Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 12

PDF

10

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 327
18.09.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
I sada idemo na prvu točku, a htio bi vam samo prije toga još reći ako uspijemo završiti sa onim što je predviđeno da danas obavimo onda ćemo odmah nastaviti sa iznošenjem stajališta, možda ćemo završiti recimo do 12 sati pa da sad ne čekamo do jedan sat onda ćemo nastaviti, pa vas molim da kolege sve obavijestite u svim klubovima da eto ne bi neko bio uskraćen slučajno ako završimo. Dakle, krećemo sa:

- Konačnim prijedlogom Zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 327

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 207.a Poslovnika HS-a. na temelju tog članka dakle čl. 207.a Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, sukladno čl. 197. poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Poštovani g. potpredsjedniče HS-a, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Danas se pred vama nalazi Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, a kojim se promovira gospodarska suradnja i produbljuju postojeći odnosi između RH i SAD-a.
Osnovni cilj predmetne konvencije i protokola uz izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, sprječavanje izbjegavanja plaća poreza i porezne utaje. Drukčije rečeno konvencijom i protokolom se želi uspostaviti jasan i transparentan okvir za poslovanje hrvatskih i američkih poduzetnika kojima je u planiranju gospodarskih aktivnosti nužno potrebno sa sigurnošću znati koja država ima pravo oporezivati prihode od poslovanja te izbjeći rizike dvostrukog oporezivanja.
RH trenutno primjenjuje 72 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, polazna osnova za pregovore pri sklapanju tih ugovora su vlastiti modeli koje svaka država izrađuje prema vlastitoj poreznoj politici, a uobičajeno se temelje na modelu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu, organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak te UN-a. SAD imaju vlastiti model ugovora koji je temeljen na OECD model ugovora i vlastitim poreznim politikama.
U želji promoviranja gospodarske suradnje i produbljivanje odnosa sa SAD-om RH i SAD su 7. prosinca 2022. u Washingtonu potpisale Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje, a 28. travnja 2026. u Dubrovniku je potpisan i Protokol između dviju vlada kojima se mijenja i dopunjuje spomenuta konvencija.
Stupanjem na snagu konvencijom i protokolom će se vjerujemo potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između dviju zemalja, postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.
Konvencijom se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti, osobito bismo spomenuli kako su u uvodnom dijelu konvencije sadržane definicije pojmova koje se spominju u ostalim odredbama konvencije. Protokolom su obuhvaćene izmjene i dopune odredbi konvencije kojom se uređuje način oslobođenja o dvostrukog oporezivanja, odredba konvencije koje se odnose na ograničenje beneficija, te odredbe konvencije koje se odnose na nediskriminaciju. Konvencije i protokol će proizvoditi učinak u odnosu na dohotke ostvarene od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj stupe na snagu. Za provedbu predmetne konvencije i protokola nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Zahvaljujem svima na pažnji i radujemo se konstruktivnoj raspravi.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, imamo više replika, prva je kolege Barbira, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice, konvencija donosi niže stope poreza po odbitku na dividende, kamate i autorske naknade. Možete li reći koje sektore u Hrvatskoj Vlada vidi kao najveće korisnike ovog poreznog okvira i kako će se mjeriti stvarni učinak na investicije?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa veliki broj sektora, tu će posebno biti informatički sektor zainteresiran zato što on veli… zato što se velikim dijelom ovo oporezivanje odnosi na taj sektor, međutim i cijeli drugi niz poduzetnika dakle radi se, kao što ste i sami spomenuli, o iznimno važnim izvorima dohotka za veliki krug poduzetnika. Stope koje su predviđene ovim ugovorom su znatno niže nego što bi se primjenjivale inače dakle da nema ovog ugovora i da se radi o klasičnoj primjeni poreznih stopa, tako da da, vjerujemo da će zaista veliki broj i poduzetnika, kažem ne samo iz ovog sektora nego i drugih osjetiti učinak ovih povoljnijih poreznih mjera.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Prije svega ovo je hvale vrijedan napor RH da konačno finalizira ovaj strateški, po meni strateški sporazum. Imam pitanja nekoliko, al nemamo vremena, pa bi samo pitao jednu stvar. Znači ugovor donosi i veliku sigurnost i za mnoge naše građane, od hrvatskih državljana koji rade za američke firme na daljinu do naših umirovljenika i povratnika iz SAD-a. Kako će ovaj prijedlog zakona u praksi riješiti pitanje oporezivanje mirovina, dividendi i oporezivanja mirovina, dividendi za fizička, za fizička lica, te hoće li Porezna uprava pripremiti jasne smjernice kako bi se izbjegle administrativne prepreke pri prijenosu kapitala? Puno je pitanja, ali probajte bit što šturiji tak da…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…tak da se to shvati, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Dakle uvode se jasna pravila oporezivanja u području mirovina, tako da se definira, znači da pravo oporezivanja mirovina ima država izvora, kao i da se radi o mirovinama iz socijalnog osiguranja. U svim ostalim slučajevima, dakle kod mirovina koje ne potječu iz klasičnog sustava socijalnog osiguranja pravo oporezivanja je podijeljeno između dviju država, međutim uz jasna pravila, dakle sad prvi put imamo jasno kako se oporezuju mirovine. Što se tiče dividendi, dakle dobrovoljni mirovinski fondovi su izjednačeni sa obveznim mirovinskim fondovima i u tom dijelu i jednima i drugima se priznaje povoljnije pravo oporezivanje na dividende odnosno nulta stopa oporezivanja. Imate, rekli ste da imate više pitanje, vi uvijek možete uputiti pisano putem dakle Poreznoj upravi, uvijek se odgovori. Za sve građane, da, mi pripremamo i na našim stranicama, dakle ako vidimo da više pitanja dolazi uvijek dodatna objašnjenja se nalaze na našim stranicama, a svi građani nam se mogu obratiti i preko kanala „Pišite nam“ i preko svih klasičnih kanala komunikacije s poreznim tijelima i uvijek će dobiti …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…odgovore.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, čini mi se da smo mi već jednom u ovome visokome domu raspravljali kada se čini mi se '22.g. potpisala ta prva konvencija i nikad to nije bilo ratificirano u Američkom kongresu jel. Koje imamo garancije da će uopće ovo sad bit potvrđeno jel dok Američki kongres to ne potvrdi bojim se da ništa od ovakvog ugovora? Imamo li drugim riječima znači ikakve neke naznake kada ili u kojem vremenskom roku bi to trebalo proći i njihove procedure? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa, pa evo mi smo upravo dobili novu informaciju da je trenutno ugovor u Odboru za vanjske poslove, što je jedan evo veliki korak i veliki napredak. Dakle taj odbor ima pravo provesti jednu dodatnu eventualnu raspravu, ima pravo još konzultirati i druga tijela i nakon toga upućuje ugovor u kongres na glasanje dvotrećinskom većinom. Ovo je zaista veliki napredak i evo procjena je da bi sad zaista cijeli postupak do kraja godine mogao biti okončan i da bismo do kraja godine onda imali i glasanje u kongresu, evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, pa evo i na tragu ovoga što je kolega Lalovac rekao, dakle ovo je bio i na neki način slijedeći korak nakon potpisivanja protokola u Dubrovniku, dakle u travnju ove godine i mislim da je već tu iskazana dobra namjera i od strane SAD-a i pretpostavljam da onda ne treba sumnjat da će i nastaviti u tome smjeru.
No moje pitanje ide, ovo na neki način će pomoći u različitim smjerovima, s jedne strane našim stanovnicima koji žive u SAD-u i koji dakle zarađuju i imaju porez na dohodak vezano za zabranu duplog oporezivanja, ali isto tako i za borbu protiv utaje poreza, a treća strana možda i ključna je da će donijeti određenu poreznu sigurnost kako našim gospodarstvenicima i kompanijama koje rade sa SAD-om, tako i obratno, dakle onima koji rade u RH, pa ako možete možda dvije tri stvari još dodatno pojasniti po tom pitanju, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa da, evo vrlo ste lijepo to saželi i zaista glavna, glavna dobit ovog ugovora je uvođenje vrlo jasnih pravila kako u području oporezivanja, tako i pravila u području sprječavanja izbjegavanja poreza i zapravo sprječavanja porezne utaje, dakle imat će koristi i poduzetnici budući da se cijeli niz izvora dohodaka povoljnije oporezuje upravo, što je upravo važno, već smo spomenuli kako za osobito IT sektor, ali i za cijeli drugi niz sektora, dakle tu imamo zaista velike koristi od povoljnijeg oporezivanja za pojedine vrste dohotka u smislu poduzetničkom ali lijepo ste rekli i za građane. Dakle ovdje bih posebno istaknula da imamo, da je protokol koji se potpisuje nakon konvencije uveo u obvezu nediskriminacije dakle hrvatski državljani u SAD-u imat će pravo na broj socijalnog osiguranja. Temeljem toga će moći ishoditi i porezne olakšice i pravo na osnovni osobni odbitak, tako da da, zaista ključno je da dobivamo jasna pravila, jasan okvir ali iz toga onda slijede određene pogodnosti kako za poduzetnike tako i za građane. Tako da zaista ovo što smo uvodno rekli očekujemo intenziviranje …/Upadica Reiner: Hvala./… i gospodarske suradnje i poboljšanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice pa evo u samom obrazloženju se ističe da će stupanjem konvencije i protokola na snagu biti poboljšani uvjeti za međuosobnu razmjenu dobara i usluga ali i naravno povećanje gospodarske aktivnosti. Što očekujete da će ova konvencija konkretno značiti za hrvatske poduzetnike koji žele izaći na američko tržište ali i za privlačenje američkih ulaganja u Hrvatsku i možemo li očekivati da će veća porezna predvidljivost biti dodatni poticaj ulaganjima i otvaranju novih poslovnih prilika, a naravno osobito za hrvatske kompanije koje žele širiti svoje poslovanje na tržište SAD-a. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo. Pa da zapravo da nastavim se evo i na prethodni odgovor, jedna od ključnih prednosti za poduzetnike je predvidivost i sigurnost, dakle i hrvatski i američki poduzetnici sada imaju jasna pravila, a u današnjem svijetu jasna pravila, pogotovo u dijelu poreza su iznimno važna. Dakle danas poduzetnici dugoročno planiraju svoje gospodarske aktivnosti i jasna pravila i predvidivost su im i više nego potrebna. Znate i sami koliko se vrlo često inzistira baš u porezima na jasnim i predvidivim pravilima jer jednostavno o tome ovisi stabilnost poslovanja pogotovo u današnjem svijetu koje vidimo obiluje vrlo nepredvidivim i neizvjesnim okolnostima, događajima, geopolitičkim neizvjesnostima tako da u ovom dijelu imati jasan i predvidiv porezni okvir je iznimno važan i u tom smislu evo očekujemo baš intenziviranje suradnje zbog postojanja evo jednog jasnog i predvidivog okvira između dviju zemalja. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažena državna tajnice, kolegice i kolege. Jasno da je ova tema, tema od zaista velikog značaja za RH i iščitavajući njezine bitne odrednice, dakle rekao bih ovdje na neki način 3 generalna cilja koja su vezana na ovaj i protokol i konvenciju. To je jasno i prije svega uklanjanje dvostrukog oporezivanja, to je tema sprječavanja porezne utaje kao jedan bitan segment, a ja bi rekao možda stvaranje stabilnijeg i predvidljivijeg poreznog okvira za građane i za poduzetnike kako RH i samih SAD-a. Kada sam spomenuo ove dakle tri stvari što ovi uostalom misle da je koja od njih zapravo možda ima neku najveću ulogu u tome, u tim našim međusobnim odnosima, a u vremenu koje slijedi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa uistinu bih rekla sve tri, dakle ugovor je zaista važan zbog sva ova tri cilja koja ste spomenuli, međutim možda u današnje vrijeme mi se osobito važnim čini ovo dobivanje jasnih i predvidivih pravila za građane i poduzetnike obaju zemalja. Evo sad zaista svi unaprijed mogu znati i računati kakav će biti porezni tretman pojedinih izvora dohodaka, dakle od različitih izvora dohotka u dijelu dividendi, kamata, autorskih naknada do mirovina dakle i do nekih drugih pogodnosti. Ono što je jako važno jest da se ovim uspostavljaju jasna pravila i za poduzetnike ali i za građane. Dakle i jedna i druga kategorija sada može jasnije računati na neki povoljniji porezni tretman nego što je to bio do sada. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice, dvostruko oporezivanje je veliki problem u globaliziranom svijetu dakle od pojedinaca do najsloženijih stvari. Zanimljivo je kad se radi o SAD-u da oni kao svjetski imperij vrlo dobro, ajmo to tako reći kombiniraju svoje geopolitičke interese, gospodarske pa uključujući i ovo sa dvostrukim oporezivanjem. Puno primjera ima dakle da oni na prvi pogled žrtvuju nekakve gospodarske interese, uvođenje carina itd., itd. vezano za geopolitičke interese. Pa me zanima vaša procjena koliko će geopolitička činjenica utjecati na ovo finalizaciju u Americi dakle da napokon to stupi na snagu. Činjenica da smo mi vrlo istaknuti u koaliciji voljnih koja se izrazito geopolitički suprotstavlja SAD-u u globalnom smislu i na razini EU i na razini NATO-a. Dakle to je jedan ozbiljni problem obzirom dakle da su Amerikanci spremni žrtvovati puno veće gospodarske interese da bi ostvarili geopolitičke …/Upadica Reiner: Hvala./… ciljeve, a onda će to kompenzirati kasnije. Pa što je vaša procjena, ako možete reći.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa povoljne naznake između, dakle u bilateralnim odnosima između dviju zemalja daju osnovu zaključka da će se ovaj ugovor ubrzo finalizirati i da će ishod biti povoljan. Dakle kao što smo i prethodno čuli, trenutno su bilateralni odnosi iznimno dobri i zaista evo i ovaj napredak koji sam spomenula, koji smo upravo saznali ide u smjeru da bi ovaj ugovor bio finaliziran i nekako uvijek su zapravo čini mi se ti trgovinski odnosi između zemalja u konačnici bili iznimno važni. Uvijek je nekako gospodarstvo i život između dviju zemalja, zapravo ono što je temelj, temelj nekih odnosa, a sad naravno ove geopolitičke okolnosti, vidjet ćemo kako će se one dalje razvijati.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu Poslovnika dignuo je kolega Jurčević. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238. Naime, evo iz odnosa koji su puno važniji Amerikancima Kanade i SAD-a dakle vidimo da geopolitički zahtjevi imaju prednost pred gospodarskima jer ako se ostvare geopolitički

onda se lako …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to je replika, a ne povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
gubitci pa u tome smislu ono što sam pitao vrlo je ozbiljno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa kolega Jurčević.
Repliku međutim ima kolegica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Gospođa državna tajnice, ja mislim da je ovo konačno vrijeme ja to pratim već godinama ako ja bih rekla skoro preko 30 godina jer kako znate da sve druge zemlje EU imaju taj, taj sporazum sa SAD-om i konačno je vrijeme.
A ovo što se tiče geopolitičkih ja mislim da su to stvarno minorne ovaj brige u odnosu što to nama donosi. To nisu zapravo Amerika je uvijek htjela to nego jednostavno to nije na… prioritet njima bilo, a nama je zato što mi imamo, pogotovo ja sam predsjednica vanjsko… odnosno Odbora za Hrvate izvan RH a znam šta to znači za, pogotovo ja ću se fokusirati na umirovljenike koji žele doći u Hrvatsku živjeti i što to je zapravo značilo za dvostruko oporezivanje. Neki od njih koji su recimo, ja znam neke profesore koji su došli i nisu mogli, zaista, zaista to je bilo skoro nemoguće plaćati dva …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… duplo oporezivanje. Tako da je, svaka čast ja se nadam da će ovo provest i da će to ovaj kongres …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… potvrditi ove godine. Evo ja se toplo nadam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala vam lijepo na lijepim riječima, evo mi se stvarno nadamo i vjerujemo dakle svi nedavni razvoji događaja ukazuju na povoljan ishod tako da evo nadajmo se i podržavamo.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, pred nama je izuzetno važan ugovor o odnosno kojim se potvrđuje Zakon o Konvenciji između Vlade RH i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze, porez na dohodak te pripadajućeg protokola. Ovdje je već bilo govora da je ova konvencija bila potpisana '22. godine, a sada '26. je potpisan tzv. dodatak odnosno protokol.
Po meni ja se apsolutno slažem sa gospođom Bušić jedno izuzetno, izuzetno važan ugovor za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska koji ima izuzetno važnu i jaku dijasporu u SAD-u jel i zbog toga što smo mi uvijek bez obzira na ove odnose unutar Europe bili partneri sa SAD-om. Tu nikad nije bilo spora bez obzira na nekakve trgovinske danas koji se događa zbog nekih geopolitičkih odnosa i zbog podrške u oslobađajućem ratu i zbog svih drugih zapravo aktivnosti imat podršku SAD-a jedne male zemlje na ovakvom da ne kažem području gdje ste vrlo na riskantnom je je strateški važan za opstanak jedne zemlje kao što je Hrvatska ne samo gospodarski nego i politički jer vidimo da se nažalost karte prekrajaju ovaj vrlo brzo. I zbog toga je ova konvencija znači bilateralan ugovor, znači bilateralan ugovor koja je vrlo jednostavna na način da kad kažete ljudima ako želite surađivati, želite investirati otklonit ćemo vam barijere. To je ono što je najvažnije, maknit ćemo sve barijere i administrativne da možete ulagati, da možete putovati, da možete komunicirati, da možete prekogranično danas putem novih tehnologija da možete ulagati na burze, da možete investirati i da platite porez samo jedanput, ono što je najvažnije. Građanima je to ono plastično da kad mogu surađivati da me neće sad se bojati ja sam otišao u Ameriku hoće li me tražiti naši ili ovi iz Amerike kad se vrati tu hoće li me tražiti jedni ili drugi tko će, da se boje jednostavno u toj jednoj komunikaciji, da to puno ide sloboda i kretanja ali najvažnije u ovome dijelu sloboda kapitala jel da onda jer uvijek kada se taj kapital investira onda i ljudi dolaze za tim kapitalom itd. jel.
Tako da je izuzetno važno i po meni ne da samo podržavam kažu ne jednu ruku nego dvije ruke za ovakve ugovore i zbog toga je važno da se ovo i ratificira u američkom kongresu bez obzira na trenutne možda određene da ne kažem napetosti između EU i SAD-a jel da to nema veze s nama. I da ovo kao što je rekla gospođa Bušić ja sam isto baš išao na stranice IRS-a porezne uprave američke i vidio sam da zapravo imaju sa svim zemljama EU, sa svim čak sam tražio mislio sam neke Malta, Cipar, baš sve imaju, baš sve zemlje imaju. Vidim, vidio sam zapravo da sa Mađarima su napravili neku suspenziju, naravno sa Rusijom ali ovaj to to je jako važno da Hrvatska da uđe na tu listu IRS-a.
Ja moram se osobno i pohvaliti kad sam bio ministar financija da sam imao sastanak u američkoj poreznoj upravi sa predsjednikom IRS-a znači sa šefom porezne uprave i moram zahvaliti i stvarno ogromnoj podršci koju su oni tada ponudili i tehničku podršku. Ja se sjećam na tom sastanku ja mislim da je njih došlo 20-30, mi kao da smo delegacija, mi s druge strane kao da smo delegacija Kine jel koliko je njih s druge strane bilo odnosno pokazali su poštovanje RH i stvarno od vodećih ljudi, raspravljali smo upravo o ovome dijelu poreznih utaja, kako, kako potaknuti da dobije know how znanje jel to je onaj dio gdje sigurno Amerikanci imaju puno bolja znanja i tehnička. Međutim kada smo mi isto iz Porezne uprave kada je bilo, kada smo spominjali kako imao fiskalizaciju, račune, obrasce oni su bili i jako, jako iznenađeni kako je hrvatska razina na vrlo visokoj tehnološkoj razini kako smo opremljeni. Čak su rekli, čak u nekim dijelovima imate bolje ono čak od nas imate ovaj, iznenađeni su bili da se to na takvoj razini prati što smo drugim riječima pokazali da i Hrvatska može sudjelovati za stolom sa velikim igračima ali svakako njihov know how ono što je najvažnije i gdje mislim da su i Amerikanci davali know how hrvatskoj Poreznoj upravi da je to bilo, da je to bilo korisno.
Kao što ste rekli ovo je važno ne samo zbog ovog našeg bilateralnog sporazuma, ovo je važno zato što Hrvatska ulazi u OECD. Zna se da se bez odobrenja SAD-a teško da se može potvrditi ulazak unutar OECD-a i zbog toga bi ovo bio potvrđivanje ove konvencije u njihovom kongresu zapravo i bila potvrda SAD-a za ulazak Hrvatske u OECD. To je izuzetno važno da se to poklopi, da, da to ide do kraja ove godine zbog vrlo jasne zapravo politike da Hrvatska pripada euroatlantskim tim integracijama i da ima podršku u SAD-u pri naj, naj, da kažem sofisticiranijim udruženjima.
Ono što je ovdje važno rekli ste 72 ugovora, mislim da, da nama još slijede dva ugovora koja su važna, koja su važna ne samo zbog porezne uprave ovo što ste rekli nego zbog brojne dijaspore i zbog, zbog također ulaska u OECD, to je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Australijom i Novim Zelandom. Znači to je, to je apsolutno važan prioritet i mislim da je, da, da na tome treba također ubrzati koliko god može, kada već ulazimo već u OECD da ne bi bili članica OECD-a, a da imamo, razumijete, da, da, da onda s druge strane nemate bilateralni ugovor s tom zemljom u kojom ste u OECD-u i zbog toga je ovaj važan moment da to sve sada izguramo do, do maksimalno do ovaj da se to sve i potvrdi i u HS i u njihovim parlamentima kako bi, kako bi se otklonile te barijere.
Ono što je ovdje važno da su investicije američke, vidjeli smo nedavno i ne samo kad je ovo potpisano u Dubrovniku, vidjeli smo ne samo zbog suradnje Hrvatske zbog LNG-a, a koja je sad postala strateška roba nego se vidi i zbog ovih investicija, zbog ovih podatkovnih centara koji su ovdje najavili da bi se ulagali u Hrvatsku. Također dosta važno da se to zapravo kada ste na jednom valu pozitivnih i zakonodavnih, da se to zapravo odmah uz to ide i gospodarska suradnja. Mislim da je, da je upravo i zbog ovog dijela uvoza iz LNG-a nama zapravo puno snažnija sad počinje suradnja vanjskotrgovinska ovaj nemamo mi s njima sad suficit da se predsjednik ljuti ovaj imamo, imamo deficit. Ali dobro kad se radi o takvoj strateškoj robi ovaj kao što je plin i važna za gospodarstvo Hrvatske, važno je da ta opskrba i kada vidimo da preko noći može nestati jel, vidimo danas, govorimo o nafti hoće li je biti dovoljno, hoće li biti plina itd., važno je da su osigurani i da tu imate partnera kao što su SAD.
Također i ovo što je najvažnije običnim građanima, ovo što ste ovdje govorili, oni koji su umirovljenici i koji su živjeli i radili i plaćali zapravo u SAD-u i ako bi se željeli vratiti upravo ova definicija rezidentna je, rezidenta je najvažnija, kod ovakvih bilateralnih ugovora definicija rezidenta vam zapravo definira određeno plaćanje poreza, a uz ove kao što ste ovdje rekli koja je zemlja izvora, tako da onda ne bi se dogodilo oni koji su u SAD-u već plaćali jednom porez da se taj porez onda kasnije plati u Hrvatskoj, to je jako važno za ljude koji, da se kreću građani jel. Također ovo što ste rekli, pogotovo danas imate ovi nomadi, kako ih zovu, pa radi u jednoj zemlji, pa živi u drugoj zemlji itd., vrlo je važno da se na takve stvari vrlo jasno ovaj i definira, a također je važna i zbog ovih mirovinskih fondova. Ovdje ste rekli da se sad dobrovoljni i obvezni izjednačavaju, a oni ulažu svoj kapital na američko tržište kapitala jel i sada ula… znači kada mirovinski fondovi, hrvatski mirovinski fondovi ulažu npr. na američko tržište kapitala bitno je, vidite ovdje ste rekli da nema poreza jel, ovdje ste spominjali kod ovih, kod ovih neoporezivanja dividendi, tako, tako je bitno da i kada žele uvećati, nekakvi fond želi uvećati imovinu hrvatskih građana važno je također da nema nekakvog dvostrukog oporezivanja jel to dvostruko oporezivanje kasnije umanjuje i vrijednost fonda.
Također ovdje ste rekli i to je ono što je važno da se ove stope, pazite porezna stopa da nema ovoga ugovora ne samo na tantijeme, na kamate je 30% jel tako, 30%. Većina tih, ako ovo potvrdimo bit će 5 ili 15 ovisno o kojoj, kojoj vrsti poreza jel, pazite koja, koja je to, koja je to olakšica za one građane koji će zapravo samim ovim potaknuti, potaknuti i te definicije, te, te, te, te suradnje. A ovaj također samo malo, važno je se isto tako kao što smo rekli da, da, da se te porezne stope smanjuje i ono što je najvažnije da se na ovim vijećima i izbjegava zapravo plaćanje poreza. To je ono što je vrlo zanimljivo ne samo američkoj poreznoj upravi nego i hrvatskoj poreznoj upravi i da taj dio koji jesu na tržištu da, da postoji fer, fer tržišna utakmica. Tako da bez obzira na trenutne kao što je ovdje bilo govora o geopolitičkim odnosima koji se mijenjaju, koji, koji jednostavno, mi na njih ne možemo utjecati, mislim da je ovaj prut ispravan, da se vodi i pojačava suradnja sa SAD-om da ovo ratificiramo jako je važno do kraja godine zato što ulazimo u OECD i jako je to važno. Jer gledajte, da danas nismo u svim ovim integracijama, to se mora jasno reći, da danas nismo u svim ovim integracijama kao što je Europa, kao što je eurozona, kolko god neko kritizirao euro, da nismo u svim ovim integracijama jel pitanje je kako bi mi opstali općenito na današnjim uvjetima na tržištu, pitanje je. To ja moram priznati da je ovo najjači strateški za opstanak jedne male nacije, a znate zašto, a da niste tako, znate šta bi morali? Morali bi nazvat neke velike igrače i onda ovisit o njima, tek bi onda ovisili zapravo o tim nekim velikima koji bi ti, koji su na ovim područjima davali kredite, onda kad su vam davali kredite onda su vas ucjenjivali i politički za neke druge projekte. I zbog toga najveća vrijednost Hrvatske je zapravo u ovakvim vremenima kao je da jesmo članica Europe, da jesmo članica eurozone, eura, druge najvažnije valute svjetske jel, da možemo doći do nafte, da možemo doći do plina jel i da Vlada uz ove sve mjere da može ponuditi mjere jel. Da smo izvan svih ovih procesa ovaj vidimo kako je nažalost u tim zemljama koje nisu dio tih procesa kolko im je, kolko im je, kolko im je teže i zbog toga ovakav put apsolutno podržavamo ne samo iz SDP-a nego osobno jel to strateški sigurno donosi samo dobrobit RH, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena državna tajnice s suradnikom, poštovane kolegice i kolege dobar vam dan i dozvolite mi nekoliko rečenica u ime HDZ-a, a kada je riječ o ovoj točci dnevnoga reda.
Evo na početku zapravo nadovezat ću se na kolegu Lalovca kada je iznio neke svoje stavove i mišljenje vezano na poziciju Hrvatske danas u Europi kao jednu od bitnih pretpostavki našega razvoja i upravo ulaskom Hrvatske u EU stvorili su se preduvjeti nas jako male zemlje po broju stanovnika, da svojim znanjem, utjecajem utječemo prije svega na gospodarske i ine prilike u našoj zemlji ali rekao bih da utječemo i na europsku politiku, a onda jasno i šire. Vrlo jednostavno rečeno i rječnikom običnog čovjeka dakle kada negdje o tebi raspravljaju, onda je krucijalna razlika da li biti u dvorani gdje sjediš i možda kao manji i slabiji utjecajem u datom trenutku ili si negdje u čekaonici, u redu čekanja i pitaš druge što će oni o tebi reći i kakav će stav oni imati kada je riječ o tvojoj zemlji. Ta rečenica i taj stav je za mene iznimno bitan i zaista je za Hrvatsku sreće, sreća rekao bi da za Hrvatsku i zaista veliko postignuće da smo evo skoro već 10 i nešto više godina u EU, a onda kroz godine koje su bile prolazile pa do dana današnjega u asocijacijama EU ili šire idemo brzim ili bržim koracima naprijed pa do evo i do samoga Schengena prije ponešto vremena. Ona se je dijelom ne tiče direktno ove teme ali indirektno kroz oslobađanje carinskih i inih barijera kroz toga da nestaju granice kao takove u EU stvara se uvjeti za brži protok roba, za kvalitetniji i brži razvoj gospodarstva i širenje svega onoga što je pozitivno kada govorimo o razvoju jedne zemlje, kada govorimo o gospodarskom i inome razvoju. Ovo što sam sada rekao, rekao sam kao jedan od preduvjeta svake zemlje, neke više, neke manje koje ona stvori da bi nakon toga i u onim svim aktivnostima koje su vezane i na kakve europske ali i na svjetske institucije i zemlje države imali zapaženiju i jaču ulogu pa da na taj način dođemo i do teme koja je vezana za ovu današnju temu same konvencije, a između Vlade RH, vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze i dohotke i na samo potpisivanje samoga protokola. Jasno je da je to sam slijed i put koji je vezan i na protek određenog vremena te kada govorim o samoj konvenciji između RH i SAD-a ona je potpisana 7. prosinca 2022. u Washingtonu, dakle konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao bitan preduvjet svega onoga što nakon tog slijedi. Kao što je ovdje rečeno da je protokol o izmjenama i dopunama konvencije potpisan 28. travnja '26. u Dubrovniku prvenstveno radi izmjene načina oslobođenja od dvostrukog oporezivanja ali ono što je možda bitno da samim stupanjem na snagu i konvencijom i protokolom jasno treba reći da će se potaknuti novi intenzitet postojeće suradnje između RH i SAD-a te temeljem toga će se postići i brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta i dobiti i dohotka kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne i razmjene dobara i usluga te povećavanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.
Dakle kao što već znamo, a i vidljivo je iz dokumenata Vlada RH je 30. srpnja 2026. godine pokrenula postupak potvrđivanja konvencije i protokola u Hrvatskom saboru uz jasno prelazno rješenje zakona o toj temi. Ako obje države dovrše postupak potvrđivanja i međusobno se obavijeste do kraja 2026. godine, konvencije i protokol bi trebalo se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, a mogli smo čuti i od državne tajnice da je s američke strane postupak u tijeku i čvrsto vjerujemo da će ići u smjeru koje zadovoljava i obje države. Običnim rječnikom rečeno kada govorimo o ciljevima dakle ovih dokumenata onda su oni to prije svega uklanjanje dvostrukog oporezivanja. To je pod 2 sprječavanje same porezne utaje te pod 3 stvaranje stabilnijeg i predvidljivog poreznog okvira kako za građane, tako i za poduzetnike obiju zemalja kako RH tako i SAD-a. Jasno je da temeljem toga se očekuje olakšavanje kako ulaganje trgovine i kompletne gospodarske suradnje na svim nivoima između RH i SAD-a. Pa kada govorimo o samom habitusu teme dakle tada valja reći na što se ono temeljno odnosi, to je prije svega da se za same dividende predviđaju snižene stope poreza od 5 do 15%, ovisno o vlasničkom udjelu, a umjesto dosadašnjih 30% prema američkim propisima što i sami vidimo da je velika i ogromna razlika. Za ulaganje samih mirovinskih fondova predviđena je mogućnost i nula posto poreza na dividende, a sami dobrovoljni mirovinski fondovi izjednačuju se sa obveznim fondovima u pogledu svih tih pogodnosti. Ovdje su obuhvaćena i autorska prava iz autorske naknade predviđena je snižena stopa također od 5%, a za kamate 15 u odnosu na mogućih 30% prema dosadašnjim američkim propisima.
Mirovine iz sustava socijalnog osiguranja oporezuju se isključivo u državi izvora a kod ostalih mirovina država izvora ima primarno pravo oporezivanja uz stopu koja ne prelazi 10% bruto iznosa.
Ono što bih posebno naglasio i smatramo da je bitno da sama konvencija sadrži i mehanizme za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza i zlouporabe samih pogodnosti uključujući jasno i razmjenu poreznih informaciju obije država.
Uvodi se i postupak zajedničkog dogovaranja kojim i hrvatska i američka porezna tijela mogu izravno rješavati slučajeve nastale iz mogućeg dvostrukog oporezivanja. Hrvatska društva koja koriste poticaje prema Zakonu o poticanju ulaganja nisu automatski isključena iz tih pogodnosti same konvencije.
Kada govorimo o samom protokolu mijenjaju se tri ključna članka konvencije. Članak 22. ograničenje beneficije, 23. oslobođenje od dvostrukog oporezivanja i Članak 4. ne diskriminacija.
A kod samih kontroliranja inozemnih korporacija SAD će svojim poduzetnicima omogućit uračunavanje poreza plaćenog u Hrvatskoj čime se dodatno smanjuje mogućnost dvostrukog oporezivanja šta je inače jedna i od temeljnih pretpostavi i razloga o donošenju kako ove konvencije tako i samoga protokola.
Samo sam protokol i definira pojam aktivno obavljanje djelatnosti ili poslovanja radi primjene pravila o samoograničenju beneficija u zadanim okvirima.
Vrijedi i valja spomenuti da je za hrvatske državljane koji borave u SAD-u predviđena obveza posjedovanja američkog broja socijalnog osiguranja radi ostvarivanja određenih osobnih odbitaka i poreznih olakšica u samom SAD-u.
Dakle, na kraju valja zaključiti da će se potvrđivanjem konvencije i protokola uspostaviti cjeloviti porezni okvir između RH i SAD-a kojima treba smanjiti porezne prepreke za prekogranično poslovanje, ulaganje i kretanje fizičkih osoba i kao što sam rekao na početku iako Hrvatska po broju stanovnika nije velika zemlja rastući razvoj gospodarstva sa zaista eminentnim firmama ovime omogućuje daljnji i kvalitetniji nastup na američkom tržištu kako bismo u ukupnom gospodarskom razvoju naše zemlje i kroz taj protokol a i kroz tu konvenciju dali novu dimenziju, novi doprinos i novi razvoj. Klub HDZ-a će prihvatiti prijedlog ovog protokola i konvencije.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Idemo na pojedinačne rasprave i prvi će govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, ja ću biti vrlo kratak u ovom izlaganju i treba reći da je potvrđivanje Konvencije između Hrvatske i SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tu trebamo istaknuti jednu osnovnu stvar koju bi ja podijelio na 4 različite faze odnosno 4 faktora. Ovaj ugovor može biti koristan prvo za hrvatske građane onda za poduzetnike, ali može biti i koristan za mirovinske fondove. Pod poduzetnicima ustvari točan odgovor je dao i dala je državna tajnica koja je odgovorila na moju repliku da je to najviše riječ o informatičkim firmama koje ustvari rade tu suradnju odnosno naši ljudi rade je li za firme koje su registrirane u SAD-u.
Stoga dvostruko oporezivanje je definitivno ozbiljna prepreka ako netko radi, ulaže poslove ili prima dohodak povezan s dvije države mora znati gdje plaća porez, po kojoj se stopi plaća porez i s kojim postupkom se mogu ostvariti njegova ili njezina prava. Nesigurnost u tom području koči poslovanje i stvara nepotreban teret pred samim građanima. Zato je dobro imati stabilan porezni okvir definitivno sa SAD-om.
Konvencije uređuje oporezivanje i dividendi, kamata, autorskih naknada, mirovina, dobiti od poslovanja i drugih oblika dohodaka. Snižene stope poreza po odbitku mogu pomoći ulaganjima i poslovnoj suradnji.
Posebno je važno što se mirovinski fondovi prepoznaju kao rezidenti za potrebe ugovora jer to može utjecati i na prinose ali i na ulaganja sama. Ipak ovakve ugovore ne smijemo gledati samo kroz rasterećenje šta im je na neki način glavna, glavna svrha treba ih čitati i kroz zaštitu porezne pravednosti. Ugovor mora pomoći onima koji pošteno posluju ali ne smije otvoriti prostor za porezne konstrukcije kojima se izbjegava plaćanje poreza. Zato su odredbe ograniču… ograničene su po pitanju beneficija, sprječavanju zloupotrebe i razmjenu obavijesti i one su jednako važne kao i …/Govornik se ne razumije./… porezne stope.
Posebno treba voditi računa također o provedbi. Tamo koji građanin ne razumije često ostaje mrtvo slovo na papiru o tome pričamo je li mi kroz brojne druge, ne, ne govorimo sad o međunarodnim ugovorima nego brojne druge zakone koji nama dolaze ovdje pogotovo one koje su, koje su donesene odnosno postavljene od strane EU koje mi u biti provedemo bez da smo o njima ozbiljno raspravljali, a njihove učinke niti ne vidimo dok se sami ne dogode jel. To nije neko planiranje što se događa u hrvatskom zakonodavstvu nego neko samoodređivanje stvari jel.
Međutim da se vratimo na bit, ako hrvatski umirovljenik ili student ili radnik ili feelancer, poduzetnik ili član naše zajednice u SAD-u ne zna kako primijeniti samu konvenciju korist će imati samo oni koji mogu platiti skupe porezne savjetnike a to nije dobro ni za nas ni za naše ljude koji žive i djeluju odnosno rade u SAD-u. Zato Ministarstvo financija i Porezna uprava moraju pripremiti svima neke jasne upute a ne samo stručne komentare. Treba nam praktični vodič, jednostavni primjer i dostupna komunikacija.
Građani moraju znati šta je porezna rezistentnost, kako se izbjegava dvostruko oporezivanje, kada se primjenjuju sniženje stope i koje uvjete treba ispuniti u SAD-u. To se posebno odnosi na odredbu iz protokola o broju socijalnog osiguranja za ostvarivanje određenih poreznih olakšica u američkom sustavu. Ako postoji takav uvjet hrvatski državljani moraju za njega saznati na vrijeme. Drugo važno pitanje koje treba također postaviti ovdje je učinak na samo gospodarstvo. Porezni ugovor sam po sebi neće povećati investicije, on uklanja određenu vrstu možemo reći neke prepreke ali ne zamjenjuje aktivnu gospodarsku politiku. Hrvatska mora iskoristiti ovaj okvir za jačanje izvoza, tehnološke suradnje, ulaganja, znanstvene razmjene i bolje povezivanje naših tvrtki sa američkim tržištem. Treće pitanje je pitanje nadzora koje je također važno. Razmjena poreznih informacija mora biti učinkovita ali u prvom redu naravno mora biti zakonita. Porezna uprava mora imati kapacitet analizirati podatke, pokretati postupke i štititi osobne podatke poreznih obveznika. Sporazumi nisu dovoljni ako institucije nemaju snagu provedbe. Za kraj treba reći ovu konvenciju treba promatrati kao određenu vrstu alata. Dobar alat ako se koristi za predvidivost investicije, zaštitu građana i borbu protiv utaje poreza. Loš je alat ako ga razumiju samo veliki sustavi, a mali ostaju izgubljeni u samoj proceduri. Zato moj zaključak ide na kraju u tri različita smjera. Prvo ukloniti dvostruko oporezivanje za poštene porezne obveznike, drugo zatvoriti prostor za zloupotrebe i treće osigurati da informacije budu dostupne običnim građanima ali i malim poduzetnicima koji nemaju takvu mogućnost i alate koje koriste velike tvrtke. Tek tada će ovaj ugovor imati punu vrijednost za RH. Hrvatska je blizu ulaska u OECD, to je ajmo tako reći krov i nekako zaokruženje naše vanjske politike nakon što smo ušli u EU, ušli smo u Schengen, ušli smo u euro, u EUCD znači ulazak u 38 tih elitnih država definitivno je jedna stvar na kojoj treba raditi, evo Vlada je obećala da će se to dogoditi tokom ove godine. Nadamo se i da hoće i da će to Hrvatsku približiti nekim novim investicijama, a ponavljam ovaj ugovor na neki način ne može olakšavati pitanje gospodarstva međutim može napraviti jedan uredniji pravni okvir koji našem gospodarstvu svakako i treba. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Barbir, evo zanima me vrlo kratko da još malo kažete iz ovog svega što ste naveli, a dosta toga ste otvorili, koliko je Hrvatska spremna kada zaista budemo u prigodi kad se u Americi konačno finalizira ovaj ugovor, koliko je Hrvatska sada spremna ajmo po vašoj procjeni da na ovaj način na koji ste rekli ovaj iskoristi taj ugovor o ukidanju od dvostrukog oporezivanja i prekidanja svih ili pokušaja prekidanja svih financijskih malverzacija koje se događaju inače u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Pa mislim da je Hrvatska spremna, međutim ovaj porezni ugovor neće kao što sam rekao sam po sebi povećati investicije ali uklanja određenu vrstu prepreke ali i ne zamjenjuje aktivnu gospodarsku politiku po tom pitanju, međutim je li kao što je rekla i sama državna tajnica imamo zaista čitav niz pravnih subjekata u kojima naši ljudi djeluju sa SAD-om pogotovo po pitanju informatike i sličnih firmi i njima definitivno se uređuje, uređuje cijeli, cijeli taj set ajmo tako način poreznog djelovanja puno bolje i ukida se to dvostruko oporezivanje, na neki način olakšava se ta suradnja i tako, tako da smatram da je ovo korak jedan u dobrom smjeru i korak koji se treba napraviti međutim pitanje je s naše strane, s druge strane u Americi imamo vrlo nestabilnu političku situaciju koja se mijenja iz dana u dan, ne znamo je li Kanada ulazi u Europu ili ulazi u SAD, ne znamo je li Grenland dio Amerike, dio Danske itd. Imamo jednu vrlo nestabilnu političku situaciju tako da manji je problem u nama, koliko je problem s njima jel. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govorit poštovani zastupnik Darko Vuletić, izvolite.

Vuletić, Darko (HSS)
Poštovani potpredsjedniče, državna tajnice sa suradnikom. Evo ponovit ću ovo što sam na početku u replici rekao da pohvalim Vladu što se finalizira ovaj sporazum sa SAD-om, svjestan sam možda toga da ovo možda neće u javnosti odjeknuti jako puno ali će odjeknut tamo gdje u stvari i treba, a to je među hrvatskim gospodarstvenicima i koji će iskoristit ovu priliku da, ajmo da upotrijebim riječ, da pointiraju i u, i u tom dijelu. Smisao ove konvencije upravo je ukloniti prepreke hrvatskom, hrvatskom gospodarstvu, odrediti koja država ima pravo oporezivanja i stvoriti pravnu sigurnost, a to je ono po meni najvažnije jer ako ulazite u neki posao, ako nemate pravnu, pravnu sigurnost imate, imate veliki, veliki problem. Izuzetno je još jedanput ponavljam, važno za gospodarstvo, a hrvatsko, hrvatske firme koje razmišljaju o izlasku na američko tržište moraju unaprijed znati kakav ga porezni tretman očekuje. Jednako tako i kontra priča. Američki investitor koji razmišlja hoće li svoj kapital uložiti u Hrvatsku, mora znati da neće završiti u situaciji u kojoj se isti prihod višestruko oporezuje. Ovim se sporazumom zato smanjuju porezne prepreke za investicije. Spomenuo sam u replici dividende, još jedanput ću ih spomenut. Kod dividendi se predviđaju, to je gospodin Lalovac rekao niže stope poreza po odbitku, stopa od 5% kada su ispunjeni propisani uvjeti značajnijeg vlasničkog udjela odnosno 15% u ostalim slučajevima. Za određene mirovinske fondove predviđa se potpuno oslobođenje i to je, to je jako dobro. To su kolege maloprije i spomenule. Kod kamata je osnovno pravilo oslobođenje od poreza po odbitku uz određene posebne propisne iznimne, propisane iznimke, a kod autorskih naknada najviša stopa ograničava se na 5%. Ali ja bih volio da ovaj sporazum ne promatram samo kroz nekoliko poreznih stopa jer ovdje se radi o puno, ajmo tako reći i širem pitanju. Želimo li da hrvatske tvrtke budu dovoljno ambiciozne da izađu na jedno od najvećih tržišta na svijetu?
Ja mislim da želimo. Danas imamo hrvatske IT kompanije, prehrambenu industriju i čitav niz drugih poduzetnika koji imaju proizvod i znanje s kojima mogu konkurirati na američkom tržištu. Takvom poduzetniku država ne može garantirat poslovni uspjeh, pa u principu i ne treba, ali može mu ukloniti nepotrebne, nepotrebne prepreke, može mu se osigurati jasna pravila, a to se i ovim događa i upravo je to u konačnici posao države. S druge strane ovaj sporazum treba promatrati u kontekstu privlačenja investicija američkih u Hrvatsku. Mi često govorimo da Hrvatska treba više investicija, ali investitor ne dolazi samo zbog porezne stope ili jedne subvencije, on gleda ono što sam sad maloprije spomenuo, gleda pravnu, pravnu sigurnost. Svaki korak kojim tu neizvjesnost smanjujemo čine Hrvatsku konkurentnijim mjestom za ulaganja.
Posebno želim spomenuti između ostalog i naše ljude. Veza Hrvatske i SAD-a nije samo veza dviju država i njihovih velikih kompanija, to je veza stotina tisuća naših ljudi i njihovih obitelji. Ljudi koji žive u jednoj državi, a ostvaruju određeni prihod ili imaju imovinu, poslovni interes ili mirovinu povezanu sa drugom državom trebaju imati jasna pravila i tu im se treba pomoći.
Porezni sustav je dovoljno kompliciran i kad poslujete samo unutar jedne države. Kada se uključe dva različita porezna sustava onda se stvar postaje, stvar postaje složenija. Zato konvencije predviđaju mehanizme za rješavanje sporova između poreznih tijela uključujući i postupke međusobnog dogovaranja, kao i razmjenu informacija potrebnih za pravilnu provedbu poreznih propisa. To je druga strana ove priče koju također treba naglasit, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja ne znači onemogućavanje dvostrukog oporezivanja. Cilj mora biti da čovjek ili poduzeće svoj porez plati tamo gdi ga prema pravilima treba i platiti, jednom i pošteno. Zato uz olakšavanje poslovanja mora postojati i mehanizmi kojima se sprječava porezna utaja, zlouporabe i pokušaji da se međunarodni ugovori koriste samo za izbjegavanje porezne obveze, naime vjerujem da je to svima jasno. Mislim da je upravo dobro što ova konvencija pokušava postići upravo tu ravnotežu, međutim želim ukazati na jednu, jednu stvar, a to je da je ovaj sporazum, to je rečeno, prije kolege su to spomenule, a ja ću ponovit, dogovoren još 2022.g.. U međuvremenu od 2022. do danas geopolitička situacija se drastično promijenila i kad upalimo retrovizore i kad pogledamo 2022.g. i ukompariramo je danas sa 2026. razlike su još jedanput ponavljam, drastične. Zbog promjena američkog zakonodavstva u međuvremenu je bilo potrebno potpisati dodatni protokol i to je dobro, kako bi se tekst prilagodio i kako bi mogao nastaviti postupak pre… kako bi se mogao nastaviti postupak prema ratifikaciji. S hrvatske strane sada radimo ono što trebamo napraviti, ali normalno nakon našeg glasovanja ovdje u najvišem domu posao neće bit završen, potrebno je da i SAD završe svoj postupak uključujući i postupak i ako dobro govorim i u američkom senatu. Vi ste spomenuli da je to sada na Odboru za vanjsku politiku ako se ne varam i vjerujem da će se to ovoga i odradit. Zato očekujem da hrvatska diplomacija, što je vrlo važno i Vlada nastave aktivno raditi s američkom stranom kako se nakon svih ovih godina ne bi dogodilo da konvencija još godinama ostane samo potpisani dokument. Možda malo crno, ali ja vjeruje da, da se to dogodit neće jer vrijednost ovog sporazuma nije u tome da smo ga potpisali, vrijednost je kad ga potpišemo i kad stupi na snagu da ga počnu koristiti hrvatski građani i hrvatski poduzetnici. Zbog toga će i Hrvatska seljačka stranka podržati ovaj, ovaj prijedlog zakona, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je kolege Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega, ovaj ugovor predstavlja se kao stabilan, možemo reći i predvidiv okvir za hrvatske građane i poduzetnike, međutim kako nešto može biti predvidiv okvir kada imamo administraciju trenutno Donalda Trumpa koja gotovo preko noći mijenja i carinsku i poreznu politiku i investicijsku politiku, te dovodi u pitanje ranije preuzete međunarodne obaveze. Da li je to riječ ipak o nekoj nestabilnosti koja se može dogodit na putu čak ne s naše strane, to je više-manje uređeno je li i bit će prihvaćeno i izglasano, međutim kolko možemo se pouzdati u ovim nestabilnim okvirima s druge strane kojima smo u ovom trenutku izloženi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo.
Kolega Barbir, ma znate što, stvar je, sad sam maloprije rekao da je geopolitička situacija, ne da se mijenja iz dana u dan, ona se mijenja iz minute, iz minute u minutu i ništa nije sigurno na ovom svijetu, pogotovo u ovo, ovo današnje vrijeme, pratimo svi, svi ove tektonske poremećaje u svjetskom poretku. Međutim ono što ajmo reć daje dozu, dozu optimizma u toj čitavoj stvari je da je ipak sad u travnju ako se ne varam, državna tajnice jel tako, potpisan taj, taj protokol, znači i ova nova administracija Donalda Trumpa je shvatila o čemu se radi i vjerujem da će to biti onaj dio koji, koji će potaknuti jedan dio, jedan dio optimizma, evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Vuletić vi ste govorili i zapravo ne treba uopće naglašavati kolko bi to bilo korisno za Hrvatsku u svakom pogledu da se finalizira ovaj postupak i da to stupi na snagu kad se radi o drugoj strani. To znači strani SAD-a.
Međutim, otvorili ste i pitanje zapravo koliko je Hrvatska pouzdan partner nakon toga za određene američke ili nekakve drugačije općenito investicije iz uređenoga svijeta. Znamo vrlo dobro da je Amerika u tome smislu najuređenija zemlja i po onom već simboličkom odavno dakle da je Al Capone pao upravo na muljanju sa porezom a ne zbog drugih kriminalnih teških djelatnosti, a s druge strane vidjeli smo na primjeru famoznog Vuka Vukovića koji je ovdje legendiran i zapravo predstavlja način poslovanja u Hrvatskoj da mu tamo prijeti samo za jedan prekršaj, više ih je tamo, dakle samo za jedan je zapriječena kazna od 20 godina zatvora. Pa možete li malo o tome koliko je Hrvatska danas spremna na način poslovanja u smislu pouzdanja, koliko smo kompatibilni uopće kad to potpišemo i kad to stupi na snagu zapravo da se uključimo ravnopravno u smislu pouzdanju sa i sa SAD-om ali i inače sa uređenim svijetom.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo.
Kolega Jurčević ha Al Capone da, dobro ste, dobro ste ovoga kak se zove to spomenuli, međutim kad ne bi postojala ona zrna optimizma i vjere u hrvatske institucije onda bi moj odgovor bio sumnjam, ne znam, ovo ono, međutim ja vjerujem da, da hrvatske institucije mogu odraditi posao na najbolji mogući način. Ha bože moj dragi ko Hrvati smo poznati da tražimo rupe u zakonu i vrlo vjerojatno će biti onih, a i između ostalih spomenuli ste nekoliko imena osim Al Caponea koji će pokušati tu stvar izigrat ali imamo i dobru stvar s druge strane je i najrazvijenija demokracija i birokracija i birokracija u SAD-u i mislim da će tu biti vrlo malo prostora za nekakve marifetluke, za nekakve stvari koje bi bile kontra, kontra ovog zakona.
Evo, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Uvaženi kolega saborski zastupniče vrlo često smo dosta negativni i imamo puno sumnje za i naše odluke i naše postupke kada govorimo i o gospodarstvu i o politici. Tvrtka Končar ulaže u Zaprešiću investira 300 miliona eura u nove proizvodne pogone, u nove tvornice, u novu tehnologiju za dodatni jači nastup na europskom i svjetskom tržištu uključujući američku. Upravo donošenje ovog protokola i konvencije je prilog daljnjeg poticaja razvoja gospodarstva koje s jedne strane omogućuje, olakšava i unapređuje postojeće poslovne odnose te na ovaj način daje neku novu, nova promišljanja, novi izazov i novu podršku kao takvu pa bih molio da se malo i vi a upravo ste tako to i rekli onak damo pozitivan podstrek ovome o čemu danas govorimo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Pa da, dobro ste kolega Turk, kolega Turk to ovoga spomenuli. Rekao sam u ovoj raspravi da možda ovaj zakon neće toliko odjeknut u javnosti, dobro možda malo preteška riječ neće, vrlo vjerojatno ljudi to, ljudi to prate, međutim izuzetno će odjeknuti među hrvatskim, hrvatskim poduzetnicima.
Vi ste sad spomenuli tu jednu firmu koja će imati velike benefite u smislu same porezne samog poreznog zakona i sviju ovih ostalih stvari da lakše sudjeluje kao tvrtka hrvatskog podrijetla na američkom, američkom, na američkom tržištu. To će ustvari ostvariti i sve druge firme koje se, koje se žele promovirati i prodati svoj proizvod na američkom tržištu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sada će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit poštovana zastupnica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena državna tajnice evo nakon provedene rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o potvrđivanju Konvencije između RH i SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje dopustite mi da u ime Kluba zastupnika HDZ-a zaključim ovu raspravu.
Kada govorimo o ovom zakonu važno je odmah reći da je riječ o međunarodnom poreznom okviru koji treba olakšati gospodarsku suradnju Hrvatske i SAD-a, povećati pravnu sigurnost poreznih obveznika ali i istodobno ojačati mehanizme protiv zloupotrebe poreznih pravila.
Konvencija je potpisana u Washingtonu 7. prosinca 2022. godine, a protokol kojim se konvencija mijenja i dopunjuje potpisan je 28. travnja ove godine u Dubrovniku. Danas pred sobom imamo rezultat procesa koji se, kojim se hrvatski porezni okvir dodatno usklađuje sa suvremenim međunarodnim standardima.
A zašto je to važno? Zato što danas živimo u gospodarstvu u kojem kapital, ljudi, znanje i poslovanje prelaze državne granice. Hrvatske tvrtke posluju na američkom tržištu. Američke kompanije ulažu u Hrvatskoj. Hrvatski građani rade, posluju ili ostvaruju različite vrste dohotka povezane sa SAD-om kao što i građani SAD-a ostvaruju dohodak u RH. U takvim okolnostima porezna pravila moraju biti jasna, predvidiva i pravedna. Nitko tko uredno posluje ne bi smio biti doveden u situaciju da zbog neusklađenosti nacionalnih poreznih sustava isti dohodak bude oporezo… oporezovan dva put, ali jednako tako međunarodna suradnja ne smije postati prostor za izbjegavanje plaćanja poreza.
I upravo zato ova konvencija ima dva jednako važna cilja, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprječavanje porezne utaje.
To je ravnoteža koju moramo postići. S jedne strane želimo olakšati zakonito prekogranično poslovanje i učiniti Hrvatsku još sigurnijom i predvidljivijim mjestom za ulaganja. S druge strane također želimo osigurati da se porezne obveze izvršavaju tamo gdje za to postoji odgovarajuća porezna osnova i da međunarodni poslovni odnosi ne budu iskorišteni za umjetno smanjivanje poreznih obveza.
Posebno bih istaknula važnost međunarodne porezne suradnje u vremenu kada se porezni sustavi diljem svijeta suočavaju s novim izazovima. Digitalizacija gospodarstva, međunarodno poslovanje ali i sve veća mobilnost kapitala traže i snažniju suradnju poreznih administracija. Zato ovakve konvencije nisu samo tehnički porezni dokumenti nego su i dio šireg okvira gospodarske suradnje i izgradnje povjerenja između država.
Odnosi Hrvatske i SAD-a upravo su takvi. Odnosi savezništva, partnerstva i međunarodnog povjerenja. Hrvatska je danas članica EU, NATO-a i drugih važnih međunarodnih organizacija. Istodobno razvijamo vlastitu gospodarsku konkurentnost i nastojimo privući nove investicije, otvoriti nova tržišta našim poduzetnicima i stvarati uvjete za nova radna mjesta i veće mogućnosti za naše građane.
Hrvatska je posljednjih godina napravila velike iskorake u gospodarskom i financijskom sustavu i naš cilj mora biti nastaviti graditi državu u kojoj su pravila jasna, institucije učinkovite, a međunarodna suradnja usmjerena na zaštitu građana i gospodarstva. Ova konvencija s protokolom upravo je dio tog procesa. Ona ne donosi samo porezna pravila između dvije države nego i stvara okvir za sigurnije i transparentnije gospodarske odnose, olakšava zakonito poslovanje i istodobno jača borbu protiv porezne utaje. Zato će Klub zastupnika HDZ-a podržati donošenje ovog zakona jer uređeni međunarodni porezni odnosi znače više pravne sigurnosti, više predvidivosti za gospodarstvo i jasna pravila za porezne obveznike, a upravo na takvim pravilima možemo graditi daljnje jačanje gospodarskih odnosa RH i SAD-a.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govoriti poštovani zastupnik Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani, kad se radi o ovome zakonu i njegovoj dobrobiti gledajući ukupno sigurno u razmjerima da je on daleko, daleko korisniji i potrebniji za Hrvatsku u svakom pogledu, a osobito valja naglasiti činjenicu da ne samo za Hrvate koji žive u Hrvatskoj nego zapravo i za Hrvate koji žive u SAD-u, dakle iseljene Hrvate koji su daleko, daleko najbrojnija zajednica kad se gleda cijeli, cijeli svijet.
No, ovdje treba otvoriti to ključno pitanje kako zapravo funkcionira, funkcioniraju SAD jer ovisi o tome kako će završiti ovaj postupak i kada će završiti u američkim državnim tijelima. Već sam u replici naglasio kako funkcioniraju SAD, dakle pa možemo kratko reći da je to sigurno najuređenija država u smislu funkcioniranja i zahvaljujući tome je u stotinjak godina od zapravo bivše kolonije postala jedina svjetska super sila. Na nizu primjera u povijesti, prošlosti daljoj, bližoj pa uključujući i sada aktualnim događanjima vidimo da oni jako dobro kombiniraju svoje nacionalne interese sa, u vanjskoj politici, sa geopolitičkim interesima, sigurnosnim interesima i gospodarskim interesima i da vrlo dobro u tome računaju i zapravo na prvom mjestu nisu gospodarski interesi nego zapravo sigurnosni i geopolitički interesi koji onda ako su uređeni i dobro se odigraju mogu zapravo pokazati punu kapitalizaciju na gospodarskoj razini.
Mi smo u odnosima sa SAD-om osjetili tu njihovu uređenost i oni zapravo u svijetu traže bez da li koliko ste veliki, a mi smo u izni… iako nismo brojem i površinom veliki ali imamo geostrateško određeno vrlo važno značenje. U tome smislu se možemo prisjetiti Hrvatskog domovinskog rata odnosno srbijanske oružane agresije da nažalost europska nesloga i svi problemi koji postoje u EU nisu uspjeli riješiti tzv. jugoslavensku krizu i tek onda '90., krajem '92. godine a u punoj mjeri '93. i nadalje kad je kontaktna skupina koju je predvodila, predvodile SAD zapravo riješile su tu krizu i možemo reći da zeleno svjetlo za Oluju se ne bi dogodilo nikada kad se radi o europskim silama i našim tzv. današnjim partnerima a isto nikada se ne bi dogodila dakle niti osloboditeljska operacija Oluja na taj način na koji se dogodila i na koncu u Haškome sudu možemo se prisjetiti da su naši europski partneri i prvostupanjskoj koja, u presudi koja je bila teško osuđujuća ali i u drugostupanjskoj pokušali ali nisu uspjeli nadglasati SAD koji su to pitanje konačno riješili u slučaju dakle kad se radi o Oluji.
U tome smislu valja upozoriti da smo nakon toga nažalost izgubili te partnerske odnose odnosno postali smo nepouzdani partner SAD-a, naravno to se ovdje ne može elaborirati, a pogotovo smo nepouzdan partner općenito danas budući nismo subjekt međunarodnih odnosa, dakle naša država u smislu vanjske politike nema svoju strategiju ona je potpuno, potpuno blokirana. Sve procedure su blokirane tako da se ne sastaju ni najvažnija tijela, dakle Vijeće za nacionalnu sigurnost, Vijeće za obranu, u vanjskoj politici je potpuna blokada koju prvenstveno, za koju je prvenstveno odgovoran predsjednik izvršene vlasti jel kojeg ja popularno zovem sa puno prava neprosvijećeni apsolutist, veleizdajnik i diktator jer na taj način upropaštava zapravo hrvatsku vanjsku politiku, a i Hrvatsku iznutra.
Dakle, mi smo krajnje nepouzdan partner i ja sam vrlo sumnjičav kada će i kako završiti ova procedura u SAD-a upravo iz toga razloga, a osobito jer smo u ovome lomu koji se događao u proteklih godinu i po dana stvorili ozračje medijsko i političko u Hrvatskoj da je čelni čovjek SAD-a znači najmoćniji čovjek u svijetu najveći negativac u svijetu. Evo, to se iščitava iz naših političkih odnosa a pogotovo jel kad je naš diktator svrstao nas u jednog od glasnogovornika zagovarača rata to znači one famozne Koalicije voljnih, dakle ratnih huškača i tu se bez ikakve potrebe obzirom na našu moć u tim odnosima zapravo eksponirao kao protivnik SAD-a. Zbog toga mnogi izaslanici koji stižu u ovu regiju u okruženju Hrvatske dakle zaobilaze Hrvatsku u tom političkom i drugom smislu pa se i zbog ovoga, dakle evo povodom ovoga zakona moramo početi propitivati zapravo gdje smo, što smo i pozvati dakle da je krajnje vrijeme da uredimo Hrvatsku u svakom pogledu.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Time bih zaključio raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

10

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 327
25.09.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade RH i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade RH i Vlade SAD-a kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade RH i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, drugo čitanje, P.Z. broj 327.
Predlagatelj je Vlada, rasprava zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 125 glasova za donesen navedeni zakon.
PDF