostaviti dovoljno prostora ljudima koji rade, ulažu, zapošljavaju i preuzimaju poslovni rizik.
Digitalizaciju i administrativno pojednostavljenje treba podržati, rasterećenje umirovljenika također je važan korak. Suzbijanje neopravdanog podizanja cijena legitiman je cilj, ali kod svakog novog poreznog opterećenja moramo postaviti isto pitanje, kakav će biti stvaran učinak na gospodarstvo i na građane. Zato kod provedbe ovog paketa zakona posebno treba pratiti kumulativni učinak mjera na obrtnike i male poduzetnike te učinak poreza na prekomjernu profitnu maržu na investicije, cijene i konkurentnost. Hrvatskoj treba porezni sustav koji će nagraditi rad, ulaganje i poduzetništvo, a istodobno osigurati pravedno sudjelovanje u financiranju države i zaštititi građane od neopravdanih cjenovnih udara. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Nama kao socijaldemokratima iznimno važno komponenta i smatramo da bi to trebao biti temelj uravnoteženog društva to je socijalna pravednost. Jesmo li ovim paketom zakona uspjeli ići korak naprijed ka toj socijalnoj pravednosti? Moje osobno mišljenje je da nismo.
Postavila bih četri možda retorička pitanja. Prvo, zašto se pravednost traži primjerice povećanjem doprinosa samozaposlenima iznad 40 tisuća eura umjesto da se porezno optereti veća ekonomska snaga? A znamo da ta veća ekonomska snaga u Hrvatskoj itekako dominantna, ne u količini nego u opsegu dobiti koje posjeduje. Ako 20% najbogatijih zapravo drži kolko 80% dobara u Hrvatskoj, a onih 80% samo 20 onda tu imamo problem.
Drugo retoričko pitanje zašto nema sustavnijeg oporezivanja imovine i kapitalnih prihoda dok se istodobno detaljno podešava i dalje opterećenje rada pa čak i kroz ove zakone? Treće, zašto novac kojeg se država odriče od poreza na mirovine nije malo pametnije distribuiran i usmjeren prema onima odnosno prema onim skupinama koje bi trebale također osjetiti ove promjene porezne, neću reći reforme, a to su oni koji imaju najniže mirovine i oni koji zapravo u Hrvatskoj žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, a to je svaki po nekim istraživanjima treći, a po nekima četvrti umirovljenik u RH? Gdje je tu socijalna pravednost? I četvrto, ne manje važno pitanje, koliko novaca će na ovaj način izgubiti jedinice lokalne samouprave i hoće li država, to nismo imali prilike još uvijek čuti ovdje tijekom današnje rasprave od predstavnika vlade, hoće li država garantirati da upravo ovo porezno rasterećenje građana, a što je možda i pozitivno s jedne strane, neće rezultirati rezanjem javnih usluga ili povećanjem cijena javnih usluga poput vrtića, nekih socijalnih programa, pomoći starima pa će za to biti krivi oni zločesti načelnici i gradonačelnici jer eto vlada je dala građanima nešto, a zločesti gradonačelnici i načelnici se ne mogu nosit s tim pa oni povećavaju usluge? Ne bi bilo prvi puta da gledamo takvu poreznu reformu u režiji ove vlade.
Ajmo sad malo na ljude koji žive od svoga rada, ako pogledamo malo ove zakone i kako će se on i odraziti na ljude koji rade i žive od svog rada ja bih se tu zadržala na dvije stvari koje izravno dotiču ljude koji se bore, na povećanje paušala za privatne iznajmljivače, ali i na promjene koje se odnose na doprinose paušalnih obrtnika.
E sad, ovim izmjenama predlažete da se godišnji paušalni porez po krevetu u prvoj kategoriji JLS-ova prema indeksu turističke razvijenosti podigne sa 100 na 150 u drugoj kategoriji sa 70 na 100 eura i sad ovako na prvi pogled bi se to rekli, pa to je samo nekoliko desetaka eura godišnje po krevetu, ali mi ovdje govorimo zapravo o povećanju od 50% u prvoj i gotovo 43% u drugoj kategoriji.
E sad, o iznosima možemo raspravljati mi se isto zalažemo da se rad u načelu porezno rastereti, a da zapravo one špekulante na neki način porezno opteretimo, ali jesmo li to pogodili ovim poreznim izmjenama? Ajmo sad vidjet malo, znači mi i dalje znači mi i dalje nećemo dirati inozemni kapital u Hrvatskoj, oni koji iznajmljuju, koji su u sivoj zoni, koji su u crnoj zoni, njima ništa, njima je Hrvatska i dalje porezna oaza ali ćemo zato ove naše male iznajmljivače obiteljske iznajmljivače koje i dalje nismo tako kategorizirali ispravno u zakonu e njih ćemo malo, malo dodatno oplest.
Ajmo sad vidjet još jednu drugu logiku. Tih istih 150 ili 100 eura će plaćati čovjek koji često iznajmljuje samo 1 ili 2 apartmana u vlastitoj kući kao bi podebljao kućni budžet i poslao dijete na školovanje isto ko i bilo tko drugi onaj malo veći. I sad čovjek koji je cijelu godinu plaćao režije, održavao objekt, mijenjao posteljinu, čistio nakon gostiju, o svom trošku ulagao u ono što gost danas očekuje taj čovjek ne može određivati svoju cijenu prema tome koliko je turistički razvijena njegova općina ili grad. I sad možete imati jednu jedinicu lokalne samouprave koja je prema indeksu turističke razvijenosti primjerice u I kategoriji, a unutar nje možete imati naselje u kojima sezona ne traje dugo jer nije atraktivno naselje, traje kratko, nema turističke infrastrukture, apartman se ne može iznajmljivati po cijenama koje postižu najatraktivnije turističke destinacije i upravo zato je problem kad se porezni teret veže uz kategoriju cijele jedinice lokalne samouprave.
Evo a sad ću dat primjer primjerice mog Zadra. On je svrstan u I kategoriju jedinica lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti i za tu kategoriju zakon je prošle godine propisao raspon od 100 do 300 eura po krevetu iako je iznos paušala prije prošlogodišnjih izmjena zakona bio značajno niži, 19,91 do 39,82 eura po krevetu. I što je napravio grad Zadar? Grad Zadar je odlučio promijeniti zakonski minimum od 100 eu… primijeniti zakonski minimum od 100 eura po krevetu bez doniranja i dakle taj jedinstveni paušal vrijedi neovisno o tome imate li apartman u strogom centru u atraktivnijem dijelu Zadra kao što su Diklo ili Punamika ili tamo negdje na Smiljevcu, Crvenim kućama, Olibu, Molatu ili Raviku administrativno, otoci su ali administrativno pripadaju gradu Zadru. I upravo tu vidimo problem jer jedna jedinica lokalne samouprave obuhvaća vrlo različite turističke i ekonomske vrijednosti, a ovaj indeks turističke razvijenosti se naravno računa za cijelu jedinicu lokalne samouprave, ali to je tako.
E sad Vlada predlaže da taj minimum za I kategoriju više ne bude 100 nego 150 eura, dakle čovjek koji ima 1 apartman na otoku, koji možda radi manje od 2 mjeseca godišnje i koji zbog svoje konkretne lokacije ne može podići cijenu, država mu povećava porezni minimum za 50%. I sad se tu postavlja stvarno ključno pitanje što zapravo oporezujemo? Oporezujemo li mi kroz ove porezne izmjene prihod stvarni prihod bilo kojeg čovjeka koji se bavi ovim poslom? Ne. Oporezujemo bi broj dana tijekom kojih je njegov apartman bio popunjen? Ne. Oporezujemo li cijenu koju je stvarno mogao postići na tržištu? Ne. Oporezujemo kategoriju jedinice lokalne samouprave u kojoj se njegov objekt nalazi a to nije isto i upravo zato je problem kad administrativnu kategoriju cijelog grada ili općine koristimo kao približnu mjeru ekonomske snage pojedinca.
E sad tu ste uveli i paušale obrtnike, o njima bih mogla pričati ovaj dosta, ali bi željela reći samo jedno. To u većini slučajeva nisu ljudi koji ubiru velike profite i koji sjede na velikom kapitalu. To su mali poduzetnici mahom koji rade, stvaraju prihod, često sami sebi stvaraju radno mjesto i već danas iz tog prihoda podmiruju niz poreza, doprinosa i druga davanja i sad pitanje nije trebaju li oni sudjelovati u financiraju javnih usluga. Naravno da trebaju, ali je pitanje koliko ih još možemo opteretiti a koliko ćemo dugo one velike puštati da uživaju i u svojim prihodima i da ti prihodi ne budu adekvatno oporezovani?
I treća stvar s kojom ću završit, a s kojom smo počeli i kroz replike. Nemamo ništa protiv ukidanja poreza na mirovine, međutim ovdje treba vrlo jasno reći da negdje oko 750 tisuća hrvatskih umirovljenika, znači čak 60% ukupne populacije umirovljenika neće kroz ove porezne izmjene dobiti ništa, a upravo tih 750 tisuća umirovljenika su ljudi koji žive s 600 i manje eura mjesečno. Upravo to su ljudi koji su najviše osjetili udar inflacije prethodnih nekoliko godina jer oni na dnevnoj bazi moraju odlučivati hoće li taj mjesec platiti režije, lijekove ili hranu jer sve to skupa naprosto ne mogu i kroz ove zakone nema odgovora za njih.
A na uporna pitanja i kolege Lalovca i kolege Krstičevića i kolegice Ahmetović i mene osobno hoćemo li tim umirovljenicima kroz proračun ili kroz neke druge kompenzacijske mjere osigurati da na neki način i oni osjete povećanje mirovina koje će se dogoditi i kroz ove izmjene zakona za sve kategorije pa negdje od ne znam 70 do 300-400 eura ovisno o tome koju mirovinu imate, ja nemam ništa protiv ljudi koji imaju 5.000, 4.000 eura mirovine ali zar bivši dužnosnici zaista trebaju toliko profitirati kroz ovu poreznu reformu. Postavljam pitanje pravednosti? Jeste za povećanje svih mirovina jer mislim da su one male, ali zar je zaista prioritet da onaj koji ima 4.000 eura dobije povećanje od dodatnih još 300 do 400 eura, a da onaj siroti koji ima 500, 600, 400 eura …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… od ovih poreznih izmjena nema apsolutno ništa, ni eura, ni centa.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je kolegice Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažena kolegice s obzirom da ste raspravu uglavnom posvetili malim iznajmljivačima evo samo da vam kažem gdje je glavni problem ovog paketa poreznih izmjena. Naime, postavlja se pitanje prema kome smo ravnalo usmjerili odnosno prema kome smo sustav osmislili i očito je da on na neki način ide kontra malenih a u korist velikih. Evo na ovom primjeru u korist velikih hotelskih lanaca a na štetu malih iznajmljivača.
Posljedice da će velik broj naših ljudi biti manje samodostatan odnosno nabili ste im poreznu presiju, poskupili njihovu uslugu jer će naravno i oni dizati cijene, možda smanjili zaradu i time će biti ovisniji o cijelom onom drugom sustavu s kojim se Andrej Plenković hvali prije izbora, evo regulirao sam cijenu goriva, evo pobijedio sam po tisućiti put inflaciju itd., dakle mislim da je u suštini ovo jedna PR strategija Vlade…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…a ne u pravom smjeru.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolegice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Potpuno se slažem s vama kolegice Orešković i to sam baš i u uvodnom dijelu svoje rasprave rekla da ove porezne izmjene zapravo vrište socijalnom nepravdom, znači da će, ponovno će nam i kod ovog oporezivanja ovih iznajmljivača promaknuti ovi koji iznajmljuju na sivo, koji iznajmljuju na crno, mahom neki strani kapital koji mi ne vidimo, ali on iznosi novce iz Hrvatske, a Hrvatska od toga nema ništa osim velike urbanizacije, korištenja infrastrukture, al Hrvatska od toga naprosto nema ništa, a mali će obiteljski iznajmljivači koji to rade kao nekakav dodatni prihod, od toga na neki način žive, dobiti figu. I jednako tako i ovo što vi ovaj što ste spomenuli to će biti i s paušalnim obrtnicima, veliki trgovački lanci, banke, opet skoro pa ništa, nešto malo se dira u ovom drugom, drugom zakonu, ali sve je to neznatno, opet država debeloj guski maže vrat, a one male stavlja…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…u poziciju da budu još manji.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Jurčević isto ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice Glasovac, vi ste naveli cijeli niz primjera ove asocijalne porezne politike, bolje reći superhik politike gdje svi oni koji su mali i koji su ugroženi egzistencijalno, ranjive skupine itd., a pogotovo oni koji su donekle samoodrživi dakle trpe, trpe štetu. Samo ste, i govorili ste samo o situaciji u Hrvatskoj, međutim u jednoj rečenici ste spomenuli i ovaj glavni problem dakle da su glavni profiteri u Hrvatskoj upravo stranci, od ovog financijskog sektora, banaka, fondova i slično do trgovačkih lanaca, pa bih molio da još malo tu dimenziju objasnite zapravo da smo mi u jednom kolonijalnom položaju i da upravljači Hrvatske, vladari Hrvatske zapravo ne služe građanima koji ih biraju i kojima bi po zakonu i ustavu trebali služiti nego zapravo služe kolonizaciji Hrvatske.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolegice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Tržište je nekakva slobodna zona i pravo svakog poslodavca, svakog poslovnog subjekta je da ga zanima profit i tu nema ništa sporno, tu nema ništa nezakonito. Imamo mi i svoje kapitaliste, imamo i strane kapitaliste, ali uloga države bi trebala biti ta koja će voditi računa o pravednijoj distribuciji moći i koja će naprosto znati ove koji imaju, koji pošteno posluju, na neki način poštenije oporezovati, ovi koji nepošteno posluju procesuirati, a na neki način ona društvena javna dobra pravednije raspodijeliti, kako razlika između super bogatih i jako siromašnih u Hrvatskoj ne bi bila ovakva kakva je danas, a tu imamo omjer 20:80 u korist, u korist mislim ovih super bogatih…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…znači oni su većina kad govorimo o moći i o kapitalu.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević je dignuo povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238., možda se nismo razumjeli, ja sam govorio o tome dakle da i čak naši kapitalisti su dakle diskriminirani u poreznome smislu u odnosu na, na strance, bilo da su oni veliki ili mali…
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika, pa dobijate…/…
…pa da ne govorimo o ovim masovnim slovenskim vlasnicima kuća i slično.

Reiner, Željko (HDZ)
…opomenu.
Poštovani kolega Lalovac ima repliku.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Pa poštovana kolegice govorili ste o umirovljenicima i danas svi iz Kluba SDP-a su to posebno naglašavali, ali ono što je zapravo danas ministar u svojoj replici odgovorio, kaže da, 2022.g. imali smo porez na ekstra profit i tada je država ubrala 250 milijuna eura i to su bili namjenski prihodi i dali smo ga umirovljenicima. Danas te njegove rečenice nema i to je ta pra…, e to je najveći dio, danas te rečenice nema. Da, ubrat ćemo 200 milijuna eura zato što su…/Govornik se ne razumije./… i da, to će biti namjenski prihodi prema umirovljenicima koji neće dobiti ovim izmjenama ništa. Vidite koji mali segment jel, a velika nepravda prema onima koji neće osjetiti ništa i to je ona razlika 2022. i danas, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani kolega Lalovac, možda je problem u tome što se promijenio ministar, ovaj možda je onaj ministar koji je otišao bio više socijalno osjetljiv, ali šalu na stranu.
Primijetila sam to da na uporno inzistiranje i vaše da ako sad kroz ovi zakon, a to nije predmet ovoga zakona, da oni ljudi koji imaju mirovine niže od 600 eura da im se da nekakva nada i da im se zajamči da će i oni dobiti nekakvu višu mirovinu u dogledno vrijeme, pa ako je to moguće kroz proračun i projekcije za slijedeće 2.g., al nismo je dobili, kao što nismo dobili ni odgovor na naše intencije da se usklađuje mirovine u 100%-tnom iznosu po povoljnijem faktoru po umirovljenike, pa da se uz to ide na trajni dodatak koji bi bio puno ozbiljniji, koji bi nas doveo u nekakvom 4-godišnjem, 4-godišnjem razdoblju do toga da se mirovine, prosječna mirovina poveća za 50%, a da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bude ono što bi…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…trebao bit minimalno 50%, što nije …/Govornik se ne razumije./….

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Miloš ima repliku.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Glasovac, što je sa profitima, ekstra profitima globalnih kompanija i digitalnih divova? Ove porezne izmjene njih ne diraju, dapače Hrvatska za njih i dalje ostaje porezna oaza. I dok multinacionalne kompanije zarađuju stotine milijuna eura prihoda koji odlaze vani, u Hrvatskoj plaćaju toliko male poreze da ispada kao da su veličine nekog većeg kafića ili restorana, dakle imamo platforme kao što su Booking koji itekako dobro i masno zarađuje na iznajmljivačima, imamo i druge platforme koje zarađuju na vozačima taksija, koji zarađuju na radnicima, a u ime poreza uplaćuju kikiriki. Kako je to točno pravedno i da li država planira konačno nešto napraviti po tom pitanju?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Pa da, ali država konačno planira nešto napraviti po tom pitanju, nije pitanje za mene, možda za nekih godinu i po dana, ne za mene, ali za moju stranku i neke ljudi koji će preuzet odgovornost ministara i za vašu.
U ovom trenutku je to pitanje za HDZ i većinu, a to što ste rekli potpuno stoji to sam rekla, to nije samo pitanje ovih digitalnih divova. To je pitanje i trgovačkih lanaca, pitanje banaka, čak i nekih tvrtki koje se bave energetikom, MOL-om itd., itd., ali mi tu jednostavno nemamo rješenja, ne želimo imati rješenja jer možda mi uz ono znate jednom smo bili turistički slogan mala zemlja za veliki odmor, a sad možda želimo biti mala zemlja porezni El Dorado za bogate strane kapitaliste i za i odlagalište otpada, opasnog otpada. Ja ne znam možda je to nekakva nova agenda, nekakva promocija Hrvatske kao zemlje gdje će se uzurpirati javno dobro, biti privatne plaže, biti odlagališta opasnog otpada i El Dorado porezni za kapitaliste.

Reiner, Željko (HDZ)
I zastupnica Ahmetović ima repliku.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice jedan detalj. Ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak zapravo će se 180 milijuna eura izbiti iz proračuna jedinica lokalne samouprave, uglavnom. E sad to nije problem za one jedinice lokalne samouprave koje imaju jak fiskalni kapacitet, nije ni za moju, one će se pobrinuti za ove umirovljenike koji se ovom mjerom potpuno ignoriraju 700 tisuća njih. I mi ćemo moći i nastavit ćemo provoditi mjere poput financiranja lijekova, lijekova mjesečno u iznosu od 50 eura što umirovljenici upravo ti moraju dodatno plaćati. Ali kad bi ministar Ćorić rekao ovih 180 miliona eura uložit ćemo baš za te umirovljenike i mi ćemo barem tih 180 miliona ili 20 eura mjesečno takvim umirovljenicima uplatiti na račun ja bih rekla ok, ne zanemarujete ih, podcjenjujete ali ne zanemarujete ih.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Odgovor zastupnice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ali nema za te umirovljenike rješenja već 10 godina. Kolegice Ahmetović vi znate da mi posljednjih još ih onog starog saz… stare zgrade sabora u prošlom sazivu smo imali vrlo konkretne prijedloge koji su stalno odbijani. Za najugroženiji dio hrvatskog društva, za umirovljenike a pritom osvrnimo se na ovih 60% od ukupnog broja umirovljenika od milion i 200 tisuća to su ovi koji imaju najniže mirovine, za njih rješenja i nade nema. Oni su prepušteni ovim redovnim usklađenjima dva puta godišnje i to je kao super. I onim helikopterskim novcima ono božičnice, uskrsnice pred izbore kad nema izbora nema ni toga bar ne izdašnijeg.
Oni su prepušteni dva puta godišnje indeksaciji i to ne indeksaciji koja će pratiti u 100% iznosu inflaciju ili porast plaća nego u nešto manjem. I znači oni su …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… stalno u zaostatku.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić ima repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolegice Glasovac pa ovo sad što ste vi u vašoj pojedinačnoj raspravi iznijeli kritike ili konstatacije vidi se iz izlaganja ministra danas da je on sa recimo pozicije eksperta za zbrinjavanje otpada tamo od '20.-ih godina pa naovamo, pa kroz Hrvatsku narodnu banku, pa sad u Ministarstvu financija prilično to izvještio, ali ne čini li se vama ili da li vi primjećujete ovdje kod njegovog dijela oko poreza na mirovine potpis njegovog specijalnog savjetnika kojega mu je nametnuo Andrej Plenković za rješavanje ovakve problematike.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Glasovac će odgovorit.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne, ne vidim taj potpis jer da je taj potpis onda vjerujem da bi ovaj prijedlog izgledao ipak malo drugačije. Ovo je potpuno u stilu TĆ-a. Apsolutno u stilu TĆ-a koji kaže da nije za bacit, a ja kažem da je dobar dio ovih zakona za bacit u smeće ako govorimo o društvenoj pravednosti. Ako govorimo o društvenoj pravednosti i tome da napravimo reda, a ako ćemo kao i dosada dobar dio hrvatskog stanovništva koji živi na ivici siromaštva, koji se bori s egzistencijom, ako nas nije briga za njega ha onda ćemo i dalje ovim putevima TĆ-a, ali ovo je klasični TĆ potpis.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Paus ima isto repliku.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice govorili ste o povećanju poreza na iznajmljivanje odnosno paušalnog poreza na iznajmljivanje pa ste čak i dali primjer jednog malog iznajmljivača sa nekog otoka gdje iznajmljuje 2 mjeseca i da, i da on plaća isti porez kao neki veći iznajmljivači.
Ja sam još prošle godine, a evo i danas govorio o tome da malog iznaj… male iznajmljivače treba kategorizirati, da nije isto biti domaćin onaj koji pruža neku dodatnu vrijednost, da nije isto biti mali iznajmljivač, srednji iznajmljivač ili nekakav profesionalni iznajmljivač. Da li bi se onda s obzirom na to da kad bimo uveli nekakvu kategorizaciju tih iznajmljivača pa poticali ove naše domaćine i eventualno male iznajmljivače sa manjim paušalnim porezom ali više oporezovali one koji to već, kojima to već prelazi u ozbiljan biznis, da li bimo na taj način ustvari poslali jednu ispravnu odluku našim mali iznajmljivačima?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Nismo smo kolega Paus i to bi pošteno i to bi bilo pravedno i hvala vam na tome što inzistirate na tom rješenju, ja se sjećam i u prošlom sazivu mislim kad su bile izmjene i dopune Zakona o turizmu da smo i pisali amandmane isto tako i upozoravali da bi trebalo konačno razdvojiti različite kategorije iznajmljivača jer postoje oni iznajmljivači koji zaista su domaćini, koji zaista im je to nekakav ili izvorni ili dodatni prihod ali kojima to nije poslovni model na temelju kojeg se oni bogate od onih koji su na neki način špekulanti. Ok, ja ponovno kažem to je sve legitimno da ima, da želite zaraditi puno više, da imate jaču priču ali država tu mora posložiti što želi uzgajati i poticati, a što želi više oporezivati. Da ne govorim o onom dijelu sivog i crnog iznajmljivanja …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… mahom stranih apartmana koji se uopće ne oporezuju.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, hvala.
Molili su me iz informatike da napravimo jednu stanku kratku, pa ćemo napraviti stanku od 10 minuta i dakle vidimo se u 15 i 20.

STANKA U 15,10 SATI.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,20 SATI
Poštovane kolegice i kolege, sve vas skupa lijepo pozdravljam, jednako tako predstavnike Ministarstva financija.
Nastavljamo sa pojedinačnim raspravama gdje nam je sljedeća na redu kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pa danas kad pričamo o ovim, o ovom paketu poreznih zakona ne mogu se složiti sa kolegicom Glasovac koja kaže da su svi ovi zakoni za baciti. Ako se slažemo da su umirovljenici društvena skupina koja pripada među one najizloženije povećanim inflacijskim pritiscima i da samo umirovljenicima ide gotovo 180 milijuna eura onda to sigurno nije za baciti samo ta odluka i samo ta izmjena Zakona o porezu na dohodak kojom umanjujemo poreznu obvezu na mirovine sa 50 na 100%.
Međutim, istina je da to ide i radi se od svega 541000 korisnika, da više od tog broja čine oni naši umirovljenici koji imaju mirovinu ispod 600 eura. Međutim, pridružila bih se i apelima Vlade da u narednom periodu i kroz proračun, rebalans proračuna ili pak kroz izmjene poreznih zakona iznađu načina da i toj kategoriji naših umirovljenika pomognu, jer sigurno da su oni najugroženiji.
Ako malo pogledamo kakvo je stanje bilo do sad ako je bila plaća od 1000 eura, taj naš radnik on je dobijao 800 eura. Međutim, umirovljenik je na 1000 eura mirovine dobijao 960. Sada više tog odbitka neće biti. Znači umirovljenik sa 1000 eura mirovine dobijat će na ruku 1000 eura, dok će naravno sve ono što se odnosi na plaće i zaposlenike ostati isto. Ako pogledamo da je taj umirovljenik kroz svoj radni vijek do sada plaćao porez i imao različita davanja onda je u redu da sad kao umirovljenik bude oslobođen tog poreza.
Druga kategorija o kojoj bih željela govoriti su naši obrtnici. Naime, proteklih dana dosta se govori i kritika je Vladi gdje se govori i nameće nova odluka kojom bi se trebali prijavljivati tzv. sidrene cijene. Prošli tjedan smo govorili o izmjenama Zakona o obrtu. Tada smo tu čuli da su pojedini kolege kritizirali Hrvatsku obrtničku komoru, predlagali su dobrovoljno članstvo i slično, a upravo zahvaljujući toj istoj Hrvatskoj obrtničkoj komori i njihovim pregovorima sad možemo vidjeti da je preko 83% obrtnika svi koji su paušalni obrtnici i u kategorijama imaju porezni razred, odnosno prihod do 40 000 eura, ostali sa istim poreznim davanjima, istim doprinosima i u njihovom slučaju se ništa ne mijenja.
Međutim, ostale, preostale dvije kategorije, znači iznad 40000 eura prihoda taj obrtnik, njegova davanja i njegov porezni paušal povećava se za sto posto. Mislim da bi trebalo još jedanput razmotriti kategoriju tih obrtnika kao i ovih iznad 50 000 eura prometa čiji se paušalni porez povećava čak za 200%.
Sa ponosom smo govorili prošli tjedan da je broj obrtnika udvostručen u posljednjih 10 godina, da se uglavnom radi o uslužnim djelatnostima, da uglavnom obrtnici nemaju ni jednog zaposlenika, ako gledamo u prosjeku svega imamo dva, dva i pol zaposlenika po obrtu, da je u istoj osobi i čistačica i direktorica i mora biti porezni, odnosno financijski stručnjak i poznavati zakone vezane za zaštitu na radu i vezane za sanitarne propise, jednako tako biti marketinški stručnjak i jako dobar u svom poslu.
Kad govorimo o poreznim razredima uvijek se vežemo na prihod, međutim nije isto ako je obrtnik građevinski majstor ili je vodoinstalater, soboslikar ili ima tradicijski obrt, jer znamo da već u startu ima puno veće ulazne i troškove i viši su mu računi.
Mislim da bi ovo trebalo još jedanput razmotriti, jer ako pogledamo da se radi o svega 16% obrtnika ići na ovako veliko povećanje što od 100 i 200% moglo bi doći do većih problema i na tržištu, a vjerujem da će i broj obrtnika sa kojima se rado hvalimo i koje smo godinama poticali da otvaraju obrte. Znamo da je preko Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva gospodarstva imali smo brojne linije i bespovratna sredstva kako bi ljudi koji su bili na zavodu samostalno otvorili neki obrt i radili u okviru neke djelatnosti. Tako da mislim da bi ovo još jedanput trebalo pogledati.
Vratit ću se i ja i nešto reći više o malim iznajmljivačima. Naime, dobro je da je treća i četvrta skupina indeksa turističke razvijenosti ostala ista, međutim kad govorimo o prvoj i drugoj možda bi se trebali malo vratiti i prije 1. siječnja 2025., znači '24. godine taj paušalni porez je iznosio u prosjeku 40 eura. Međutim, mogao je biti, iznositi i manje od 20 eura, 19,90 eura. Sada ga samo u ovoj godini, na sljedeću povećavamo za 50%. Kao što je rekla kolegica Glasovac a i mogu. U mojim Vodicama mi spadamo u prvu kategoriju, međutim postoje smještajni kapaciteti i položaji objekta koji ne mogu ostvariti visoku cijenu. Imate apartman koji za dvije osobe preko neke platforme se iznajmljuje 50 eura. Na to se najprije oduzima provizija, pa se oduzima PDV na tu proviziju, pa osim ovih davanja oni imaju i turističku pristojbu i turističku članarinu. Moraju znači plaćati i trošak električne energije, cijenu vode, interneta, TV pretplate, naravno čišćenja, održavanja i slično. I nije tako mali iznos sve da se ide ili na ovaj minimalni iznos od 150 eura po ležaju koji bi se trebao platiti. Nemojmo zaboraviti, sad ću se vratiti malo i na ovu kategoriju umirovljenika. U mom gradu mi imamo preko 15000 ležajeva, većinu toga imaju upravo umirovljenici. Znači onaj umirovljenik koji ima malu mirovinu imao je dvije sobice, on to iznajmljuje. To su i skromniji kapaciteti i prodaju se po skromnijim cijenama. Zakon to ne predviđa. Isto tako, kao što sam rekla kad se govori o obrtnicima da to moramo gledati i voditi računa šta smo uvjetovali, tražili od Zakona o obrtu tako isto i u ovom prijedlogu zakona o porezu na dohodak ne trebamo zaboraviti ni Zakon o turističkoj djelatnosti, odnosno ugostiteljskoj. Već je i kolega Paus par rečenica na tu temu rekao. Možda će netko reći pa neka se onda odluče voditi i knjige pa će se vidjeti da u biti ako su im troškovi puno veći onda će platiti manje. Međutim, treba onda platiti i knjigovođu uz sve to, a da ne kažem da prema Zakonu o turističkoj, odnosno ugostiteljskoj djelatnosti ne možete u svom objektu otvoriti obrt ili firmu jer to vam vuče opet nova davanja. Znači, morate biti privredni subjekt kad je u pitanju električna energija, mora biti poslovni objekt, a ne višestambeni, onda taj poslovni objekt se ne može graditi u stambenoj zoni itd.
Mislim da bi trebalo još jedanput razmotriti sve ovo i uzeti u obzir da se ne radi samo o velikim iznajmljivačima bez obzira šta se radi o prvoj zoni ili drugoj zoni i povećanje od 50% iz 2026. na '27. donijet će sigurno nova povećanja cijena, a onda naravno dovodi i u pitanje i turističku sezonu.
Prošlu godinu znamo da je sam ministar turizma apelirao da se ne ide na povećanje cijena. Ne možemo tražiti od ljudi da oni ne povećavaju cijene ako ih mi povećavamo, porezna davanja.
Evo još sam par riječi htjela reći o porezu na dobit i prekomjernoj profitnoj marži. Tu također govori se o prosjeku od tri prethodne godine i povećanju koje se dozvoljava, odnosno odstupanje od 15%, a nakon toga prekomjernu profitnu maržu oporezujemo sa 50%. Ovo mi je sve, jako su veliki iznosi, znači 50% oporezujemo prekomjernu profitnu maržu, 50% podižemo ležaj u prvoj zoni. Za sto odnosno 200 posto povećavamo paušal za obrtnike.
Dobro je da su ovi prijedlozi zakona u dva čitanja, zato očekujem da će se još jedanput razmotriti i donijeti neki, neka rješenja koja će biti nešto prihvatljivija i za iznajmljivače i za obrtnike.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Juričev-Martinčev.
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice ja sam se prvenstveno javio da vam čestitam na iznimno kvalitetnom izlaganju gdje ste pokazali i političku mudrost, iskustvo, ali i ovu socijalnu osjetljivost gdje ste zapravo kritički govorili o problemima koje će imati umirovljenici, sve vrste malih poduzetnika od iznajmljivača, obrtnika i slično. I nekoliko puta ste rekli da bi trebalo o svemu tome razmislit što se potpuno slažem, pa evo moje pitanje će biti usmjereno samo na to. Vi ste član HDZ-a i sigurno imate mehanizme da ćete moći utjecati u ovome smislu u kojem ste govorili, jer očito da predlagači kao vi na lokalnoj vlasti ste upoznati bili sa svim problemima sa kojima se ljudi suočavaju, a očito ovi koji kreiraju zakone zapravo ne znaju što sve izazivaju u socijalnom smislu, a onda će to imati i političke posljedice.
Pa evo, zanima me hoćete li poduzeti jel' što možete unutar stranke da u drugom čitanju dođe zaista popravljeni zakon.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolega Jurčević.
Pa državni tajnik, ravnatelji sa suradnicom su tu, slušaju sva naša izlaganja i odgovorni su za vođenje financija. Sigurna sam da će do drugog čitanja vjerojatno doći do nekih promjena. Zato i jesu tu, zato i jesu predložili zakone u dva čitanja.
Uglavnom znamo da svi oni koji i sjede tu i predlažu dva čitanja nešto promijene, ali su načelno odgovorni za sve financije. Imaju najbolji uvid u to pa im to dajem za pravo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Ja ću još jednom iskoristiti priliku da naglasim ono što su na kraju krajeva i neke od kolega i kolegica već kroz svoju raspravu naglasili, a to je ona brojka koju u ovom obrazloženju zakona vezano uz, pa neću reći ukidanje, jer se ne ukidaju u potpunosti porez na mirovine, ali ukidanje poreza na mirovine za jednu veliku skupinu naših umirovljenika ne spominje.
Dakle, zaista je pozitivno da se ukida porez na mirovine za 541000 naših umirovljenika, no sama činjenica da u obrazloženju predlagatelj zakona nije uopće naveo koliki je to dio od ukupno svih umirovljenika, da se ta brojka na neki način pokušala pod navodnike sakriti, pa i činjenica da na moje direktno pitanje ministar nije direktno odgovorio nego je rekao jednostavno na ostale se ne odnosi.
Dakle, sama ta činjenica da je u stvari puno veći broj umirovljenika na koje se ova činjenica da se ukida porez na mirovine ne odnosi govori dosta o tome kakvo je stanje u našem mirovinskom sustavu. Dakle, mi imamo 541000 umirovljenika koji će zbog ove porezne reforme dobiti veću mirovinu, ali usporedo s time imamo 690 ako ne i više tisuća umirovljenika koje ove porezne škare uopće ne zahvataju.
Dakle, 690000 umirovljenika koji imaju manje od 600 eura svoju mirovinu. I tu su dobro skrenule pozornost kolege iz SDP-a, da bi se upravo ovaj porez na ekstra profit i ono što je fiskalni učinak tog poreza trebalo preliti na ove umirovljenike koji ovom poreznom izmjenom ne dobivaju ništa nego su i dalje najugroženija skupina naših građana.
Mislim da je to možda i najveća mana ovog paketa zakona što jednu veliku skupinu naših građana ostavlja tamo gdje jeste, ali nisu u dobrom položaju, nego su u položaju koji nije ja bih rekao za bilo koga prihvatljiv, a to je da ljudi žive sa manje od 600 eura godišnje. Konačno imamo tu brojku da je to gotovo 700 000 naših građana, a to onda daje jednu drugu sliku o tome u kakvom mirovinskom sustavu mi, kakav mirovinski sustav mi imamo.
Druga stvar na koju bih želio skrenuti pozornost jesu promjene koje se odnose na obrtnike, promjene koje se odnose na male iznajmljivače. Dakle, iz nekog razloga Vlada je procijenila da tu treba dodatno oporezovati te dvije skupine ljudi. Legitiman stav, no meni se ne sviđa obrazloženje. Zbog čega? Čini mi se da ta obrazloženja ne drže vodu. Jedno od obrazloženja zašto bi trebalo dodatno oporezovati porezne obveznike koji imaju preko 40 000 eura prihoda, odnosno 50 000 eura prihoda pa do 60, kategorija u koju spadaju još uvijek paušalni obrt jeste u stvari smanjenje razlike između oporezivanja nesamostalnog rada i paušalnog obrta. Pa ljudi moji to vam je velika razlika u stvari i u vrsti rada. Nesamostalni radnik ne mora voditi računa o puno toga o čemu obrtnik koji pod svojim OIB-om vodi tvrtku, pod svojoj imovinom garantira, svoju imovinu garantira za određene, za svoje poslovanje ne možemo staviti u isti koš kao i onoga koji živi od nesamostalnog rada, jer odgovornost za njegov nesamostalni rad nosi netko koji je njemu poslodavac, a obrtnik je poslodavac sam sebi. I mislim da tu porezni propisi moraju prepoznati tu ulogu obrtnika u našem društvu i onda su to ljudi koji ne čekaju i ne traže od nekoga da im osigura njihovu egzistenciju, nego to čine sami i to su u stvari su u neku ruku, ne u neku ruku, nego jesu poduzetnici koji su sami riješili svoj egzistencijalni dio, odnosno svoje prihode da mogu prehraniti svoju obitelj.
Drugo što mi se ne sviđa kod obrazloženja zašto povećavamo paušalni porez obrtnicima jeste suzbijanje nesamostalnog ili prikrivenog nesamostalnog rada, jer postoje poduzetnici koji su se prijavili, odnosno postoje poslodavci koji svojim radnicima kažu ti otvori obrt pa ću ti ja ovaj plaćati preko tog obrta, a to je za mene kao poslodavca puno isplativije.
I ja sam siguran da takvih slučajeva ima, ali ih nema toliko mnogo da bi oni mogli biti opravdanje za ovakve porezne izmjene pogotovo zato što Porezna uprava dan danas i već ima alate na kojima može utvrditi samu prirodu tog posla, samu prirodu tog poslovnog odnosa između određenog obrtnika i njegovih kupaca, a imamo puno obrtnika koji imaju puno više kupaca, koji prelaze taj limit od 40000 kuna kojim ćemo dodatno opteretiti kako je i kolegica prije mene rekla sa porezom većim od sto ili dvjesto posto nego što ga imaju sada. Dakle, što god povećavate za sto posto ili za dvjesto posto to jednokratno ne može biti dobro i ne može imati opravdanje. To znači da nismo linearno i pravovremeno vodili računa da se opterećenje prema našim obrtnicima događa u nekom vremenskom, nekom normalnom vremenskom slijedu i vremenskom periodu.
Nadalje, nakon obrtnika ponovo smo odlučili, ja ću to sad pod navodnike reći zajahati i male iznajmljivače prije svega sa tvrdnjom da nerealno malo, oporezivanje malih iznajmljivača kad govorim o onima koji su paušalci u stvari čini nedostupnost nekretnina za dugoročno iznajmljivanje.
Ja osobno mislim da to nije pretjerano međusobno vezano, ali da ćemo upravo one male iznajmljivače koji ne ostvaruju nekakve ekstra profite od tog iznajmljivanja možda otjerati od tog posla, a oni su ti na kojima je Hrvatska u stvari izgradila svoj turistički brend. I kod njih imamo isto jedno obrazloženje koje ponovo čini mi se ne drži vodu, a to je da se smanji razlika između kratkoročnog i dugoročnog najma.
To je sasvim, to su jednostavno dvije nepovezane stvari. Dakle, vi kao kratkoročni iznajmljivač, iznajmljivač koji iznajmljuje turistima vi vodite određeni posao. Vi morate, vi vodite računa o nekretnini, vi vodite računa o gostu, vi vodite računa o tome da očistite tu nekretninu, da ta nekretnina bude ispravna za sljedeće goste i to na, neću reći na dnevnoj razini ali na, svakih nekoliko dana. Dakle, to je posao to nema veze sa dugoročnim iznajmljivanjem. Kada vi iznajmite nekretninu i godinu dana se u toj nekretnini ne pojavljujete osim ukoliko se dogodi nekakva havarija, a što bi bila eventualno vaša obveza da to odradite. Dakle, to su dvije neusporedive kategorije. Ja ne kažem da mora bit razlika u oporezivanju tih dviju kategorija ne znam koliko velika, ali to nije razlog zbog čega se malim iznajmljivačima treba dizati porez.
Ono što bi bilo dobro trebalo bi zaista i to sam pitao i kolegicu Glasovac, a i prije sam rekao u svojoj raspravi bilo bi dobro zaista ne sve male iznajmljivače trpati u istu vreću. Odvojiti domaćine iako su oni sada formalno zakonski odvojeni na način da je po geografskoj pripadnosti, odnosno tko pripada županiji, ali ne po pripadnosti geografskoj, nego po načinu obavljanja djelatnosti odvojit zaista domaćine oni koji daju neku dodanu vrijednost gostu od kategorija ostalih vrsta iznajmljivača pa bili to mali iznajmljivači, bili to srednji iznajmljivači ili eventualno profesionalni iznajmljivači.
I s obzirom na obim i vrstu obavljanja posla, s obzirom na to prilagodit i način oporezivanja da li će biti paušalno ili će biti u sklopu ovaj poreza na dodanu, dodanu vrijednost ili dohodak. I jednostavno razlučiti koji su oni koje Republika Hrvatska kao nositelje hrvatskog turizma želi poticati, a koji su oni koji obavljaju posao od kojeg dobivaju određeni prihod ali ih možemo eventualno i paušalno ili nepaušalno oporezovati više. Na taj način bimo stvorili jedan pravedniji sustav, a ovako sve u đuture, obično klepimo po glavi onoga tko to najmanje zaslužuje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
Imamo tri replike.
Prvi na redu je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolega Paus nije konkretno pitanje ili klasična replika, ali evo reći ću danas je dok je ministar Ćorić bio prisutan jedan nezavisno zavisni zastupnik njega spomenuo u nekakvom kontekstu Robin Huda ili Robin Hudovskog ponašanja, pa ja mogu reći da je čak i bio u pravu, a molit ću i vaše mišljenje o tome.
Dakle, ministar Ćorić je prije četiri, pet, šest godina Robin Hudovski uzeo otpad neopasni i opasni od Nijemaca, Talijana, Austrijanaca i besplatno ga dao građanima Gospića i Ličke županije, usrećio ih je. Istina bog, sad vidimo na kraju da će netko mi svi skupa očito platiti skupo taj poklon, pa da li nešta tog Robin Hudovskog ima i u ovom zakonu o kojem ste vi sad komentirali? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa kolega Vukušiću, Vukšiću.
Antipod Robin Huda. To bi mogli reći možda za ministra Ćorića, a antipod bi bio onajkoji uzima siromašnima da bi dobili bogati. To je ono što ste vi opisali kroz ovu situaciju vezano za gospodarenje otpadom, jer samo što je vremenski slijed obrnut. Dakle, najprije je omogućeno bogatima da uzmu da bi to kasnije vratili siromašni. Slično će se dogoditi i kod ovih malih iznajmljivača. Mislim da će se omogućiti onima koji od toga ipak imaju ozbiljnije prihode i dalje zaista njima ne predstavlja taj paušalni porez neku veliku stavku, a dovest će u škripac možda one male iznajmljivače, one iznajmljivače koji iznajmljuju mjesec, mjesec ili dva i od toga imaju relativno prihode čisto da popune i dopune svoju mirovinu ili slabija primanja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević kojemu će bit treća opomena ukoliko je dobije, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. nemam drugog mehanizma, ali kako se ovdje otvorilo pitanje, dakle Robin Huda kao simbola jedne vrste, dakle otima bogatima, a daje siromašnima, a čuli smo drugi primjer pa evo korisno je koristiti i drugi primjer u simboličkome smislu to je Super Hick, dakle iz stripa Alan Ford, pa molim kolege kad govore bit će puno razumljivije građanima jel' da spomenu Super Hickovu politiku …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… gdje se otima siromašnima da bi se davalo bogatima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem sukladno najavi treću opomenu sa kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Prelazimo na sljedeću repliku, a ona pripada kolegici Anki Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega Paus, dakle referiram se na male iznajmljivače. Mali iznajmljivači su tema u ovom Saboru već neko vrijeme. I kako je išla priča sa malim iznajmljivačima. Kad je državi trebalo, onda ću upotrijebiti jednu možda malo ružniju riječ namicilo ih je, da svatko tko može i zadnju garažu pretvori u nekakav prostor za iznajmljivanje, da se bavi sa iznajmljivanjem i da povećamo broj kreveta jer na taj način nam treba za konkurentnost i sve ostalo. I ljudi su u to sve zajedno otišli, otišli su, ušli su to. Određene novce su morali potrošiti da to sve zajedno privedu namjeni, krenuli su se s tim baviti i sad je država odjedanput rješenje za sve zlo u ovoj zemlji ili za kompletno problem s porezima će biti mali iznajmljivači, jer ako opteretimo male iznajmljivače riješit ćemo sve. Naravno da je u pitanju sarkazam, ali ja to ne mogu razumjeti. S jedne strane ih dovedeš u situaciju dajte, dajte, dajte a onda kad …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… se velika količina pojavi onda hajmo porezne škare.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Uvijek je puno lakše prodavati svoju ideologiju ako nađete krivca na kojeg ćete svalit, na kojeg ćete svalit problem. Dakle, ja mislim da zaista mali iznajmljivači nisu krivi za ništa od ovoga što im se stavlja na teret, da treba zaista razmisliti o poreznom opterećenju tih malih iznajmljivača na jedan puno opsežniji i puno obuhvatniji način. I da ovime što ćemo dignuti poreze malim iznajmljivačima nećemo riješiti apsolutno ništa, osim malo zakrpati rupu koja nastaje oslobađanjem umirovljenika od mirovine. Ja mislim da se tu radi o čistoj matematici. Ako ovdje oslobodimo 180 milijona eura koliko je fiskalna procjena da će biti oslobađanje poreza na mirovine, da vidimo gdje ćemo ih namaknuti pa će bit to mali iznajmljivači, pa će bit obrtnici, pa će bit porez na ekstra profit i stavit ćemo …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… državnu blagajnu u balans.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Kad smo kod državnog balansa Hrvatska se u prva tri mjeseca ove godine zadužila više nego u kompletnoj 2025. i još uvijek nemamo novca za inkluzivni dodatak.
Vi ste kolega u svom govoru istaknuli da 750000 umirovljenika sa mirovinom manjom od 600 eura nisu ni na koji način obuhvaćeni ovim paketom poreznih izmjena i ne dobivaju ništa. Opalili smo po džepu male iznajmljivače. Drugim riječima mali i siromašni i oni srednjeg statusa su u problemu. A što su s druge strane dobili? Dakle dobili su vreću bez dna, dobili su državu koja sada mora sanirati korupciju uzrokovanu odnosno koja je povezana sa ilegalnim otpadom, a da konačnu računicu kako će to sve skupa izgledati, koliko će trajati i koliko ćemo platiti Pripuzu ovog trena ne možemo ni izračunati. Ima li to smisla?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Ja mislim da sam još na proračunu 2025. ili na rebalansu proračuna odnosno pred, pred lokalne izbore upozoravao upravo na to, da nam se struktura rashoda u RH značajno promijenila prije svega zbog jednog, od jedne relativno fiskalne discipline išli smo u to da kupujemo i na neki način naklonost birača kroz povećanje plaća u državnom sektoru, kroz razna druga davanja, pa i inkluzivni dodatak. Sve to treba, sve to treba ali mi smo upravo razvijali ono što će to kasnije u nekom kasnijem razdoblju moći pogurati, pa je tako naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je trebao osigurati konkurentnost gospodarstva, otpornost na nekakve šokove pokazat se da nismo ništa nego u stvari dizali BDP …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… kroz gradnju nekretnina.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća u pojedinačnoj raspravi je kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege koji još imaju strpljenja biti u ovoj raspravi.
Dakle, pred nama je set izmjena i dopuna zakona vezano uz poreze. Kad gledamo set tih zakona i kad gledamo poreznu politiku porezna politika jedne zemlje ima užasno veliku vezu i vezano je uz razvoj gospodarstva, vezano je i uz socijalni status svih naših građana, vezano je i uz određene kupovne moći naših građana.
Kao što smo cijeli dan u raspravi navodili spominjemo obrtnike, spominjemo male iznajmljivače i naravno spominjemo umirovljenike i svi će se u političkom smislu, a pogotovo pred neke sljedeće nove izbore ići obraćati umirovljenicima, njima će obećavati veće mirovine, obećavat će različite dalje da će im biti bolje i sve ostalo. No međutim, kad imaju mogućnost to napraviti onda to ne naprave i ja ne mogu ne spomenuti da je pred godinu dana u javnoj, pred godinu dana bio prijedlog zakona da se ukine porez na mirovine, dakle da je bio prijedlog izmjene i dopune Zakona o dohotku. Tad je naravno Vlada to onako kako to Vlada već zna odbila da bi bila ta naknadna pamet i da je sad, da će sada se pokazuje da to tako treba biti iako smo i tada dokazivali da zašto je to potrebno. Dakle, umirovljenici u Hrvatskoj kad gledate prema određenim ljestvicama su na dnu EU ljestvice.
Prema izvješćima koji su bili za 2024. godinu i prema statistici Zavoda za statistiku prag rizika od siromaštva je za samce bio 617 eura, a sve mirovine koje su iznad 600 eura se oporezuju. U jednom trenutku je bilo od strane tadašnjeg ministra Primorca i od strane premijera Plenkovića naravno najavljeno je onako dosta glasno evo sad će biti povećanje mirovina. I onda je bilo povećanje mirovina za 66000 novih umirovljenika kojim je bila povećana mirovina, kojima je mirovina išla iznad 600 eura su ušli u porezne škare.
Ja moram priznati ni tad, ni sad nisam razumjela i ne mogu razumjeti po kojem kriteriju je mirovina dohodak, zašto se ona uopće oporezuje i kad, pogotovo kad uzmemo u obzir i standard hrvatskih umirovljenika. Zaista je veliki broj umirovljenika koji imaju tu mirovinu ispod 600 eura. I zato kad govorimo o postotku, dakle 61% dakle umirovljenika iznad 65 godina koji žive sami su u riziku siromaštva. I to su nekakvi zastrašujući podaci. Stoga bi ova zemlja, a uloga i Vlade bez obzira da li ona bila lijeva ili desna je zapravo da pomogne najosjetljivijim i najugroženijim skupinama i tu se vidi da su umirovljenici ti i da im se ne obraća samo pred izborno i prigodnjački, nego onda kad nešto može i napraviti.
Stoga moram priznati da sam, moram reći da naravno podržavam i zadovoljna sam da je evo naknadna pamet, trebalo je malo više od godinu dana ili godinu dana da se i novi ministar, a i premijer dođu u opciju i da se dovedemo u situaciju da ukidamo porez naravno osim za one koji imaju više od 5000 eura. Ali kad kažete mirovina od 5000 eura imam osjećaj kao da izazivate sve one, zamislite kako izgleda mirovina od 5000 eura nekom tko ima 300 ili 400 eura, šta taj misli uopće o svemu tome. Ali moja mama imala je jednu uzrečicu i to je uvijek govorila, to me je užasno nerviralo naravno iako je to bila u pravu rekla je jesam ti ja rekla. E sad, ja se često nađem i u situaciji da moram reći ovim kolegama iz HDZ-a jesam vam dala prijedlog pa ga niste htjeli prihvatiti, pa nakon godinu dana ste prihvatili. Neću spominjati ono jedno, one tragične opcije roditelj njegovatelj kad je od petka do ponedjeljka trebalo da se shvati da je ipak to jedan prijedlog koji je u redu.
Ne mogu se, dakle ne osvrnuti na još jednu činjenicu koja ne ide direktno vas kolege iz Ministarstva financija, ali budući da ovdje nema potpredsjednika Vlade ali ide vezano su još uz dvije stvari. Jedna stvar kad se odlučilo ići u opciju da umirovljenicima se omogući da nakon mirovine rade, ali na način da dobiju samo pola mirovine, a da za ovo ostalo je opcija to je bio projekt koji se odmah pokazao da nije dobro. Mi trebamo dodatnu radnu snagu, trebaju je i dalje oni koji nakon mirovine se osjećaju i potrebni su da mogu dalje raditi, ali im ostavite njihovu mirovinu a onda, a ono što će zaraditi će po nekakvim drugim ključevima, to će platiti i biti u, odnosno davanja, porezne škare i sve ostalo što treba biti.
I još je jedna tema koja je izuzetno važna. Mi smo se odlučili za drugi i za treći stup. Danas ljudi koji idu u mirovinu mogu kombinirati, dakle kombiniraju prvi stup sa drugim stupom i na različite načine ali uskoro nemaju više kombinacije. Dakle, uskoro će biti po jednom drugom metodu. Mi smo i drugi i treći stupa ostavili, zastarjeli. Oni, nismo ništa vezano uz to da se on treba promijeniti mijenjali i zato ono što bi trebala biti poruka ovoj Vladi bi trebala biti poruka da vezano uz drugi i treći stup bi zasigurno trebalo doći do određenih promjena, određenih promjena vezano uz mirovinske fondove i sve ono što još treba biti.
I još jedanput napominjem, dakle danas ljudi koji idu u mirovinu iz drugog stupa mogu povući 20% iznosa drugog stupa. Ja ne razumijem zašto se netko kad ide u mirovinu nema opciju kaže ja ću povući cijeli svoj drugi stup jer je to nešto što je ulagano iz moje plaće i odvajanja za vrijeme kad sam radio. Povući ću sve, ali ne država jako vodi računa da se ti umirovljenici ne razbahate jer su i velika opasnost je da će se oni razbahatiti, da će bjesomučno kupovat po trgovinama, da će bjesomučno kupovat one lude aute ili ne znam što sve ne da bi te umirovljenike nekako dovelo u red jer oni su stvarno onako razbahate država kaže ne, ne, ne. Ne možeš iz drugog stupa povući sve nego možeš samo 20%. Ali bez obzira na ove izmjene zakona kad ćeš povlačiti tih 20% platit ćeš porez. Dakle, o tome je trebalo voditi računa, još uvijek se o tome može voditi računa jer koja je to poruka i što s tim činite. Ja tu radim usporedbu ideš u banku, u banci imaš štednju, štedio si, dižeš novce van. Banka kaže a žao mi je! Sad ćeš lijepo tu platiti i porez jer si štedio, bolje da nisi štedio, bolje da si to trošio nekako drugačije.
I ne mogu se ne referirati na temu koja je vezana uz zapravo uz investicije i uz nekretnine. Ono što sam pitala kolegu Pausa, odjedanputa to je bila rasprava kad smo imali o malim iznajmljivačima. Kad nam je trebalo za povećati broj kreveta, kad nam je trebalo za određene usluge u turizmu onda smo bili vrlo, vrlo blagonakloni prema svoj vrsti malih iznajmljivača.
Jednako tako smo imali u Zakonu o ugostiteljstvu onu jednu odredbu da samo ako je riječ o nelegalnoj gradnji bilo je dovoljno da si predao zahtjev za legalizaciju to ti je već bio uvjet da si mogao dobiti kategorizaciju. Mi smo mrtvi hladni kategorizirali i ono što se nije moglo kategorizirati i sve ostalo. Odjedanput nam ti mali iznajmljivači postaju krivi za sve. Oni su krivi zbog toga što imamo preko preveliku izgradnju, oni su krivi što su stanovi, cijene stanova otišle u nebo, oni su krivi što i danas u ovom trenutku kad mi ovdje imamo raspravu ja mogu, ali to govorim stvarno ono kao dr. Rukavina iz rukava sigurno se gradi duž obale barem jedno 5000 različitih ponovo koji se grade u stambenoj zoni. Deklarirani su kao stanovi, a nikad neće biti namijenjeni za stanovanje, nego će biti namijenjeno za nešto što mi zovemo povremeno stanovanje, odnosno za najam.
I ono s čim bi se Ministarstvo financija zaista trebalo pozabaviti je ona velika siva zona. To su stranci koji kod nas kupuju nekretnine. Ja to nisam imala prilike vidjeti, ali brdo njih dojavljuju da kupuju za gotovinu. Dakle, dođu sa gotovinom, kupuju nekretninu. Te nekretnine jednako tako van svih sustava iznajmljuju, jer oni nisu nikakvi iznajmljivači i bojim se da i ovo što se danas gradi i gradi se za jednu takvu sivu zonu koja nam zasigurno nije potrebna.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak-Taritaš.
Imamo tri replike.
Prvi na redu je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Prvo kolegice ovo je dokaz da se isplati ipak predlagati i zakonska rješenja od strane oporbe, jer će ako su dobra bit prihvaćena doduše pod agidom HDZ-a, ali bitno je da se dobar propis, da se dobar propis donese pa makar ga i čekali malo duže.
Ali ono što je meni zanimljivo u ovome što ste vi govorili jeste da se ipak vaš prelazak o ovoj jednoj bitnoj stvari u odnosu na ovaj ovdje prijedlog vaš prijedlog je bio da se zaista ukinu, ukine porez na mirovine. Ovdje je postavljen samo veći, viši prag u koji upada jako puno ljudi gotovo svi oni koji su spadali pod porezne mirovine, ali omogućava da se dogodi ako sam dobro razumio upravo ovo što ste vi rekla, da ako čovjek iz drugog stupa povlači svojih 20% odjednom da će na tih 20% morati platiti porez jer će to biti preko 5000 u toj jednoj godini.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Da li sam dobro razumio?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Dakle, ja sam ministra Ćorića namjerno pitala što je sa tih 20% jer mi je to izgleda isto u najmanju ruku kao u Alanu Fordu znate, apsolutno apsurd. Odgovor je ja sam pitala da li će oni koji idu u mirovinu i uzimaju iz drugog stupa plaćati, platiti porez, odnosno da li će biti oslobođeni plaćanja poreza on je jasno odgovorio da neće.
I umjesto da zapravo ono što mi, što smo spremni i što trebamo biti zreli to je za reformu drugog i trećeg stupa, jer mi u taj drugi i treći stup i u reformu tog drugog i trećeg stupa uopće nismo ni ulazili. Za to bi trebalo osim ovog zakona koji je izmjena i dopuna Zakona o dohotku još ići mijenjati i neke druge zakone. Jedan od njih je i o mirovinskim osiguravajućim društvima i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, to nije iz resora ovog ministarstva. Ali kad uđete u poreznu, poreznu priču …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… onda je resor puno širi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice kratka jedna. Dakle, spominje se ovdje oporezivanje do 5000 i iznad 5000. Pa jel' znate vi možda koliko ima tih nesretnika koji imaju iznad 5000? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Dakle, ja ne znam koliko ima onih koji imaju mirovinu iznad 5000 eura, to bi ministarstvo moglo, bilo bi zgodno evo budući da se naše rasprave i replike i sve ostalo snimaju, da za drugo čitanje u obrazloženju zakona doznamo, odnosno da kažemo koliko to kako znamo koliko umirovljenika imamo ovolko, kolko onog, kolko to mi u Hrvatskoj imamo umirovljenika koji imaju mirovinu preko 5000 eura. Netko tko nas danas sluša a ima mirovinu 300 eura, pa mora mislim mora bit ljut i mora reći ljudi moji pa šta vi radite, pa o čemu vi govorite. Pa koje su to mirovine od 5000 eura? Pa to uopće način koji definirate je kriv. Ono što za što sam se ja zalagala i onda i zalagat ću se i sad, dakle da nemamo poreza, dakle da nam mirovine nisu u poreznim škarama. Jednako tako kad je riječ i o ovom šta se iz drugog dobiva da jednako tako nisu u poreznim škarama.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice pa čini mi se da ste vi prespavali zadnje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Upravo sve zadnje izmjene išle su ka tome da ojačamo one sa najnižim mirovinama i upravo zadnjih 10 godina najniže mirovine su rasle stopom od 130 posto, prosjek 104 posto.
Kada govorite o tome o liberalizaciji rada u mirovini tu smo stvarno napravili sve iskorake. Dakle, od 1.1. ove godine moguće je primati sto posto mirovine, raditi 50%, moguće je primati 50% mirovine, raditi 100%. Dakle, moguće su kombinacije svakakve. Moguće je isto tako i zadržati obrt i to smo omogućili, a primati mirovinu sto posto i raditi sto posto to nije mirovina, to je rad jer želimo da ljudi što dulje ostanu u svijetu rada, tako da sve ovo što vi govorite je implementirano u zakon i Vlada o tome vodi računa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Pavić.
Bojim se da se mi, da govorimo različitim jezicima. Ono podatke koje sam ja imala i koje sam iznosila su podaci koji, sa kojim raspolažemo, sa kojim raspolažemo EUROSTAT i sve ostalo. Ja nisam izmislila ni u jednom trenutku podatak da je odnos prosječne mirovine i prosječne plaće bio 49% 2013. odnosno 2014. a da je danas negdje 44%. Ja sam ga pročitala kao što sam ga pročitala sam ga unijela u svoju raspravu.
Jednako tako ja nisam, dakle nisam isisala iz malog prsta ovo kad je riječ o drugom stupu i 20% kad uzimate da ćete plaćati, da je to i dalje porez to mi je ministar tu danas odgovorio da će tome biti tako. Dakle, podatke koje koristim su podaci koji su na raspolaganju koje koristim, koje čak ih ni ne tumačim …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… nego ih samo iznosim.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Pa kolegice nisam ni ja isisao iz prsta da dok ste vi sjedili u Vladi cijeli mandat mirovine su rasle 11 eura, 11 eura, da smo u zadnjih 10 godina smanjili za 300 000 broj ljudi koji su ugrozivi od siromaštva, da su se mirovine rasle za 130% …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… kad se oduzme inflacija preko 50% …/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Pavić izričem vam opomenu zbog repliciranja. I izvolite pojedinačnu raspravu.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče, poštovani ravnatelju Porezne uprave, pa evo danas govorimo o 4 paketa poreznih zakona koji su najavljeni u sklopu desetog paketa mjera protiv inflacije Vlade.
One su nastavak politike Vlade, ujedno došao je 11 paket prije nekoliko dana i ukupno do sada je Vlada uložila 9,25 milijardi eura u antiinflatorne mjere. Ovaj 10 paket bio je specifičan jer je on uključio i mjere za tzv. ohlađivanje ekonomije i usporavanje inflacije. Sam ministar odnosno potpredsjednik Ćorić je jasno rekao kako 90% trenutačne inflacije, rast cijena energenata. I koja je uvezena inflacija? Vidimo da cijena barela nafte je otprilike 100 eura, 100 dolara po barelu, da cijene isto tako divljaju radi rata ovaj na Bliskom istoku, a sama inflacija u Hrvatskoj kada pogledamo, dakle u travnju 5,8%. Svi imaju 5,9% pa pad na 4 i pol posto, lipanj 3,9% u lipnju i 3,9% u srpnju u blagom porastu 4,1% je bilo u kolovozu sa isto tako rekordnom turističkom sezonom što znači da sama najava desetog paketa mjera unutar kojeg su ii ova 4 zakona bila je bila dovoljna da isto tako ohladimo ekonomiju, ali uz istodobno značajan i ekonomski rast. Vidjeli smo i procjene HNB-a za treći kvartal 2,8% BDP-a rasta i rekordnu turističku sezonu.
Ono što nam je jako bitno, a tu bih sad prešao na naše umirovljenike je rast cijene hrane i pića koji smo vidjeli da je u srpnju bio smanjenje od 0,2%. Prema tome, ove mjere su jasno ciljane, jasno i precizno targetirane ali na ono što Vlada nema kontrole i što čini trenutačno 90% inflacije je rast cijena energenata i tu vidimo i sa zadnjim jedanaestim paketom mjera sa kojim je Vlada uskočila do proljeća iduće godine da imamo i značajno niže do 30 euro centi niže cijene goriva. Vidimo da je posebno problematičan dizel, da u Njemačkoj skoro prema 3 eura već cijena goriva ide po litri, da imamo ograničene cijene i subvencionirane cijene i plina i struje do iduće godine, da je zaštićeno sto proizvoda i sidrenjem cijena, a porez na dobit, odnosno prekomjerna profitna marža da je već dala svoj rezultat jer cijene hrane i pića ne samo da su usporile već da su, dakle u srpnju bile -0,2%.
Time samo najava ovog zakona, odnosno jednog od paketa već je poručila rezultat što dovoljno govori koliko Vlada radi i koliko su mjere ciljane. I kritika da mjere nisu ciljane apsolutno ne stoji. Drugo je porez na dohodak i porez na rasterećenje mirovina. Čuli smo danas ha to je samo 541 tisuća, a što je onih ostalo. Pa upravo od onih ostalo godinama posebice od covid krize i ove krize sa energentima Vlada najviše vodi računa upravo zato kada gledamo najniže mirovine rasle u zadnjih 10 godina 130%, ostale dakle prosječne mirovine rasla je 104%. Kad se i oduzme inflacija to je rast od otprilike 50% što znači da imamo realan rast i upravo zato je stopa onih koji su ugroženi od siromaštva pala za, odnosno za u apsolutnom broju za otprilike 300 tisuća ljudi. Tako da to porezne rasterećenje mirovina je dobro došlo, 541000 poreznih obveznika će imati korist od toga uz sve ove mjere koje su predviđene jedanaestim paketom vaučere za tzv. …/Govornik se ne razumije./… dakle za ugrožene kupce, …/Govornik se ne razumije./… cijena. Isto tako, bilo je već do sada 11 jednokratnih isplata našim umirovljenicima. I izmjenom zakona isto tako godišnji dodatak, tzv. trinaesta mirovina je uvedena kao pravo svima, koja je razmjerna upravo onim koji su socijalno najugroženiji.
Prema tome, teza da nismo štitili one najugroženije apsolutno ne stoji već se širi baza. Svjesni smo da mirovine i dalje nisu dovoljno adekvatne za dostojanstven život, da i 741 euro želimo da bude veći. Vlada je obećala u svom programu 800 eura prosječnu mirovinu do kraja mandata, ali isto tako smo i realni i gledamo ukupno opterećenje cijelog mirovinskog sustava i treba još jedanput reći da mirovinski sustav, odnosno visina mirovine refleksija broja godina koje ste proveli na tržištu rada i visine uplata koje ste imali u mirovinski sustav.
Prema tome, ova porezna izmjena itekako će razveseliti 541000 naših umirovljenika i svaki obuhvat koji će ići prema adekvatnosti mirovine, rastu mirovina je za pozdraviti. Ja čestitam Ministarstvu financija na tome. Treća komponenta su paušalni obrtnici. Vidjeli smo dosta i kritika u tom smjeru, ali 83,4% paušalnih obrtnika uopće neće biti obuhvaćeno ovom mjerom, samo one dvije najveće kategorije.
Isto tako pitanje paušalnog oporezivanja u turizmu razumijemo i svjesni smo onih koji su u najrazvijenijim regijama Hrvatske, ali i dalje kada ukupno gledamo prvu i drugu kategoriju oni čine samo ja mislim 26% ukupnog broja općina i gradova u Republici Hrvatskoj.
Peta kategorija je usklađivanje promjena za paušalne obrtnike i šesta PDV, odnosno usklađivanje sa europskim pravilima za digitalno doba. Ono što ću svakako, a to ću i u sljedećoj točci još jedanput spomenuti da čestitam Ministarstvu financija na iskoracima ne samo u poreznom sustavu već modernizaciji. Tu prvenstveno mislim i na emisije vrijednosnih papira, dakle preko 20 milijardi eura do sada hrvatski građani su uložili u različite vrijednosne papire i u tom segmentu jasno govori koliko građani imaju povjerenja u državu. I to je možda najveća poruka, detaljnije ćemo u drugoj točci to raspravljati. Ali da hrvatski građani drže osam i pol posto javnog duga Hrvatske što znači da vjeruju Vladi da radi dobru politiku.
Sve ove mjere idu in favorem, dakle idu u korist našim građanima. Uvijek može bolje, ali još jedanput sama najava poreza na prekomjernu profitnu maržu omogućuje da cijene hrane i pića stanu, odnosno čak da su u padu. Da isto tako ovaj rast mirovina je za pozdraviti. Svaka intervencija u adekvatnost mirovina, a 541000 će imati, da porezno isto tako obuhvaćanje paušalnih obrtnika, turističkog će obuhvatit manjinu onih koji su u tome sustavu i da je ovaj paket mjera zajedno sa svim ostalima 9,26 milijardi ulaganja koje Vlada većinom i europskih sredstava uložila, da ove vanjski pritisci rasta energenata za hrvatske građane budu što niži i da oni sa najnižim primanjima tu prvenstveno mislimo na naše umirovljenike što lakše prebrode ovu krizu, tako da ja vjerujem i nadam se da će i oporba bez obzira na ovu raspravu poduprijeti ove zakone i isto tako da će Ministarstvo financija dalje nastaviti analize što još možemo učiniti bolje za rast primanja naših građana i za kvalitetniju borbu sa inflacijom.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Pavić.
Imamo nekoliko replika. Prva na redu je ona kolege Stipana Šašlina, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavić pa vi ste doista kvalitetno i stručno i realno prikazali stanje rasta plaća, mirovina, realnog rasta i plaća i mirovina u posljednjih desetak godina vladavine Vlade HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ali smatram nešto još možda bitnije odnosno nešto što je bolji pokazatelj realnog rasta standarda u Republici Hrvatskoj, a to je prodaja broja, broj prodanih novih automobila u Republici Hrvatskoj. Primjerice u prvih šest mjeseci ove godine u Republici je Hrvatskoj prodano 3540 novih automobila što je preko 5 i pol posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To nam govori o rastu standarda, o rastu kvalitete života u Republici Hrvatskoj, pa bih vas molio da malo to još prokomentirate.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa kolega Šašlin.
Pa upravo vi ste jednu od perspektiva na realan rast standarda građana. Ono što je od kad smo u Europskoj uniji, dakle rast, standard građana je rastao sa 61% prosjeka EU na 78%. U tom segmentu hrvatski građani danas puno bolje žive nego što su živjeli prije 10 godina, prosječna plaća je uduplana 1.555 eura, kad se i makne inflacija rast 50% najniže mirovine 130%. To da hrvatski građani kupuju što više automobila je za pozdraviti, pozdraviti je da kupuju i električne automobile koji čuvaju naš okoliš, ali ono što vidimo apsolutno na terenu da realno imamo rast standarda građana. Naravno, ova inflacija pogađa one najsiromašnije i upravo zato smo imali 9,3 26 milijardi eura mjera za zaštitu od inflacije. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa. Zastupniče Pavić vi ste upravo veliki dio vašeg izlaganja iskoristili da kažete koliko je vlada zapravo svojim paketima mjerama pomogla sačuvati građane, ali isto tako i mikro, male, srednje poduzetnike, javni i neprofitni sektor, a sukob na Bliskom Istoku izazvao je zaista snažan rast i energenata i došlo je do eskalacije inflacije. Al evo vlada i danas imamo pred sobom ovaj paket izmjena zakona predlaže uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026.g.. Dio ovog zakona odnosi se na te prekomjerne trgovačke marže, vlada je u trenutku kad je samo predstavljala te mjere pokazao je ovaj zakon zapravo …/Upadica Penava: Vrijeme./… preventivnu ulogu, pa mi malo prokomentirajte. Došlo je do smanjenja …/Upadica Penava: Hvala vam./… i cijene.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovana kolegice. Pa upravo to ovaj paket mjera je najavljen u sklopu 10. paketa mjera na proljeće i sama njegova najava da će se oporezivat prekomjerna marža je dovela do toga da barem u segmentu onog koji nam je najbitniji hrane i pića cijene stagniraju odnosno lagano i padaju.
Ministar je danas izvijestio 90% inflacije rasta cijene je uvezeno, vlada tu i dalje štiti pogotovo na gorivima. Vidjeli smo da bez reakcija vlade cijena pogotovo dizela bi bila 30 euro centi veći, zahvatili smo isto tako i europske trošarine, dobili smo dopuštenje od Europske komisije da to možemo raditi i vlada i premijer Plenković i ministar Ćorić čine sve da ova kriza koja je uvezena što manje pogodi hrvatske građane, a da paralelno imamo realan rast gospodarstva koji vidimo po procjenama treći kvartal 2,8%.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Boška Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani kolega Pavić, kod poreza na prekomjernu profitnu maržu meni se važnom čini sama svrha ove mjere. Ovdje primjerni cilj nije napuniti proračun nego destimulirati situaciju u kojoj se inflatorne okolnosti koriste za dodatno povećavanje marži i cijena. Građanima je na kraju manje važno kako se ta mjera tehnički zove, a puno je važnije koliko plaćaju kao što ste i sami rekli hranu, režije i druge svakodnevne troškove. Što mislite kakav se konkretan učinak očekuje od ove mjere na politiku formiranja cijena kod velikih i srednjih poduzetnika i na koji će se način pratiti ostvaruje li ona svoj antiinflacijski cilj? Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice Ban, pa kad se donosio ovaj zakon odnosno kada se predlagao ovaj zakon na proljeće nekako je bila analiza da će obuhvatiti 1800 najvećih poduzetnika, ali sama najava ovog zakona dovelo je do toga da oni svi opreznije formiraju cijene i ovo što ste rekli apsolutno je nebitno koliko će se od toga uprihodit poreza. I onako kad smo zadnji put imali dano je upravo i transferiran taj novac za umirovljenike, ono što je više bitnije je da je takav porez na prekomjernu tržišnu maržu doveo do discipliniranja sudionika tržišnog natjecanja pogotovo u cijeni hrane i pića gdje vidimo da ono gdje su naši umirovljenici i oni koji su najnižim primanjem najviše pogođeni to su cijene hrane, ne samo da stagniraju već lagano i padaju ovo ljeto. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Posljednja replika kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega Pavić, govorili ste između ostalog o paušalnom oporezivanju obrtnika, ali spomenuli ste i sidrenje cijena. Što mislite o toj novoj obvezi i odluci koja stupa na snagu već 1. listopada upravo za ove male obrtnike i u okviru onog što se govorilo i piše da će biti solidno visoke kazne za sve one koji budu kršili ovu odluku?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Pa ja bi pozdravio ovaj tu praksu jel vidio sam i u inozemstvu da u nekoliko zemalja da to postoji i kad morate više cijena ispisati, a pogotovo onu zadnju gdje ste se cijenu tzv. sidrenja odnosno referentnu cijenu lakše pratiti i poskupljenja, tako da mislim da je to jedan dodatan iskorak vlade ja je pozdravljam. Nadam se bilo je pitanja administrativnog opterećenja, nadam se da će naši poduzetnici to prihvatiti i znam da u početku će biti određenog administrativno opterećenje u smislu ispisa cijena, ali ja bi to pozdravio ona ide u korist naših građana i da građani mogu realnije, brže i bolje vidjeti na svakoj cijeni gdje je bila sidrena, kolka je ona danas i da nemate onaj osjećaj da vas netko vara ili da vam netko diže neopravdano cijene, ako ima da onda …/Upadica Penava: Vrijeme./… tamo ne kupujete.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Prelazimo na završna izlaganja klubova, prvi na redu nam je Marin Mandarić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče zajedno sa suradnicima. Evo cijeli dan ispada da slušamo o izmjenama paketu izmjena financijskih zakona, konkretno Zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, PDV-a i o doprinosima. Čuli smo i u uvodu ministra i bilo je prilike i kroz odgovaranje na replike čuti pojašnjenje i komentare ministre te kroz cjelodnevne rasprave o čemu se tu zapravo radi, argumente i s jedne i s druge strane ove sabornice što će se zapravo dobiti nakon ovih predloženih izmjena zakona. Jest i ovo prvo čitanje do drugog čitanja ako se nešto bude još na bolje dorađivalo spremni ćemo bit prihvatiti to.
Ukratko samo, ljepo je čuti da se ukida porez na mirovine, čuli smo danas da to nažalost neće one sa najnižim mirovinama, ali oni nit ne plaćaju porez na dohodak na mirovinu jer jednostavno nisu ni bili u tim poreznim škarama, to bi obuhvatilo oko 540 tisuća ljudi koji su do sada bili obveznici plaćanja poreza na dohodak na isplate mirovina.
Podizanje donje granice plaćanja paušalnog onog poreza u turizmu ono što se plaća što iznajmljivači plaćaju po krevetu, ali samo za prve dvije skupine razvijenosti turističkih područja znači sa 100 na 150 eura u najvišoj skupini te sa 70 na 100 eura u onoj drugoj skupini.
Također paušalno oporezivanje obrtnika u ona dva najgornja porezna razreda između 40 i 50 tisuća eura te između 50 i 60 tisuća eura dodatno bi se što paušalnim porezom što doprinosima opteretilo paušalne obrtnike. U ta dva najviša razreda spada nešto preko 16% ukupnih obrtnika koji su paušalci. Bilo je danas ovdje dosta … da je to preveliko porezno opterećenje, previsok rast povećanje za 30 odnosno za 60% opterećenja, no kad se pogleda usporedba poreznog opterećenja nesamostalnog rada i poreznog opterećenja osoba koje su u sustavu paušalnih obrta u tim višim poreznim razredima uistinu taj nesrasmjer je visok i dalje i nakon ovih izmjena on će ostati značajan, a čuli smo i ministra uvodno il čini mi se u odgovaranju na jednu od replika gdje je rekao da je zapravo motiv zašto se ide u povećanje poreznih opterećenja ovog dijela paušalnih obrtnika gdje jednostavno neke ajd reći ćemo možda pod navodnicima izigravaju sustav i prelaze iz sustav nesamostalnog rada u sustav paušalnih obrtnika i na taj način višestruko im je manje porezno opterećenje. Zapravo i povećanje poreza paušalnog na turizmu i ovog paušalnih obrtnika za cilj ima pravedniju raspodjelu ukupnog poreznoga tereta. Evo prema prijedlogu i shvaćanja predlagatelja ministarstva i Vlade RH to su očito dvije skupine za koje se drži da poprilično u odnosu na ono koliko zarađuju da bi trebali plaćati nešto više poreza kako bi se pravednije raspodijelio ukupni porezni teret među svim poreznim obveznicima u RH.
Osim toga čuli smo o izmjenama, možda neko bi rekao nebitnim, malim izmjenama Zakona o PDV-u čisto usklađenje sa europskim pravilima o PDV-u koji se tiču PDV-a pri pružanju digitalnih usluga kupovanje, naručivanje preko interneta što postaje sve popularnije i učestalije pa evo i na ovaj i naša Porezna uprava uskladit će se u potpunosti sa eu pravilima što se tiče PDV-a. Evo do idućeg čitanja konačnog prijedloga zakona klub HDZ-a naravno da će podržati ove prijedloge. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Mandarić. Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Ma samo kratko vezano za neke naše prijedloge, ja se nadam da ćete ih razmotriti do drugog čitanja. Prvo da kao što je rekao ministar kada se donosio porez na izvanrednu dobit iz 2022.g. da su bili strogo namjenski prihodi i da su to bili prihodi koji su bili za povećanje mirovina, pogotovo onih dijela koji ne koji se ne dotiču ovim izmjenama odnosno onih mirovina koje su niske, to je naš apel, to je naša molba, to više puta smo raspravljali dobit ćete širu potporu ako to napravite. Ja se nadam da ćete nać uštede tih 150, 200 miliona za te umirovljenike koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama da dobiju tu jednokratnu naknadu i da ćete vlada tu pokazati evo i na neke naše prijedloge iz oporbe da ih možete prihvatiti i da onda bude u tome dijelu i oni umirovljenici koji danas nisu unutar ovih dijela poreznih škara da dobiju naknadu isto kao oni umirovljenici koji će biti oslobođeni naknada. To je prvi naš prijedlog i ja se nadam da ćete vi to i da će ministar Ćorić naći način do otprilike donošenja i proračuna, a i samog zakona da to ugradi u zakon.
Druga stvar, mislim da je to jako važno i to je moj prijedlog vama, probajte da se zapravo otkloni nekakva halabuka na tom tržištu vezano za dodatno oporezivanje ovu profitnu maržu. Izračunajte i stavite isto kao što jednom su stavljali vezano za PDV, kolko bi bila i ako se to dogodi znači nekakvo oporezivanje, kolko i ako se dogodi oporezivanje kolko je efektivna stopa poreza na dobit. To ćete razoružat sve one koji su protiv toga, to je snažan argument čito vam kažem primjer.
Ovako trenutna porezna stopa koju plaćaju ovi 18% ok, 18%, ukoliko bi došlo do ovoga oporezivanja, a to da ne bi se znači računali kao što ste vi stavili tri godine prosjek tri godine na taj prosjek tri godine profitne marže doda se 15% ok, ako je neko imao više od toga razlika ide na ukupne prihode i onda 50% od toga, s time da nema dvostrukog oporezivanja, s time to znači da one izuzima ako ste već platili na ovih 18% da nema na to poreza jel i onda to uračunajte kao efektivnu poreznu stopu, znači stvarnu poreznu stopu onda možda ta porezna stopa neće bit za te poduzetnike 18% možda će bit 19, možda će bit 18,8 razumijete, možda će bit u tom nekom … i onda je usporedite tu poreznu stopu sa poreznim stopama zemalja u zapadnim Europe, čisto da se vidi kolko je to porezno opterećenje u Njemačkoj koje je čini mi se preko 30% i u drugim zemljama.
Hrvatska ima najpovoljniju stopu poreza na dobit, ovo što mi se tražimo kao efektivnu znači vjerujte mi to i kad dođe to će bit vrlo malo povećanje i efektivno neće značiti ništa, a u javnosti ogromna buka oko pretjeranog oporezivanja. To vam je moj prijedlog.
Treći prijedlog vam je, molim vas razmotrite to je kod ovog obrazloženja, stavite sada vi to u Poreznoj upravi možete nama da bi bilo jednostavnije, stavite po djelatnosti. Vi imate porezne izmjene '23., '24. i '25. i uzmete po 10 najvećih građevina, trgovina, banke izračunajte njihove profitne marže, stavite nam ovdje u tablici da uopće da vidimo u kojem se omjerima oni kreću, vi to imate te podatke. Naravno da nemate za dvije i šestu, al onda će javnost i mi ovdje u raspravi vidjet ćemo da li je to ne znam ovi u građevini su imaju porezne profitne marže da imaju 14%, 20%, 18% vidjet ćemo i to je onda dobro za raspravu da vidimo tko su ti koji su kada raspravljamo ko su tu kada iz poreznih prijava da li stvarno ostvaruju ogromne porezne profitne marže.
I moram priznati najveće zadovoljstvo danas mi je slušati Marka Pavića kako brani porezne, zadnje put u ovoj raspravi sam rekao Marko molim te nemoj protiv svoje stranke, nemoj protiv svoje stranke uvest ćete porez na ekstra profit. Marko mi je tražio neću, al ja sam reko ja ću razgovarat sa Andrejom jesam rekao da ćemo razgovarat da će raspravljat i danas Marko brani profitnu maržu, a zadnji put je napadao na mene da su to neke ljevičarske, ljevičarski znači možemo biti čuti jedan drugoga, možemo znači nije ovo da vam ja sad nešto … možemo čuti jedan drugoga i to je dobro i to je dobar iskorak. Nemojte, ni je ovo …/Upadica Penava: Vrijeme./… sad nekakvo dociranje to je dobar iskorak i kad se bolje čujemo …/Upadica Penava: Dobro je, vrijeme je prošlo./… onda ćemo donositi bolje zakone. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Lalovac dobro i vrijeme je prošlo. Za povredu poslovnika se javio kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Čl. 238. nemam drugu, kolega čuli smo se dobre stvari uvažavamo, ali ono to je ministarstvo napravilo je taj prijedlog je naravno došao od njih uobličili su ga i ono što je prouzročilo efekt je da je smanjilo cijene hrane i pića odnosno da je zaustavilo rast. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. S ovim smo došli do kraja rasprave koju zaključujem i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti.

12

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 339
25.09.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 339-
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona,
1. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona. Glasujmo.
119 glasova, 79 za, 37 suzdržanih, 3 protiv, donesen je zaključak kao su ga predložila saborska radna tijela.
PDF