e-doc

Saziv: XI, sjednica: 12

9

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 302

17.09.2026.

Jakšić, Mišel (SDP)

Prelazimo na sljedeći zakon, to je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 302

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo te Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.
Prije svega pozdravljam predstavnike predlagatelja koji su danas ovdje s nama g. državnog tajnika Ivu Milatića i njege suradnice. Želi li predstavnik predlagatelja, izvolite.

Milatić, Ivo

Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Važeći Zakon o obrtu iz 2013.g. kojim su regulirana temeljna pitanja obrtništva kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost i nadzor i upravne mjere. Protekle su godine primjene otvorile su prostor za promjene odnosno unapređenje obrtništva na način da taj organizacijski oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti dobije odgovarajuću podršku zakonodavca kako bi uhvatio korak sa zahtjevima novog vremena i tržišta usmjerenog gospodarstvu.
Želimo istaknuti da je obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo reprezentativni dio ukupnog hrvatskog gospodarstva te da kontinuirano bilježimo višegodišnje pozitivne trendove u pogledu kretanja broja aktivnih obrta kao i broja osoba koji rade u obrtima, tako da podatak koji govori da 31.12.2016. je bilo aktivnih obrata 75.318, a na dan evo prije koji dan 14.9. ove godine 145.251 što znači da u mandatima vlade Andreja Plenkovića obrti su se povećali za 92,85%. U ovoj godini taj trend se isto nastavlja jer početkom ove godine 1.1. bilo je 133. 214 obrta, a danas ih je 145.251 znači da je samo u ovoj godini od početka godine do današnjeg dana praktično porast za 9,04%.
U promatranom tom razdoblju znači su ovaj ti postoci svakako u istom tom razdoblju u obrtima je radilo samo malo da ne ponavljam se, broj osoba koji rade u obrtima se povećao za 52,75, a broj obrta kao što sam rekao povećao se za 90,38 tako da ti trendovi su nam jako dobri i jako pozitivni.
Što se tiče ovog zakona i donošenja ovog izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je djelomične reforme sustava Hrvatske obrtničke komore u financijskom smislu, uvođenje nove smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta koji mjesečno iznosi 1,5 osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak umjesto 2% u važećem zakonu kako je sada to propisano čime se jasno postiže traženo rasterećenje obrtnika.
Ovako smanjenje komorskog doprinosa imati će odgovarajući odjek u dijelu članstva koji doprinos doživljava kao parafiskalni teret te će ga doživjeti kao pozitivni pomak jer će za uzvrat ostvarivati pravo korištenja usluga i proizvoda za manji iznos obveznog članstva.
Ovim zakonom ide se u korak i korak dalje i osigurava daljnji razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje maj… reguliranje majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta a koju osniva Hrvatska obrtnička komora uz mogućnost uključivanja više osnivača.
Svrha osnivanja majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada kao i unaprjeđenje i modernizacije cjeloživotnog obrazovanja u RH. Majstorska škola osigurat će stjecanje praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanja stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije što će posljedično proizvesti jak utjecaj na unaprjeđenje i modernizaciju strukovnog obrazovanja.
Pritom je važno razumjeti da majstorska škola nije srednja škola kao što je recimo bila dosta tema ovdje u prvom, u raspravi kod prvog čitanja nego oblik stručnog usavršavanja ustvari cjeloživotno obrazovanje u okviru obrazovanja za vezane obrt i to prvenstveno stjecanje zvanja majstora 5 razina Hrvatskog kvalifikacijskoj okvira i kao, koje obrazovanje kao takvo je uređeno Zakonom o obrtu. Dakle, praktično se radi o dodatnom obrazovanju za osobe koje već imaju određeno iskustvo i kvalifikaciju i u tom smislu Zakon o obrtu predviđa da osoba koja je završila obrazovanje u majstorskoj školi može skratiti potrebno radno iskustvo za pristup majstorskom ispitu i u kontekstu majstorske škole uvjet za pristup majstorskom ispitu je položeni naučnički ispit u odgovarajućem zanimanju i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana dok je sad to bilo, trebalo je osim ovaj završenog obrazovanja imati naučnički i 2 godine radnog iskustava, a sada je dovoljno imati godinu dana majstorske škole odnosno za osobe koje nemaju stečeno odgovarajuće zanimanje znači ljudi koji nemaju zanimanje baš to u koje rade ukoliko imaju najmanje 2 godine radnog iskustva, a dosada su trebali imati 4 godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno jasno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana. Znači ti navedeni uvjeti znači predstavljaju značajno skraćenje uvjeta potrebnog radnog iskustva.
Jednako tako majstorska škola kao takva biti će nadležna i za provedbu majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti, dakle posebnih oblika obrazovanja i usavršavanja koji su ustanovljeni odredbama Zakona o obrtu te kao takvi predstavljaju uvjet za registraciju vezanih obrta.
Imamo za potrebu osvrnuti, osvrnuti se na izražene nedoumice oko izrade standarda zanimanja koji uključuje pitanje kurikula, pitanje sadržaja i pitanje ishoda učenja te je nesporno da Hrvatski kvalifikacijski okvir predstavlja instrument za uređenje sustava kvalifikacija u RH i to je ono na čemu je danas, danas moramo i temelji se sve ostalo.
Hrvatski, Hrvatskoj obrtničkoj komori u okviru Europskog socijalnog fonda plus odobrena je provedba projekta unapređenje majstorskog zvanja koje uključuje izradu i/ili modernizaciju programa vrednovanja stečenih kompetencija za stjecanje 45 majstorskih zvanja. Postojeći programi nisu u skladu sa Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, zastarjeli su i ne prate tehnološki razvoj, digitalizaciju, primjenu zelenih tehnologija i nove oblike organizacije rada te općenito u nedavnoj navedenoj mjeri obuhvaćaju, obuhvaćaju suvremena znanja i vještine za obavljanje majstorskih poslova te je potrebna njihova modernizacija i usklađivanje sa Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
U registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira već postoje odgovarajući skupovi ishoda učenja koji će se iskoristiti za izradu programa majstorskih ispita dok će se preostali skupovi izraditi u okviru ESF Plus projekta poticanje strukovnog obrazovanja, učenje temeljeno na radu koji provodi jasno Ministarstvo gospodarstva.
Upravo u cilju osiguranja odgovarajuće pravne osnove za donošenje programa vrednovanja stečenih kompetencija za stjecanje majstorskog zvanja u okviru ovog konačnog prijedloga zakona koji je pred ovim cijenjenim domom mijenjaju se dopunjuju odgovarajući članci, a to su Članci 65. i 68..
Uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojemu obr… u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa dodatno će stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavak obavljanja istog kao tradicije u obitelji. Prepoznavanje obiteljskog obrta otvara prostor za poticanje njegovog razvoja kroz osmišljavanje raznih mjera za dodjelu sredstava na čemu će se ovo javnopravno tijelo dodatno angažirati.
Nasljednici obrtnika nakon njiho… njegove smrti ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručnoj osposobljenosti ili majstorskog ispita pa će time biti olakšano postavljanje privremenom poslovođe što često predstavlja problem jer u datom trenutku nije moguće pronaći osobu koja udovoljava takvom uvjetu.
Propisana je i iznimka za nasljednika obrta koji može obavljati vezane obrt za koji je kao poseban uvjet propisan položeni majstorski ispit ukoliko ispunjava uvjet odgovarajućeg, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja uz obvezu polaganja majstorskog ispita u odgovarajućem zvanju u roku 3 godine od dana upisa prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.
Nadalje, utvrđivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu bez obustave isplate mirovine. Sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje omogućujemo dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti, raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda. Ovim smo propisali da se praktično obrti izjednače sa trgovačkim društvima, da obrtnik može u ako je u mirovini nastaviti obrt, još je potrebno zajedno sa resornim ministarstvom izmijeniti zakone tako da osim sadašnjeg korištenja pola mirovine da se omogući korištenje cijele mirovine obrtnicima i tako bi oni u potpunosti bila, a što se ovog zakona tiče ako se ovaj zakon usvoji na ovakav način sve promjene u ovom Zakonu o mirovinskom osiguranju će se automatski primjenjivati i temeljem ovog zakona neće trebati intervenirati u ovaj zakon.
Ostale izmjene i dopune zakona odnose se na poboljšanje jezičnog izričaja u svrhu boljeg razumijevanja sadašnjega zakona od strane adresata i na uvođenje novih termina propisanih posebnim zakonima. Nastavno navedenom predlažemo usvajanje ovog prijedloga zakona. Hvala vam na pažnji.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Milatić. Imamo nekoliko replika na vaše izlaganje, vi se možete vratiti na svoje mjesto pa ćemo pričekat. Prvi na redu za repliku je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče, Winston Churchill je rekao da ne vjeruje statistikama osim one koje je sam izmislio, pa sad slušam ove statističke podatke i našu argumentaciju oko broja obrta u posljednjih deset godina, istu ste argumentaciju iznosili i prošli put, ja ću vas citirat jer je to prošli put bilo još ljepše rečeno što ste iznijeli. Dakle, u svibnju ste rekli da je rast broja paušalnih obrta u deset godina predstavlja se kao dobro za hrvatsko gospodarstvo, odličan način za zaposliti mlade ljude i da ih izvlače iz sive zone. Onda nam se u lipnju ove iste godine javlja ministar Ćorić koji kaže u sklopu naših mjera antiinflacijskih mjera morat ćemo povećati porez na paušalne obrte, a jedan od argumenata je bio evo vidite koliko se povećao broj obrta u zadnjih deset godina i tu se krije nekakav prikriveni nesamostalni …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Paus./… …/nerazumljivo/…. Što je od toga točno?

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Paus. Izvolite odgovor na repliku.

Milatić, Ivo

Hvala na vašoj replici. Što se tiče podataka koje smo iznijeli oni su takvi kakvi jesu i trend je dobar, odličan i podržavamo ga i nadamo se da će takav nastaviti se. A što se tiče mogućnosti da možda neko od obrta koristi obrt kao mogućnost da ustvari tako isplaćuje sebi osobni dohodak, a da onda tu postoje nekakve škare da se porezno intervenira jer koliko sam shvatio samo su po poreznim nekakvim novim davanjima obrti preko 40 tisuća eura što znači da je onda veliki, veliki dio obrta nije u nikakvom novom porezom opterećenju i mislim da su kolege iz Ministarstva financija pretpostavljam dobro sračunali i odredili i odredili mjeru tako da …/Upadica Jakšić: Hvala uvaženi državni tajniče./… Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)

Prelazimo na repliku kolege Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani državni tajniče zapravo isti problem imam kao i kolega Paus, dakle gotovo se udvostručio broj obrta registriranih valjda tako pretpostavljam i isto tako broj zaposlenih, međutim obrtnici su nestali. Dakle, … svi koji trebaju obrtnike od keramičara da vam sad dalje ne nabrajam, dakle imamo golemi nedostatak obrtnika. Pa gdje su ti obrtnici? Jeste li ih negdje sakrili, zatvorili, izvezli što se događa? Dakle, zašto nemamo obrtnike koje smo imali? Jesu negdje pobjegli, objasnite to?

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala na vašoj replici. Obrtnici nisu nestali sve ih je više samo mi toliko rastemo ko država i tako i toliko rastemo da jednostavno ne može dotići ih toliko e i u tome je problem i zato eto mi podržavamo s ovim zakonom da obrtnika bude još više i tu bi se složio s vama. Nije ih dovoljno premda ih je 92% naraslo u deset godina, ali nije ih dovoljno.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Sada je na redu za repliku kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo potpredsjedniče sabora. Poštovani državni tajniče. Evo u obrazloženju zakona navodi se i dodatno uređenje majstorske škole s obzirom na kroničan nedostatak kvalificiranih radnika u brojnim obrtničkim zanimanjima, moje je pitanje koje konkretne mjere ministarstvo planira poduzeti kako bi se kroz majstorsku povećao broj mladih koji se odlučuju za obrtnička zanimanja i kako bi se obrazovanje što bolje povezalo sa stvarnim potrebama hrvatskog gospodarstva?

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Uvaženi zastupniče Dabro, hvala na vašoj replici odnosno pitanju. Apsolutno podržavam to što ustvari pitate zato što mi kao ministarstvo financiramo stipendije i od zadnje dvije godine, jel tako, smo uveli stipendije i to značajan iznos od 2.400 eura po stipendistu. Također financiramo naukovanje jer za kvalitetno naukovanje vi morate imati i kvalitetne učitelje, kvalitetne radionice koje su osposobljene za to, znači ministarstvo velika sredstva ulaže u to i kani to nastaviti tako i jasno da će i ministarstvo podržati i ovu školu zajedno sa HOK-om tako da što veći broj kvalificiranih i izučenih novih obrtnika bude.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Sada je red za repliku kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Podržavam i hvalevrijedne su sve ove izmjene i dopune Zakona o obrtu koje predlažete, međutim sad radi naših građana jedno praktično pitanje. Ovim zakonom dodatno se regulira majstorska škola, ako neko želi otvoriti restoran, želi registrirati i otvoriti obrt to spada pod vezani obrt i treba mu kuhar, što je to što mu donosi novi zakon, a što po sada dosadašnjem važećem zakonu nije mogao? Znači kolko vremena skraćujemo njegovo dodatno obrazovanje? Nije mu dovoljno samo završiti srednju školu za kuhara nego treba imati i dodatno iskustvo odnosno majstorski ispit. Vi ste rekli da ovim zakonom se to vrijeme skraćuje, pa molim vas odgovor.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala.
Je, skraćuje se ustvari za dvije, za 2.g., za 2.g. se sve to skraćuje ovaj jer vi ste trebali, vi ste trebali 4.g. iskustva, a sada trebate 2.g. iskustva, trebali ste 2.g. iskustva, ako imate majstorsku školu onda ne trebate te 2.g. iskustva. Znači praktično skraćuje se za 2.g., a odnosno još morate majstorsku školu završit, onda ustvari godina dana sigurno, sigurnog skraćenja, a s time da obrazovanje kroz majstorsku školu, a ujedno i radite već taj posao, sigurno će vam biti od veće koristi sutra da budete bolji majstor kad položite majstorski ispit nego samo da radite.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Sada je red za repliku kolegice Sande Livie Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)

Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, činjenica je da se u Hrvatskoj povećava broj obrta iz godine u godinu, što mi je posebno drago, jednako kao i činjenica da obrti u Hrvatskoj imaju obiteljsku tradiciju. Podržavam izmjene i dopune ovog zakona jer se upravo ovim zakonima obrt u kojemu pomažu članovi obitelji smatra obiteljskim obrtom, a naj način se potiče i uključivanje članova obitelji odnosno kućanstva kao nastavak jedne obiteljske tradicije. Možete li nam malo više o tome reći, kao i o nasljednicima obrta jer se ovim zakonom omogućuje da obrtnika naslijede osobe bez potrebne određene stručne spreme barem privremeno koliko sam shvatila, zahvaljujem.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala.
Da, dosada smo imali situaciju da eto život donose takve situacije da umore vlasnika obrta i da članovi obitelji bi nastavili raditi, ali zakon ih je doslovno sprječavao u jednome dijelu koji govori da moraju kvalificiranu osobu imenovati za poslovođu. To nije tako jednostavno, posebno kad se nešto dogodi iznenada da se može pronaći takva osoba na tržištu i onda smo sada ovim zakonom omogućili da to za takve slučajeve se ne mora napraviti odmah, što ne znači da se kasnije to neće napraviti. Kasnije kad oni polože sve ove, ove, ove kvali… ove kvalifikacije i sve ostalo će to morati napraviti, ali mi smo sada praktično dali taj jedan, jedan period koji je razuman i koji eto u razgovoru sa svim dionicima procijenjeno je da je to nešto što je u redu i mislimo da je to dobro da se ne daj Bože ne gasi obrt.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Izvolite repliku kolegica Majda Burić.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Poštovani državni tajniče, ja ću prije svega pozdraviti i pohvalit sve mjere, ne samo Ministarstva gospodarstva nego i Ministarstva rada, a vezano uz aktivne mjere zapošljavanja misleći prije svega na mjeru samozapošljavanja, na mjeru poticanja, usavršavanja na radnom mjestu itd., na reskilling, upskilling, zaista je iznimno puno tih poticajnih mjera, a u cilju jačanja obrtništva i obrtnika i zato pohvaljujem i ističem ponovno ovaj impresivan podatak o rastu obrta u RH u proteklih 10.g. za skoro 93% dakle radi se o skoro novih 70 tisuća obrat. Samo u ovoj godini rast je za 9% ili 12 tisuća…/Govornik se ne razumije./….

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Burić.
Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala.
Uvažena zastupnice Burić, mislim nemam, nemam šta nego podržati to što ste rekli i ovaj i konstatirati to što ste i vi konstatirali, a to da rast obrta svakako nije slučajan, on je nastao uslijed svih mogućih zakonskih olakšica koji ga, koji su ustvari stimulirali ljude da otvaraju obrte i jasno i zbog tih svih poticajnih mjera i mi što se nas ko ministarstva tiče kanimo nastaviti u tom pravcu, a isto tako i podržavati ostale, ostala ministarstva u sklopu Vlade da to napravi isto.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Sada je red za repliku kolegice Danice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, evo naši obrtnici zajedno i sa svojim obiteljima vrijedno i zaposlenicima vrijedno rade uz iznimno zalaganje i opstaju na gospodarskom tržištu, a tu svakako imaju i Vladu RH kao svoga partnera, pa i današnji ovaj Zakon o obrtu koji je ispred nas sigurno da će omogućiti jednostavnije poslovanje našim obrtnicima i dat im veću podršku u, u prilagodbi svih zahtjevnih izazova i uvjeta suvremenog tržišta.
Ono što bi ja posebno željela istaknuti upravo taj institut kojeg ste vi dobro objasnili u uvodnom dijelu, a to je Institut obiteljskog obrta koji omogućuje članovima obrtnika kućanstva da mu pomažu bez zasnivanja radnog odnosa. To je jako dobro i željela bi vas pitati, smatrate li da će ovo financijsko rasterećenje koje proizlazi i smanjenje…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Baričević./…

Jakšić, Mišel (SDP)

Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala na vašoj replici, svakako svako financijsko rasterećenje kolko god ono se možda činilo da je malo je financijsko rasterećenje i kad se sračuna na razini države i na velikom broju obrtnika dolazimo do iznosa…
…/Upadica se ne razumije./…
Koliko?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
3,6 milijuna eura je rasterećenje, 3,6 milijuna eura je 3,6 milijuna eura što hrvatski obrtnici neće platiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, a Hrvatska obrtnička komora po našim izračunima i svemu onom što smo imali vidjeti će funkcionirati i dalje, dapače nadamo se da će se onda još i više aktivirati na način da pronađe i neka druga sredstva za svoj rad u smislu javljanja na određene programe i na određene ostale, ostale moguće izvore financiranja.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Sada je na redu za repliku kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)

Poštovani potpredsjedniče i gosp. državni tajniče, ja bi vas molio ako možete ponovit onu brojku koju ste rekli o broju obrta i broju obrtnika nešto mi se tu čini ko da imamo više obrtnika nego što imamo obrta, kako ste bili rekli pa možete li to pojasnit.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Samo malo, znači obrta imamo 145, a, a broj zaposlenih ljudi u obrtima imamo 267.982. Ako sam nešto krivo rekao, onda se ispričavam. Znači na današnji dan broj obrta u RH 145.251, a broj uposleno, uposlenih u svim, u tim svim obrtima zajedno je 267.982.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Imamo povredu Poslovnika, kolega Komadina izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)

Ne radi se o apsolutnim brojevima, govorili ste o 92% i o 52% pa mi, govorili ste o porastu broja obrta. Ako je porast obrta za 10, onda je barem 10 zaposlenih. Mora netko bit u tom obrtu, može bit samo toliki ili veći. Dobro, da ne davim, budemo vidjeli.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Komadina, ovo je bila replika pa dobivate opomenu. Sada je red za repliku kolege Zorana Gregurovića, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče. U principu nemam neki poseban pitanje ili nešto ali htio bi dati jedan komentar. S obzirom da je zakon donesen 2013. godine, mislim da je ovo pravo vrijeme da se zakon uskladi sa potrebama vremena, sa potrebama tržišta. Drago mi je da smo u proteklih nekoliko godina kad su obrtnička zanimanja možda u javnosti bila manje vrijedna i slično, došli do toga da su obrtnička zanimanja tražena, da su interesantna djeci, da imamo sad situaciju da se sve više djece upisuje u škole za obrtnička zanimanja i siguran sam da će i ovaj dio cjeloživotnog na neki način učenja i obrazovanja kroz ovu majstorsku školu doprinjeti razvoju obrtništva zato jer kad gledamo ako uzmemo samo mobitele koliko su napredovali u zadnjih 10 godina, tako i alati s kojima obrtnici rade napreduju i mislim da je to jedan dobar korak naprijed.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Hvala na vašem, na vašem pitanju, svakako da pojasnim i ovo od maloprije da 52,75% povećanje broja uposlenih, a 92,85% je povećanje broja obrta, što znači da postoje obrti, posebno dopunski gdje nije nitko uposlen. Zato, zato, zato je povećanje broja obrta jači trend od, od ovoga povećanja broja uposlenih ali to je sasvim legitimno i sukladno zakonu i dobro jer to našu ekonomiju bilda na način da svi ti dopunski obrti koji, u kojima i nema uposlenih su registrirati, primaju neke račune, ispostavljaju neke račune i sve se radi unutar, unutar legalnog, legalnog sustava i okvir i jasno doprinosi gospodarskom rastu, doprinosi fiskalnom, fiskalnim prihodima u RH i to bi bilo otprilike to, a jasan doprinos ovome što je gospodin Gregurović rekao da svi ti obrti …/Upadica Jakšić: Hvala./… obrazovanje.

Jakšić, Mišel (SDP)

Sada je red za repliku kolegice Rade Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)

Predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicama rekli ste nam da institut obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnoga odnosa da će dodatno dakako stimulirati uključenje članova obitelji. Već sada znamo da članovi obitelji pomažu ali ste zaboravili, ima nelogike ako pomažu kako je bez zasnivanja radnog odnosa, znači prizna im se da rade i zanima me, rekli ste da je jezik važan. Neke novele u jeziku postoje za svaki naš zakon je važan i Zakon o ravnopravnosti spolova pa je neprihvatljivo da ovdje se, a znamo da ti koji pomažu, a smiju zakonski dakle ne mogu maloljetna da se odnosi na žene obrtnika. Tko su te žene i zašto se ne govori onda obavljaju aktivnost, obavljaju djelatnost ili rade ako ste im već i stavili da ne ostvaruju radni odnos.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Borić. Izvolite odgovor.

Milatić, Ivo

Zahvaljujem na vašoj replici, mislim ne znam nisam baš vas sad razumio da smo mi ako netko pomaže znači pomažu članovi obitelji, a ako je netko obrtnik i ima obitelj onda mu pomažu članovi obitelji bilo žena, sin, kćer. E pomažu, pomažu, pomažu, oni znači nisu u radnom odnosu, oni pomažu i oni za slučaj da su, da su vlasnici nekog ugostiteljskog objekta ne mogu pomagat ako nisu otišli i napravili sanitarni pregled i imaju sanitarnu knjižicu jer u slučaju da dođe inspekcija, onda će inspekcija konstatirat da su oni članovi obitelji, da ne trebaju imat zasnivan radni, radni odnos ali da pomažu i da imaju ostale, ostale, ostale zakonom propisane ovaj dokumente. I to je sasvim logično jer ako vi prisilite da jedna obitelj da bi pomagala sama sebi svi budu zaposleni otić će u gubitak zato što neće imat možda prihoda …/Upadica Jakšić: Hvala vam./… za, za sve to platit.

Jakšić, Mišel (SDP)

I posljednja replika na vaše uvodno izlaganje, kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

To bi se kolega zvalo ono besplatno izrabljivanje članova obitelji ali dobro. Nešto vas drugo hoću pitat u replici. Moje pitanje je slijedeće, ja podržavam Majstorsku školu i jako mi je važno da ona dobro funkcionira i moje pitanje je na koji način će kvalifikacije majstorske škole biti povezane sa sustavom standarda kvalifikacije i registrom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira? Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, pardon imamo povredu Poslovnika na ovu repliku. Kolega Gregurović izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Čl. 238. Kolegica Lugarić priča bedastoće, znači uzmite si za primjer da imate ugostitelja koji za vikend radi catering i ima odraslu djecu 18, 19 godina. Zar je, zar nije moguće da mu oni pomognu u tome ako ima veću djecu.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Gregurović ovo je bila replika pa dobivate prvu opomenu. Izvolite odgovor na repliku.

Milatić, Ivo

Pa što se tiče odgovora na repliku, mislim iz šta je tu izrabljivanje ako jedna obitelj koja živi i radi unutar obitelji je sve, sve, sve to je jedna, jedna obitelj koja živi i radi, kakvo izrabljivanje. Ja jednostavno to ne mogu, ne mogu prihvatit taj vaš termin da smo mi sada zakonom omogućili izrabljivanje, vi ste to sada rekli da smo mi zakonom omogućili izrabljivanje. To nije točno, mi smo samo zakonom omogućili ono što je normalno od kad je svita i vika da kad jedna obitelj radi, da svi rade, doprinose koliko tko može, niko nikoga ne sili na ništa, posebno ne u današnje vrijeme, možda je nekad prije 100, 200 godina to bilo ali danas sigurno ne možete nikoga prisilit na ništa.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim? Ali ja sam odgovarao ne ono što ste rekli.
…/Upadica Mišel Jakšić: Al imamo vremena nema potrebe da se raspravljamo ovako./…
Imamo, imamo vremena, tako da ovaj a ovo što ste me pitali jasno da će majstorska škola riješiti sve unutar ovog kvalifikacijskog okvira i unutar ovih novih kurikuluma.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala vam, time smo iscrpili replike.
Da li prije nego otvaramo raspravu žele izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ako ne otvaram raspravu i prelazimo na rasprave u ime klubova zastupnika.
Prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Poštovane kolege, poštovani kolege, pažljivo sam pročitala razloge budući da je ovo drugo čitanje zašto predlagatelj odbija prihvatiti stavove istaknute u prvom čitanju i posebno me razočarala licemjerna formulacija da se ovim zakonom mora urediti pitanje osnivanja majstorske škole s obzirom da je Zakonom o strukovnom obrazovanju predviđeno parafraziram da će se pitanje majstorskih ispita urediti Zakonom o obrtu.
Istina je da je dosada zakon to tako predviđao ali s obzirom na osnivanje majstorskih škola poanta primjedbi iz prvog čitanja je bila i ostaje to se tako ne smije raditi. Ne razumijem da u cijelom Ministarstvu gospodarstva nema nitko tko nije savjetovao ministra da je bezumno propisati da će se on baviti kurikulumom i obrazovnim programom i to pored žive i zdrave Agencije za strukovno obrazovanje, pored Agencije za obrazovanje i pored Ministarstva obrazovanja.
Danas smo stjecajem okolnosti, tako je posložen dnevni red u istom danu imali odličnu priliku svjedočiti kao ministar pravosuđa predlaže zakon o osnivanju i vođenju tvrtki, a ministar gospodarstva o osnivanju i vođenju škole dok se između našao ministar obrazovanja koji se pravi da ga se to malo ili nemalo tiče.
Razlozi zašto Ministarstvo gospodarstva ne bi trebalo se baviti kurikulom i školstvom bili su i ostali isti. Niti je Ministarstvo gospodarstva spremno kapacitirano, niti bi trebalo biti nadležno za sustav školstva. Ingerencije ministarstva preuzete od nekadašnjem Ministarstva obrta bile su da nadzire sustav praksi kroz koji se obrazuju budući majstori kojima je ta titula bitna za vezane obrte. Tu je i uloga ministarstva trebala završiti, no vi ste se opredijelili za to da uspostavljate paralelni obrazovni sustav koji će biti alternativa sustavu stjecanja iskustva šegrta majstora zanata za što je ionako zadužena Hrvatska obrtnička komora koja je za to uostalom dobro i plaćena.
Stvaranje paralelnog sustava međutim kroz ustor, ustroj majstorskih škola kojima će kao biti osnivač HOK, a program pisati ministar gospodarstva otvara se naime prilika za zapošljavanje i uhljebljavanje ravnatelja i profesora a sve pod kontrolom ministra koji možda nema iskustvo u obrazovanju ali iskustvo u osiguravanju sinekura. Ne vidim opravdanje za izvlačenje majstorskih škola iz obrazovnog sustava Hrvatske i stoga SDP neće podržati izmjene i dopune Zakona o obrtu.
Što se tiče ostalih odredbi situacija nije nimalo bolja. Licemjerno ponašanje predlagača se nastavlja. Prijedlogom o smanjenju komorskog doprinosa za pola postotna boda predlagatelj priznaje da je u pitanju neopravdani harač i opterećenje za obrtnike no odbija ga ukinuti jer tko će inače organizirati sportske igre povlačenja konopa i građana, graničara za odabranu obrtničku elitu. 1,5% mora ostati iako Hrvatska obrtnička komora ima prihode i Hrvatska obrtnička komora ima javne ovlasti koje naplaćuje i koje bi mu trebale biti i više nego dovoljne za funkcioniranje. Ne postoji opravdanje da se pod obavezno naplaćuje harač svima koji imaju registrirani obrt bez obzira koristili li ili ne koristili usluge Hrvatske obrtničke komore.
Zašto tako vrla organizacija ne bi živjela od vlastitih prihoda? Zakon im je dao ovlast da organiziraju majstorske ispite koje lijepo naplaćuju. Zašto im još svaki obrtnik mora plaćati članarinu koju ne želi. To bi bilo isto kao da uvedemo obaveznu članarinu za Hrvatski auto klub. Jedini argument za obavezno članstvo je to je tako prije bilo i oni koji imaju koristi od toga ne žele se odreći te koristi. Nema drugog razumnog obrazloženja.
Slično obrazloženje imamo i kad je u pitanju majstorska škola. Ministarstvo je sve naše prigovore iz prvog čitanja svelo na odgovor to je tako prije bilo i nema dogovora da se išta mijenja pa makar se ministar Šušnjara mora naučiti pisati kurikulum za novu školu. Argumenti tipa tako je to prije bilo ne prolaze.
Ostale odredbe koje se mijenjaju svode se u pravilu u reguliranje načina i uvjete kako obavljati obrtničku djelatnost bez odgovarajućeg ispita. Dakle, cijeli set pravila o tome kako vezani obrti moraju imati zaposlenog majstora relativiziramo da omogućimo lakše nasljeđivanje obrta i lakši rad članova obitelji obrtnika kao i rad nakon odlaska u mirovinu. Te mjere nisu bez rezona posebno kada su u pitanju tradicijski i umjetnički obrti, no opet vrijedi primijetiti da zakon ne ide u korak s vremenom.
Dok je u praksi većina obrta po kategorizaciji slobodni obrti i to najčešće paušalni slobodni obrti većina pravila koja se mijenjaju ovim zakonom odnose se na obrte koji sve više izumiru. Slažem se da treba olakšati nasljeđivanje, slažem se da treba olakšati rad u vezanim obrtima jer im je sve manje i manje, no zakon ni na koji način nije anticipirao činjenicu da pojam obrta kakav predlagač zamišlja i razlog zašto većina ljudi danas osniva obrt nemaju veze sa vezom. Glavni motiv za osnivanje obrta je većinom paušalno plaćanje PDV-a, a mi kao zakonodavac se bavimo time kako će se naslijediti neka urarska ili obućarska radnja kakvih praktičkih više ni nema.
Da zaključim, od ministra Šušnjare i DP-a nisam očekivala uradak koji će ići unaprijediti područje kojega je temeljem političke trgovine dopalo tako da je rezultat koji imamo pred sobom sasvim u skladu sa našim očekivanjima. Ponavljam, SDP neće podržati prijedloge izmjene zakona i glasat ćemo protiv, dapače bilo koji budući zakonski prijedlog koji u potpunosti ne ukida obavezni harač obrtnicima neće dobiti podršku kluba SDP-a.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Ikić Baniček. Sljedeća rasprava će biti u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a i to će biti kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Nažalost mogli bi ponovo ponoviti raspravu iz prvog čitanja jer se u ovom drugom čitanju ama baš ništa ne krucijalno, čak ni tehnički gotovo da se ništa nije promijenilo, dakle nije uvažena niti jedna primjedba, nije uvažen niti jedan prijedlog.
Naravno da ima dobrih stvari u ovome zakonu, ja ih neću ponavljat ponovili su ih i kroz replike kolege iz HDZ-a tako da mislim da se treba osvrnuti na ono što možda nije riješeno. Ali prije nego se osvrnem na ono što nije riješeno ovim zakonom ipak se treba osvrnuti na ono što muči obrtnike, al nije možda predmet ovog zakona, ali jeste predmet Ministarstva gospodarstva i onih koji su zaduženi za obrtnike.
Podsjetit ću vas da obrtnici i dalje, mali obiteljski obrti, dakle i dalje koji su u trgovini ne mogu raditi nedjeljom jedini dan kada ustvari mogu imati, da to tako kažem, bolju konkurentnost nego veliki trgovački centri. Mislim da to zaista Ministarstvo gospodarstva mora dogovoriti i da se mora riješiti to pitanje.
Drugo pitanje koje muči obrtnike jeste da su zaista do prije godinu dana bili nepravedno zakinuti da odlaskom u mirovinu moraju zatvoriti obrt, to se donekle riješilo time da se im se omogućilo da sada nastave rad u pola radnog vremena i imaju mirovinu, no opet nisu izjednačeni sa običnim umirovljenicima jer obični umirovljenik može birati puno radno vrijeme i pola mirovine. Mislim da to treba omogućiti i obrtnicima, a najbolje bi bilo kako sam rekao i u prvom čitanju, uopće ukinuti tu ogradu jer svi znamo da tko radi četri sada u obrtu, a onda prestaje sa radom, nitko, tako da ti obrtnici i dalje rade normalno onako kako su radili ranije i dobivaju punu mirovinu, a onda se ne znam na koji način bilježi da su radili pola radnog vremena, mislim da te stvari zaista treba riješiti.
Pitanje koje je ovdje po meni krucijalno odnosno predstavlja se kao jedno veliko rasterećenje obrtnika jeste smanjenje komorskog doprinosa. Slažem se sa stavom ministarstva da ne treba u potpunosti ukidati u ovom trenutku komorski doprinos jer bi to zaista moglo narušiti sustav, ali ne vidim da se može predstaviti ovo smanjenje od 2% na 1,5% da se može predstaviti kao fiskalno rasterećenje odnosno od parafiskalnih ili kakvih drugih nameta naših obrtnika. Kako je i sam državni tajnik rekao, radi se o tri eura mjesečno, ali onda ste to lijepo vi zbrojili i kazali ali kada se sve zbroji svi obrti u RH to vam je u godinu dana čak 3 miliona i 600 tisuća eura. Pa kad smo već išli sve to skupa zbrajat evo ja ću vam dati jednu drugu matematiku, dakle vaš kolega ministar koji je na drukčiji način tumačio ovaj broj porasta paušalnih obrata od vas je ustvari povećao opterećenje onih obrtnika koji potpadaju pod porezne škare, a to je 40 tisuća eura i više od 40 do 60 tisuća eura i ako uzmemo samo onu cifru kolko više plaćaju oni koji su potpali pod škare između 40 i 50 tisuća eura, a to je nekih 1.300 eura, a onda oni između 50 i 60 tisuća eura prihoda tih će godišnje plaćat više 3 tisuće i po eura, dakle ako uzmemo da recimo se plaća 1.500 eura više godišnje za takve poreze za takve obrte, a takvih obrta ima 18 tisuća prema vašim statistikama, dakle ispada da kad sve to u đuture stavimo kako ste vi ovih tri eura stavili u đuture i izračunali 3.600 rasterećenja obrtnika, vi obrtnike ćete opteretit sa gotovo 30 miliona eura više. Dakle, rasteretili ste ukupno obrtnike sa 3 miliona i 600, a opteretili sa davanjima 30 miliona više jer ovih koji spadaju pod porezne škare zbog antiinflacijskih mjera ima 18 tisuća u RH.
I samo primjer kad sam već kod tih obrtnika koji spadaju u porezne škare, jedno od obrazloženja ono kao glavno bilo je suzbijanje prikrivenog nesamostalnog rada. Ali suzbijanje prikrivenog nesamostalnog rada ne radi se ovakvom mjerom, dakle porezna uprava ima alate i ima mogućnosti utvrditi samu narav rada, kako se obavlja taj rad, da li se taj rad obavlja prema uvijek jednoj te istoj tvrtke, a vi ste sve to odnosno Ministarstvo financija stavilo u đuture bez reakcije Ministarstva gospodarstva koje bi na to trebalo reagirati i štititi obrtnike. I onda recimo imate obrtnika koji zarađuje godišnje 55 tisuća eura, ima 20 kupaca u tom svom poslu, on će platiti godišnje 1.600, 700 eura više poreza nego što je plaćao do sada, a imat ćete onda obrt sa jednim zaposlenim koji ima jednog kupca gdje se možda radi o prikrivenom radu, zaradi 35 tisuća eura godišnje taj neće pasti pod porezne škare. Dakle, ovo sigurno ove nove porezne škare nisu mjera koja će suzbiti rad, suzbiti sivi rad odnosno rad prikriveni nesamostalni rad na način da poslodavci plaćaju ljude preko obrta jer jednostavno on je pre, iskoristit ću riječ koju smo danas često koristili, paušalan i ne može dat one rezultate koji se od njega očekuju.
Sada ću se na trenutak vratiti na, na ovih, na komorski doprinos i na ovo smanjenje od 3 eura koje sigurno nije nikakvo, nikakvo fiskalno rasterećenje i neće niti obrtničke komore i udruženje obrtnika zbog toga propasti, ali jeste nekakvo, nekakav, nekakvo popuštanje svim onim obrtnicima koji zaista misle da bi, da bi trebalo prepustiti plaćanje komorskog doprinosa ustvari volji obrtnika odnosno da ukoliko misle da trebaju plaćat da plaćaju, ukoliko ne, ne odnosno na dobrovoljnoj bazi. Ja mislim da je ovdje kad se već išlo u ovu izmjenu trebalo potaknuti one obrtničke komore odnosno one područne obrtničke komora, ona udruženja obrtnika koji kvalitetno rade da to tako nastave raditi i dalje, da je trebalo omogućiti, to smo predložili u prvom čitanju, vi ste to odbili, čak mi se čini da niste ni spomenuli u svim onim, svim onim odbijenim prijedlozima, u ovim materijalima koje smo dobili za ovo drugo čitanje, vi ste to odbili dakle ostavili ste jedan fiksni 1,5%. Prijedlog je bio da se 0,5% dozvoli područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika da na skupštinama obrtnika ukoliko imaju nekakav konkretan projekt, ukoliko imaju nekakav konkretan cilj, povećaju komorski doprinos, dakle da na taj način osiguramo stabilnost financiranja, razvoja, razvoja tih obrtničkih udruženja odnosno uvjeta u kojima rade naši obrtnici. Ima sigurno i udruženja obrtnika i obrtničkih komora kojima nisu zadovoljni naši obrtnici, ali ima i obrtničkih komora i udruženja obrtnika kojima jesu zadovoljni uglavnom, koji žele da se te obrtničke komore i udruženja obrtnika razvijaju, koji žele doprinjeti, doprinjeti njihovom razvoju jer vide njihovu svrhu svojoj sredini.
Ja ću podsjetiti na brojke iz Istarske županije koje sam rekao i prošli i prošli put, dakle od 11 i nešto tisuća obrtnika u Istarskoj županiji, na ovom savjetovanju na kojem je bio čitav niz primjedbi i uglavnom su bile primjedbe vezane uz to da treba ukinuti komorski doprinos, samo su se tri obrtnika javila iz Istarske županije. Ja bih rekao da su uglavnom zadovoljni radom njihovih udruženja, udruženja obrtnika. Dakle, mislimo da je egida da se ovime smanjuje, da se ovime smanjuje fiskalno opterećenje odnosno parafiskalno opterećenje obrtnika kad ih smanjujete za 3 eura godišnje, sigurno nije, nije, nije razlog za, za to, mislimo da je ovo više razlog da se na neki način izađe u susret jednom dijelu obrtnika koji nisu zadovoljni funkcioniranjem obrtničkih komora. Smatramo da ste trebali omogućit ovaj varijabilni dio o kojima bi odlučivale, odlučivale obrtničke komore i udruženja obrtnika i mi ćemo u tom kontekstu i podnijeti i podnijeti sigurno amandman na ovaj, na ovaj zakon odnosno već smo ga, već smo ga podnijeli.
Drugo što želim, drugo što želimo reći jeste da nemojmo na krivi način koristiti statistike, dogovorite se u ministarstvima što ćete napravit jer rekli ste da ste rasteretili obrtnike, ali generalno gledajući ustvari ste opteretili obrtnike gotovo 10 puta više nego što je to bilo dosada jer je Ministarstvo financija donijelo nove, nove porezne škare koje to čine kada gledamo masu. Zaista imamo veliki broj, 83% ako sam dobro zapamtio obrta koji ne potpadaju pod te porezne, pod te porezne škare i za njih će bit to rasterećenje od 3 eura tu zaista, ali ova mjera povećanje poreza kao opravdanje za prikrivanje, za prikriveni nesamostalni rad sigurno neće polučiti efekat jer će nepošteni poslodavci naći drukčiji način da izbjegnu porezna davanja koja bi davali kada bi radnika zaposlili na puno radno vrijeme.
To su otprilike primjedbe koje smo imali na ovo, podržavamo u svakom slučaju obiteljske, mogućnost obiteljskog, poboljšanja koja su napravljena vezano uz obiteljski obrt, nasljeđivanje obiteljskog obrta. To su sigurno, sigurno kvalitetne stvari, no međutim mislim da ništa krucijalno nismo ovime riješili, ovim zakonom po pitanju tog komorskog doprinosa, da smo to samo zamazali, zamazali oči. Mislim da trebamo riješit pitanje mirovina naših obrtnika da idu pod jednakim uvjetom u mirovinu kao zaposlenici, da kada može birati kao svaki zaposlenik i u svakom slučaju mislimo da su u ovim poreznim škarama naši obrtnici, pogotovo oni koji zaista rade, nepravedno opterećeni bitno većim davanjima nego do sada jer za jednog obrtnika koji zarađuje između 40 tisuća i 50 tisuća eura, to vam, to vam dođe ako sam dobro našao, našao podatak oko, a podatak je iz Ministarstva financija, oko 3,5 tisuća eura više nego dosada, a mi smo mu makli ovim zakonom 3, 3 eura. I ono što bite vi trebali napravit jeste razgovarati sa našom poreznom upravom da kroz kontrolu financija, kroz kontrolu poslovnih subjekta s kojim obrtnik posluje, razvoje one obrtnike koji, koji obrt koriste za nesamostalni rad, a da djelujete pozitivno za one obrtnike koji zaista rade ono za što su i registrirani.
Evo ovo bi bilo otprilike to što se odnosi na ovaj zakon i još jednom zaista apeliram na vas da uvažite ponekad i prijedloge koji se daju iz oporbe, nisu baš svi za odbaciti.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala.
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a obratiti se kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Obrtništvo ima posebno mjesto u hrvatskom gospodarstvu i oni nisu samo poslovni subjekti ili radna mjesta, oni su često obiteljska tradicija, mjesto gdje se prenose znanja i vještine s generacije na generaciju, ali i važan dio gospodarskog društvenog života naših gradova, općina i naših hrvatskih otoka. Vrlo su važni za razvoj i za stvaranje radnih mjesta, a istovremeno su oni koji čuvaju tradiciju i potiču inovativne i originalne hrvatske proizvode i upravo predlaganjem izmjena i dopuna Zakona o obrtu Vlada RH je kao ciljeve odredila osigurati obrtništvu odgovarajuću zakonsku podršku za prilagodbu suvremenim zahtjevima i odgovarajuću reformu sustava Hrvatske obrtničke komore.
I upravo zato mi u klubu smatramo da ovaj zakonodavni okvir prati stvarne potrebe obrtnika, on je jednostavan, razumljiv i prilagođen tržištu ali istodobno stvara pretpostavke za razvoj strukovnih zanimanja, očuvanje tradicijskih znanja i uključivanje novih generacija u svijet rada.
Ove izmjene i dopune zakona upravo idu u tom smjeru i prva važna promjena odnosi se na smanjenje komorskog doprinosa. Uvodi se jedinstvena stopa doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori u visini od 1,5% osnovnog, osobnog odbitka umjesto dosadašnjih 2%. Za obrtnika svakako smanjenje troškova poslovanja ima zaista konkretan značaj posebno za male obrtnike, mikro poduzetnike gdje se svaka obveza izravno odražava na poslovanje, ulaganja i mogućnost zapošljavanja.
Ovim izmjenama šaljemo jasnu poruku da se administrativno i financijsko rasterećenje mora provoditi kontinuirano. Istodobno Hrvatska obrtnička komora ostaje važan partner države u razvoju i zastupanju interesa obrtnika.
Druga važna tema je majstorska škola, njeno dodatno zakonsko uređenje važan je korak prema modernizaciji sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja. Majstorska škola treba biti mjesto na kojem se stječu i nadograđuju praktička znanja, vještine, kompetencije potrebne suvremenom tržištu rada. Posebno je važno što se ovim putem otvara prostor za bržu aktivaciju mladih i njihovo uključivanje u svijet rada.
Danas često znamo govoriti o nedostatku kvalificirane radne snage, međutim odgovor na taj problem nije samo u privlačenju radnika iz drugih zemalja. Jednako je važno ulagati u vlastite ljude, u naše učenike, u mlade i radnike, omogućiti im da kroz kvalitetno strukovno obrazovanje pronađu svoje mjesto na tržištu rada. Zato su ulaganja u strukovna zanimanja cjeloživotno obrazovanje i majstorske kompetencije ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.
Treća važna novost jest uvođenje instituta obiteljskog obrta. I ovim se rješenjem omogućuje da članovi obiteljskog kućanstva pomažu obrtniku u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa po istim propisanim uvjetima. I to je važno zato što je obrt često upravo obiteljski posao, obiteljska tradicija, znanje, iskustvo, klijenti i poslovna tradicija vrlo se često prenose unutar obitelji iz generacije na generaciju.
Zakonskim prepoznavanjem takve stvarnosti olakšava se svakodnevno funkcioniranje obrta ali se istodobno stvaraju uvjeti za njegov kontinuitet i prijenos na mlađe generacije, a upravo je kontinuitet jedna od ključnih tema hrvatskog obrtništva. S tim je povezana izmjena koja se odnosi na nasljeđivanje obrta. Kad obrtnik premine obitelj je osim što bude veliki emocionalni gubitak ona se često suočava i sa vrlo konkretnim pitanjima što će biti s obrtom, što će biti sa zaposlenicima, klijentom i poslovanjem i ako nasljednik želi nastaviti obavljati obrt ovim izmjenama upravo se omogućuje da nastavak bez obveze da u tom trenutku ispunjava posebne uvjete bilo stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita čime se osigurava jedno dodatno prelazno razdoblje do okončanja ostavinskog postupka i rješavanja pitanja stručnog vodstva obrta. To je praktično i životno rješenje i cilj nije smanjivati standarde stručnosti nego omogućiti da jedan obrt zbog administrativnih i vremenskih prepreka ne mora post… ne mora prestati poslovati u trenutku kada je obitelj i zaposlenicima najpotrebnija stabilnost.
Istodobno predviđena je mogućnost da nasljednik koji ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje nastavi obavljati vezani obrt za koji je propisan majstorski ispit uz obvezu da taj ispit položi u roku od 3 godine. Dakle, zakon kombinira kontinuitet poslovanja s jasnom obvezom stjecanja potrebnih stručnih kompetencija.
Posebno važnim smatramo i rješenje koje se odnosi na obrtnike koji ostvare pravo na mirovinu. Omogućavanjem nastavka obavljanja registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu bez obustave isplate mirovine znači da se ljudima koji žele i mogu nastaviti raditi omogućuje da ostanu aktivni na tržištu. To je posebno važno za obrtnike koji imaju dugogodišnje iskustvo i specifična znanja. U mnogim znanjima upravo i zanimanjima upravo iskustvo predstavlja najveću vrijednost. Majstor koji desetljećima je gradio svoje znanje, kvalitetu i bazu klijenata ne bi trebao biti prisiljen prestati raditi samo zato što je ostvario pravo na mirovinu i ovim rješenjem omogućujemo dulji ostanak takvih ljudi na tržištu ali i prijenos znanja za mlađe generacije. To je posebno značajno u okolnostima kada se hrvatsko gospodarstvo suočava s potrebom za većim brojem kvalificiranih radnika.
Poštovane kolegice i kolege kada govorimo o obrtništvu govorimo o ljudima koji svakog dana preuzimaju odgovornost za svoje poslovanje, za svoje zaposlenike i svoje obitelji. Obrtnik je često istodobno vlasnik, direktor, računovođa, prodavač i majstor. Zato svako nepotrebno administrativno opterećenje za njega predstavlja stvarni trošak vremena i novca, a zadatak države nije da umjesto obrtnika vodi njegov posao. Zadatak države je da stvori uvjete u kojima će obrtnik svoj posao moći voditi jednostavnije, stabilnije i sigurnije.
Ove izmjene upravo su korak u tom smjeru, smanjuje se određeni troškovi, uređuje obrazovanje, cjeloživotno usavršavanje, prepoznajemo obiteljski karakter mnogih obrta, olakšavamo prijenos obrta na nasljednika, omogućujemo iskusnim obrtnicima da nastave raditi i nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Klub zastupnika HDZ-a podržati će Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu jer njime stvara jednostavniji se okvir za poslovanje, potiče obrazovanje, prijenos znanja, stvara bolje pretpostavke za kontinuitet hrvatskog obrtništva, a naš je cilj da ljudi koji žele raditi, koji žele stvarati i razvijati svoj posao u Hrvatskoj za to imaju što bolje uvjete.
I kako je predloženi prijedlog predvidio osam dana od dana objave ovaj prijedlog zakona predvidio osam dana od objave u Narodnim novinama šta bi onda značilo da stupa na snagu početkom listopada, klub HDZ-a predložiti će amandman u kojem predlaže da ovaj zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027.g. i time bi se regulativa komorskog doprinosa uskladila s poreznim propisima koji su vezani na kalendarsku godinu kao porezno razdoblje što je važno radi ujednačavanja zaduženja javnim davanjima i pojednostavljenja postupanja na isti način tijekom cijele godine koja je kao kalendarska ujedno i porezna godina. Zahvaljujem.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Baričević. Sada je u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)

Poštovani predsjedavajući, još jedanput poštovani državni tajniče sa suradnicama.
U Hrvatskoj je jedna stvar sasvim očigledna, nije lako biti obrtnik ni obrtnica, to je status koji sa sobom nosi niz nesigurnosti od toga da se praktički ne smijete razboljeti preko toga da je jedva ako ikada odete na godišnji odmor pa sve do toga da vam je izuzetno teško podignuti kredit kako bi se riješili svoje stambeno pitanje ako ste mladi obrtnici. I zato kada govorimo o Konačnom prijedlogu Zakona o obrtu moramo govoriti o tome kakav položaj država, kakvo okruženje zapravo stvara ljudima koji rade kao obrtnici.
Danas je ovdje čini se najveća izmjena smanjenje komorskog jedna od hajde komorskog doprinosa s 2 na 1,5% od osobnog odbitka, na prvi pogled to možda ne izgleda kao velika promjena za pojedinog obrtnika to znači manje troška s 11,4 eura mjesečno na devet eura mjesečno, dakle nije to neka velika razlika od dva eura mjesečno, ali za obrtničke komore u kumulativu ta je razlika itekako velika, to je umanjenje njihovih prihoda za 21%. I upravo zato je posebno zanimljiva jedna rečenica iz obrazloženja zakona, kaže se da će se ovom izmjenom postići traženo rasterećenje obrtnika, a ujedno da će doći do povećanja angažmana proaktivnosti kvalitete komore u pružanju usluga svojim članovima. Da ponovimo logiku, komora će imati manje novaca, ali će zbog toga biti angažiranija, proaktivnije i kvalitetnije komore. Dakako možda je sad malo i jasnije kao što je u prvom čitanju kolega Živković rekao pa vjerojatno to takva je logika da se tako prebacuju i sredstva na Medikol i druge privatne zdravstvene institucije jer očito mislite da javno zdravstvo ako ima manje novca ono će zbog toga biti angažiranije, proaktivnije i kvalitetnije u pružanju usluga. Možda je to ista logika kao kod najavljenog smanjenja plaća učitelja, medicinskih sestara i doktora na što upozoravaju sindikati javnih službi. Možda je to taj tajni plan, smanjimo sredstva i sustavi će nam biti bolji, no to se ne odnosi na komorski doprinos. Ako je doista to ta logika onda je ona već primijenjena i na nezaposlene, krajem prošle godine nezaposlenim osobama koje se su željele otvoriti obrt ukinuli ste mogućnost da dobiju jednokratni iznos naknade za nezaposlene.
Trebamo dakle pratiti doista ostvaruju li komore i sa ovim sredstvima i u kojoj mjeri sve ciljeve koje su nam predstavili kao da su ciljevi, a i stoji u zakonu jer vlada u obrazloženju govori o povećanju angažmana, o proaktivnosti kvaliteti komore, državni tajnik je govorio da će se eto komore morati snaći na neki drugi način, aplicirati na europske fondove ili nešto slično. Međutim, pravo je pitanje koje je postavila i kolegica Baniček, trebaju li doprinosi, je li to rudimenti i ostatak nekih drugih vremena na taj način i kome pogoduje upravo ovaj komorski, cjelovit komorski sustav, kojem broju obrtnika i na koji moderni način ukoliko nam se i danas obrtnici žale da se još uvijek bave papirnatom administracijo?
Postavlja se dakle i drugo pitanje, vlada ima sve mehanizme nadzora i provedbe da bi se sustav popravio kako je onda moguće da se time mehanizmi nisu koristili nakon više od 30 godina postojanja jedinstvenog obrtničkog komorskog sustava? I onda i ovdje govorimo kao vi govorite o djelomičnoj reformi, ovo nije čak ni djelomična reforma ovo je samo kozmetička reforma, a kozmetičke reforme nažalost ovoj vladi nisu i neka novost.
Ja ću ipak danas kao što sam govorila i prvi puta i kao što sam pitala u replici govoriti o Zakonu o obrtu iz rodne perspektive, o položaju žena u obrtništvu, o posebnim pravima i mjerama za obrtnice jer ovaj je zakon gotovo potpuno rodno neutralan odnosno pisan je generički za sve obrtnike u njemu nema podataka o ženama u obrtništvu. Imali smo brojeve, ali ne koliko je žena u obrtništvu, nema procjene učinaka zakona na ravnopravnost spolova, nema ozbiljnijeg razmatranja rodnog jaza u prihodima i mirovinama, nema mjera protiv ekonomske ovisnosti žena u obiteljskim obrtima, nema posebne zaštite trudnica, nema pitanje zaštite žena tijekom bolovanja ili tijekom skrbi o djeci, nema posebnih mjera za samozaposlene obrtnice, nema posebnih mjera potpora za obrtnice, za sve sam to, na sve sam to upozorila i pri prvom čitanju i nitko od kolegica iz vladajućih nije primijetio upravo to da nema posebnih mjera za žene obrtnice koje bi ih mogle učiniti ekonomski ovisnima, a u onom novome institutu pomagačica, one i dalje ostaju pomagačice i s druge strane na milost i nemilost svome suprugu, ekonomski ovisne, a znamo da to može dovesti da ne kažem i do nasilja. Dakle to je briga za žene koje bi trebale imati vrlo konkretan i vrlo različitih učinak. Učinak obrtništva na same žene ako znamo da je taj učinak doista različit. Dakle još jedanput, ne možemo govoriti da institut obiteljskog obrta u kom obrtniku pomažu članovi obitelji bez zasnivanja radnog odnosa, dakle priznajemo da je to rad, da to nije pomaganje. Zašto onda se one imenuju pravo tako radom bez radnog odnosa. Da bar se zna da žene rade, da nisu pomagačice. To isto kad suprug pita ženu mogu li ti pomoći. Nemaš još što pomoći, ti s njom nešto paralelno radiš. Tako i ovdje, žena ne pomaže, ona radi paralelno uz za sa suprugom. Ne znam kolega što tu ne bi bilo jasno jezično. Zašto dakle ne stoji u kojem članovi obitelji obavljaju poslove, u kojem članovi obitelji rade jer zakon ako uvodi institut obiteljskog obrta koji omogućuje da članovi kućanstva pomažu bez zasnivanja, to obrazlaže potrebom očuvanja tradicije obitelji. Da li mi ovdje govorimo o očuvanju tradicije obitelji ili s pravom govorimo o tradicijskim obrtima. Zašto mi čuvamo tradiciju obitelji u kojem muškarac je plaćen, a žena pomaže i djeca naravno koliko smiju zakonski ili nezakonski, danas djeca ne bi smjela raditi. Dakle ponovno pitam čuvamo li tradiciju obitelji ili čuvamo tradicijske obrte. Čuvamo li tradicijske vrijednosti ili čuvamo tradicijske obrte jer to nije isto. Znamo povijesno da su obrte nasljeđivali majstorovi pomoćnici i šegrti, a ne žene koje su uz njih radile cijeli svoj život i onda doista moramo postaviti pitanje, čiji se rad zapravo smatra radom, a čiji se rad smatra pomaganjem. Možemo li čuvati tradicionalnu podjelu rada ili čuvamo tradiciju. Čuvamo ovdje i tradicionalnu podjelu rada. U konačnom prijedlogu i dalje dakle stoji formulacija da članovi obiteljskog kućanstva pomažu obrtniku, a da ne, a ne rade u obrtu, a to je bila mala ali važna stvar za, za razumijevanje i podržavanje ravnopravnosti, ravnopravnosti spolova.
Eto tako, završit ću da postoji opasnost da ovim institutom zapravo legaliziramo neplaćeni, slabo plaćeni ili nevidljivi obiteljski rad žena. Da budem jasna, uvođenjem obiteljskog obrta može se pomoći očuvanju malih obrta ali istodobno možemo učvrstiti i tradicionalnu podjelu rada u kojoj žene rade ali bez formalnog statusa. Žene se najčešće i vezuju uz te tradicionalne i umjetničke obrte i zastupljene su u izradi rukotvorina, tekstila, dizajna. Nitko to ne želi poništiti ali želimo da se valorizira taj rad kao rad, a ne kao pomaganje jer trebamo posebno paziti pod kojim uvjetima, s kojim pravima, s kojom socijalnom sigurnošću, s kakvim mirovinskim stažom, s kakvom ekonomskom samostalnošću rade žene koje su pomagačice u obrtima. One nisu pomagačice, one rade u obrtu.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Borić. Prelazimo na pojedinačne rasprave gdje nam je prva na redu kolegica Dalija Orešković koja nije prisutna pa gubi pravo rasprave. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama, kolegice i kolege.
Kada sam u svibnju u prvom čitanju ovog zakona govorila o Majstorskoj školi namjera mi je bila vrlo jednostavna, upozoriti da je ideja dobra, da je hrvatskom obrtništvu takva škola potrebna ali da način na koji smo je tada pokušali ili bi pokušali ugraditi u zakon, otvara ozbiljan problem za cijeli sustav obrazovanja. Tada sam govorila o opasnosti stvaranja države u državi odnosno mogućnosti da u Hrvatskoj dobijemo javnu obrazovnu ustanovu koja će imati svoje programe, svoje kriterije i svoj sustav nadzora, a da istodobno nije jasno povezana s postojećim obrazovnim sustavom RH. Danas u drugom čitanju imamo konačno prijedlog zakona i moram priznati da je predlagatelj jedan dio tih primjedbi ipak čuo. U tekstu, doduše više obrazloženja, se i nešto jasnije spominje hrvatski kvalifikacijski okvir, jasnije se govori o povezanosti s postojećim propisima iz područja obrazovanja i u obrazloženju se pokušava definirati uloga Agencije za strukovna obrazovanja i obrazovanje odraslih, to pozdravljam. Ali upravo zato što je predlagatelj napravio određeni korak naprijed barem nominalno, mislim da danas moramo napraviti još jedan jer ako smo već prihvatili da Majstorska škola pripada sustavu u kojem postoje kvalifikacije, ishodi učenja, standardi kvalitete i javno priznate isprave, onda moramo do kraja odgovoriti na pitanje kako je ono u taj sustav stvarno i ugrađeno. Zato ću danas govoriti o 4 pitanja koja su mi i dalje ostala otvorena, tko kontrolira kvalitetu obrazovanja, gdje završava uloga Hrvatske obrtničke komore, a počinje odgovornost države, što će polazniku stvarno značiti kvalifikacija koju stekne i tko postavlja obrazovne standarde prema kojima će se ti ljudi školovati. Jer iza svih tih pravnih i institucionalnih pitanja zapravo stoje vrlo jednostavna stvar, što jamčimo čovjeku kad sjedne u klupe Majstorske škole. Krenimo od nadzora jer tu možda najvažnije pitanje kad govorimo o javnoj obrazovnoj ustanovi. Konačni prijedlog sada propisuje inspekcijski nadzor u okviru nadležnosti određenih posebnim propisima, čime je predlagatelj očito pokušao odgovorit na primjedbe iz prvog čitanja ali time pitanje nije do kraja riješeno. Ako je Majstorska škola javna ustanova koja provodi obrazovanje i daje kvalifikacije na razinama 2 i 5 hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a to ste napisali, u zakonu ona to jest ili bi barem trebala biti, onda mora biti potpuno jasno tko nadzire njezin obrazovni rad, tko provjerava ostvaruju li se ishodi učenja, rade li osobe koje izvode nastavu prema propisanim standardima, kako se provodi vrednovanje i kome polaznik se može obratit ako smatra da mu je povrijeđeno neko pravo. To se u ozbiljnom obrazovnom sustavu ne može ostavit u sivoj zoni, posebno zato što govorimo o dvije vrlo različite razine obrazovanja. Na razini 2 možemo imat mlade ljude koji tek ulaze u svijet struke obrazovanja ili nekakve kasnije mikro kvalifikacije, dok će na razini 5 biti ljudi s prethodnim obrazovanjem i iskustvom koji žele dodatno razvijat svoje stručne kompetencije i profesionalno napredovati. Kada država u oba slučaja daje javno priznatu kvalifikaciju onda mora postojati javni sustav koji jamči kvalitetu tog obrazovanja iz sustava obrazovanja, ne izvan njega. Naime, dobrog majstora treba podučavati vrhunski stručnjak ili stručnjakinja, ali kvalitetu obrazovanja mora jamčiti država.
Drugo pitanje se odnosi na obrtničku komoru i ovdje želim biti vrlo jasna. Ja uopće ne osporavam HOK-u pravo da ima snažnu ulogu u majstorskoj školi, dapače upravo obrtnici najbolje znaju koje kompetencije danas trebaju automehaničaru, električaru, frizeru, stolaru, instalateru, kuharu ili bilo kojem drugom obrtniku koji želi opstati i razvijati se. Ali kada se na temelju tih potreba stvara javna kvalifikacija, uz strukovni interes mora postojati i neovisni javni mehanizam kojim država potvrđuje da ta kvalifikacija zadovoljava obrazovne standarde, tim više ako se na kraju izdaju javne isprave.
Prema predloženom modelu HOK ima vrlo široku ulogu u cijelom procesu, od osnivanja škole, predlaganja programa do organizacije obrazovanja i majstorskih ispita. I upravo zato mora postojati dovoljno snažan vanjski mehanizam koji osigurava neovisnu kontrolu kvalitete. To nije pitanje nepovjerenja prema HOK-u nego pitanje odgovornosti države i dobrog institucionalnog dizajna. HOK treba imati snažan glas u tome što hrvatskom obrtniku treba, ali država mora imat posljednju riječ o tome zadovoljava li obrazovanje kojim se pruža javni standard kvalitete. To je dvostruki ključ o kojem sam govorila i u prvom čitanju i treba ga ugraditi puno jasnije, napisala sam o tome i dva amandmana.
Treće pitanje odnosi se na same polaznike jer u ovoj raspravi lako možemo ostat na tome tko osniva školu, tko donosi programe, a zaboravit zapravo na čovjek koji tu školu upisuje. Predlagatelj s pravom ističe da majstorska škola omogućava stjecanje kvalifikacija na razinama 2 i 5 HOK-a, ali HOK nije samo oznaka koja se napiše uz naziv kvalifikacije, ona postoji upravo zato da bi čovjek koji stekne određenu kvalifikaciju znao gdje se ona nalazi u sustavu, što ona znači, koje mogućnosti daljnjeg obrazovanja ili profesionalnog razvoja iz nje proizlaze. Zato želim da budemo potpuno sigurni da će kvalifikacije majstorske škole biti na odgovarajući način povezane sa sustavom standarda kvalifikacija i registra hrvatskog kvalifikacijskog okvira i to državni tajniče morate znati iako vam to nije uža struka, to mi niste znali odgovoriti u replici. Jer čovjek koji nakon godina rada završi majstorsku školu i stekne kvalifikaciju na razini 5, mora znati što sve može dalje, može li nastavit obrazovanje, kako se priznaju prethodno stečeni ishodi učenja i prethodno radno iskustvo i hoće li druga obrazovna ustanova tu kvalifikaciju moći jasno prepoznati, ne samo ona nego i tržište rada. To se mora znati prije nego što prvi polaznik dođe u situaciju da nastavlja svoje obrazovanje, a ne onda kada problem već nastane. Isto vrijedi za programe na razini 2, osobito u kontekstu sustava cjeloživotnog obrazovanja, mikro kvalifikacija i vaučera jer ako država razvija sustav u kojem građani mogu stjecati pojedinačne skupove ishoda učenja i koristiti javna sredstva za obrazovanje, što je sjajno, mora biti jasno kako se u taj sustav uklapaju programi majstorske škole. Čovjek koji ulaže svoje vrijeme, novac i godine iskustva u obrazovanje mora znati kakvu vrijednost ima kvalifikacija koju dobiva, mora znati što mu nosi papir koji na kraju dobiva.
I konačno dolazimo do programa i ljude koji će programe provodit. Konačni prijedlog predviđa da programe, a ne kurikulume, to je isto greška koju treba ispravit, lagano ispravit amandmančićem, majstorske škole donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog HOK-a. To je razumljivo iz perspektive potreba gospodarstva, al kad govorimo o javno priznatoj kvalifikaciji onda moramo imati jasnu obrazovnu proceduru kojom se provjerava da je program izrađen prema pravilima sustava i kvalifikacije obrazovanja.
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postoji upravo zbog stručnog rada na području strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih i njezina uloga u ovom procesu mora biti jasna i stvarna, a ne samo spomenuta u obrazloženju zakona. Isto vrijedi i za ljude koji će poučavati. Naravno da želimo da u majstorskoj školi predaju ljudi s iskustvom iz stvarnog života, ljudi koji znaju posao i mogu prenijeti ono što su naučili kroz godine rada, ali iskustvo u struci i kompetencije za proučavanje nisu ista stvar. Čovjek može bit vrhunski majstor, a da mu istodobno trebaju dodatna znanja o tome kako raditi s mladim polaznicima, kako poučavati odrasle, to su dvije potpuno različite stvari, kako strukturirati nastavu i kako vrednovati ishode učenja. To nije birokratska prepreka obrtništvu nego standard kvalitete obrazovanja. I kada sve to stavimo na jedno mjesto pitanje koje postavljam postaje vrlo jasno, želimo li majstorsku školu koja će biti izdvojeni sektorski sustav ili javnu školu koja pripada obrtništvu, ali istodobno čvrsto ugrađena u hrvatski obrazovni sustav? Ja želim ovo drugo, ne želim, imamo zgradu sad u Sisku i sad mi moramo nabrzaka utrpat, to nije dobar koncept. Hrvatskom obrtništvu trebaju snažne institucije, treba mu više ulaganja u znanje, treba kvalitetno strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje i treba mu mogućnost da najbolji ljudi iz pojedinih struka znanje prenesu novim generacijama. Al kad država osniva javnu obrazovnu ustanovu zakonom i kada ta ustanova daje javno priznate kvalifikacije, država preuzima i odgovornost da građanima jamči kvalitetu tog obrazovanja. Tu odgovornost ne možemo prepustit statutu ustanove, pravilniku ili nekom budućem podzakonskom aktu jer nam mora biti vidljiva iz zakona. Zato i dalje smatram da treba jasno propisati vezu majstorske škole sa sustavom hrvatskog kvalifikacijskog okvira, osigurati stvarno stručnu ulogu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i jasno urediti obrazovni inspekcijski nadzor, te postaviti odgovarajuće standarde za osobe koje izvode programe. Jer mi možemo brzo napravit školu, otvorit zgradu, kupit opremu, upisat prve polaznike, ali jednom kad ljudima izdate kvalifikaciju i kažete da su je stekli u javnoj ustanovi, tada više ne govorimo o jednom projektu Ministarstva gospodarstva ili HOK-a, govorimo o povjerenju u hrvatski obrazovni sustav i tu želim zapravo završiti tam gdje sam počela u prvom čitanju.
Majstorska škola nam treba, treba nam zato što u Hrvatskoj trebaju ljudi koji znaju raditi, stvarati i svoje znanje prenijeti drugima, al upravo zato što nam treba moramo je napravit tako da bude pravno sigurna, obrazovno kvalitetna i ravnopravno ugrađena u sustav kvalifikacija RH. HOK-u treba dati prostor da kaže što treba hrvatskom obrtniku gospodarstvo treba omogućiti da kaže koje kompetencije traži tržište rada, ali državi mora ostati odgovornost da jamči standard obrazovanja, kvalitetu kvalifikacija i zaštitu svakog čovjeka koji u tu školu uloži svoje vrijeme i svoj novac. Ako to napravimo majstorska škola može postati jedan od najboljih instrumenta razvoja hrvatskog obrtništva, tada nećemo imati državu u državi nego školu koja pripada obrtništvu i hrvatskom obrazovnom sustavu koja sluša potrebe gospodarstva, ali istodobno poštuje standarde obrazovanja i koje će ljudi vjerovati jer će znati da iza njezine kvalifikacije stoji cijeli javni sustav, a ne samo jedna institucija.
Ja sam napisala dva amandmana, doista sam se potrudila oko obrazloženja i nadam se da ćete ih prihvatiti. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Lugarić. Imamo dvije replike na vaše izlaganje, prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem. Kolegice Lugarić jako dobro ste objasnili čitavo pitanje vezano za majstorsku školu i nadamo se da su amandmani predloženi baš idu u tom smjeru jer kao što ste vi rekli to je dobar alat na neki način samo ako ima sadržaj, možemo reć i opremu, ali i kvalitetne mentore. Međutim, slažete li se, ha mislim složili ste se u samom ovom vašem izlaganju, da nije dovoljno samo osnovati ustanovu na brzinu kao što se to sad radi nego treba dokazati da ona stvarno podiže razinu strukovnog obrazovanja, a ja nažalost kroz ovo cijelo izlaganje taj dokaz vidio nisam? Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Izvolite odgovor.

Lugarić, Marija (SDP)

Kolega Barbir, ali mi smo sad u dobroj točki da tak kažem kad stvari mogu krenut u dobrom smjeru ili da zaustavit da idu u krivom da tako kažem jer mi imamo sustav napravljen kroz HKO točno se zna standard zanimanja, standard kvalifikacije, kurikulum, uvjeti dakle mi imamo cijeli sustav postavljan u obrazovnom sustavu. Zato apeliram da ga koristimo, a ne da tu osmišljavamo nekakve čudnovate kljunaše jer ovo je čudnovati kljunaš, tu nadzor nad školom radi ministarstvo nadležno za obrt koji ne radi nadzor ni na jednim školama jer nadzor u obrazovanju radi neko drugi. Uvijete koji su svugdje propisani pedagoškim standardima kolko kvadrata po učeniku i takve stvari vi to pišete u zakon, dakle ono nema veze s vezom. To naprosto treba sve u samo ubacit u obrazovni sustav ne negirajući specifičnost koja treba bit i koja može se definirati Zakonom o obrtu. Ne bi ovo bilo prvi put da tak velim miksamo dva sustava, al treba ih miksati razumno.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice. sljedeća replika je kolega Mate Vukušića, kolega izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući. Kolegice Lugarić sad ste lijepo taksativno nabrojili što sve treba jedan obrtnik napraviti, naučiti i sve papirnato riješiti da bi ustvari pokrenuo taj svoj obrt. A imamo recimo u praksi situaciju da jedna jedinica lokalne samouprave u ovom slučaju recimo grad, svoj prostor koji mu je višak koristi da bi otvorio restoran u ovom slučaju ili kafić, ima cijene koje su ispod tržišnih, dakle nelojalna konkurencija postojećim ugostiteljima koji su se namučili da bi taj svoj objekt odnosno obrt otvorili, da bi položili majstorski ispit, da bi zaposlili djelatnike koji zadovoljavaju recimo stručnom spremom ili taj konobarski i što već drugo. Smatrate li da je to normalno, smatrate li da bi Zakon o obrtu možda i takve stvari odnosno na takve stvari trebao ukazati? Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega . Izvolite odgovor.

Lugarić, Marija (SDP)

Kolega Vukušić jesmo jeste vi meni odmah replicirali ili … priča o nekim dimnjačarima, e to je isto ja mislim bila neka slična priča s tim dimnjačarima kad imamo ove nelojalne konkurencije jedni drugima. Ma mislim, mene više niš nemre iznenadit mislim i stvarno me ne iznenađuje, ali bi stvarno voljela da jednom podvučemo crtu da se držimo propisa da radimo čiste, jasne sustave, da ljudi pošteno rade, pošteno zarađuju, da se vrednuje rad stečeno zvanje i kvalifikacije i da zapravo svi rade samo svoj posao. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Lugarić. Prelazimo na sljedeću pojedinačnu raspravu to je kolegica Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo. poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama, kolegice i kolege.
Pa evo mislim da ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu je hvalevrijedan. Naši obrtnici zaslužuju i našu posebnu brigu i pažnju, a da to upravo imaju od ove vlade i od ministarstva pokazuje i brojka koju smo čuli na samom početku da je u posljednjih deset godina broj obrtnika udvostručen.
Naime, samo od početka ove godine čuli smo da imamo povećan broj za 11 tisuća, u obrtima radi 268 tisuća zaposlenih, preko 75% obrta uopće nemaju zaposlenog radnika, uglavnom se radi o uslužnim zanimanjima što opet ima posebnih što traži našu posebnu pažnju. I kao što je rekla kolegica Baričević u jednoj osobi je i direktorica i čistačica, naši obrtnici posebno ovi sami, a i ovi koji imaju jednog zaposlenika oni moraju biti najbolji u svom poslu, oni moraju biti najbolji marketinški stručnjaci, oni moraju poznavati propise o zaštiti na radu, oni moraju sve znati i biti financijski i porezni stručnjaci, moraju poznavati sanitarne propise itd., zato im je naša pomoć jako bitna i jako potrebna, a i mislim da je ne nedostaje.
Kolegica u ime kluba SDP-a je rekla da nećeju podržati ovaj zakon između ostalog ili kao najbitnije je to što se komorski doprinos ne ukida u cijelosti, a ja mislim da je jako dobro da se on smanjuje jer svako rasterećenje i svako porezno rasterećenje, a imali smo ga i u ranijem periodu kad smo imali manja parafiskalna davanja za sve poduzetnike, a između ostalog sa posebnom pažnjom na obrtnike su hvalevrijedna.
Međutim, HOK radi veliki i jako značajan posao, pa evo samo prisjetimo se zadnjih dana kad smo čitali, kaže HOK je izborila manja opterećenja za sve paušalne obrtnike, a za 77 tisuća neće biti nikakvih promjena, pa onda čitamo dalje da je to čak dovelo do 27 milijuna eura više u novčanicima ja bih rekla naših obrtnika. U mom gradu HOK ima jednu zaposlenicu koja brine o 800 obrtnika, uglavnom su paušalci, sezonci, jedan ili jedan i po zaposleni po obrtniku, uslužne djelatnosti i zaista je neophodna ta pomoć njena u kojoj će ona nazvati obrtnika koji se bavi bilo kojom uslužnom djelatnošću, uglavnom su kod nas ugostiteljstvo i turizam i informirati ga o nečem novom što mi donosimo u Hrvatskom saboru jer jednom malom obrtniku sigurno da je to iznimno teško. Još bi se osvrnula i na ono što sam čitavo vrijeme slušala u ime kluba Možemo! od kolegice Radić, Borić, Rade Borić. Ona je govorila o tradicionalnoj podijeli rada i valoriziranju rada kao rada, a ne pomaganja i pomagačicama u obrtima. Mislim da je upravo ona tu najviše diskriminirala žene. Zašto misli da su samo obrtnici muškarci? Pa u većini djelatnosti koje imamo mi dolje uslužnih poput frizera, kozmetičkih salona, pedikera, kemijskih čistiona, ja poznam da su supruzi ti koji pomažu svojoj supruzi i onda su oni pomagači u tim obrtima i jako bi bilo teško i mislim da je ovo jako dobra odluka da obitelj može pomagati obrtniku, da ne mora plaćati nikakve doprinose i davanja nego jednostavno je pomoć u obavljanju tog obrta.
Također po prvi put imamo novine koje se odnose na obrtnika koji odlazi u mirovinu, nasljeđivanje njegovog obrta, što kad se radi o nasljednicima obrtnika nakon njegove smrti i sve ono što dobijaju ovim zakonima kad su u pitanju i njihova osposobljavanja, kad se radi o vezanim obrtima, polaganja majstorskih ispita i slično. Naime, oni kroz svoje, kroz svoj život i svojim pomaganjem bez obzira što nisu imali zasnovani radni odnos niti to mogu tako formalno dokazati kao radno iskustvo, sigurno imaju daleko više znanja nego onaj koji je možda i završio srednju školu pa čak i položio taj neki ispit kako je vrijeme koje su provodili uz tu određenu djelatnost, a posebno ako se radi o dugogodišnjoj tradiciji obavljanja obrta, dobio i znanja, a time i iskustva. Evo ne bi više oduzimala vrijeme ali mislim da je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu jako dobar, da moramo posebnu brigu voditi o svim našim obrtnicima i očekujem unatoč tome što smo čuli i od kluba Možemo! i od kluba SDP-a, da će u konačnici predloženi prijedlog zakona i podržati.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Juričev Martinčev. Imamo tri replike na vaše izlaganje. Prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem potpredsjedniče. Moje pitanje je u biti za članove ministarstva pa evo postavit ću vama kolegice Jurčev Martinčev pa evo ako oni odluče, mogu i oni uzet neko vrijeme da odgovore po ovom pitanju, ne znam jel im tko postavljao pitanje, međutim državni tajnik je tvrdio na odboru da Hrvatska obrtnička komora bi se urušila kada bi članstvo postalo dobrovoljno. Međutim, imamo primjer Slovenije iz 2013. godine koja je ukinila obvezno članstvo, a njezina komora i dalje postoji s regionalnim komorama, sekcijama, savjetovalištem, obrazovanjem i zastupanjem samih obrtnika. Ako HOK obavlja javne ovlasti, država može jasno tvrditi koliki ti koštaju obrti i zasebno iz financirati. Sve ostalo savjetovanje, zastupanje i članske usluge, komora bi trebala opravdati kvalitetom. Stoga je glavno pitanje, koji su to točno poslovi HOK-a koji bi se urušili dobrovoljnim članstvom, koliko svaki od njih košta i zašto se javne ovlasti ne mogu financirati zasebno. Ako možete odgovorite, ako ne, nema veze.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, izvolite odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo kolega Barbir, ovako kao ovaj dugogodišnja odnosno čitav svoj život sam živila sa obrtnikom pa mogu onako nešto iz iskustva. Npr. ako su u pitanju neke marketinške aktivnosti, onda bi sigurno taj obrtnik platio Hrvatskoj obrtničkoj komori da zajedno izađu na neko tržište, međutim ne bi mogao ni predviditi niti platiti aktivnost npr. ovu o kojoj sam pričala, da je izborio manje opterećenja za sve paušalne obrtnike, a za 77 tisuća neće biti nikakvih promjena i to je vrijednost od 27 milijuna eura. To sigurno ne bi nitko mogao ni valorizirati niti platiti unaprijed, a možda će kroz završno obraćanje državni tajnik vam reći više.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Slijedeća replika je kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala. Poštovana kolegice evo slušao sam vas na početku i kad ste govorili da obrtnik mora biti sve i to me podsjetilo možda na onu usporedbu velikih i malih gradova i općina. Veliki imaju svoj pravnu službu, imaju ljude za komunalno, imaju dakle kroz svoje upravne odjele pokrito sve. U malim općinama imate možda dvoje, troje zaposlenih i ti ljudi moraju biti sve, moraju biti i pravnici i ekonomisti i, i komunalci i građevinarci i arhitekti i svi. I smisao komore ja mislim da bi trebala biti da upravo onima normalno onaj obrtnik koji već je uhodao posao, koji ima tržište, koji je prepoznatljiv, dakle i sigurno je njemu lakše ali netko tko tek kreće, mislite li da je njemu komora bitna da mu može pomoći upravo sa savjetima, uputiti ga kud treba ići u tim prvim godinama i tim početnim koracima.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, izvolite odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo kolega Gregurović. Jako dobra usporedba, zaista postoje male općine koje imaju svega dvoje, troje zaposlenih ali zakonske odredbe se odnose na njih kao i na neki drugi veliki grad koji ima više stotina zaposlenika tako da ovo je jako dobra usporedba ali vaše pitanje se odnosilo na HOK. Mislim da je i smisao te komore i da je njihov zadatak, a naravno da sve ovisi o zaposlenicima. Oni vrijedni zaposlenici obrtničke komore kojoj se obratiš i potražit će i odgovoriti na pitanja i pomoći oko ispunjavanja različitih formulara, prijava i slično, a njima sigurno onih djelatnika koji to ne rade tako dobro i savjesno, međutim evo kao što sam spomenila u mom gradu postoji jedna djelatnica, skrbi o 800 obrtnika i to radi već godinama jako dobro i kvalitetno.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala vam. I posljednja replika na vaše izlaganje, kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa. Evo zastupnice Branka imali ste jako dobru raspravu. S obzirom na financijsko rasterećenje koje očekujemo, koje proizlazi i smanjenja najvišeg iznosa komorskog doprinosa po prijedlogu ovog zakona. Hrvatska obrtnička komora je i područna obrtnička komora, županjske i udruženja i POK-ovi i HOK-ovi oni, oni nude zapravo i dnevno su na raspolaganju sa svojim uslugama obrtnicima na dnevnoj razini, pomažu savjetima i zapravo imaju tu jednu snagu pregovaranja i sa jedinicama lokalne samouprave i županijama i naravno i sa Vladom da mogu ostvarivati pozitivne pomake u svom okruženju za svoju dobrobit.
Smatrate li da unatoč očekivanom ovom smanjenju komorskog doprinosa, a rekao je državni tajnik 3,2 miliona eura na godišnjoj razini, da će oni, da će obrtnici osjetiti …
…/Upadica Mišel Jakšić: Hvala./…
… smanjenje usluge …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolegice Baričević.
Izvolite odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo kolegice Baričević, da otvorili ste sad još jedno pitanje pa vjerujem da Hrvatska obrtnička komora da tu neće dolaziti do nekog otkaza već postojećih djelatnika i kao što sam rekla uglavnom ti djelatnici koji su dosad bili savjesni, koji su pružali kvalitetnu uslugu svojim obrtnicima da će to nastaviti i dalje. Da li će možda u neko, evo maloprije sam spomenula i neke sajmove, možda doći do nekog smanjenja obujma onda će se to vjerojatno dodatno i financirati, ali sigurna sam da će Hrvatska obrtnička komora i njihovo vodstvo iznaći načina kako zadržati odnosno čak i poboljšati svoju uslugu prema obrtnicima.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala vam.
Stigli smo do posljednje pojedinačne rasprave, to je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa evo dug je bio dan i dosta je bilo rasprava, pokušat ću maksimalno skratiti.
Što se tiče samog, same rasprave o izmjenama Zakona o obrtu treba reći definitivno ovaj prijedlog, zakonski prijedlog ima nekoliko dobrih smjerova, prepoznaje tradiciju i umjetničke obrte, uvodi institut obiteljskog obrta, olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika, dopušta obrtniku da nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nastavi raditi bez obustave same mirovine, uređuje i majstorsku školu, smanjuje komorski doprinos, precizira pitanje naukovanja i majstorskog ispita i to su pa možemo reći uz neke situacije koje je trebalo dodatno elaborirati, objasniti, unaprijediti to su u dobroj mjeri ipak korisne izmjene. Obrtnici su zaista jedan važan dio hrvatskog gospodarstva možemo reći da su i neki nositelji, međutim to su ljudi koje svakako mi susrećemo u nekom svakodnevnom životu jel.
To su ljudi koji rade na temelju vlastitog znanja, sa vlastitom odgovornošću, a najčešće i sa vlastitim rukama i oni upravo drže cijelo naše gospodarstvo i drže cijeli taj proces obrtnički proces od usluge, zapošljavanja, tradicije i razvoja određene vrste lokalne ekonomije. Zato je dobro da zakonodavac prepoznaje obiteljski obrt i mnogi poslovi jednostavno se prenose sa roditelja na djecu, iz radionice u radionicu kroz iskustvo koje se ne može, koje se ne može zamijeniti i zbog toga definitivno tu vrstu tradicije treba čuvati, baštiniti ali i naravno poticati.
Ipak obiteljska pomoć mora imati neke jasne granice kako ne bi bio to prostor za prikriveni rad bez prava. Neću detaljno to elaborirati mislim smo svi to, o tome pričali više puta kroz ovu cijelu raspravu jel. Dobro je rješenje za nasljednika obrtnika kad obrtnik umre obitelj ne smije izgubiti posao samo zato što sustav nije znao, nije prepoznao njihov problem i nije mogao dovoljno brzo reagirati.
Rok od 3 godine za polaganje majstorskog ispita čuva stručni standard a istodobno omogućuje i nastavak same djelatnosti. To je primjer neke vrste možemo reći i razumne ravnoteže u društvu.
Mogućnost rada u mirovini također ima smisla definitivno iskusni majstori mogu još doprinijeti i tržištu, prenositi znanje što je još važnije od same, od samog benefita tržišta i pomagati mladima kako bi ih na neki način naučili svoj zanat pogotovo u našoj zemlji u kojoj nedostaje kvalificirane radne snage bilo bi nerazumno te ljude administrarno, administrativno gurati izvan zakona.
Međutim, da sve ne bi bilo divno i krasno ja ću morat reći nekoliko problema koje sam ja identificirao, pa evo ako budete uzeli neku završnu riječ meni bi zaista bilo bitno da čujem odgovore na ta pitanja jel.
Šta se tiče smanjenja komorskog doprinosa budimo iskreni smanjenje s 12 na 9 eura mjesečno ipak izgleda ni nije neko rasterećenje po obrtniku je li to rasterećenje od 3 eura nije neka mjera nego više možemo reći da radimo neko simboličko rasterećenje nego zaista neko pravno rasterećenje koje će ljudima unaprijediti i zaista poboljšati uvjete poslovanja jel. 3 eura je zaista jedna kozmetička mjera koja možda dobro zvuči kao neko smanjivanje tog odnosno povećavanje tog određenog rasterećenja ali, ali u biti u praksi to nam ne daje puno.
Međutim, ono glavno pitanje koje sam postavio u samoj replici prije je bilo pitanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Nisam siguran da je itko to prije raspravljao, evo ispravite me ako nisam u pravu, međutim ako država želi da HOK obavlja neke vrste javnih ovlasti neka transparentno utvrdi koji je trošak tih ovlasti i financira ih kao pravi javni posao. Ali savjetovanje, zastupanje i druge članske usluge komora bi trebala opravdati u prvom redu kvalitetom a ne prisilnom članarinom svakog obrtnika.
Posebno je problematično da Vlada tvrdi kako bi se HOK urušio dobrovoljnim članstvom, pa imamo primjer Slovenije iz 2013. godine evo ništa se nije urušilo, imaju dobrovoljno članstvo, ipak su pokazali da to može funkcionirati. To znači da ključna poruka iz toga koju možemo vidjeti i na neki način preslikati na naš sustav je da to može funkcionirati kada nije obvezno. Ako to može funkcionirati pitanje je zašto odlučujemo se da to neće funkcionirati ovdje ili još gore pitanje zašto govorimo da to kod nas se ne može primijeniti. Šta Slovenci mogu bolje primjenjivat određenu vrstu zakona, a kod nas bi se to sve skupa urušilo i kolapsiralo. Šta to govori o slovenskom narodu u odnosu na hrvatski narod? Jednostavno takvu teoriju i takvu neku pretpostavku ne mogu prihvatiti jer ne smatram da je to tako jel.
E ako bi se i grani… ako bi se neka organizacija urušila čim njezini članovi dobiju pravo izbora onda je to prije svega ajmo tako reći znak da članovima nije ponudila dovoljno vrijednosti da bi oni u toj organizaciji sudjelovali svojom članarinom. E onda je to problem što u biti nama HOK isporučuje, da li nam zaista isporučuje dovoljno ili nam ne isporučuje dovoljno, ako bi stvarno urušio sustav to bi značilo da Obrtnička komora jednostavno ne isporučuje dovoljno dodatne vrijednosti da neko u njoj želi sudjelovati. Znači u Sloveniji se to nije dogodilo, to znači da očigledno ili oni jednostavno drukčije poimaju stvarnost u odnosu na hrvatski narod što odbijam prihvatiti ili jednostavno njihova obrtnička komora daje neku dodatnu vrijednost zbog koje ljudi sudjeluju, dobrovoljno sudjeluju i financiraju i ona funkcionira. To znači po tome bi značilo da naša Obrtnička komora ne isporučuje dovoljno vrijednosti da bi neko dobrovoljno sudjelovao, a to je zaista onda problem, onda je problem kvalitete usluge koju naši ljudi od Obrtničke komore dobijaju, to je ono što trebamo odgovoriti. jer ako nešto stavimo dobrovoljno i ljudi sudjeluju onda to znači da ljudi dobijaju uslugu koju plaćaju, dobijaju vrijednost koju žele dobiti. Ako imamo nešto dobrovoljno ljudi to ne plaćaju i to bi se urušilo onda njima ne isporučujemo dovoljno vrijednosti da u tome sudjeluju. Vrlo jasno ćemo dobiti i dobili odgovor da li HOK funkcionira dobro upravo na odgovor kada bi dobrovoljnom članarinom ljudi počeli nju financirati, ako bi dobrovoljno ljudi to financirali znači da funkcionira dobro, ako ne bi znači da bi je trebalo ukiniti jer ljudima ne predstavlja ništa osim obveznog tereta koji ne daje nikakvu novu vrijednost. To je po meni u ovom trenutku jedno ključno pitanje u ovoj raspravi u kojoj ne zna je li iko prije postavio to pitanje i jesmo li dobili nekakav odgovor, međutim evo to mi je nešto što mi je važno.
Drugo pitanje je pitanje koje je kolegica Lugarić dobro objasnila pa se neću na to zadržavat previše, to je pitanje majstorske škole. Ideja je definitivno dobra je li, znači ideja da se zaštite ti zanati, da se prenose i da ima neki mehanizam njihove zaštite i tradicionalne vrijednosti, međutim imam osjećaj upravo da se tu daje na neki način nova obveza HOK-u kako bi se isporučila neka vrijednost pa se njima čitaj taj sustav daje u ruke. Smatram da nikad nije dobro kada se jedan sustav daje jednoj organizaciji, znači oni istodobno i osnivaju školu i predlažu programe i sudjeluju u provjeri uvjeta, organiziraju sami i ispite, vode evidenciju i na kraju izdaju diplome. Pa tko onda neovisno provjerava samu tu kvalitetu? To je ono što je meni vrlo upitno po ovom pitanju.
Zanimljivo je također da zakon precizno propisuje koliko kvadrata mora imati učionica, ali mnogo manje jasno propisuje kako se jamči kvaliteta obrazovanja, znači jednim stvarima po pitanju kvadrata učionice je sve jasno, a po pitanju obrazovanja nemamo nekakvog jamstva da tu dobijamo nešto više. Tko štiti prava polaznika i kakvu vrijednost javna isprava u konačnici ima na tržištu rada?
Zakon uvodi i pojam obiteljskog obrta, ali mu daje vrlo malo stvarnog pa možemo reći i pravnog sadržaja. Ako članovi obitelji već sada mogu pomagati obrtniku onda treba jasno reći što se novim institutom zaista dobiva, koja prava, zaštita, staž, porezne olakšice ili smo dobili samo jedan novi naziv bez određene vrste sadržaja. Dakle, obrtnicima ne trebaju novi nazivi za stare institute ni reforma od tri eura mjesečno, trebaju manje nameta, jasnija pravila, dostupno majstorsko obrazovanje i komorski sustav koji svoje postojanje opravdava zaista jasnim, vidljivim i mjerljivim rezultatima, do tada te mjere su samo kozmetičke. Ponavljam, neke stvari su što sam na početku zaista dobre, zaista nužne i imaju neku dobru namjeru, a kako će to u praksi funkcionirati vidit ćemo.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Imamo tri replike na vaše izlaganje, prvi na redu je kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala vam potpredsjedniče. Gospodine Barbir ja ću početi ovako, postoje ljudi koji su negdje na terenu, koji rede, koji surađuju direktno sa ljudima, postoje gradonačelnici, načelnici koji su na terenu i svi znamo da štogod se je preko noći pokušalo promijenit nije dobro završilo i za sve treba vrijeme prilagodbe.
Vi ovdje govorite da treba dobrovoljno članstvo u HOK-u, da, ali i možda za koju godinu, za sve treba vrijeme. Ja ne znam kako to funkcionira u Sloveniji, lako je ljepo pričati, al drugo je ono što je realnost. Ono što ja vas pitam, netko tko je uhodao posao on će reći njemu više ne treba HOK, al netko tko je cijeli dan u frizerskom salonu, automehaničarskoj radioni, dakle da li njemu treba institucionalna pomoć od HOK-a da zna gdje treba ići što prijaviti, odnijeti koji formular ispuniti što treba …/Upadica Jakšić: Hvala./… ili prepustiti samome sebi?

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Gregurović. Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)

Pa ja mislim da ste vi identificirali najveći problem našeg sustava. Mi imamo jako dobre zakone koje donosimo iz dana u dan, ali ih ne provodimo i upravo je problem taj koji ste vi istaknuli kao primjer, a to je da čekajmo pa vidimo kako će se to dogodit. Mislim da je priprema trebala bit brža, bolja i da je ljude trebala unaprijed pripremit, a onda donijeti zakon, a ne donesimo zakon pa ćemo vidit kako će se to provoditi i zato imamo generalno problem primjene zakonodavnog poretka ovdje u RH.
Ako već imamo primjer Slovenije kako to dobrovoljno može funkcionirati onda smo mogli prije zakonskog prijedloga pogledati što se događa u Sloveniji i u kojim su se oni poteškoćama nalazili i onda to kopirati i dovesti u naš zakonodavni sustav, a ne mi ćemo doniti svoje pa ćemo onda vidit što će se dogodit. Identificirali ste upravo problem.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Red je za repliku kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Ja bi se osvrnula na vaš prijedlog o dobrovoljnom članstvu u HOK-u. Ponovno ću se vratiti znači nedavno je upravo HOK izborio manja opterećenja za sve paušalne obrtnike odnosno 77 tisuća obrtnika neće imati nikakvih promjena. Biste vi glasali za odredbu zakona u kojoj će manji porez plaćati oni koji su članovi odnosno plaćaju članarinu u HOK-u u odnosu koji to nisu ili mislite da bi HOK i dalje trebao nastaviti jednako zastupati sve obrtnike, neovisno o tome tko im plaća članarinu ili ne.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala, izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)

Mislim, ako ćemo koristiti taj primjer da li ćemo dobivat više usluga. Pa da uvijek šta nešto imamo više trebalo bi davati više usluga, samo je pitanje koje sam ja postavio da li je ta usluga opravdana. Ako u zemljama koje imaju opcionalno članstvo i ljudi to biraju, plaćaju tada oni dobijaju uslugu koja im je opravdana. Ako mi strahujemo da će se to srušiti sve skupa ako mi stavimo opcionalno plaćanje odnosno dobrovoljno plaćanje članarine, tada je pitanje da li ono što isporučujemo opravdano ili nije odnosno nameće se da nije. Ja ne govorim da HOK ne radi dobre stvari, apsolutno radi određenu vrstu dobrih stvari, međutim ako su te dobre stvari opravdane ljudi će ih plaćat da bi dobili te dobre stvari. Ja u tome ne vidim nikakav problem. Dobrovoljno je nešto puno bolje nego nametnuto u demokratskom društvu.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. I posljednja replika na vaše izlaganje. Kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa. Evo članstvo svih ovih obrtnika u RH je zakonski evo će se i propisano je do sada kao obvezno, a smanjuje se komorski doprinos sa 2 na 1,5 ali isto tako danas imamo i dobrovoljno članstvo za sve one koji se žele dobrovoljno uključiti. Ja znam puno ljudi koji plaćaju dobrovoljno članstvo u HOK-u jer primaju jako dobre usluge od te komore, a isto tako po meni je važno sačuvati taj sustav kojeg su gradili i njime upravljali sami obrtnici i dan danas, prema tome zašto im to ne omogućit, a isto tako svakako da i digitalizacija i, i, i, i sustav i ove reforme, mini reforme kroz ovaj Zakon o obrtu će svakako dati još bolje …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… usluge o svojim obrtnici.

Jakšić, Mišel (SDP)

Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)

Poštovana zastupnice Baričević, prvo da kažem da smanjenje komorskog doprinosa sa 2 na 1% osnovnog osobnog odbitka smatram da je dobra stvar, da je korak naprijed. Apsolutno svako rasterećenje građana je po meni dobra stvar. Ključna stvar je da građani mogu sami vidjeti što je njima dobro i što njima vrijedi i ako mi njima isporučimo tu vrijednost oni će rado to plaćati. Pa i vi ćete plaćati dobar paket televizijskih kanala ako zaista imamo puno kanala ali nećete plaćati taj paket ako vam se isporučuje jedan kanal, jel tako. Nećete ga plaćat skupo i nećete ga želit plaćat, osim ako vam je nametnuto. Sad je pitanje da li naša Hrvatska obrtnička komora isporučuje čitav paket kanala, da se tako izrazim ili jedan koji se mora plaćat, a to bi u konačnici bilo najbolje da ljudi sami vide da li to žele ili ne žele plaćat.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala. Time smo iscrpili replike na vaše izlaganje i dolazimo do završnih obraćanja. U ime kluba zastupnika HDZ-a obratit će nam se kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče. Kolegice i kolege, malo nas je tu. Kasni je sat, prijašnja točka je bila duga ali i s obzirom na ovako kratku raspravu o ovom bitnom zakonu, mislim da smo puno toga čuli ali i puno kojekakvih drugih stvari koje nemaju veze sa tematikom ovaj da je rasprava počela ranije, pitaj Boga što bi još sve uspjeli ovaj danas čuti. U svakom slučaju ono što želim reći s obzirom da je pred nama Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, mislim da trebamo odgovoriti na jedno temeljno pitanje koliko je danas važno obrtništvo za hrvatsko gospodarstvo. Brojke su najbolji pokazatelji. Državni tajnik je rekao brojke na razini naše države, domovine, a ja ću reći da recimo u Krapinsko-zagorskoj županiji je krajem 2025. godine bilo 3789 obrta što je 318 obrta više nego godinu ranije, a ako usporedimo s 2020. godinom, rast je još impresivniji pa je on veći za 72%. Što se tiče samih obrtnika, to su naši automehaničari, frizeri, građevinari, instalateri, stolari, ugostitelji, prijevoznici i brojni drugi koji svakoga jutra otvaraju svoje radione, svoje poslovne prostore, idu kod nekoga ovaj da bi nešto popravili, montirali, riješili. To su ljudi koji zapošljavaju druge ljude i stvaraju novu vrijednost. Zato kad danas kad govorimo o Zakonu o obrtu, ne govorimo o apstraktnoj materiji, govorimo o 145 tisuća obrta u Hrvatskoj i više od 268 tisuća ljudi koji u njima rade, a na to možemo vezati i njihove obitelji. Prvo, ovim zakonom dodatno ih rasterećujemo iako se ovdje govori da komora, HOK, dakle obrtnička komora treba biti dobrovoljna, da nama to ovaj nek bude kako treba ovaj ako nekome treba kao što sam govorio i prije. Dakle netko tko kreće, treba mu svaka pomoć ali i onaj netko tko radi, koji je cijeli dan kao što sam rekao u salonu, u kamionu, u radioni, on ne stigne čitati Narodne novine, propise koji se donose i onda im treba netko da to za njih pregledava, da im da informaciju da ne bi bili možda u kakvom prekršaju. Nadalje, važno je ono što je riješeno i što se tiče obiteljskih obrta, da članovi obiteljskog kućanstva mogu pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa. Šokantno mi je da sam danas čuo da se i to čak počelo i željelo pretvoriti u nešto rodnu neravnopravnost i ne znam što. Ajmo zamislimo da imamo, to nije obrtnik ali da imamo OPG i netko ima vinograde i netko radi cijelu godinu u tim vinogradima i onda dođe berba i treba pobrati, treba pomoći pa zar ne onda ne pomažu članovi obitelji, susjedi, prijatelji. Dakle isto tako i što se tiče obrta, ako netko ima ugostiteljstvo, nema puno zaposlenih ali ima neki catering gdje treba isporučiti, gdje treba odjednom puno toga iznijeti, staviti na stol, zar nije onda da se da mogućnost da pomognu članovi obitelji. Tako da moram priznati da su mi čudne neke fraze koje su bile. Isto tako važno pitanje je i nastavak rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu što smatram također da je važno, ali ljepo je čuti ono što se danas pričalo ovdje vezano za same mirovine obrtnika, ali zaboravilo se reći da to nije uopće tema ovog zakona nego tema Zakona o mirovinskom osiguranju. I da ne nabrajam dalje.
Mislim da je ovaj zakon iskorak nakon 2013.g. kad je donesen prvi zakon, da je unaprijeđen, da prati trendove vremena sigurno će se s vremenom još trebati mijenjati i prilagođavati tržišnim uvjetima i vremenu i stoga će ga Klub zastupnika HDZ-a podržati kao što ćemo podržati i onaj prijedlog od HOK-a da on stupi na snagu sa 1. siječnja sa novom fiskalnom godinom.

Jakšić, Mišel (SDP)

Hvala kolega Gregurović. S obzirom da više nemamo prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu. Zahvaljujem predstavnicima ministarstva, a o samom zakonu ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
S radom nastavljamo sutra u 9,30 i to sa Konačnim prijedlogom Zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i Protokola između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 327 i nakon toga sa Prijedlogom zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 326.
Hvala vam najljepša.
SJEDNICA PREKINUTA U 19:25 SATI

9

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 302

25.09.2026.

Penava, Ivan (DP)

Zahvaljujem se državnom tajniku, samo sekundu…
…/Upadica se ne razumije./…
Okej, dakle ostaje nam državni tajnik Vedran Špehar i na slijedećim amandmanima za slijedeći prijedlog zakona, a to je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu u drugom čitanju, predlagatelj kojega je Vlada RH. Rasprava je zaključena, a amandmane su podnijeli redom:
Zastupnica Marija Lugarić, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a, Klub zastupnika Možemo! i Klub zastupnika HDZ-a.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima, državni tajnik Špehar.
Prelazimo na prvi podneseni amandman, onaj Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.

Špehar, Vedran

Zahvaljujem.
Dakle amandman broj jedan ne prihvaća se uz obrazloženje, članovi obiteljskog kućanstva pomažu obrtniku u obavljanju obrta, a ne obavljaju obrt. Institut pomaganja uvodi se upravo u svrhu razgraničenja pojma rada ili obavljanja poslova od pojma pomaganja kroz koji se članovi obiteljskog kućanstva uvode u obrt s ciljem nastavka obavljanja obrta kao tradicije obitelji.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam. U ime predlagatelja odnosno podnositelja amandman obrazloženje će dati kolegica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući. Naime ovim amandmanom se predlaže brisanje problematične formulacije prema kojoj članovi obitelji obrtniku pomažu umjesto da zakon kaže da članovi obitelji u obrtu rade odnosno obavljaju poslove. To znači da član obitelji koji stvarno obavlja poslove u obrtu, može ostati izvan formalnog radnog odnosa. Primjerice žene u ugostiteljstvu, turizmu, tradicionalnim obrtima i poljoprivredno obrtničkim djelatnostima, često neformalno rade u obiteljskim obrtima, vode administraciju, sudjeluju u proizvodnji, rade s kupcima i obavljaju niz poslova bez kojih taj obrt često ne bi mogao uopće funkcionirati. Ako žena nije suvlasnica i nije formalno zaposlena, može raditi u nesigurnim okolnostima, u pogledu svojih radnih prava i ostati bez mirovinskog staža i bez socijalne sigurnosti. Bez ravnopravne zaštite i bez ekonomske samostalnosti može biti izložena i nasilju u obitelji. Zato postoji opasnost da ovim institutom zapravo legaliziramo neplaćeni, slabo plaćeni i zapravo nevidljivi obiteljski rad žena. Tražim glasanje naravno, hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Tako će i biti. Dakle izjasnit ćemo se o ovom amandmanu u proceduri glasovanja. Prelazimo na 2. amandman kolegice Marije Lugarić.

Špehar, Vedran

Amandman se ne prihvaća. Zakon o obrazovanju odraslih propisuje da se obrazovanje odraslih odvija kao formalno i neformalno obrazovanje kao i informalno učenje. Navedeni zakon također jasno razlikuje stjecanje kvalifikacija od stjecanja kompetencija. Formalnim programima stječu se kvalifikacije dok se neformalnim programima mogu stjecati kompetencije potrebne za rad. Slijedom navedenog, isključivanje neformalnog obrazovanja iz djelatnosti majstorske škole neopravdano bi se suzila njezina djelatnost te također ograničila njezina mogućnost odgovaranja na potrebe obrtništva i cjeloživotnog učenja, a što je ujedno i svrha njenog osnivanja.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam. Obrazloženje podnositeljice kolegice Marije Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

A ne, ne poštovani državni tajniče. Naime, konačnim prijedlogom zakona Majstorska škola se definira kao javna ustanova koja provodi obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje za stjecanje kompetencija na razinama 2 i 5 hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Takva odredba Majstorsku školu pozicionira unutar sustava javno priznatih kvalifikacija i obrazovanja te stoga njezina temeljna obrazovna djelatnost mora biti jasno vezana uz formalno obrazovanje i odgovarajuće kurikulume koji se provode prema propisanim standardima i dovode do stjecanja kvalifikacije i drugih javno priznatih ishoda. Važeći Zakon o obrazovanju odraslih jasno razlikuje formalno, neformalno obrazovanje i informalno učenje. Formalno obrazovanje odraslih provodi se u ustanovama koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih kao što će to biti Majstorska škola, dok se neformalno obrazovanje za stjecanje kompetencija potrebnih za rad uređuje kao poseban oblik obrazovanja, uključujući programe koji se provode izvan sustava formalnog obrazovanja. Istodobno isti zakon predviđa mogućnost vrednovanja ishoda učenja stečenih neformalnim obrazovanje i informalnim učenjem, što znači da se prethodno stečene kompetencije mogu uključiti u formalni sustav bez potrebe da neformalno obrazovanje pretvara u formalnu djelatnost ustanove. Upravo je zato potrebno izbjeći normativno miješanje tih dvaju različitih instituta. Ako je namjera Majstorske škole, a jest provoditi formalno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija na razinama 2 i 5 HKO-a tada tu osnovnu djelatnost treba jasno odrediti kao formalno obrazovanje. U slučaju kada se želi omogućiti priznavanje znanja i kompetencije koje je osoba prethodno stekla kroz neformalne oblike obrazovanja ili informalnim učenjem, za to već postoje odgovarajući mehanizmi u sustavu obrazovanja odraslih osobito kroz vrednovanje prethodno stečenih učenja. Prema tome brisanjem ove riječi se ne onemogućuje priznavanje prethodno stečenih znanja i kompetencija niti se dovodi u pitanje mogućnost provođenja drugih oblika. Naprotiv razgraničuje se formalno obrazovanje koje Majstorska škola provodi kao javna ustanova od drugih oblika učenja. Molim glasanje.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Izjasnit ćemo se kako je zastupnica i rekla o tome prilikom glasovanja.
Prelazimo na 3. amandman iste zastupnice kolegice Marije Lugarić, izvolite.

Špehar, Vedran

Amandman se ne prihvaća. Predloženim rješenjem ne isključuje se uloga tijela državne uprave nadležnih za obrazovanje niti se uspostavlja sustav obrazovanja izvan nacionalnog sustava. Naprotiv programi Majstorske škole provode se u okviru zakonom utvrđenih uvjeta te podlježu odgovarajućim pravilima vezanim uz obrazovanje odraslih, strukovno obrazovanje i stjecanje kompetencija i hrvatski kvalifikacijski okvir. Ne prihvaća se niti izmjena kojom bi se program zamijenio pojmom kurikulum te se iskazuje te se ukazuje na odredbu čl. 2. st. 1., podst. 22 Zakona o obrazovanju odraslih kojim je definiran pojam program obrazovanja odraslih kroz kurikulum kao formalni program obrazovanja odraslih za stjecanje kvalifikacije. Nije osnovano cijelo uređenje Majstorske škole terminološki i sadržajno svesti isključivo na pojam kurikuluma kako se predlaže amandmanom. Pojam program u Zakonu o obrtu omogućuje obuhvat različitih oblika obrazovanja koje Majstorska škola može provoditi.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. I izjašnjavanje podnositelji kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)

Poštovani državni tajniče, sve obrazovne kurikulume ili kako biste vi rekli programe nestručno i netočno donosi u ovoj državi ministar obrazovanja ali sve i obrtničke i strukovne i osnovne, apsolutno sve. Vi sad uvodite Majstorsku školu i jedino bi za Majstorsku školu obrazovni program odnosno kurikulum trebao donositi ministar nadležan za obrt. To nema nikakvoga smisla, sve obrazovne programe u državi obzirom da dovode do kvalifikacija koje se izdaju kroz javno priznate isprave koje se onda upisuju u HKO, treba donositi ministar obrazovanja. To ne znači da Obrtnička komora i ministar nadležan za obrt u ovom dijelu ne trebaju imat svoju ulogu, ja stoga amandmanom predlažem da napravimo sistem dvostrukog ključa. Obrtnička komora treba predlagati kurikulum, jer oni najbolje znaju što gospodarstvu treba. Ministarstvo nadležno za obrt treba dati svoje mišljenje, dakle prethodno mišljenje na to iz perspektive potreba gospodarstva i obrtništva, a kao i za sve programe obrtničke i bilo kakve ministar nadležan za obrazovanje treba donijeti konačnu odluku o kurikulumu kao obrazovnom aktu.
E sad kad smo već kod tog kurikuluma i programa vi se pozivate na Zakon o obrazovanju odraslih. Problem u tom vašem pozivanju je što je Zakon o obrazovanju odraslih tragično zastario. Mi smo sve obrazovne zakone cijelu obrazovnu vertikalu promijenili i promijenili način programiranja u obrazovanju i prešli sa programiranja temeljenog na planu i programu na kurikularno programiranje. Zbog deficita i problema u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nismo promijenili Zakon o obrazovanju odraslih i to je tamo zaostalo, a to ne znači da zakoni koje donosimo naknadno poput ovog vašeg obrta također moraju biti zaostali.
Dodatno vi kroz sadržaj koji ste definirali u članku70a. stavcima 2. i 3. propisujete kakti program koji po svojoj strukturi upravo je sadržaj kurikularnog dokumenta. Utvrđujete skupove ishoda učenja, načine njihove provjere, oblike izvođenja, trajanje, uvjete za izvođenje, uvjete za upis, plan provedbe itd. …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… a to vam je upravo kurikulum.
Molim glasanje.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Glasovat ćemo o amandmanu u proceduri glasovanja.
Prelazimo na četvrti amandman Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a, izvolite.
Državni tajniče o ovom četvrtkom amandmanu se trebamo izjasniti.

Špehar, Vedran

Da, da. Amandman se ne prihvaća. Predmet i svrha ovih izmjena i dopuna zakona u kontekstu komorskog doprinosa ni uvođenje novog modela istog već zadržavanje postojećeg koji se temelji na jedinstvenoj stopi komorskog doprinosa propisano je zakonom.
Opredjeljenje za takav model koji pokriva jedinstveni sustav organiziranosti obrta isključuje angažman udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora kao dijelove jedinstvenog sustava organiziranosti koji bi odlukama svojih skupština utvrđivali i dodatni namjenski dio obveznog komorskog doprinosa, jer to više ne bi bila jedinstvena stopa komorskog doprinosa za jedinstveni sustav o organiziranosti obrta već komorski doprinos podijeljen na dva dijela na osnovni i dodatni namjenski dio, a to nije namjera predlagatelja zakona.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Kako od podnositelja amandmana nema nikog u sabornici o njemu ćemo se izjasniti prigodom glasovanja.
Posljednji amandman za ovaj prijedlog zakona je peti po redu Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Špehar, Vedran

Amandman se prihvaća.

Penava, Ivan (DP)

Stoga postaje sastavni dio prijedloga zakona kojim ćemo glasovati za koju uru.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, drugo čitanje, P.Z. br. 302. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli zastupnica Marija Lugarić, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije ISU-PIP-a, Klub zastupnika Možemo! i Klub zastupnika HDZ-a. Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo na raspravi pa ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
1. je amandman Klub zastupnika Možemo!, glasujmo.
Amandman nije prošao.
2. amandman zastupnica Lugarić, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
3. amandman, ista zastupnica, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
4. amandman Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije ISU-PIP-a, Vlada ne prihvaća.
Nije prošao.
I 5. amandman Klub zastupnika HDZ-a prihvaća se i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, molim glasujmo.
126 glasova, 81 za, 45 je suzdržanih, što znači da je donesen navedeni zakon.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 12

9

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Paus, Dalibor (IDS)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Dabro, Josip (DP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Maduna, Sanda Livia (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Burić, Majda (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Baričević, Danica (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Komadina, Zlatko (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Komadina, Zlatko (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Gregurović, Zoran (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Borić, Rada (Možemo!)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Lugarić, Marija (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Gregurović, Zoran (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Milatić, Ivo

Jakšić, Mišel (SDP)

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Paus, Dalibor (IDS)

Jakšić, Mišel (SDP)

Baričević, Danica (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Borić, Rada (Možemo!)

Jakšić, Mišel (SDP)

Lugarić, Marija (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Barbir, Damir (Centar)

Jakšić, Mišel (SDP)

Lugarić, Marija (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Vukušić, Mate (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Lugarić, Marija (SDP)

Jakšić, Mišel (SDP)

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Barbir, Damir (Centar)

Jakšić, Mišel (SDP)

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)

Gregurović, Zoran (HDZ)

Jakšić, Mišel (SDP)