Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

92; 93

  • Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025.
  • Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2025. godinu
08.07.2026.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,30 SATI
Dobar dan svima, nastavljamo sa radom i prelazimo na objedinjenu raspravu o točkama 2. i 3. iz plana redoslijeda rasprave za danas, to su:

- Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025., te
- Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2025.g.

Podnositelj izvješća je Vlada RH, pa koristim priliku da pozdravim kolegu potpredsjednika Vlade gosp. Bačića sa suradnicama i suradnikom. Samo izvješće se podnosi na temelju čl. 97. st. 1. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Raspravu su proveli Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, te Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Želi li predstavnik predlagatelja, kolega Bačić dati dodatno obrazloženje? Hvala, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, kao što je potpredsjednik sabora uvodno rekao, Vlada RH temeljem čl. 97. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije podnosi dva polugodišnja izvješća za proteklu godinu o realizaciji i izvješće o učincima provedbe samoga zakona.
Vlada RH je dostavila prošle godine izvješće za prvih 6 mjeseci 2025.g., a tijekom ove godine izvješće za drugih 6 mjeseci, time ovim današnjim objedinjavanjem dviju točaka dnevnog reda praktično podnosimo izvješće za cijelu 2025.g.. Ovo je već četvrto izvješće koje podnosimo HS-u pa onda držim da nema potrebe vraćati se u ranije izvješća i zakone koji su prethodili donošenju zakona kad sam postao potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jer od tada smo donijeli potpuno novu zakonodavnu regulativu kroz novi Zakon o obnovi koji je stupio na snagu 2023.g. u veljači 2023.g. i kojim je zakonom restrukturiran i proces obnove, a i došlo je do izmjene u ustroju središnjih tijela državne uprave na način da je samim zakonom dotadašnji Fond za obnovu Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije i Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje i obnovu integriran pod jedno državno tijelo, a to je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Naime, to smo napravili iz razloga što je do tada odgovornost za provedbu cijelog sustava obnove praktično bila na troje dužnosnika, s jedne strane ministar u čijoj je nadležnosti bila koncept same obnove i upravni dio same obnove, a za područje katastrofe kako je tada nazvano područje Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke županije bio je nadležan Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a s druge strane za područje Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije bio je nadležan Fond za obnovu Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije što nije bilo najsretnije rješenje. Pak smo onda nakon izmjene samog Zakona o obnovi kojim smo zakonom pojednostavnili procedure, smanjili potrebnu dokumentaciju, smanjili broj sudionika u samoj obnovi i s druge strane restrukturiranjem središnjih državnih tijela izmjenom Zakona o ustroju središnjih državnih tijela odnosno ministarstava i drugih središnjih državnih tijela izvršili potpuni reustroj i našeg ministarstva i cjelokupan proces obnove i na taj način omogućili da se nekako brže realiziraju i donošenja rješenja o obnovi i s druge strane da se onda u istom tijelu na jednom mjestu provodi cjelokupni proces obnove, ali prije svega obnove koja se odnosi na privatnu imovinu.
Ono što je važno uvodno za reći i to sam puno puta rekao, dakle obnova se mogla provoditi u nekolko smjerova s nekolko modela. RH zauzela strateški koncept, a to je da se obnova neće provodit na način da se oštećeni objekti vrate u stanje kakvo je bilo u trenutku potresa 22. ožujka odnosno 28. i 29. prosinca 2020.g. kad govorimo o petrinjskom, a 22. ožujka kad govorimo o zagrebačkom potresu već da će se pokrenuti suvremeni koncept protupotresne obnove, prije svega konstrukcijske obnove koji će koncept učiniti zgrade u mehaničkom smislu otpornije nego što su bile u trenutku potresa. Dakle, nismo se odredili prema konceptu povratka u prvobitno stanje već na moderan protupotresni koncept suvremene konstrukcijske obnove koji je skuplji, koji je dugotrajniji, ali je s druge strane sigurniji i kvalitetniji za i dugoročniji za naše korisnike, naše sugrađane kako i za naše službenike koji rade u zgradama javne namjene koje se također obnavljaju kroz proces ove, a i povijesni proces post potresne obnove. I ta izmjena zakonodavstva omogućila je ubrzanje obnove, praćenje same dinamike obnove jer kažem s jednog mjesta se sada provodi cjelokupan proces obnove.
U podacima koje smo vam dostavili može se iščitati trenutno stanje obnove sa stanjem 31. prosinca. Mi smo na saborskim odborima svaki puta dodatno naglašavali stanje na današnji dan kada smo na sjednici odbora i provodili raspravu o ovim izvješćima koja su saboru dostavljena.
Sama se obnova može podijeliti u dva dijela, dakle obnova privatne imovine na području zagrebačkog potresa i petrinjskog potresa i obnova zgrada javne namjene, obnova komunalne, prometne i energetske infrastrukture za koju obnovu su osigurana financijska sredstva prioritetno i dominantno iz europskih sredstava.
Kad govorimo o privatnoj imovini o obnovi privatne imovine ona je u cijelosti financirana sredstvima državnog proračuna, a kada govorimo o obnovi zgrada javne nabave onda je ta obnova dominantno sredstvima europskih fondova, ali danas i sve više i sredstvima državnog proračuna. Pa kada govorimo o obnovi privatne imovine kao što ste to mogli vidjeti sa stanjem 31. prosinca bilo je obnovljeno 469 odnosno zamjenskih obiteljskih kuća, na današnji dan je izgrađeno 559 zamjenskih obiteljskih kuća, tijekom prošle godine izgrađeno je 176 zamjenskih obiteljskih kuća.
Što se tiče konstrukcijske obnove koja je najzahtjevnija, prije svega odnosi se na višestambene zgrade u zagrebačkom Donjem gradu, ali i na cijelom području Grada Zagreba pa i na području Siska, Petrinje, Gline ukupno je tako složenih konstrukcijskih obnova s danom 8.7. današnjim danom izvršeno 995, a u proteklom razdoblju kroz 2025.g. ih je provedeno 452 konstrukcijske obnove.
Ono što karakterizira današnji trenutak obnove da je u prvim danima, prvim mjesecima i prvim godinama dominirala obnovom ne konstrukcijska obnova dok sada s obzirom na složenost i praktično privođenje kraju ako tako mogu reći cjelokupne obnove dominiraju složene konstrukcijske obnove višestambenih zgrada bilo da se to radi o donjogradskim blokovima u Zagrebu ili o središtima gradova koji su obuhvaćeni samim potresom. To najbolje govori podatak da je sa današnjim danom obnovljeno 12354 nekonstrukcijske obnove, a tijekom protekle prošle 2025. godine 712 takvih obnova.
Paralelno s time i gradimo višestambene zgrade koje nisu oštećene u potresu nego stvaramo novi stambeni fond na području Sisačko-moslavačke županije, pa je s današnjim danom završeno 46 novih višestambenih zgrada koji nisu bili u trenutku potresa, a služe nam prije svega za stambeno zbrinjavanje naših sugrađana kojima su zgrade oštećene u potresu. Ali će u drugoj fazi kada se njihove zgrade obnove poslužiti za priuštivo stanovanje za smještaj deficitarnih zanimanja na području prije svega Sisačko-moslavačke županije.
Ono što se može iščitati to je da je s danom 8. studenog, odnosno 8. srpnja završeno ukupno 14202 privatne zgrade i 868 projekata iz, koji su pokrenuti, financirani iz Fonda solidarnosti, pa je ukupno završeno 15070 lokacija i u tim zgradama je, ima 57139 posebnih jedinica. Ono što bih sada rekao. Mi smo, polako privodimo kraju izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Prema našem planu obnove kojega smo ministarstvo donijeli držimo da ćemo na području i zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno izgraditi negdje oko 1040, 1050 zamjenskih, obiteljskih kuća i rekli smo da ćemo prema našim planovima tijekom 2027. godine dovršiti taj dio obnove koji se odnosi za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, a da ćemo do kraja 2030. godine završiti cjelokupan proces obnove na području petrinjskog i zagrebačkog potresa i da će se te zadnje godine tog potresa odnositi prvenstveno na konstrukcijsku obnovu višestambenih zgrada.
Kako bismo ubrzali proces izgradnje odnosno konstrukcijske obnove višestambenih zgrada pristupili smo blokovskoj obnovi koju smo najavili. Nju smo najavili prije dvije godine. U međuvremenu smo završili blok u Zagrebu mali Vatikan sa 259 posebnih jedinica. Završili smo i izgradili smo, najprije uklonili, a zatim izgradili novu zgradu u ulici Hrvatskog narodnog preporoda u Sisku sa 150 otprilike stambenih jedinica i sa 10 poslovnih prostora i tako je ta zgrada koja je bila na određeni način simbol tog poslije petrinjskog potresa na području grada Siska i ona je završena.
Pred nama je sada u ovom trenutku u radovima su dva donjogradska bloka u Zagrebu i to Kukovićeva kuća i blok 20. Provodi se također, odnosno ugovoreni su blokovi Zrinski i blok Visoka u Zagrebu, a u nabavi su blok Medulić, blok Jelačić, blok Zrinjevac, blok Gornji grad, blok Gornji grad jedan, dva, tri, četiri, blok Mesnička i Frankopanska, blok Masarikova i Preradovićeva ulica, a u pripremi su blok Svačić i na taj način bismo sa obnovom ovih blokova gotovo u potpunosti obnovili zagrebački Donji Grad i rekao sam to je najsloženiji dio cjelokupne naše obnove. U postupku je jasno i obnova bloka u Rimskoj ulici u Sisku.
Ono što bih posebno još dodatno istaknuo, a to je da pored obnove, pored obnove privatne imovine na području Sisačko-moslavačke županije Vlada je donijela poseban program izgradnje višestambenih zgrada i to 56 višestambenih zgrada kroz proces obnove, prije svega 20 zgrada koje su financirane iz europskih sredstava, iz europskih sredstava odnosno iz Fonda konkurentnost i kohezija. I tih je 20 zgrada izgrađeno, a onda smo sredstvima iz državnog proračuna pokrenuli proces izgradnje još dodatnih 36 zgrada i do kraja ovog mjeseca ćemo uručiti ključeve za 11 zgrada, od toga 8 u jednom novom naselju u Petrinji i 3 u Sisku, tako da ćemo, ostat će nam još jedna zgrada koju ćemo do kraja rujna završiti i uručiti ključeve u Slunju, u Sunji ispričavam se. Na ovaj način ćemo nadam se doprinijeti demografskoj obnovi, revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije jer uz autocestu koja je završena uz obnovu zgrada javne namjene o čemu ću malo kasnije još više reći, uz obnovu zgrada privatne imovine mislim da se stiču uvjeti da što se tiče stanovanja nakon velikog i jakog potresa u prosincu 2020. godine stanovnicima Sisačko-moslavačke županije doista se obnovi stambeni fond i poveća za 1024. nove stambene jedinice.
Paralelno sa obnovom privatne imovine Vlada Republike Hrvatske je putem resornih ministarstava krenula u veliki povijesni projekt obnove zgrada javne namjene za što su iz Fonda solidarnosti osigurana sredstva u iznosu od milijardu i 3 milijuna eura, od toga 684 milijuna eura za obnovu zgrada javne namjene i javne prometne komunalne i energetske infrastrukture na području zagrebačkog potresa i još dodatnih 319 milijuna eura na području petrinjskog potresa. Sjećate se vremena 2023. godine, bila je svojevrsna utakmica. Da li ćemo u tom predviđenom roku kako je to uredbom Europske komisije, Europskog vijeća i Parlamenta predviđeno u roku od 18 mjeseci, a onda je još taj rok za zagrebački potres produžen za 12 mjeseci s obzirom da su kumulativne štete na zagrebačkim zgradama nastale nakon petrinjskog potresa u prosincu, mi smo tada ovo je ministarstvo zajedno sa drugim ministarstvima odnosno tijelima odgovornim za provedbu financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti, tu je bio uključen i grad Zagreb i Zagrebačka županija. Krajnji korisnici su bili i Sisačko-moslavačka županija i druge i druge jedinice lokalne samouprave. Mi smo tada do kraja lipnja 2023. godine umjesto milijardu i 3 milijuna eura koje smo trebali utrošiti, realizirati toliko projekata na obnovi javne imovine, uspjeli taj iznos povećati za 50% i praktično smo tada 30. lipnja izvršili radove čija je vrijednost bila milijardu i 500 milijuna eura. Pak je onda umjesto straha hoćemo li realizirati tih milijardu i 3 milijuna eura iz državnog proračuna samo na konstrukcijskoj obnovi zgrada javne namjene, u tom trenutku trebalo osigurati pola milijarde eura. Tada u lipnju 2023. godine završeni su uglavnom radovi na komunalnoj prometnoj infrastrukturi, energetskoj infrastrukturi i nastavilo se sa aktivnostima na izgradnji odnosno konstrukcijskoj obnovi, a onda i na cjelovitoj obnovi zgrada javne namjene. Tu je najsloženiji dio uopće obnove. Radi se o cjelovitoj obnovi zgrada javne namjene. Brojni od tih objekata su pojedinačna kulturna dobra, to su škole, vrtići, fakulteti, dvorane. To su zgrade državne uprave koja predstavljaj u pojedinačna kulturna dobra pa onda je i iznos potreban za njihovu obnovu iznimno velik. Kako bismo mogli i ta sredstva osigurati i izfinancirati cjelovitu obnovu zgrada javne namjene iz NPOO-a dodatno osigurano milijardu i 500 milijuna eura. Zašto? Također imamo određeni rok, a taj je rok da do kraja kolovoza ove godine moramo cjelovito obnoviti i verificirati sve, sve cjelovite obnove čija je ukupna površina tih zgrada preko 600 tisuća kvadrata. 600 tisuća kvadrata je perimetar kojega da vam ga lakše i plastičnije možete posvijestiti, to je prostor koji bi otprilike bio omeđen od Trga bana Jelačića, Ilicom do Gundulićeve, do Gundulićeve spuštanjem na Vodnikovu preko Glavnog kolodvora do Draškovićeve i povratkom Draškovićevom na Jurišićevu i povratak na, na, na, na Trg bana Jelačića. To je taj prostor kojega smo ukupni, to je 600 tisuća kvadrata kojega smo trebali osigurati, obnoviti cjelovito dakle provesti sve radove i završno izvješće nadzornog inženjera i još neovisnog verifikatora koji je to sve potrebno i nužno verificirati kako bi nam komisija priznala da smo doista obnovili 600 tisuća kvadrata, a taj indikator nam je u stvari omogućava da povučemo zadnju 10. ratu iz NPOO-a koja iznosi gotovo milijardu i 900 milijuna eura. Mi smo s današnjim danom taj indikator ispunili što se tiče obnove zgrada. Taj indikator praktično izvršava 209 najsloženijih obnova na području zagrebačkog i petrinjskog potresa i završeno je njih 156 u potpunosti. Mi ćemo do kraja kolovoza završiti još veći dio ali bitno je ono da smo, da smo završili, ispunili taj indikator kako bismo mogli povući sredstva iz NPOO-a, a kažem to je milijardu gotovo i 900 milijuna eura.
Iz Fonda solidarnosti ugovoreno je 1309 projekata. 1309 projekata, završeno ih je 1237 odnosno 94,4% i iz samo iz tog jednog primjera se vidi da se polako privodi kraju obnova zgrada javne namjene koja je izvorno krenula se financirati kroz konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti, a onda je nastavljena iz NPOO-a.
Treći bitan segment obnove jest u prvim danima kada se još nije znalo da li će se moći osigurati sredstva za obnovu zgrada javne namjene, kada još nisu bila dostupna ovih milijardu i 3 milijuna eura sredstava iz Fonda solidarnosti EU, naše ministarstvo i Vlada RH pokrenula je tada projekt sa Svjetskom bankom kako bi se sa zajmom od 200 milijuna dolara tada u trenutku kad se nije znalo da ćemo dobiti 2,5 milijarde eura iz sredstava europskih fondova, osiguralo se tada početnih inicijalnih 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvene i obrazovne infrastrukture na području zagrebačkog i petrinjskog potresa. U tom trenutku odabrano je 6 projekata. Prvi projekt je na KBC Rebro u Zagrebu. KBC Zagreb i to pedijatrijska hematologija i onkologija, projekt vrijedan 6,5 milijuna eura koji je završen i taj je projekt davno iza nas, zatim Srednja strukovna škola u Petrinji iznos obnove te škole je 14 milijuna eura, to je također projekt završen. Treći je projekt konstrukcijska obnova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Nazorovoj, projekt vrijedan 10,5 milijuna eura, on je u izvođenju. Zatim je u izvođenju također i Studentski dom Petrinja u Petrinji, vrijednost je 5,75 milijuna eura također u visokoj fazi izvođenja i onaj i najveći projekt uopće od 1990. u hrvatskom zdravstvu je treća faza KBC u Zagrebu gdje će se izgraditi novih 30 tisuća kvadrata za potrebe te treće faze bolnice Rebro i pored toga još garaža također od 30 tisuća kvadrata. Vrijednost je 192 milijuna eura i taj je projekt također u realizaciji i, i šesti projekt odnosi se na projektnu dokumentaciju Fakulteta elektronike i računarstva za rekonstrukciju zgrade, taj je projekt završen. Ukupno sa tih 200 milijuna eura kao što ste vidjeli kad se sve to zajedno zbroji, nedostaje, ta će se razlika osigurati u državnom proračunu, a i sam taj zajam će se vratiti iz sredstava državnog proračuna. Ono što mogu reći to je da sve ovo što sam nabrojio, svi ovi projekti koje sam rekao odnosi se na 15 tisuća lokacija koje samo obnovili, ukupno je vrijednost tih radova do sada uloženih 4 milijarde i 910 milijuna eura sa 30. svibnja ove godine i od toga je 2 milijarde i 930 milijuna eura na područje zagrebačkog potresa u obnovi nakon zagrebačkog potresa, a milijardu i 980 milijuna eura na područje zahvaćeno petrinjskim potresom.
U ovoj godini ćemo otprilike uložiti milijardu eura na obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa i ovo će biti zadnja godina u kojoj će bit tako visoki iznosi financiranja zato što završavamo rekao sam maloprije sa najsloženijim projektima ove obnove, a to su zgrade javne namjene tako da će za iduću godinu ostati vrlo mali broj gotovo u cijelosti završenih zgrada javne namjene.
Primjerice na području Sisačko-moslavačke županije odnosno nakon petrinjskog potresa iz Fonda solidarnosti krenulo se sa 416 objekata koji su financirani, završeno je 397 ostalo je još 19 projekata koji su u vrlo visokoj fazi realizacije što će također biti završeno, ja se nadam, do kraja godine i na taj način će svi projekti na području Sisačko-moslavačke županije biti završeni.
Ono što bih također još izdvojio to je nekoliko projekata koje radimo zajedno sa jedinicama lokalne samouprave, tu bi posebno istaknu suradnju Grada Petrinje sa Ministarstvom kulture gdje je Grad Petrinja preuzeo na sebe obnovu samog najužeg centra, same povijesne jezgre Petrinje gdje se praktično kroz konstrukcijsku obnovu Grad Petrinja u potpunosti će obnoviti 25 zgrada koje su već velikim dijelom i završene, a naše ministarstvo se na taj projekt naslanja sa obnovom i onih zgrada koji su također u centru Petrinje, a ne predstavljaju pojedinačno kulturno dobro tako da ćemo realizacijom onih zgrada koje jesu pojedinačno kulturno dobro koje je zajedno sa Ministarstvom kulture provelo Grad Petrinja i s našim angažmanom koje smo također sa Gradom Petrinjom također nastavili cijeli taj povijesni centar Petrinje će biti u potpunosti obnovljen i danas je već Petrinja rekao bih neprepoznatljiva u odnosu na vrijeme koje je bilo prije samoga potresa i mi ćemo s tim aktivnosti na području samoga grada i nastaviti. Bilo bi dobro da iduća rasprava i izvješće se provede na razini saborskih radnih tijela ili u Petrinji ili u Sisku ili u Glini pa da prođemo kroz ove objekte koji su obnovljeni.
Mi smo napravili rekao sam u ministarstvu plan obnove, taj plan obnove podrazumijeva kao što sam rekao dovršetak izgradnje svih zamjenskih obiteljskih kuća negdje oko 1040 će biti takvih objekata, ali ono što želim još dodatno reći da ima naših sugrađana čije su obiteljske kuće uništene, ali umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće oni su skloni i podnijeli su zahtjev da im se osiguraju sredstva i za kupnju zamjenskih obiteljskih kuća tako da smo i takvih stotinjak rješenja u proteklom periodu odobrili gdje naši sugrađani umjesto zamjenske obiteljske kuće uzeli su sredstva i kupili su nove odnosno nove kupili su kuće na području sisačko, uglavnom na području Sisačko-moslavačke županije.
Ja bih se zahvalio svima koji surađuju s nama u ovom projektu i Sisačko-moslavačkoj županiji i jedinicama lokalne samouprave na području Sisačko-moslavačke županije, Gradu Zagrebu na suradnji na obnovi u post potresnoj obnovi u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Karlovačkoj i Zagrebačkoj međutim s obzirom da smo Fondom solidarnosti financirali određene aktivnosti na zgradama javne namjene taj se fond se koristio i na području … posavske, na području Bjelovarske županije, Varaždinske županije tako da je značajno veći broj županija bio obuhvaćen, prije svega za zgrade pojedinačna kulturna dobra za koja su bila u nadležnosti Ministarstva kulture.
Ono što također moram reći da je Zakonom o obnovi omogućeno jedinicama područne samouprave odnosno županijama da decentralizirana sredstva u iznosu 6% koja su namijenjena za decentralizirane funkcije koje se financiraju iz državnog proračuna, a transferiraju sredstva jedinicama područne samouprave da je otprilike 400 milijuna eura u ovom periodu prepušteno da ih županije koriste namjenski za obnovu, a taj iznos koji će oni uložiti u obnovu su im kompenzirana sredstvima državnog proračuna. Tu moram pohvaliti Zagrebačku županiju, evo ovdje ispred mene je i gradonačelnik Turk, Zagrebačka županija je tim sredstvima obnovila i u Zaprešiću i na dugim dijelovima Zagrebačke županije tim sredstvima su se provele obnove određenih zgrada javne namjene, Pučko otvoreno učilište itd. u Zaprešiću, ali i drugi objekti na području Zagrebačke županije, a druge su županije i Grad Zagreb ta sredstva koristili da bi mogli obnavljati zgrade koje su u njihovoj nadležnosti.
Evo ja bih se zahvalio svim svojim suradnicima u ministarstvu koji su svakodnevno rade na obnovi. Kao što sam i rekao mi očekujemo da ćemo cjelokupni proces obnove završiti do 2030.g., ali ono što je najvažnije obiteljske kuće koje se uklanjaju bit će … završeno tijekom iduće godine. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Bačić. Na vaše izlaganje imamo 15 replika, ali ćemo pričekati da se vi vratite.
Prvi na redu za repliku je kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani g. potpredsjedniče ministre sa suradnicima.
Iznimni i zahtjevni procesi obnove nakon potresa, Zaprešić je stradao u onom petrinjskom potresu puno više nego što je javno rečeno i moram priznati o jednoj iznimnoj suradnji koja je s nadležnim ministarstvima i svih tijelima, hvala od srca.
Ja ću kasnije u raspravi se detaljnije nekih stvari dotaći ali bih ovdje vam postavio pitanje jedno, zanima me kada govorimo o početku višestambenih zgrada i mogućnosti tzv. organizirane obnove preko države u odnosu na onu tzv. samoobnovu koju su zapravo motivirali sami stanari i potaknuli u raspravi. Mi u Zaprešiću smo poticali naše stanove i stanare za samoobnovu i kao takovu mislim da smo dobro i kvalitetno pogodili je grad u tome sudjelovao.
Moje pitanje samo kratka neka otprilike komentar da li je takovih primjera bilo više kada govorimo o tome …
…/Upadica Mišel Jakšić: Hvala kolega Turk./…
… koliko su sami stanari bili u toj …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Turk.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Turk, da mi iz… novim zakonom iz 2023. godine izmijenili koncept samoobnove gdje smo omogućili po zahtjevu naših sugrađana da im se unaprijed cjelokupni iznos predviđen programom mjera isplati na njihov poseban račun koji je isključivo namjenski. Isplaćeno je za samoobnovu ukupno 339 milijuna eura a samo u prošloj godini 70 milijuna eura. Polako to sada kopni ti su zahtjevi uglavnom već i porješavani ostalo je na našim sugrađanima da bez javne nabave sami, bilo da su to upravitelji zgrada, predstavnici stanara ili vlasnici obiteljskih kuća, putem projekta samoobnove sami obnavljaju svoje zgrade.
Ukoliko im sredstva nisu dostatna i ocijene da nisu dostatna omogućili smo da se vrate u organiziranu obnovu kako bi to država onda umjesto njih obnovila.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Sada je na redu za repliku kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani ministre ja imam čitav niz primjera potresa u Europi i svijetu al možda ću o tome govorit malo više, nemam vremena kroz repliku međutim spomenit ću Čile koji je 2010. godine pogodio potres magnitude 8,8 stupnjeva po Richteru plus cunami jel. I vlada Čilea je u roku od 6 mjeseci napra… napravila, objavila plan za obnovu 220 tisuća stambenih jedinica u roku od 4 godine čak nešto malo manje do veljače 2014. godine, 94% toga su obavili jel.
Kad gledamo te brojke i naše brojke ako je Čile mogao sa potresom magnitude 8,8 i cunamijem obnoviti u 4 godine 220 tisuća stambenih jedinica mislite li da smo mi ovdje ipak malo podbacili kad imamo takve primjere s druge strane?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Barbir ja ću vam dati argument nama susjedne Italije gdje je otprilike jednaki potres, jednake magnitude pogodio L'Aquila 2009. godine, dakle 20 11 godina prije nego što je pogodio petrinjski i zagrebački potres Hrvatsku i L'Aquila do danas nije dovršena, jedna država koja ima 20 pu… gotovo 20 puta više stanovnika, toliko otprilike i veći proračun i jaču građevinsku operativu.
Svaki je potres specifičan, nama se potres dogodio u metropoli, obuhvatio je samo središte grada Zagreba, gdje smo, gdje je trebalo uskladiti potrebu sa, gdje je obnovu sa potrebama ovoga grada, da ljudi tu ostanu, da funkcioniraju sve institucije, da sve normalno funkcionira i da se u isto vrijeme sve zajedno i obnavlja.
Prema tome, mi smo krenuli svojim putem, otišli smo u pravcu da u potpunosti financiramo obnovu na drž… na teret državnog proračuna …
…/Upadica Mišel Jakšić: Hvala vam./…
… ili sredstava EU provodi se ta cijela obnova.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika na vaš odgovor na repliku, kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
238., zaista ministre izvukli ste jedan primjer loše obnove, međutim čak i L'Aquila koja nije bila primjer savršene obnove pokazuje da je barem pitanje smještaja ljudi može riješiti brzo kad postoji jedan jasan model, jasna odgovornost i politička odluka da se …/Govornici govore istovremeni ne razumije se./…

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Barbir ovo je bila realno replika pa dobivate prvu opomenu danas.
Prelazimo na slijedeću repliku to je kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, pa evo obnova nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa sigurno je jedan od najvećih i najsloženijih državnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti. Riječ je o desecima tisuća oštećenih građevina, složenim imovinsko-pravnim odnosima, zahtjevnim građevinskim zahvatima i velikom pritisku na građevinski sektor. O čemu se tu radi najbolje znaju oni koji su bili na tom području, a ja sam bio par dana nakon samog potresa i svjedok sam toga.
U izvješću je vidljivo da se obnova provodi kroz više modela financiranja i velik broj pojedinačnih projekata. Jasno je da ste svojim dolaskom da je se to stvarno ubrzalo u jedno veliku brzinu u odnosu na što je bilo samom početku.
Možete li pojasniti koji su modali, modeli pokazali najučinkovitijima u ubrzanju obnove te postoje li dodatne administrativne mjere koje će preostali postupci još više skratiti?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Kukavica, pa ja mislim da, dijelom sam to uvodno rekao, dakle smanjili smo potrebni broj dokumenata, smanjili smo broj sudionika u samoj obnovi i dijelom je mijenjan Pravilnik o provedbi postupaka javne nabave i to su uglavnom bili sve kompletan proces obnove je bio na jednom mjestu tako da smo objedinili nabave i financije i stručnjake iz tri sredi… iz tri središnja državna tijela i to je na određeni način rezultiralo ubrzanjem obnove. Podizanjem modela samoobnove na višu razinu također smo omogućili bržu obnovu jer smo dio obnove prepustili našim sugrađanima da sami ugovaraju projektanta, da sami ugovaraju nadzornog inženjera, da sami ugovaraju proces obnove.
Pitanje je, da možda se moglo brže da nema procesa javne nabave to bi bilo puno brže, no međutim u početku vam se postavlja pitanje da li provodite i kako, da li ste spori …
…/Upadica Mišel Jakiš: Hvala kolega Bačić./…
… a onda …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./… da li poštivate zakon o javnoj nabavi …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam ajmo, hvala vam a lajmo s držati ovog vremena samo to.
Kolega Živković je na redu za repliku, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre evo Članak 97. zakona kaže da Vlada podnosi Hrvatskom saboru izvješće o učincima provedbe ovog zakona dva put godišnje i vi uistinu kao što ste na početku rekli jeste podnijeli ovo izvješće tj. podnijeli ste dva izvješća, jedno prije pa već čini mi se 7 ili 8 mjeseci, početkom prosinca, drugo sad prije dva mjeseca, međutim evo danas nam je tek došlo na raspravu oba izvještaja.
Moje pitanje vama je, smatrate li da je u duhu zakona da raspravljamo samo o jednom od ta dva izvještaja ili smatrate možda da s obzirom da, da na dinamiku, pa i obnove treba razmotriti da se to dvogodišnje izvještavanje promijeni i da se sada krene u jednogodišnje možda izvještavanje s obzirom na to kako je postupio predsjednik sabora? Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Živković, Vlada je i ministarstvo izvršilo svoju obvezu na vrijeme. Mi smo dostavili 6-mjesečno izvješće prošle godine, sada smo dostavili izvješće za drugih 6 mjeseci. O dinamici rada sabora dakle ja ne odlučujem, to je stvar Predsjedništva RH odnosno predsjednika HS. Vjerujem da je HS odnosno predsjednik ocijenio da je ovakav način izvještavanja prikladan i u tom smislu nemam drugih komentara.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Sada je na redu za repliku kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre sa suradnicima, dozvolite mi da vam najprije čestitam na uspješno izvršenim zadacima glede ovih izazova koji su postavljeni pred vas s obzirom da znamo da niste u prethodnom razdoblju samo radili na obnovi nego i na brojnim drugim projektima jer govorimo o jednom krugu za bolju budućnost Hrvatske i što se tiče prostornog uređenja i, i zbrinjavanja, stambenog zbrinjavanja i obnove. Evo vidimo da su određeni pomaci napravljeni i u konstruktivnoj obnovi koja je bila zapravo najveći kamen spoticanja, a sve drugo je išlo relativno dobrim tempom i to je neko pitanje koje najčešće susrećem među mojim Petrinjcima, pa i ostalim našim sugrađanima, vidimo da se pomaknulo, ali evo imate li nekakvu poruku što se tiče baš te konstruktivne obnove jer je najviše…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Komes./…
…/Govornik se ne razumije./….

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice i gradonačelnice Petrinje, ja sam maloprije spomenuo kao svijetao, pozitivan primjer posao koji je preuzeo grad Petrinja u obnovi samog središta Petrinje na konstrukcijskoj obnovi 25 zgrada koje predstavljaju pojedinačno kulturno dobro. To je bilo iznimno zahtjevno i ja vam moram evo čestitati na tom poslu kojega ste obavili. Ovaj do kraja, do kraja mjeseca ćemo u Petrinji uručiti ključeve novih 8 višestambenih zgrada sa onih 8 u Turkulinovoj koju smo ključeve uručili krajem 2023.g., praktično će Petrinja dobiti 16 novih višestambenih zgrada sa negdje oko 301 stanom, stambenom jedinicom, što će značajno doprinjet revitalizaciji same, same Petrinje. Meni je drago da ste vi me izvijestili da je u 1. razred osnovne škole u Petrinji više upisanih nego godinu dana prije, što znači da se život u Petrinji polako vraća i na tome vam čestitam.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Sada je na redu za repliku kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre, svi koji smo išli pomagati na Banovinu kad se dogodio potres bili smo svjedoci cijelog niza nesnalaženja ovaj institucija, to znači država je zakazala, čak je bilo i političkih zlouporaba, sjećam se da je bio skandal kad je gosp. Milorad Pupovac išao tamo, pa brojao zrnca itd.. Na neki način drago mi je da ste vi ovdje u vašem uvodnom izlaganju zapravo priznali jel da, da je tamo do '23. do kompletne rekonstrukcije pristupa i koncepcije uopće rješavanja toga problema da ste zapravo evo tek iako sa zakašnjenjem potvrdili zapravo sve te nedostatke na koje su redovito kukali, pogotovo oni najugroženiji jel od neadekvatnog smještaja i svih ostalih nedostataka jel snabdijevanja sa hranom itd., itd., evo pa mi je drago da se taj pomak dogodio, što je rijetko u hrvatskoj sabornici da država makar sa zakašnjenjem odnosno vlast priznaje te neuspjehe, nesnalaženje za razliku od navijača, dragovoljaca i drugih koji su zapravo prvi pritekli u pomoć i korektno je to, korektno je to javno reć, pa čak mislim da će donijet političke pluseve bez obzira…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Jurčević./…
…/Govornik se ne razumije./…zbog iskrenosti, evo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Jurčević, nisam nikada rekao ružnu riječ o svojim prethodnicima, oni su radili u jednom specifičnom vremenu kada je bilo puno teže, kada je bio, još nije bio definiran zakonski okvir, kada se tek krenulo sa tim svim …/Govornik se ne razumije./… projektima i to su bile porođajne muke na početku, ali se napravilo jako puno. Kad sam ja došao u ministarstvo već je ministarstvo praktično već su se službenici polako privikavali na nove poslove na samoj obnovi, tako da je i meni to bila jednostavnija situacija, ali se onda zajedno s njima smo digli to možda na malo drugačiju razinu i višu razini i to je onda rekao bih išlo bržim putem, ali uvijek je na početku kad još nije bio utvrđen zakonodavni okvir trebalo ga je osmisliti i osigurati sredstva, tako da tu nalazim jako jako puno opravdanja za sve one koji su u tom trenutku se bavili i brinuli o samom procesu obnove.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Na redu za repliku je kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, pa evo kad je kolega Barbir htio nešto usporedit onda treba znat da se usporedit može ono što je usporedivo, a ne da ti Chat GPT isprinta potrese na svijetu i koliko koji potres je trajao ili se obnavljao, dakle nije uspješnost obnove, ne mjeri se samo brzinom, dakle uspješnost obnove se mjeri i jesu li zgrade sigurnije, jesu li otpornije za buduće potrese, u konačnici ovdje u Hrvatskoj smo vidjeli da li su izgrađene prema suvremenim protupotresnim standardima, dakle i sami ste svjedočili koliko struke, truda i vremena je ulagano da ono što se sada radi se ne napravi samo da bi se nešto obnovilo, da bi prozor bio nazad gdje je bio ili da bi crijep bio na krovu kuće, nego da se obnovi i sigurnije i otpornije, ali i u konačnici evo i Petrinja danas kad građani dođu u centar grada da tu kulturnu jezgru vide možda ljepšu nego ikada dosada, dakle ako ćemo i pričati o nečemu ajmo bar pričat činjenično i točno.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Mažar.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Mažar, slažem se s vama, nijedan potres nije isti, pa onda niti jedna obnova nije ista.
Ono što ja želim reći da je ovdje RH sa svojim Zakonom o obnovi izložila se i u financijskom, operativnom, stručnom smislu kako bi doista našim sugrađanima prije svega na području Sisačko-moslavačke županije ali i na cjelokupnom području zagrebačkog i petrinjskog potresa, napravila maksimum da im zgrade budu sigurne, čvrste, mehanički otpornije u odnosu na vrijeme koje je bilo prije 6 godina. Ono što nisam rekao, a svakako bi se i to svaki puta u svojim nastupima želim zahvaliti našim sugrađanima na strpljenju, pogotovo onima koji još uvijek nisu uselili u svoje oštećene zgrade i ono što možemo napraviti, to je da im osiguramo za to prikladan smještaj dok im se njihove zgrade ne obnove i u tom smislu mislim da smo izrealizirali jako puno takvih projekata.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolega Marin Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče Vlade, u svom uvodnom izlaganju spomenuli ste da uz obnovu ima i onih dodatnih elemenata gdje je Vlada željela osnažiti i demografski i gospodarski ali i društveno područje Sisačko-moslavačke županije, koja je osjetila onaj razorni potres 2020. godine. S obzirom da kroz Fond solidarnosti nismo mogli financirati ustanove socijalne skrbi, upravo vaše ministarstvo u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom iznašlo je sredstva da se obnove i te ustanove kako one u Petrinji, tako u Sisku, tako i u Glini i uz to stvorili ste nešto što sasvim sigurno do sad u Hrvatskoj nije viđeno, dakle zamjenski objekti uz domove za starije i u Glini i u Petrinji i u Sisku koji imaju služiti kao privremeni smještaj onih koji su ostali bez svojih obiteljskih domova, a kasnije poslužiti i kao smještaj za organizirano stanovanje odnosno proširenje kapaciteta domova za starije pa me zanima jesu li i ta sredstva osigurana u ovom iznosu od milijardu i 800 milijuna …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Piletić./… eura za Sisačko-moslavačku županiju.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Piletić, da iz Fonda solidarnosti nisu bila predviđena, nije bila predviđena mogućnost obnove zgrada socijalne skrbi, ustanova socijalne skrbi i tu moram reći da ste i vi tada kao ministar osigurali sredstva da možemo krenuti u realizaciju, sredstvima državnog proračuna preko našeg ministarstva u obnovu takvih, takvih objekata. Mi smo sredstva onda proslijedili Sisačko-moslavačkoj županiji zajedno sa Sisačko-moslavačkom županijom obnovljeni su objekti socijalne skrbi i taj proces je dovršen, a ovo što se posebno spomenuto to je taj pilot projekt proširenja kapaciteta domova umirovljenika na području i Siska i Petrinje i Gline koji prošireni kapaciteti će poslužiti kasnije za smještaj osoba treće starije dobi odnosno treće dobi pa da mogu oni tu imati mjesto za boravak kad više nema dovoljno mjesta i kapaciteta …/Upadica Jakšić: Hvala vam./… u institucijama.

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je na redu za repliku kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani ministre obnovu ne možemo razumjeti, a to je i vidljivo iz vašeg izvješća ako to ne sagledamo kao jedan cjelovit proces koji je jako kompliciran. To nije samo broj izgrađenih zgrada, obnovljenih javnih ustanova i zgrada i slično. To u sebi uključuje obnova i projektiranje, izradu nalaza, provedbu javne nabave, izvođenje raznih radova, stručni nadzor ali i financiranje. Ovdje je bitno istaknuti i molila bi da tu pojasnite što se događa nakon što se završilo financiranje iz Fonda solidarnosti. Da li su tu radovi stali? Koja je to bitna odluka Vlade utjecala da se taj tijek dalje nastavi i to je jedno pitanje, a drugo pitanje na tragu i kolega Mažar što je govorio ljudi koji su ostali bez svojih stambenih jedinica uslijed potresa, trebalo ih je negdje zbrinuti. Kao što vidimo tu je bilo 11 modela zbrinjavanja i jedan od njih je smještanje u …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… državne stanove. Da li su vam gradovi …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… tipa grad Zagreb tu pomogli.

Jakšić, Mišel (SDP)
Imate mogućnosti poslije pojedinačnih rasprava i replika, nema potrebe da probijamo vrijeme. Sve je ok, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovana gospođo zastupnice, to isto također nisam rekao. Sada ste me vi podsjetili. Dakle nema, nema niti jednog objekta zdravstvene skrbi od KBC-a Zagreb preko Sestara milosrdnica, Merkura, Dubrave, Petrove, sve, sve bolnice u Zagrebu su bile u svojevrsnom postupku obnove i to velikom zahvatu, a da nije stao zdravstveni sustav. Sve su te bolnice i za vrijeme obnove pružale zdravstvene usluge, što je doista veliki, veliki uspjeh kao što su obnovljeni svi, svi fakulteti i gotovo sve škole i uz to vrijeme je cijeli obrazovni sustav na području grada Zagreba pa i Sisačko-moslavačke županije funkcionirao. Dakle to su specifični uvjeti da se u isto vrijeme obavljaju najsloženiji medicinski zahvati pored teških strojeva koji u neposrednoj blizini tih bolnica obavljaju sve radove, tako da je tu bio jedan ogroman, ogroman uspjeh ali i vrlo zahtjevan posao na obnovi i …/Upadica Jakšić: Hvala vam./… Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je na redu za repliku kolega Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade gospodine ministre, mi smo već naučili ovdje u HS-u da ima razno raznih stručnjaka i znalaca po svim tema pa tako i o potresima, a posebice o rješavanju tih problema koji su nastali nakon potresa ali u pravilu su to zapravo bih rekao ljubomora na uspjeh koje vaše ministarstvo, Vlada, vaše ministarstvo na čelu s vama i postiglo i na tome vam ja čestitam. Mene zanima kolika je bila procijenjena šteta upravo ovdje u gradu Zagrebu nakon potresa, koliko je novaca utrošeno upravo iz Fonda solidarnosti Vlade i resornog ministarstva, a koliko iz proračuna grada Zagreba na sanaciju šteta do sada.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Sobota samo bi još nisam uspio drugi dio odgovoriti gospođi Blažanović, za potrebe stambenog zbrinjavanja je od prvog dana nakon potresa uloženo 20 milijuna eura kako bi se omogućilo privremeno stambeno zbrinjavanje na području Sisačko-moslavačke uglavnom županije i najviše grada Zagreba. Što se tiče sredstava koja su uložena na post potresnoj zagrebačkoj obnovi, ukupno rekao sam 3 milijuna eura je izdvojeno, od toga je 684 milijuna, 3 milijarde eura, od toga je 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti negdje će bit oko 750 milijuna eura iz NPOO-a ostalo su sredstva državnog proračuna. Grad Zagreb je bio dužan osiguravati sredstva za obnovu zgrada privatne imovine u iznosu od 20% ali smo i ta sredstva refundirali maloprije što sam rekao sa decentraliziranim sredstvima koja su im naknadno dostavljena.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Kolegice Danice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče hrvatske vlade sa suradnicima. Evo kao što ste rekli u vašem uvodnom dijelu u ministarstvu pristupili ste na području zagrebačkog i petrinjskog potresa upravo blokovskoj obnovi i rekli ste da je riječ ukupno 17 blokova koji su u različitim fazama obnove provedbe. Na području Zagreba su dva velika bloka i taj mali Vatikan veliki kompleks kod Martićeve i Vlaške u centru Zagreba te blok s pet novih višestambenih zamjenskih zgrada u Gradu Sisku, pa me zanima koliko mislite upravo da je ta blokovska obnova ubrzala i olakšala samu provedbu obnove? Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovana zastupnice Baričević. Svakako da je blokovska obnova ubrzala sam proces obnove, možemo promatrati kroz mali Vatikan to je blok u Donjem gradu 290 posebnih jedinica čini mi se 26 zgrada, 26 ulaza. Da nismo išli na blokovsku obnovu onda bi naše ministarstvo moralo izdavati rješenja za 26 rješenja, morali bi imati 26 nabava, 26 izvođača, operativnih koordinatora, nadzornih inženjera, projektanata, revidenata ovako smo sa blokovskom obnovom sve to sveli na jednu javnu nabavu i to jasno olakšava i promet u Gradu Zagreba jer bi 26 put na tu istu lokaciju dolazile dizalice, ograde, ograničavao promet ovako sa jednim zahvatom praktično i ubrzavamo i pojednostavljujemo proces, ali to znači jako puno pripreme da se može krenuti u blokovsku obnovu.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolegice Branka Juričev-Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani potpredsjedniče vlade. Sve ono što vidimo da se radi na obnovi, a i što možemo iščitati iz ovog izvješća zaslužuje posebne i pohvale i zahvale. Netko tko je bar jedanput nešto gradio provodio postupak javne nabave ili donosio neki akt može samo pretpostaviti koliko problema ima iza svake ove brojke.
Iako znam da mnogi projekti, za mnoge projekte je potrebna suradnja i jedinica lokalne samouprave, ustanova i sl. ipak najveći teret je na djelatnicima i zaposlenicima ministarstva. Moje pitanje koliko zaposlenika, djelatnika ministarstva radi, koordinira ili provodi potrebne postupke da bi mi sad sa ponosom mogli reći da je obnovljeno 150 škola i vrtića, 17 bolnica i 35 drugih zdravstvenih ustanova, 291 projekt zgrade kulturne baštine, gotovo 65 tisuća stambenih jedinica …/Upadica Jakšić: Hvala vam./…, 1309 projekata …/

Jakšić, Mišel (SDP)
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice. Izvolite odgovor./

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
… itd..

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovana zastupnice Juričev-Martinčev. Ukupno nam u ministarstvu na procesu radi oko 130-ak službenika, to je prva stvar. Druga stvar, njih 130 prati u ovom trenutku 1900 gradilišta, prati provedbu 1300-njak javnih nabava. Svi vi koji ste provodili postupak javne nabave znate što znači provoditi javnu nabavu i biti odgovoran prema sredstvima javnog proračuna.
Prema tome, ako svako gradilište otprilike podrazumijeva šest do sedam različitih vrsta ugovora od geodeta, ne znam geomehanike, izvođača, projektanta, nadzornog inženjera, operativnog koordinatora onda vam je jasno koliki je to obujam poslova. Možda se može brže, vjerojatno se može brže, možda se može i bolje, ali mjera koju smo mi dostignuli ja mislim da je za ovih 130 zaposlenika dviju uprava u ministarstvu koji to provode sasvim solidna.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolega Mate Vukušić izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Uvaženi ministre, pa evo i sami ste istaknuli da je bilo i problema, da je bilo i nedostatak tijekom obnove u ovih četri izvješća do sad koliko ste nas upoznali, pa možete li navesti koje ste odgovorne osobe ili institucije sankcionirali zbog neispunjavanja tih obaveza u 2025.g. i koje ste mjere poduzeli da se takvi propusti više ne ponove?
Drugo pitanje rekli ste ovdje da bi bili zadovoljni da se matični odbor pojavi na terenu vezano uz proces obnove nakon potresa, pa vas pitam ne mislite li da je konačno vrijeme da se recimo iduće godine u proljeće taj odbor sastane na terenu i da vi taj odbor i javnost izvijestite kako je konačno nakon šest godina obnova od potresa završila?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Vukušić. Da jako je puno izazova, mijenjali smo i čelne ljude u našim upravama, prekinuli smo poslove sa projektantima, izvođačima, nadzornim inženjerima, prijavili mnoge od njih državnom odvjetništvu, neke prijavili Hrvatskoj komori arhitekata i Hrvatskoj komori inženjera građevine, zaustavili radove sa brojnim izvođačima onemogućili im daljnje sudjelovanje u samom procesu obnove.
Dakle, vi to znate da kada se provodi u jednom trenutku 1800 gradilišta da tu ima i dobrih i loših primjera i da se mi tu suočavamo sa i lošim izvođačima, često puta i projektantima i neodgovornim do kraja nadzornim inženjerima i to je nešto što je nama dio svakodnevnice, ali jedan veliki, veliki značajan broj smo proveli postupaka kojima smo prekinuli obnovu i zaustavili određene sudionike u obnovi da dalje funkcioniraju uopće u obnovi.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Sada je na redu za repliku kolegica Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedavajući. Gospodine ministre, hrvatski građani su nedavno u medijima mogli saznati za slučaj jedne loše provedene obnove jedne građevine u Petrinji, vi ste vjerojatno sa time upoznati. Građani su se žalili da im krov prokišnjava, da im u stanovima rastu gljivice i plijesan, zanima me koji su konkretno vaši potezi prema izvođačima? Vi ste dakle naručitelj radova nakon što loše izvedu posao, da li sve ostaje samo na raskidu ugovora ili imate neke konkretne načine na koje ih sankcionirate i onemogućavate u daljnjoj utakmici budući da smo svjedoci da su neke firme imale više gradilišta i sva su bila jednako loše izvedena?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Ikić Banček vi ste također sudjelovali u obnovi i znate da, dakle da se nekad susrećemo i sa izvođačima, to sam maloprije odgovorio s kojima nismo dokraja zadovoljni. Ovdje je bilo opravdanih primjedaba naših sugrađana, radi se o neboderu u Petrinji, međutim radi se o konstrukcijskoj obnovi. Konstrukcijska obnova nije cjelovita obnova. Ona podrazumijeva obnovu konstrukcijskih elemenata zgrade i ne zahje… i ne podrazumijeva cjelokupnu i cjelovitu obnovu.
Međutim, bilo je u primjedbama opravdanih, neizvršenih radova i zato je naša uprava naložila izvođaču da te, da te nepravilnosti, nedostatke ukloni ali ostale su određene stvari koje su u nadležnosti zajednice suvlasnika i to je njihova briga i to će oni sami morati napraviti, ali sve ono što je bilo neopravdano propušteno i nedostaci koji su bili u samoj obnovi su u međuvremenu otklonjeni.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
I posljednja replika kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade sa svojim suradnicima na početku vama osobno i svim vašim suradnicima htio čestitati na odlično obavljenom poslu vezanom za obnovu, a kasnije bih rekao da najbitnije ljudima je krov nad glavom i to ćemo se svi složiti. Međutim, ljudi se vraćaju u normalan život i kroz obnovljene škole, vrtiće, bolnice, prometnice, mostove i komunalnu infrastrukturu.
Ovo izvješće pokazuje da za obnovu zgrade javne imovine i infrastrukture ugovoreno 1.309 projekata vrijednih preko 3,85 milijardi eura a do kraja 2025. završeno je 1.145 projekata. Obnovljeno i financirano, da smo ovoga ljudi vide kolika je to, kolika je to količina 150 škola ili vrtića, 17 bolnica, 77 mostova, 600 kilometara prometnica, 100 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje. Koliko je zapravo to bitno za stvarni povratak života u potresom pogođenom području?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Ostrogović zahvaljujem vam na ovim riječima, međutim ja vam moram reći da mi u ministarstvu i u naše dvije uprave cjelokupna pa i Vlada RH nismo zadovoljni dok zadnja obnovljena kuća ne bude dovršena. No, da bi se možda plastično prikazao obujam obnove ja bi poslao poruku 5 milijardi eura koliko je uloženo na obnovi je 10 Peljeških mostova. Mi u Hrvatskoj imamo kroz, promatramo kroz Pelješki most sinonim našeg članstva u EU jednu od najvećih građevinskih zahvata i investicija u RH, e a obnova je podrazumijeva 10 takvih Peljeških mostova jedan pored drugog. Prema tome, to je ogroman posao na kojemu je sudjelovalo na tisuće. U jednom trenutku je na obnovi bilo 10 tisuća zaposlenih radnika samo u građevinskim firmama. Prema tome 300 firmi, građevinskih tvrtki je sudjelovalo u samom procesu obnove i to je nešto što je potrebno i odgovorno kontrolirati i nadzirati da cijela obnova funkcionira kako je to zakonom predviđeno.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Bačić, time smo iscrpili replike na vaše uvodno izlaganje i prije nego otvorimo raspravu da li žele predstavnici odbora uzeti riječ? Ako ne žele, otvaram raspravu, prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče sabora.
Gospodine ministre sa suradnicima današnja rasprava o svemu učinjenome prilikom obnove od potresa do kraja 2025. vidjeli ste već i po replikama i po izlaganju ministra neće se u bitnome razlikovati od prošle i pretprošle takve rasprave. HDZ-ovi zastupnici će razdragano hvaliti i čestitati ministru i sve do zadnje brojke u izvješću koje je pred vama ali potrebno je nakon 5 godina ipak sagledati širu sliku.
Valja početi sa činjenicama koje nitko ne može osporavati, a to je da je potres bio prije punih 5 godina, u obnovu je dosada utrošeno gotovo 5 milijardi eura i obnova će trajati još najmanje 4 godine iako zapravo ni sam ministar ne zna sa sigurnošću koliko će još trajati. Od prvoga dana nakon potresa imala sam zaista prilike doživjeti pokušaje HDZ-a da ne tretiraju sva potresom pogođena područja jednako. Sjećate se prve verzije zakona o kojem je raspravljano u ovom saboru u kojem nisu svi gradovi imali pravo na 100% obnove već se npr. očekivalo da tada građani Siska sufinanciraju dio obnove svojih domova. Zatim su uslijedila nespretna objašnjenja od ministara obnove Horvata, pa Paladina zašto se nešto ne može, da su oni samo ministri i da zapravo donošenje odluka o obnovi i načinu obnove nije na njima. Bilo je tu i zanimljivih sastanaka u ministarstvima sa državnim tajnicima npr. u Ministarstvu obrazovanja koje je samoinicijativno propisalo uvjete za obnovu školskih objekata na način da se ne financira obnova objekata koji su u potpunosti uklonjeni nakon potresa jer su oštećenja prevelika i onda mi je zapravo državni tajnik došapnuo da evo samo trebam pronaći nekog inženjera koji je spreman na suradnju i da potpiše da je jedan zid starog objekta ostao pa da će onda to proći u ministarstvu.
Zatim su uslijedile opstrukcije u obliku odugovlačenja donošenja i najmanje suglasnosti ili odluke temeljem već odrađenih sastanaka pa smo tako 8 mjeseci čekali papir suglasnosti iz Ministarstva kulture nakon što je na sastanku rečeno da je to formalnost i da možemo za par tjedana očekivati ga ili čak 12 mjeseci suglasnost iz Ministarstva obrazovanja. Ali ni to nije bilo najgore što je HDZ u obnovi radio.
Državni objekti u centru Siska poput željezničkog kolodvora, pošte ili porezne uprave i dan danas čekaju obnovu a tzv. blokovska obnova domova koja je bez problema primijenjena u Zagrebu u Sisku je dva puta poništena i još uvijek čeka svoj epilog.
Zapravo jedina pohvala koju imam nakon 5 godina ove obnove je što je HDZ nakon 2 godine razmišljanja ipak prihvatio moj model izgradnje zgrada na gradskim parcelama u koje se nakon što se ljudi vrate u svoje obnovljene domove mogu smjestiti socijalne kategorije građana, studenti ili zaposlenici deficitarnih zanimanja i taj model je na moje zadovoljstvo zaista i zaživio.
Međutim da bi bolje razumjeli samu paradigmu ove petogodišnje obnove koja će trajati ponavljam još najmanje 4 godine, nedavno smo imali na jednoj od televizija vidjeti prilog o obnovljenoj zgradi u Petrinji gdje su radovi izvedeni toliko loše da su građani mjesecima žale na prokišnjavanje krova, vladu, plijesan i gljivice u svojim stanovima. Do medija nekako nije uspjela priča o obnovljenoj zgradi u Petrinji u kojoj su ugrađene sanitarije pogodnije za predškolske objekte, a već je uobičajeno na internetskim oglasnicima nalaziti stanove koji se nalaze u novo sagrađenim zgradama, strogo namjenskima za ljude koji su ostali bez adekvatnog stanovanja u potresu. Ministar i HDZ-ovi zastupnici će vam na ovakve slučajeve reći kao što su meni rekli na nadležnom odboru, da ste neozbiljni, da se petogodišnji poduhvat u koji je utrošeno gotovo 5 milijardi eura ne smije i ne može dovoditi u pitanje. Ministar to smatra čak i nakon što je dokazano da je samo u aferi Geodezija zamračeno ukupno 2,8 milijuna eura i da se tu radi o nekim bliskim suradnicima ministrice kulture. Gotovo je nevjerojatna lakoća kojom HDZ pravi budale od svih nas i svaki put kada ispliva nova optužnica u nekom ministarstvu ili dođe neka nova pritužba na radove obnove, pokušavaju preuzeti ikakvu odgovornost i makar se ispričati i obećati da se takve stvari neće ponavljati jer ponavljam pred nama je još najmanje 4 godine obnove. Stoga neću odustati i ponavljati činjenice, ljudske sudbine i biti kako to HDZ kaže dosadna i neozbiljna u očima HDZ-ovaca, a takva priča je upravo ona iz zgrade u Sisku koja se nalazi na križanju Lovrićeve i Gupčeve. 3. lipnja 2024. sklopljen je ugovor sa izvođačem i dan mu je rok obnove od 12 mjeseci. 15. srpnja izvođač je uveden u posao, stvarni radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije. Zbog kašnjenja i slabe dinamike radova, rok je zatim aneksom produljen do 1.11.2025. U studenom 2025. izvođač zatim podnosi zahtjev za dodatno produljenje roka do 31. prosinca 2025. U tom trenutku radovi na konstrukciji bili su pri kraju ali električne instalacije nisu bile dovršene, električar nije bio plaćen, dio instalacija je u međuvremenu pokraden jer gradilište nije bilo osigurano, nedostajala je stolarija, podovi i vrata koji su bespotrebno uklonjeni, a sanacija nije provedena. Unatoč svemu stanarima se tada činilo da se projekt bliži završetku nakon godinu i pol radova. 26.11.'25. stručni nadzor ministarstva tijekom redovnog obilaska zatiče potpunu poplavu u obje te zgrade sa natopljenim svim etažama osim prizemlja. Istoga dana izvođaču se izdaje nalog za zatvaranje krova, isušivanje i sanaciju štete. Realizirano je samo privremeno zatvaranje krova koje nije spriječilo daljnje prodiranje vode u objekt. Od prosinca '25. do veljače '26. na gradilištu nema nikakvog pomaka, u više navrata stanari kontaktiraju nadležno ministarstvo zbog potpunog prestanka radova. Nadzorni inženjer upozorava da zgrada ne može stajati u takvom stanju jer dolazi do daljnje štete sa oštećenim krovom i bez velikog dijela demontirane stolarije koja nikada nije vraćena te postoji rizik degradacije već izvedenih radova. 12. veljače '26. navedena tvrtka koja je izvođač radova, a radi se o tvrtki Neving d.o.o. traži otvaranje predstečajnog postupka pred Trgovačkom sudu u Zagrebu. 4. ožujka '26. ministarstvo zakazuje primopredaju na kojoj se izvođač ne pojavljuje, onda mjesec dana kasnije ponovno pokušaj primopredaje, izvođač se ponovno ne pojavljuje i tada ministarstvo odlučuje konačno preuzeti odgovornost i raskinuti ugovor i uvesti novog izvođača. Ministarstvo je do tog trenutka za navedenu zgradu dakle uveden je u lipanj '24., raskinuto u ožujku '26. izvođaču već plati 654.908,00 eura. Sredinom travnja '26. ministarstvo pokreće novi postupak nabave za dovršetak obnove, ovaj puta sa procijenjenom vrijednosti 550 tisuća eura bez PDV-a, dakle gotovo duplo na ovo što su već platili sa planiranim rokom završetka od 8 mjeseci. O toj informaciji stanari naravno saznaju putem medija. Načelnica Sektora za kontrolu i praćenje obnove konstrukcijske zgrade u svibnju '26. prvi put upućuje prvu službenu informaciju stanarima da je u tijeku ponovljena nabava i da će se birati ponovno izvođač radova. Dakle zašto govorim konkretno o ovoj zgradi i baš vam opisujem detalje. Zato što je na primjeru ove zgrade vidljiv obrazac koji se ponavlja kod desetaka drugih objekata i kod stotinjak drugih sudbina i tisuće drugih ljudi koji su u privremenom smještaju i čekaju da im se obnove objekti. Izvođači se biraju isključivo prema kriteriju najniže ponude, bez ozbiljne provjere referenci, kapacitete, broja aktivnih gradilišta i financijske stabilnosti. Ministarstvo ne reagira pravovremeno na upozorenja nadzornog inženjera koordinatora, upravitelja i predstavnika suvlasnika. Nepravilnosti u izvođenju radova ne sankcioniraju se na vrijeme. Nitko iz ministarstva nije dvije godine nogom kročio u tu zgradu. Komunikacija prema suvlasnicima je minimalna ili nepostojeća, radovi stoje mjesecima dok država istovremeno troši sredstva na zamjenske smještaje i subvencije, umjesto da osigura dovršetak radova u planiranim rokovima. Pojedine zgrade obnovljene su uz ozbiljne nedostatke bez učinkovitog mehanizma naknade štete suvlasnicima. Neke zgrade čekaju i po 8 mjeseci novog izvođača jer je prethodni napustio gradilište. Problem natječaja za energetsku obnovu koji je bio namijenjen isključivo zgradama oštećenima u potresu, također je loše osmišljen i proveden jer većina zgrada se nije mogla na to prijaviti budući da se energetska obnova mogla provesti tek nakon dovršetka obnove konstrukcije, a one u većini slučajeva nisu dovršene na vrijeme. Postavlja se stoga pitanje planiranja i usklađenosti programa unutar istog ministarstva budući da isto ministarstvo provodi i projekte energetske obnove zgrada oštećenih u potresu i projekte obnove bilo konstrukcije, bilo ne konstrukcijske.
Primjerice, rok za energetsku obnovu za sve zgrade na tom natječaju bio je do svinja 2026., to je dvije godine od datuma potpisivanja ugovora, na zgradi o kojoj sam ja govorila koja je na križanju Lovrićeve i Gubčeve konstrukcijska obnova nije dovršena na vrijeme da bi se moglo započeti sa energetskom, a na zgradi do u Franje Lovrića 18 konstrukcijska nije ni započela.
Iz svih ovih iz kasnije rasprave HDZ-ovih zastupnika čut ćete malih i nebitnih razloga i sitničarenja, ali za građane pogođene potresom vrlo bitnih i životnih razloga kao i činjenice da će ova zgrada u Sisku i njezin slučaj kao i mnoge druge postati paradigma ovog potresa i ovog procesa koji traje pet godina, utrošeno je pet milijardi eura i trajat će još četri godine, SDP neće podržati ovo izvješće.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Ikić Baniček. Javio nam se u ime predlagatelja državni tajnik g. Tonči Glavinić izvolite. Imate već jednu repliku, dvije i samo prije nego državni tajnik krene jedna tehnička informacija da znate, danas ćemo raditi do kraja. Hvala. Izvolite.

Glavinić, Tonči
Kad je riječ o blokovskoj obnovi ne bih se složio s vama da blokovska obnova da nije zaživjela, da ona nije u provedbi, da nemamo niti jednu zgradu koja je ili u postupku nabave ili u radovima ili završena, pogotovo tu kad je riječ o Gradu Sisku. Imamo Ulicu Hrvatskog narodnog preporoda blok koji smo nazvali HNP po samoj ulici koji se radi od 154 posebne jedinice znači radi se o zgradi koja ima pet dilatacija odnosno pet ulaza to je pet višestambenih zgrada ukupne vrijednosti 20 miliona eura, tako da to je zgrada koja je itekako završena. To je bila zgrada koja je bila uklonjena prethodno, a zatim izgrađena zamjenska višestambena zgrada sukladno današnjim propisima kojima se uređuje graditeljstvo, znači ne samo po Zakonu o obnovi nego isto tako sukladno Zakonu o gradnji i tehničkim propisima.
Isto tako kad je riječ o Gradu Sisku i blokovskoj obnovi možemo spomenuti blok Meštrović isto tako pet ulaza u višestambenoj zgradi koje su trenutno u radovima konstrukcije obnove i idu po dinamičkom planu. Dalje, treći postupak nabave koji je uspješno završen to je rimska obnova, u prvom trenutku bio je poništen zato što je procjena zato što je ponuda bila daleko iznad procjene vrijednosti, isti taj postupak smo ponovno raspisali i ugovorili za Rimsku ulicu šest zgrada za koje su izgrađeni projekti i ovaj tjedan imamo koordinacijski sastanak i u tom dijelu smo pred uvođenjem izvođača u posao, znači u Rimskoj ulici.
Nadalje, kad ste spomenuli zgradu u Šenoinoj ulici kao što je i maloprije potpredsjednik vlade rekao, izvođač je imao tj. ugovornu obvezu otkloniti nedostatke koje su naposljetku i uklonili. Sve ono što je preostalo nije bilo ugovoreno i nije sukladno Zakonu o obnovi te programu mjera prihvatljiv trošak jer konstrukcija obnova ne podrazumijeva cjelovitu obnovu nego zadovoljavanje temeljnog zahtjeva to je mehanička otpornost i stabilnost, znači konstrukcijsko ojačanje, a ne cjelovitu obnovu višestambene zgrade.
Isto tako kad je riječ o Lovrićevoj zgradi koju ste sad ovaj koju ste tu naveli kao jedan o tzv. negativnih primjera u prvom valu bi naglasio da imamo operativnog koordinatora ispred ministarstva koji je predstavnik naručitelja. Operativni koordinator razgovara, isto tako i komunicira sa upraviteljem i sa suvlasnicima putem operativnog koordinatora suvlasnici su bili obaviješteni. Izvođaču radova smo naplatili ugovornu kaznu taj izvođač više nije na gradilištu, napravljan je razlikovni troškovnik i otišli smo u novi postupak nabave, taj postupak nabave je pri kraju i vjerujem da ćemo do kraja srpnja i tu zgradu uvesti u dovršetak konstrukcijske obnove.
Kad pričate o postupcima nabave i najnižoj ponudi, da se svi postupci nabave provode po modelu najniže ponude tu isto tako moram naglasiti da imamo kao što je maloprije ministar rekao u ovom trenutku tisuću za 1200 lokacija raspisane postupke nabave. u ministarstvu je 130 službenika koji prate postupke obnove od tih 130 službenika njih je 33 oko 30-ak su inženjeri da li građevine ili isto tako arhitekture, mi ne provodimo za sve postupke nabave po modelu najpovoljnije ponude, provodimo za one koje su manje vrijednosti, a za sve one koje su veće vrijednosti pogotovo kad je riječ o blokovskoj obnovi i pojedinačnim kulturnim dobrima svi ti postupci su raspisani sukladno ekonomskom najpovoljnijoj ponudi, znači itekako postoje kriteriji u postupcima nabave. Eto toliko, hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Glavinić. Imamo četri replike na vaše izlaganje, možete se vratiti na mjesto pa ćemo pričekati. Prvi je na redu kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući. Poštovani g. Glavinić. Zanima me samo ako vi imate informaciju je li ona točna, ispravna da je zgrada u Petrinji gradske uprave obnova plaćena 13 miliona 144 tisuće eura da li je to istina ili nije? I ako je toliki novac koliko se možda moglo zgrada napravit s tim novcem? Evo samo to, hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.
Povreda poslovnika kolegica Komes izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem se. Ispričavam se ako ću oduzeti odgovor, ali morala sam reagirati jer moraju se ovi iz oporbe odlučit hoće li prigovarat …/Upadica Jakšić: Kolegice Komes al niste rekli ni koji .../… 238. …/Upadica Jakšić: Ok./… evo čl. 238., dakle prigovara se ako se radi pa je prevelik iznos nabave, prigovara se ako se ne radi…
…/Upadica Jakšić: Okej, hvala vam, ovo i sami ste polu…/…
…dakle obavljena je javna nabava…
…/Upadica Jakšić: Kolegice Komes…/…
…/Govornik se ne razumije./….

Jakšić, Mišel (SDP)
…ovo je replika, nije povreda, dobivate opomenu.
Izvolite odgovor.

Glavinić, Tonči
Kao što sam i maloprije tu rekao za govornicom, ne valja kad provodimo postupke po, po ovaj po javnoj nabavi sukladno najpovoljnijoj ponudi, ne valja kad provodimo postupke po sukladno ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Ukoliko postoje sredstva koja su osigurna sukladno Zakonu o javnoj nabavi može se donijeti odluka o odabiru.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam na vašem odgovoru.
Prelazimo na slijedeću repliku, to je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Sigur… da, replika je, mislio sam da je ovo onaj čl. 238., dakle sigurno je bilo dosta prigovora i u prvoj fazi do '23. na Banovini, evo i ja sam ono svjedok, ima nas dosta svjedoka koji smo se suočili sa tim svim vrstama prigovora do toga da je bilo prigovora brkanja u redoslijedu po stranačkoj i drugoj, drugoj liniji. To se vjerojatno ne može izbjeći, ali izgleda da ima prigovora dosta na tu blokovsku obnovu, pa možda da još koju rečenicu u minuti objavite dakle odnosno objasnite i javnosti, ali i ovdje prigovaračima što je to ta obnova koja je jednostavnija čuli smo od ministra, pa da još vi nešto dodate u vezi toga, pa će biti i manje prigovora ubuduće u replikama vezano za blokovsku obnovu, evo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Glavinić, Tonči
Pa evo kao što sam i ovaj i maloprije naveo, kad je riječ o blokovskoj nabavi prvo pojednostavnjuje administrativno, znači mi u samom Ministarstvu prostornog uređenja nemamo više postupaka nabave. Ukoliko je riječ o npr. o jednom bloku u kojem imamo, kao što je ministar rekao mali Vatikan, di imate 26 ulaza mogli ste ih raspisivati pojedinačno. Ne, mi smo ih odlučiti okrupniti da imamo po jednog sudionika, što značajno olakšava nama administrativno, a isto tako i za praćenje, a zatim tu imate na samom gradilištu ulaz do ulaza nemate dva izvođača, pa i tu sama organizacija gradilišta postaje malo ovaj konfliktna kad imate dva izvođača ulaz do ulaza, imate, imate više nadzora. Ne, vi na jednom gradilištu, provodite ga u isto vrijeme, znači proveli ste postupak, imate jedna ugovor, jedan ugovor za cijeli blok npr. Kukovićeva na zelenom valu gdje je, gdje je, gdje je zapravo na Hebrangovom, omeđena Hebrangovom ulicom, Gajevom i Prerađevićevom velikim…
…/Upadica Jakšić: Hvala./…
…blokovima jednog izvođača i jednog stručnog …
…/Upadica Jakšić: Hvala vam./…
…nadzornog operativnog koordinatora.

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je red na repliku kolega Damir Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani državni tajniče, evo vidim po izvješću, u Sisku imamo primjer zgrade Franje Lovrića 31 i Matije Gupca 11 i 32 stana, oko 40 obitelji su izašli iz svojih domova radi konstrukcijske obnove, a dobili su kašnjenje i raskid ugovora s izvođačem, devastirane neuseljive stanove, novu nabavu i novi rok. Kako se možete referirat po tom pitanju i što smatrate jel to dobro, loše, trebalo bi bolje, koja je izlika po redu sada?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Glavinić, Tonči
Pa evo kad, kad pričamo ja bi htio naglasiti da imamo završenih preko 15 tisuća postupaka nabave, kad je riječ o 15 tisuća postupaka javne nabave pričamo o velikom broju građevinske operative. Ovdje danas zapravo cijeli dan raspravljamo o zgradi Franje Lovrića, jednom negativnom primjeru u moru, u moru pozitivnih primjera konstruktivne obnove. Ono što je tu bitno da je i ministarstvo na vrijeme prepoznalo da radovi ne idu dinamičkim planom, da je ministarstvo zatražilo očitovanje sudionika ovaj u obnovi od izvođača nadzora putem operativnog koordinatora i na kraju da je, na ono što je najvažnije da je na vrijeme naplaćena kazna, da je raskinut ugovor sa izvođačem radova i da se otišlo u novi postupak nabave da se završi konstrukcijska obnova.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Imamo i jednu povredu Poslovnika na vaš odgovor na repliku, kolega Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče, 238., ma nećemo bit u svemu negativni, ima i dobrih stvari. Evo dobre stvari su bile uspješne obnove u Čileu 220 tisuća stanova u 4.g., Novi Zeland 68 tisuća stanova, zatim Emilia-Romagna koja nam je blizu 20 tisuća…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Barbir…/…
…/Govornik se ne razumije./….

Jakšić, Mišel (SDP)
…ovo je replika, pa dobivate drugu opomenu.
Sada je na redu za repliku kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Žao mi je što niste slušali gosp. državni tajniče, moja rečenica je bila da domovi u centru Siska čekaju blokovsku obnovu, mislila sam konkretno na rimsku, što sam i rekla. Ne znam zašto ste u to ubacili one na, na Trgu 22. lipnja i one u HNP-u gdje se radi o jednoj zgradi sa više ulaza. HNP stvarno ne bi trebalo biti nešto s čim se hvalite jel vam je trebalo 5.g. da je obnovite i 3 ministra su se izmijenila. I druga stvar, ne možete reći da je uspjeh i poduhvat ministarstva nakon 2,5.g. uočiti i shvatiti da ljudima prokišnjava krov, da su im počupana stolarija i da ljudi lažu kad kažu da 2.g. im se nitko iz ministarstva nije javio sa informacijama. Ovo su informacije koje imam od stanara, ne izmišljam i nisam to vidjela u nekim novinama ili mediju, to su živi ljudi i njihova svjedočanstva.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Ikić Baniček.
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolegice Komes izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, članak, povreda čl. 238..
Pa evo kolegice Ikić Baniček da ste htjeli ubrzati obnovu onda biste preuzeli obnovu dijela barem grada Siska, kao što smo mi to u Petrinji napravili, pa bi obnova bila ubrzana…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Komes./…
…a ovako možete samo pričati.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Komes. Ovo je neki pokušaj replike, pa dobivate drugu opomenu.
Imamo sad novu povredu Poslovnika, kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući, čl. 238..
Mislim da je kolegice Komes preko 60 milijuna eura i 47 realiziranih projekata obnove sasvim dovoljno za Sisak koji je ponavljam čekao 12 mjeseci jedan papirić od ministra obrazovanja i 7 mjeseci papirić…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Ikić Baniček./…
…od ministrice kulture.

Jakšić, Mišel (SDP)
Ovo je isto tako replika, pa dobivate prvu opomenu.
I sada izvolite odgovor na repliku.

Glavinić, Tonči
Pa evo sad mislim na …/Govornik se ne razumije./… Franje Lovrića evo već sad treći četvrti put pričam o toj zgradi. Kao što sam rekao naravno da ovaj da je izvođač napravio štetu na gradilištu, mi smo to prepoznali na vrijeme ovaj raskinuli smo ugovor, naplatili smo ugovornu kaznu i mi ćemo do kraja srpnja uvest novog izvođača koji će doć na, na, na lokaciju i završiti konstrukcijsku obnovu. Ne znam više što reći na, na tu temu.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala državni tajniče.
Imamo novu povredu Poslovnika na vaše izlaganje, kolegice Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Čl. 238..
Državni tajniče, ne govorite istinu, oni su samoinicijativno napustili gradilište i mjesecima je bilo prazno, niste vi ništa shvatili. Iza toga su sami pokrenuli predstečajni postupak i onda ste nakon dvije neuspjele primopredaje shvatili da morate izabrati novog izvođača. …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… Dvije i pol godine nakon što ste ih uveli u posao.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice, ovo je isto tako bila replika pa dobivate drugu opomenu. Sada prelazimo dalje u raspravu u ime klubova, na redu je Klub zastupnika Možemo!, kolega Marin Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolegice i kolege pa evo za početak bi se osvrnuo na čl. 97 Zakona o obnovi koja kaže da Vlada podnosi Hrvatskom saboru izvješće o učincima provedbe ovog zakona dva put godišnje i Vlada je to stvarno napravila, međutim predsjednik sabora to nije stavljao u raspravu na vrijeme. Znači prvi ovaj izvještaj za prvih 6 mjeseci smo dobili početkom prosinca. Svo ovo vrijeme ono se nije stavljalo na dnevni red rasprave. Drugo je izvještaj smo dobili, izvještaj smo dobili čini mi se početkom 5. mjeseca, tek je sad došao na raspravu to je u redu, međutim ako zakon izrijekom kaže da Hrvatskom saboru se treba podnijeti izvješće dva put godišnje, onda je sigurno u suprotnosti sa duhom zakona da mi zajednički raspravljamo o ta dva izvještaja. Ja pozivam predsjednika sabora Jandrokovića da to u buduće ne radi i da ako imamo zakonom propisano da o nečemu trebamo dva puta raspravljati da se to uistinu tako i dogodi. U suprotnome kao što sam rekao ovo je u potpunosti u suprotnosti sa duhom zakona.
Kolega Sobota je pitao za grad Zagreb i koliko sudjeluje u obnovu pa ću mu evo, pa ću nadopuniti ministra sa odgovorom šta se događa u Zagrebu. Dakle nakon potresa koji je bio prije 6 godina, grad Zagreb je zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima pristupio obnovi od potresa objekata javne i društvene infrastrukture u svojoj nadležnosti, a u obnovi od potresa grad Zagreb je proveo i dijelom još provodi ukupno 207 projekata poslije potresne obnove od kojih je 200 projekata već završeno, a 7 najkompleksnijih projekata se još provode. Za sufinanciranje ove obnove navedenih projekata korištena su sredstva Fonda solidarnosti, NPOO-a, državnog proračuna ali i proračunska sredstva grada Zagreba. Iz Fonda solidarnosti iskorišteno je 189 milijuna eura, to su za objekte javne namjene, iz NPOO-a iskorišteno trenutno 109 milijuna eura s tim da se još uvijek ta sredstva i dalje koriste, iz državnog proračuna je za tu namjenu uplaćeno 30 milijuna eura, a iz proračuna grada Zagreba do sad je utrošeno 26,5 milijuna eura. Treba i reći da grad Zagreb sudjeluje u obnovi privatnih, privatnih obnova s učešćem od 20% što na godišnjoj razini iznosi oko 21 milijun eura. Prije par tjedana sam ovdje pozvao ministarstvo da razmisli o izmjeni ovog zakona s obzirom da postoji niz građana koji su nam se javili koji se moraju odseliti iz svojih stanova za vrijeme obnove, a moraju se iselit jer im cijela zgrada ide u obnovu, međutim oni nisu, oni su oni građani koji tijekom potresa, za vrijeme potresa nisu živjeli u tim zgradama i sukladno zakonu oni trenutno nemaju pravo ili za subvencioniranje stanarine ili za zamjensku, za zamjenski stan. Postoje i građani koji su se u ovoj stambenoj krizi u kojoj živimo, u kojoj su se stvarno zadužili, koji nemaju alternative, koji, koji žive u tom jedinom stanu koji imaju, koji sad trebaju plaćati i kredit i trebaju naći zamjenski stan. Postoje takvi građani koji su kupili stan u zgradi koja je imala zelenu naljepnicu. Takve ljude sad tjeramo u situaciju gdje, gdje nemaju, gdje nemaju izbora, gdje nemaju novaca i gdje ne mogu naći rješenje za svoje probleme. To još jednom apeliram na ministarstvo da pokuša naći rješenje za takve građane. Napomenuo bih još jednu stvar. Često kada razgovaramo i govorimo o potresu, često podcjenjujemo Karlovac jer taj grad nije bio blizu epicentra, međutim petrinjski potres je proučio i u, prouzročio u Karlovcu značajna oštećenja osobito u staroj gradskoj jezgri i na starijim zidanim zgradama. Tamo je bio stvarno veliki broj oštećenih zgrada. U Karlovačkoj županiji je prijavljeno više od 1800 oštećenih objekata, a u samom Karlovcu najviše su stradale zgrade u Zvijezdi i druge starije građevine. Brojne zgrade su dobile žute i crvene oznake zbog oštećenja nosivih zidova, dimnjaka svodova i krovišta, a prema podacima upravitelja zgrada zaprimljeno je više od 130 prijava. 86 zgrada zahtijevalo je hitne mjere ili konstrukcijsku obnovu, a 4 su isprva bile označene crvenom naljepnicom. Najviše su stradale zgrada povijesne zgrade u renesansnoj Zvijezdi, sakralni objekti i druge zaštićene građevine. Npr. s tornja crkve Presvetog trojstva morao je biti uklonjen i križ, a sama crkva dugo nije bila sigurna za korištenje. Dio stanara morao je privremeno napustiti svoje domove zbog opasnosti od urušavanja ili dok se nisu provele hitne mjere zaštite. Obnova se kao i na drugim lokacijama odvijala postupno. U prvim godinama kao što je i ministar isto rekao su prevladavale hitne sanacije dimnjaka, zabata i krovišta dok su složenije konstrukcije obnove trajale znatno dulje. Upravo zbog tih posljedica država je prihvatila da se za Karlovac, da vrijede iste odredbe Zakona o obnovi, a ova izvješća Vlade uglavnom navode obnovu javnih zgrada poput Medicinske škole Karlovac, dijelova Opće bolnice Karlovac, Specijalne bolnice u Dugoj Resi te sakralnih objekata. To je važno i svakako treba, svaku kvalitetnu obnovu treba pozdraviti. Međutim stambeni fond u Zvijezdi je manje zastupljen u prikazu rezultata. Tu nema ozbiljne analize stanja stambenog fonda niti drugih problema koji su se pojavili nakon potresa. Upravo zato postoji potre… prostor da se pitanje Zvijezde nametne kao logičan nastavak rasprave o obnovi. Pritom ne možemo i ne smijemo zanemariti građane Karlovca odnosno građane Karlovačke zvijezde čije su kuće i zgrade teško dodatno oštećene tijekom radova na projektu aglomeracije Karlovac – Duga Resa koja se odvijala ubrzo nakon potresa. Posljedice te obnove tj. posljedice tih radova su u mnogim slučajevima usporedive s onima koje smo vidjeli nakon potresa. Dakle, govorimo o ozbiljnim konstruktivnim oštećenjima i kao posljedicu napuštanje domova. Stoga mislimo da se građanima čije su kuće pretrpjele gotovo identična konstruktivna oštećenja zbog radova na aglomeraciji treba omogućiti isti ili slični državni model pomoći.
Niti jedno izvješće ne razmatra te situacije u kojima su zgrade pretrpile oštećenja zbog drugih javnih infrastrukturnih projekta to znači da slučaj Karlovačke zvijezde ostaje potpuno izvan postojećeg sustava pomoći iako kao što smo rekli posljedice su za građane zapravo usporedive.
Zato ponovo predlažemo zaključak koji će ići uz ovo glasanje kojim se obvezuje Vlada RH da osigura sredstva za obnovu oštećenih privatnih i javnih zgrada u Karlovačkoj zvijezdi primjenjujući iste kriterije koji vrijede u postpotresnoj obnovi uključujući i 100% javno financiranje.
Ako je država mogla organizirano pomoći građanima pogođenim potresom onda mora pomoći i građanima čiji su domovi uništeni tijekom projekata koji se izvodi neposredno nakon potresa a čija je i sama supotpisnik. Pritom Vlada RH kao i Vodovod i kanalizacija d.o.o. kao i vlasnik grad Karlovac zadržavaju svako pravo naknade štete od izvođača radova ako se u postupku dokaže da je odgovornost na izvođaču no građani ne mogu čekati godinama ako ne i desetljeće do okončanja sporova stoga tražimo da Vlada odmah osigura sredstva za obnovu svih oštećenih zgrada. To je primjena istog ovog modela za istu vrstu štete. Građanima je sasvim nevažno hoće li se odgovornost na kraju utvrditi kod izvođača, kod investitora ili kod obje strane.
Činjenica je da oni jednostavno ne mogu godinama čekati završetak sudskih postupaka dok njihove kuće propadaju a životi stoje. Stoga ćemo kao što sam rekao još jedanput uputiti taj zaključak i molio bih vladajuću većinu da ga ovaj put ozbiljnije razmotri kako bi stvarno tim građanima osigurali pa reći ću pravedniji ishod te situacije.
U ovom govoru se geodezijom neću baviti ali ću vas pozvati da rješavamo prave probleme građana, a to su svakako problemi osoba koje nemaju alternativni smještaj nakon što njihova zgrada ide u obnovu i to su svakako problemi građana Karlovačke zvijezde koji i dalje žive u nesigurnosti.
Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Sada će nam se u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića obratiti kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje kolega Mišel potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovanje vama gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovanje vama državni tajniče gospodine Glaviniću sa svojim suradnicima, suradnicama oprostite i poštovanje kolege i kolege koji smo tu je li izdržali ovaj danas tempo.
Izrazito važna tema, ja ću u ime Kluba Mosta reći otprilike što mi tu mislimo i progovorit ću o tome, rekao bih i iz iskustva, argumentirat ću, kolege su tu uvijek svako te malo netko te pokuša difamirat ne možeš govoriti o ovome, ne možeš o ovome, pa mi saborski zastupnici što smo mi, mi smo megafon. Ja sam megafon, ja sam megafon prvo birača svog naroda, ljudi koji su me zaokružili iz moje Rijeke, iz područja Istre i Kvarnera poslali u Hrvatski sabor u drugom mandatu i ja sam megafon moje stranke je li i svega onoga u što mi vjerujemo za što se vrijedi boriti i mi smo na jedan način ljudi koji su tu istureni do kraja i koji van iznosimo sve svoje politike da budu jasne u svemu, da svaki birač jasno u kost zna što mi nudimo, što hoćemo, kakvu mi viziju imamo, kakvu strategiju i onda normalno da shodno tome birači glasuju.
Svaka stranka, ja pretpostavljam da svaka mi imamo svoje savjete, ne znam ni ja koliko ih imamo 11, 12 od demografije do gospodarstva i kad imaš teme u kojima si pozvan govoriti kao saborski zastupnik naravno da imaš tu struku onda koja ti pomaže, koja te savjetuje, sve ti to prođeš i dođeš negdje to izložiti je li ne. Kakve su to fore difamacije? Onda o bilo kojem području nekom društvene djelatnosti ne znam trebali zabranit prirodnjacima da govore, to su gluposti dakle ne.
Što se tiče obnove ja bih tu progovorio u nekoliko dimenzija. Prvo htio bih se zahvalit svim navijačima, svim navijačima i mojoj Armadi i Boysima i Torci i Kohorti i Demonima iz Istre jer ja većinu tih dečki poznajem napose prve ekipe i s mnogima sam u kontaktu, s mnogima sam u nekim pričama i ti momci su prvi dan, prvi dan, prvi dan nakon što se dogodio grozan potres bili na liniji kao i '91.. Dakle, navijači koji su isključena skupina u društvu koje svaki malo neko pljucka po njima, skoro bi rekao nama jer sam ja i dalje aktiv… aktivni pripadnik svoje grupe i plaćam uredno članarinu od '95., dakle kad god netko se sjeti onda udara a navijači su ti koji uvijek kad je frka zapamtite bit će prvi na liniji obrane, a ovi koji dociraju s visoka bit će prvi koji će bit bežanija, bežanija, ona minkenska bojna uvijek vam je tako. Dakle, mi koji smo malo ulicu proživjeli u svom životu, malo, neki malo više, dakle uvijek kad je frka sad bi skinuo sako ostavio svoj saborski posao pa od sramote dakle vi bi rekli kažu mi nekad mlađi ljudi kad s njima pričam, nedo Bog rata nikada, nikada, nikada ne dao Bog rata, mislim da sam jasan, nikada, al da dođe pa naravno da bi stao na branik svoje domovine. I onda me pitaju mlađi ljudi kao pa šta vas ne bi bilo strah, pa normalno da bi me bilo strah, pa iskren sam pa normalno da bi me bilo strah, ali znate što bilo bi me više strah od sramote, od sramote da se moram vratit u svoju ulicu, doć u svoje kafiće, bit sa svojim prijateljima koji su otišli, a ja sam ostao. Evo oprostite mi na iskrenosti, znači ako radi ničeg radi toga bi sigurno otišao, sigurno.
Kad vam ovo pričam, zašto vam to govorim? Pa zato jer smo mi iz Rijeke mnogi od nas su imali teške obiteljske situacije tad i osjetili smo da moramo ić pomoć, ja sam drugi dan došao. Prvi dan je bio taj potres, ja sam došao u Nebojan s mojim momcima iz Rijeke, dva kombija i mi smo ostali nas desetak, ja sam bio devet dana, devet noći, spavao neću vam ni reć gdje i kako u Nebojanu s momcima, pozdravljam vatrogasce u Nebojane, volontere iz Nebojana. Vatrogasci su odradili momci sjajan posao. I kako sam sportaš je li i to i malo se penjem po tim stijenama ja sam bio u grupi sa mojim Kuhom Kuharićem i ekipom, danas su ti momci neki GSS, mi smo se penjali po krovovima, pomagali skidat razrušene krovove itd. i tu smo vidjeli na licu mjesta da stvarno prva tri, četri dana pa ništa nije funkcioniralo. Pričam o sustavu, o državi, ništa, dakle, stvarno je bilo na terenu je bilo rasulo, ali mi smo brzo uspostavili i sustav i sistem i zapovjedna odgovornost i sve i napominjem vatrogasci skidam kapu, oni bar tamo gdje sam ja bio, a prošli smo ono, prošao sam i one Majska poljane i Strašnik u Petrinju tamo smo kuhali, nešto pomagali ljudima oko hrane, ali baš u Nebojanu sam bio devet dana, tamo dam dao ono što sam mogo dat ljudima.
Ovdje bi licemjer g. državni tajniče da ja kao Mostovac mi smo kritičari to znate, mi smo kritičari svega, je li mi sve ono što mislimo da kritizirat lupamo po svima, ali stvarno to radimo iz uvjerenja. Ali isto tako bio bi fejker da ne pohvalim sve ono što ste napravili dobro i ja razumijem da je to ogroman posao, da ja samo dok slušam 10 tisuća zaposlenih ovo, dakle lovi me muka, a najviše sam vodio organizaciju od hiljadu i po ljudi i znam koliko je to meni bio problem ne i koliko to traje i živaca i svega i sad ono 10 tisuća kako sve posložit kako ovo i ja želim reć hvala državi na svemu onome što je napravila korektno i u onome gdje je to dobro napravljeno, hvala. Ali znate da ima ali je li, sad ide ali.
Dakle, koliko ja imam informacija osam višestambenih zgrada podijeljeni su ključevi, dobili su ljudi te stanove. Ok, po kojim kriterijima? Gdje su objavljeni lokalno natječaji gdje se ljudi onda mogli prijaviti, gdje je bila ljestvica prioriteta i gdje su ljudi dobili te po tim kriterijima dobili ključeve od stanova? Mi ne želimo društvo u kojem će ti stranačka iskaznica bilo koja osigurati da imaš prioritet nad nekim drugim, to ne želimo. Ovdje sam stvarno nisam htio napadački, stvarno nisam htio napadački, ali evo, dakle pitao sam vas je li istina da obnova zgrade gradske uprave iznosi 13 miliona 144 tisuće eura i 573 eura ustvari, 13 miliona 144 tisuće 573 eura i gradonačelnica odma na mene ono nije važno kolko košta, ma važno je za nas. Zašto? Zato jer je nama prvi čovjek važniji od svake zgrade.
Evo npr. ja ću sad kritizirat svoje biračko tijelo evo svoje koji me vole, s mnogim biskupima sam na ti i vole, ja njih kritiziram jer ja im kažem čovječe krivo radite, ulažete pare u zgrade ostat će vam same, prazne. Dakle, u čovjeka moraš ulagat, u čovjeka, čovjek je najvažniji. Dakle, da li ja kao Hrvat dal meni može bit žao što je Petrinja centar ljepo obnovljen, ne, pa ja bi bio luđak, ja bi reko pa onda sam stvarno licemjer i Bogu hvala da je ne znam centar ljepo obnovljeni i na svim tim ljepim zgradama, ali mi držimo u klubu Mosta da je prvo trebalo ić u obnovu kuća, zgrada, sve da se ljudi vrate svi. I naravno da treba kulture, naravno niko nije protiv toga nemojte me molim vas krivo tumačit, ali prvo je čovjek i zato sam ja tu pitao ako smo stavili 13 miliona u gradsku upravu, ha dobro mislim neću sad bit populist moglo je možda i s pet miliona ne mogu ja to znat, ali kolko zgrada smo mogli napravit, kolko kuća obnovit evo samo npr. s time.
I zato mi se čini da najveća slabost ovog izvješća nije u tome što prikazuje broj obnovljenih zgrada nego u tome što ne prikazuje kvalitetu obnove, broj reklamacija koji su naknadni popravci, uporabne dozvole, stvarno stanje korisnika nakon završetka radova. Nema uopće koliko izvođača, kolko nadzora točno je kažnjeno, koliko je aktivirano bankarskih garancija, koliko ima tužbi za obnovu koju nisu vlasnici nisu htjeli potpisat, koliko je raskinuto ugovora, koliko uporabnih dozvola nije izdano to sve govori o kvaliteti obnove.
Možda sam preemotivan, ja ću vam sad ispričat, ja sam ovo i ministru rekao i obrane i branitelja oprostite Medvedu znači i to, dakle i to sam mu nosio kopirano i sve, dakle tu vam je bio slučaj da je jedna žena hrvatska braniteljica koja ima ratni put i sve štambilje iz ratne knjižice, ostala bez, a kako bi rekao imala je psihičkih zdravstvenih problema je li. Znači imala je ajmo reći neki trag medicinski i žena je došla po svoju kućicu i ovi su joj rekli tamo, a vi ste preuzeli kućicu i tu je dobila živčani slom jer je nije preuzela, jer su joj maznuli kućicu i onda sam ja lovio okolo ministre, ovo, ono, frku dizao i na posljetku je njoj to riješeno …/Govornik se ne razumije./… Al to nije dobro, to je anomalija, razumijete. Ne možemo mi ko zastupnici i ovo što radim ja oko Hiltona to je suludo ali ja ću izrezati i ić ćemo do kraja al to nije posao nas zastupnika da kad se pojave pojedinačni slučajevi da onda mi potežemo, vučemo, riješavamo je, jer, jer ćemo se razbolit brate, jer, jer ćeš, izgorit ćeš do kraja nego naš posao je stvorit sustav koji će omogućit da svaka ta obnova bude kvalitetna, da se ljudi ne žale, da im ne curi voda nakon što im je zgrada ili kuća obnovljena, da su sa kvalitetnim materijalima, da tu nitko nije pokro nešto jer uvijek, kod nas se sve krade, što god se radi negdje netko zamrači i okrene lovu. Znači mi moramo izgradit pošteni sustav, pravedni sustav, pravedni sustav. U izvješću piše da 1949 građevina je u obnovi, više od 10800 stambenih jedinica još je u postupku. Na području Banovine imamo prijavljeno 41676 oštećenih objekata i sad ako, ako sam ja dobro shvatio Vlada kaže da je najveći uspjeh 14 tisuća završenih lokacija. U redu, hvala vam evo. Znači nije sporno, hvala nije sporno ali onda imamo 26 tisuća prijavljenih objekata koji su nam ostali. Hoće li to bit te famozne 4 godine ili će se one pretvorit opet u još 4 pa još 4, kako to već zna nažalost bit. Ono isto što mi ljudi s trena govore, a emotivno jesam vezan i za Sisak i Petrinju jer, jer sam samo ne znam o problemima mega farme ukrajinskih tajkuna milijardera koji su htjeli uništit našu proizvodnju piletine, o tome sam govorio prije 4 godine u Hrvatskom saboru dok neki nisu ni znali što se događa. Mislim znala je gradonačelnica tada Siska jer je koliko sam ja shvatio zemljište dala tom čovjeku ali, a poslije je HDZ-ov župan naravno promijenio sve što treba da ovi dobiju to ne. A, ali koji odgovor je na pitanje mjerodavnih koliko korisnika je obuhvaćeno Vladinim odlukama o podmirivanju troškova električne energije za stradalnike potresa. Koliko tih korisnika, znate li podatak je u zadnjih samo godinu dana primilo opomene za dugovanja od HEP-a. To je sirotinja, to su ljudi koji nemaju krov nad glavom. Kako je moguće da im HEP šalje opomene i onda ključno pitanje po kojoj pravnoj osnovi su te opomene izdane, zašto korisnici prethodno nisu obaviješteni o eventualnoj promjeni prava i koliko je takvih opomena povučeno nakon pisanja prigovora, evo to isti bi volio da, da se kaže javnosti, javnosti radi. Puno smo tu čuli privremeno, privremeno rješenje, privremeno ovo, privremeno. U redu ali privremeno nije dobro da je godinama, onda to više nije privremeno, onda je to nešto drugo. Ministarstvo kulture, vi znate da, da ne volim politički pričam naravno ne, ministarku oprostite ministricu Obuljen radi svog njezinog financiranja nakaradnim udrugama i programima od Čarobnjakovog šešira u Pazinu koji onda radi ove sulude, sulude stvari, degutantne pred djecom, a Obuljenka mu 13 tisuća eura da je li toj udruzi Čarobnjakov šešir. Vi znate da ja baš stvarno ono ne poštujem to što radi, radi sve kontra kršćanskih vrijednosti i sloboda i razboritosti i normalnosti ali to ministarstvo je uložilo u obnovu 26 pojedinačno zaštićenih zgrada 55 milijuna eura u Petrinji. 55 milijuna eura. E sad je li se možda i to moglo gurnuti više prema ljudima, da ljude vratimo sve onda bi obnavljali zgrade i ono što je na kraju uvijek najvažnije, neću crvenu nemojte mi zamjerit. Mostova bijela i plava, kemijska je ključ svega, sve što vas muči narode kemijska na izborima, ljuti ste kemijska na izborima dobro može i prosvjed je li imat ćemo ih, ali što god kemijska na izborima i tu vi birate sebe u stvari. Vi sebe zaokružujete i kako želite da Hrvatska bude.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Miletić. Sada će nam u ime Kluba zastupnika HDZ-a obratiti se kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani državni tajniče sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege. Kao pravnik moram nakon ovih rasprava vratit nas malo u prošlost i istaknuti zašto je bitno donošenje ovog Zakona o obnovi bilo nakon potresa petrinjskog i zagrebačkog. Zato što država po zakonima u načelu nije dužna obnavljati privatnu imovinu nakon elementarnih nepogoda, međutim država je prepoznala strašnu tragediju koja se dogodila nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa da je po hitnom postupku odlučila se donijeti Zakon o obnovi gdje je na sebe preuzela najveći teret obnove za privatnu imovinu i ja vjerujem da će to građani prepoznati i znati cijeniti. Zagrebački i petrinjski potres u kojima je oštećeno gotovo 69 tisuća građevina ostavili su duboke posljedice na živote desetaka tisuća naših građana ali i na javnu infrastrukturu, kulturnu baštinu, škole, bolnice i druge institucije od posebnog značaja. Stvaranjem jednostavnijeg, učinkovitijeg i operativnije sustava nadležnog za poslije potresnu obnovu, a to je i donošenje novog Zakona o obnovi u veljači 2023., time je jasno poslana poruka kako cilj obnove nije samo vratiti stanje na ono kakvo je bilo prije potresa nego izgraditi kvalitetnije, sigurnije i otpornije domove, škole, bolnice, javne ustanove, kulturna dobra koja će zadovoljiti suvremene protupotresne standarde i biti sigurnije za buduće generacije. Ovim zakonom uklonjene su i brojne administrativne prepreke koje su usporavale obnovu. Građanima je omogućeno jednostavnije pribavljanje dokumentacije, ubrzano je donošenje rješenja, proširen je krug osoba koje ostvaruju pravo na obnovu, uvedena je mogućnost kupnje kuće ili stana umjesto gradnje zamjenske kuće, omogućena je gradnja novih višestambenih zgrada te korištenje državnih stanova za privremeni smještaj.
Posebno važna promjena donosi, odnosi se na model samoobnove. Time je građanima dano veće povjerenje ali i veća odgovornost i rezultati takvog modela su također jasno vidljivi u ovom izvješću. Jedan pokazatelj učinkovitijeg sustava također je i broj izrađenih stručnih nalaza. Do kraja 2025. izrađeno ih je 6.247. To znači da se odluke više ne donose administrativno nego isključivo na temelju stručnih procjena ovlaštenih inženjera.
Obnova nije samo broj završenih kuća, zgrada, objekata ona uključuje i projektiranje, izradu nalaza, provedbu javne nabave, izvođenje radova, stručni nadzor, financiranje građana, privremeni smještaj obitelji, izgradnju novih višestambenih zgrada i obnovu javne infrastrukture. Stoga je vrlo bitno sagledavati obnovu kao jedan cjeloviti proces, a ne samo njegov završni rezultat.
Iz izvješća su vidljivi konkretni rezultati koji pokazuju da je dinamika obnove značajno ubrzana. Do kraja 2025. godine završeni su radovi na ukupno 14.284 građevine odnosno obnovljeno je 13.489 kuća i zgrada koje obuhvaćaju čak 53.911 stambenih jedinica privatne imovine.
Vlada RH kroz Zakon o obnovi je i niz drugih odluka osigurala sveobuhvatan sustav pomoći građanima koji su ostali bez svojih domova. Program zbrinjavanja provodi se kroz 11 različitih modela zbrinjavanja korisnika. Građanima je omogućeno i financiranje privremenog smještaja, plaćanje najamnina, korištenje državnih stanova, osiguravanje zamjenskog smještaja putem APN-a, financiranje režijskih troškova i energenata te niz drugih mjera kojima se nastojao očuvati normalan život obitelji do završetka obnove i povratka u njihove domove.
Jedan od značajnih iskoraka u Zakonu o obnovi je također model novčane pomoći. Do kraja 2025. godine građanima je ukupno isplaćeno gotovo 339 milijuna eura novčane pomoći. Samo tijekom 2025. isplaćeno je više od 70 milijuna eura različitih oblika novčane pomoći.
Što se tiče javne imovine na svakom koraku a osobito u gradu Zagrebu vidljiva je obnova škola, vrtića, fakulteta, bolnica, zdravstvenih ustanova, kulturnih i sakralnih objekata, zgrada pravosuđa, državne uprave i brojni drugi objekti od posebnog interesa za funkcioniranje društva.
Važan i efikasan iskorak u procesu obnove je također i spomenuta blokovska obnova. Znači obnova u sklopu jednog postupka nabavke rješava se više zgrada odjednom. Ukupna vrijednost svih blokovskih obnova iznosi 100,12 milijuna eura, a čini ih 113 zgrada i 1.665 posebnih jedinica.
Jednako važan dio procesa obnove predstavlja i financiranje same obnove. Razmjeri štete bili su toliki da nijedan pojedinačni izvor financiranja nije mogao biti dovoljan. Stoga je RH obnovu financirala kombinacijom sredstava državnog proračuna, Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, zajma Svjetske banke te drugih međunarodnih izvora. I upravo takav model omogućuje da se istodobno provodi obnova privatnih kuća, višestambenih zgrada, javne infrastrukture i državne imovine. Do 31. prosinca 2025. godine za obnovu privatne i javne imovine ukupno je utrošeno 4,63 milijardi eura.
A najbitnije nakon završetka financiranja iz Fonda solidarnosti Vlada RH osigurala je kontinuitet obnove donošenjem odluke kojom se nastavak financiranja projekata preuzima iz državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Upravo time nije dopušten zastoj u obnovi ni na jednom projektu koji je već bio započet. Želim tu posebno istaknuti kako se među 6 značajnih projekata financiranih iz zajma Svjetske banke nalazi izgradnja nove zgrade KBC-a Zagreb, faza 3, koja je ukupne vrijednosti 175 milijuna eura.
Nadalje, ministarstvo je što je vidljivo iz izvješća riješilo i pitanje transparentnosti uspostavom javno dostupne aplikacije GIS aplikacije putem koje svaki građanin može pratiti status obnove, pojedine projekte i napredak radova kao i provjeriti kao se troši svaki euro uložen u obnovu.
Obnova nakon potresa nikada nije jednostavan posao. Ona nije projekt koji traje nekoliko mjeseci ili nekoliko godina. To je proces koji traži vrijeme, stručnost, koordinaciju, značajna financijska sredstva i kontinuiranu suradnju države, lokalne samouprave, građevinskog sektora ali i samih građana. Danas 6 godina nakon tih tragičnih događaja možemo govoriti o rezultatima koji pokazuju da se taj posao sustavno provodi i da Hrvatska postaje sigurnija i otpornija nego što je bila prije potresa. Klub HDZ-a podržat će ovaj izvještaj.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Blažanović. Time smo iscrpili rasprave u ime klubova, prelazimo na pojedinačne rasprave. Prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane zastupnice i zastupnici.
Na kraju ove rasprave o izvješćima o obnovi nakon potresa treba reći da se dvije stvari treba reći, prvo obnova se definitivno pomaknula to treba priznati, broj obnovljenih građevina raste, grade se zamjenske kuće, višestambene zgrade i neka su značajna europska sredstva iskorištena. Znači nije sve tako crno.
Međutim, izvadio sam neke primjere boljeg rukovođenja procesa obnove u prvom redu to je bilo u Čileu 2010.g. primjer koji sam istaknio i kroz repliku, znači riječ je o 220 tisuća stambenih jedinica gdje je obnova počela već pola godine nakon potresa, a u veljači 2014.g. znači prošlo je manje od četri godine od samog potresa 94% stambenih objekata je obnovljeno, Znači manje od četri godine jel.
Mi ovdje govorimo o jednom razdoblju koje će trajati svakako deset godina i govorimo o puno većem broju stambenih jedinica koje su obnovljene i puno razornijem potresu jer je bilo riječ od 8,8 stupnjeva po Richteru nakon čega je uslijedio cunami, znači imali trostruki vid napada.
Drugi primjer možemo izvući Novi Zeland 2010.-2011.g. 68 tisuća popravaka domova, 67 tisuća je uspjelo se popravit 2,96 milijardi novozelandskih dolara i do 2015. taj program je praktički dovršen, znači 68 tisuća organiziranih popravaka domova i gotovo sve do 2015., znači u također četri godine.
Ako ćemo govoriti o primjerima koji su znatno bliže od ta dva daleka primjera imamo Emiliu-Romagnu u Italiji 2012., 12 tisuća obnovljenih domova i 570 škola ipak povratak života, nisu samo domovi obnovljene su i javne zgrade, povratak života, povratak ljudi na samo područje. Najgori primjer je bio onaj koji mi je odgovorio na repliku ministar L'Aquilia u Italiji 2009.g. međutim za razliku od nas to je bilo brzo privremeno zbrinjavanje i oni nisu primjer neke savršene obnove, ali su primjer puno boljeg stambenog zbrinjavanja.
Da ne govorimo o Japanu odnosno o potresu i cunamiju iz 2011.g. tako da je li tamo je 99% planiranih jedinica završeno do 2020.g. to je bio neki već rok devet godina, međutim 99% toga je završeno i 30 tisuća javnih stanova je obnovljeno. Znači imamo čitav niz zemalja u kojima se pokazalo da se ipak to može napraviti brže. I riječ je bilo o dosta razornijim potresima koje su obuhvatili puno veći broj građana i puno više stambenih objekata.
Znači nije sve tako crno, a ni nije sve ni tako bijelo jer sustav je nakon zakona iz 2023. organiziranije postavljen, znači činjenica je da tu ipak imamo neku vrstu napretka, međutim ova obnova traje definitivno predugo i također se mora reći vrlo jasna informacija to tu da su potresi bili 2020.g. danas govorimo o izvješćima 2025., a završetak obnove oštećenih zgrada procjenjuje se do kraja 2030.g. u ovom trenutku. Znači ne znamo da je to konačno i nismo sigurni da će se to dogoditi do 2030.g., međutim za administraciju je u ovom trenutku to rok, za građane to nije rok to je deset godina njihovog života, deset godina čekanja, deset godina neizvjesnosti, deset godina privremenog smještaja, zamjenskog najma, kontejnera, mobilnih kuća, gradilišta, papira, poziva, rješenja i straha da će se opet nešto zakomplicirati, a da ne govorimo o strahu od novog potresa.
Zato obnova ne smije biti ovdje neka statistika u kojoj ćemo puko govoriti, ona mora biti povratak nekog normalnog života u potresom pogođenu regiju. Posebno moramo govoriti o ljudima koji su još uvijek u privremenom smještaju, još uvijek su u kontejnerima to ipak nisu domovi, mobilne kućice kolkogod bile neko privremeno rješenje koje je nužno da bi se ljude zbrinilo to i nisu neka trajna rješenja. Zamjenski smještaj nije povratak sigurnosti dokgod postoje ljudi koji ne znaju kad će se vratiti, obnova nije završena.
I zato moramo govoriti o izvođačima, najniža cijena ne smije biti važnija od sposobnosti i ako izvođač nema kapacitet, ako kasni, ako radi loše ili ako ne komunicira sa suvlasnicima država treba reagirati odmah na mjestu i nešto promijeniti, ne nakon godinu dana, ne kada problem postane politička tema odmah treba reagirati. A svako kašnjenje izvođača za nekoga znači još jednu zimu izvan doma i tu moramo biti jako empatični i uključivi prema tim ljudima. Zato moramo govoriti o stambenom zbrinjavanju i o vremenu stambene krize zamjenski najam mora biti realan, ljudi koji moraju iseliti zbog obnove ne smiju sami nositi teret tržišta na kojem su najamnine otišle iznad njihovih osobnih mogućnosti i moramo govoriti o Banovini ili Baniji kako je već ko zove jer obnova ne smije biti povratak na staro jer staro nije dovoljno dobro.
Obnova mora značiti i javne usluge i radna mjesta i škole i ambulante, promet, domove za starije i perspektivu za ljude koji tamo žive i koji će se tamo vratiti. Inače ćemo obnoviti zgrade, a izgubiti ljude s time opet obnovom nismo postigli puno. Na kraju država se u katastrofi ne mjeri samo novcem koji je potrošila, mjeri se koliko je brzo i efektivno stajala uz građane kad je njima bilo najpotrebnije, koliko je jasno komunicirala s tim građanima, kolko su građani svatili probleme koji se nalaze na putu, kolko je odgovorno nadzirala radove i promptno djelovala kada je taj nadzor bio ugrožen, kolko je ljudima se vratio njihov osjećaj sigurnosti što je u prvom redu najvažnije. Zato ova izvješća ne smijemo odbaciti, ali ne smijemo ni čitati kao završenu priču, ona jesu dokaz o jednom redu napretka, međutim s druge strane tu je mnogo problema, a građani očekuju rješenja, a imamo primjere iz drugih zemalja kako se to brže i odgovornije radilo pa bi bilo dobro i da njihovim primjerima neke stvari implementiramo naš sustav kako bi zbrinili i dali sigurnost našim građanima.
Ovo izvješće je jedan podsjetnik možemo reći da to nije gotovo, da obnova nije završena, da ćemo još imati niz ovakvih izvještaja, al ako učimo na greškama, a grešaka je bilo, ako otklanjamo probleme, a problema ima onda smo napravili nešto dobro, a obnova u konačnici nije gotova dok se zadnja obitelj ne vrati u siguran dom. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Barbir. Imamo dvije replike na vaše izlaganje, prvi na redu je kolega Josip Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Barbir drago mi je da ste evo na kraju istakli ono što je najvažnije da se zbrinu ljudi, međutim iskustva kad se radi o progonstvu iz bilo kojeg razloga bilo ratnog ili ovakvih elementarnih nepogoda pokazuje da nakon tri godine do tri godine ostaje ta čežnja ljudi se žele vratiti, ali nakon tri godine dramatično raste adaptacija u novim okolnostima i ako to dosegne pet godina ljudi se više ne žele vratiti iz niza razloga što pokazuju brojna istraživanja. I možemo vidjeti iz naših iskustava ne samo da ova dužina tome pridonosi nego zapravo imamo tu inverziju da najprije obnavljamo nekakve administrativne drugačije javne objekte, a zapravo trebali bi najprije ono što je i kolega Miletić istakao, dakle na prvom mjestu je čovjek u bilo kojem slučaju čovjek jer ukoliko ulažemo u infrastrukturu itd., a nema ljudi onda na koncu ništa, kome će to služiti. Pa evo možda da još malo i vi naglasite taj problem da je najvažnije najprije …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Jurčević./… riješiti ljude, a onda ostalo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Pa upravo o tome sam govorio, … statistiku nego isključivo kroz ljude, mi smo ovdje dio ljudi stvarno izgubili nadam se ne trajno i zato je jako bitno da se komunicira s ljudima koji su otišli svakodnevno da im se kaže da im se vrati neki optimizam da će za njih bit posla da se mogu vratiti nazad.
Mi smo u zadnjih deset godina izgubili 500 tisuća ljudi u Hrvatskoj, to je jedan demografski ono apsolutno pad u kojem smo maksimalno devastirali zemlju po pitanju ljudskih kapaciteta. Ti ljudi sad grade tuđe gospodarstvo, a ne naše, ne hrvatsko gospodarstvo s tim ljudima treba komunicirat, a pogotovo s ovih di popis ljudi imamo, di možemo napraviti komunikaciju i ljudi moraju biti ispred statistike, ispred građevine i bilo čega jer za njih se to ovo radi, ne radi se zbog pukog broja nego zbog ljudskog našeg potencijala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega. Imamo povredu poslovnika na vaš odgovor na repliku izvolite kolegice Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo zastupnik Barbir ovdi iznosi neistine, mi pa i evo u našoj županiji iz koje mi dolazimo imamo sve više povratnika koji se vraćaju evo u Splitsko-dalmatinsku …

Jakšić, Mišel (SDP)
Kolegice Baričević ovo je neki pokušaj replike, a niste rekli niti koji je članak tako da vam moram dati opomenu.
Kolega Vukušić replika, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Dakle, čuli smo maloprije mislim da je još kolegica pričala o tome kako država nije dužna tijekom ovakvih prirodnih nepogoda obnoviti privatne kuće ili što već, međutim Ustav RH kaže država je obvezna štititi sigurnost i imovinu svojih građana, a potres je izvanredna okolnost u kojoj pojedinac objektivno ne može sam snositi teret štete. Država možda nije dužna sve financirati, ali jest dužna dakle dužna osigurati mehanizme pomoći solidarnosti i sigurnosti što je i napravila kroz Zakon o obnovi, dakle dužna je u svakom slučaju brinuti o sigurnosti svojih građana. A kolega Barbir vama evo pitanje za vaše mišljenje, ako pod prvom točkom oko nekretnina što smo pričali ovdje danas kada se priča i kritizira Grad Zagreb kako ne radi na vrijeme ili nikako rekonstrukcije i gradnje, a kada se pita ministra Bačića zašto sporo ide obnova od potresa u Zagrebu onda on kaže da se ne može zaustaviti život i promet u Zagrebu pa je zato sporo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Vukušić. Imamo povredu poslovnika kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. povreda poslovnika na kolegicu Baričević, ali sporo ste reagirali iako sam ja na vrijeme lupao i dignuo. Dakle, kolegice Baričević niste dobro slušali kolega Barbir je vrlo točno govorio ne o onome što ste vi govorili nego zapravo da se prvo treba skrbiti o ljudima …

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Jurčević. Oprostite što vas nismo odmah skužili kad ste dizali povredu poslovnika ovo je isto tako bila replika, ali vama je to četvrta opomena pa ne možete više danas govoriti.
Kolega Barbir izvolite odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Pa kolega Vukušić potpuno ste u pravu, ne možemo prebacivati odgovornost s jedne na drugu stranu jer jednostavno ljude nije briga za odgovornost, ljude je briga da se rješavaju njihovi problemi. Ako ćemo se mi zadovoljit s izvješćima, sa strategijama, sa zakonima koje ne provodimo onda mi imamo puku statistiku i nemamo rješenje apsolutno po bilo kojem pitanju, a ovdje okosnica našeg rada mora biti čovjek. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Prelazimo na sljedeću pojedinačnu raspravu, kolega Barbir vi dižete povredu poslovnika? Al ne može to je prošlo sad, ispada da dižete povredu sam sebi. Pa da al to ćete ispucat sad poslije nekad mislim, pa ok ajd.

Barbir, Damir (Centar)
238. kolegici Baričević sam zaboravio jer sam odgovorio kolegi Vukušiću, mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji nemamo brzu cestu Split-Omiš već 30 godina HDZ-a, nemamo Lećevicu odlagalište otpada i nemamo niti željeznicu prema glavnom aerodromu … …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Barbir./… …/nerazumljivo/.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Barbir ovo je isto tako povreda, replika samome sebi ispala, vama je to treća opomena pa više ne možete raspravljat po ovoj točci. Hvala vam lijepo.
I došli smo pojedinačne rasprave kolege Marina Piletića izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnicama.
U prosincu 2020.g. nakon čitavog niza slučajeva poplava, loše ekonomske tranzicije, demografske i gospodarske devastacije, a posebice stradanja u Domovinskom ratu stanovnike Sisačko-moslavačke županije zadesio je i potres što 28., što 29., a onda u kontinuitetu u sljedećem razdoblju manjih i nema im broja. U svemu tome mi danas raspravljamo o Izvješću za obnovu 2025.g., ali se osvrćemo naravno i na čitav proces obnove od samog potresa u prosincu 2020.g. Obnova, čuli smo danas i potpredsjednika, državnog tajnika, sve kolegice i kolege koji su raspravljali u raspravi ima svoj intenzitet. Neki se žale na sporost, neki na kvalitetu ali ono što smo mogli čuti od potpredsjednika sasvim sigurno da obnova ide svome kraju i da je država učinila takav napor da svaka obitelj koja je ostala bez doma nad glavom dobije svoju zamjensku nekretninu a u isto vrijeme da te nekretnine budu obnovljene.
Čuli i što je se dogodilo sa zgradama javne namjene. Mnoge od njih nisu bile obnovljene ili su bile izložene zubu vremena i nakon Domovinskog rata i upravo zbog toga obnova onog što je porušeno u potresu za Sisačko-moslavačku županiju nakon svega ovoga što sam spomenuo nije dakle dovoljno. Ovi žitelji posebice s obzirom na ulogu ove županije u Domovinskom ratu zaslužuju puno više. Tko je to prvi prepoznao? Vlada RH koja je u siječnju 2021. odmah pokrenula sa procesom izrade programa gospodarske i društvene revitalizacije Sisačko-moslavačke županije na način da obnovi sve što je porušeno ali dodat dodatnu vrijednost i učiniti da ova županija koja je u teškoj i gospodarskoj i socijalnoj situaciji dobije novi zamah za gospodarski razvoj i da onda ljudi imaju priliku tamo raditi, živjeti i ostati.
U tom smislu takav plan bio je prvi plan revitalizacije jedne županije zbog čitavog niza razloga Vlada je to prihvatila, javno izložila i što imamo danas? Mi se sjećamo i Petrinje i Siska i Gline prije potresa, mi koji tamo živimo. Centri tih gradova bili su poprilično napušteni, fasade su bile poprilično devastirane, gospodarska situacija loša, a u konačnici prometna povezanost Sisačko-moslavačke županije među lošijima u RH.
Što čini ova Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem? Prvo donosi strateški cilj dovršetak autoceste do Siska na način da se omogući da poduzetničke zone koje su tamo u Sisku, u Lekeniku, Petrinji bile poprilično prazne da dobiju pristup glavnom gradu i da budu konkurentni. Danas svjedočimo da se te poduzetničke zone popunjavanju, stvaraju nova radna mjesta i ako hoćete samo dakle u 2025. gotovo 400 obrta više u Sisačko-moslavačkoj županiji u odnosu na 2024., broj zaposlenih nikad većih kao što je to situacija i u cijeloj RH, dakle milijun i 800 tisuća ljudi danas radi.
Druga strana županije ona istočna gdje potres nije bio toliko razdoran dobiva novu šansu i to upravo ove godine gdje je Vlada odlučila da će sa gotovo 900 milijuna eura financirati obnovu pruge Dugo Selo – Novska i rekonstruirati dakle postojeći koridor, izgraditi drugi kolosijek, revitalizirati sve željezničke postaje i denivelirati dakle sve što treba denivelirati s obzirom da taj promet bude sigurniji. Na taj način ova županija ponovno dobiva na prometnom značenju i upravo zbog toga stanovnici Sisačko-moslavačke županije to su prepoznali i na svim dosadašnjim izborima.
Međutim, nema segmenta u koji se Vlada a posebice dakle Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine nije uključilo na način da mi u onim općinama u kojima nismo imali predškolske ustanove danas imamo vrtiće i dodatne kapacitete. Nema škole koja nije obnovljena, dograđena sa športskom dvoranom i omogućen jednosmjenski rad. Nema zdravstvene ustanove u Sisačko-moslavačkoj županiji koja nije obnovljena i podignuta razina upravo dakle za sve korisnike zdravstvenih usluga od primarne, bolnica proširenje dakle novih kompleksa posebice u Općoj bolnici Dr. Ivan Pedišić u Sisku.
Kada govorimo o kulturnoj baštini upravo onoj koja je identitetski najviše povezana sa Sisačko-moslavačkom županijom koja je godinama bila devastirana nakon potresa ne samo da su ti objekti obnovljeni nego i oni koji su bili prazni dobili su novi smisao, dobili su novi postav. Nema dijela Sisačko-moslavačko županije koji nije dobio neki novi interpretacijski centar, postav za mlade, za sve uzraste i na taj način obogatili ponudu i kulturnu i društvenu, a sasvim sigurno i gospodarsku.
Ovdje Vlada zajedno sa Sisačko-moslavačkom županijom nije stala. Shvativši koliko je ta loša ekonomska tranzicija se odrazila na postojeće i prepoznatljive industrije kaže vama treba dodatan zamah u Sisačko-moslavačkoj županiji, ne možete se osloniti samo na teške industrije koje više nisu konkurentne nego morate potražiti i nešto novo. I na prvi inicijativni prijedlog Sisačko-moslavačke županije da se ide u razvoj kreativnih industrije posebice razvoj industrije video igara Vlada to prihvaća, gradi centre, poduzetničke inkubatore, preko 100 tvrtki koji se upravo bavi razvojem video igara danas je registrirano na području Sisačko-moslavačke županije, tehnička škola u Sisku dobiva novi program kao i srednja škola u Novskoj. U Sisku na Kupi gradi se centar kompetencija jedan od najreprezentativnijih objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji upravo za potrebe obrazovanja mladih ljudi u ovim djelatnostima, u ovim zanimanjima na području grada Siska dok u poduzetničkoj zoni Novske niče gaming centar vrijedan dakle gotovo 80 milijuna eura koji će sasvim sigurno biti prvi takav poduzetnički inkubator za razvoj video igara u ovom dijelu Europe.
I sve to neki su pokušali nazvati da HDZ-ova Vlada gradi katedrale u pustinji, čuli smo to od pogubljenog Hajdaša Dončića koji je rekao da upravo ovakvi objekti koji pod broj jedan nude radna mjesta, pod broj dva dižu društveni i gospodarski standard županije koja je bila među najnerazvijenijim u RH, omogućava kvalitetniju ponudu i život u svim tim mjestima da su to katedrale u pustinji i to čovjek koji danas u toj pustinji gdje se grade katedrale priča o inflaciji koja pada.
To su različiti politički koncepti i zbog toga gradonačelnica Petrinje koja je obnavljala svoj grad Magdalena Komes u partnerstvu s državom na lokalnim izborima prošle godine dobije povjerenje svojih sugrađana u prvom krugu. Gradonačelnika Siska Ikić Baniček koja nije dala ni 10% doprinosa koji je mogla dati izgubila u prvom krugu jer iz njezine obnove i načina rada nije bilo vidljivo entuzijazam koji je uložila Magdalena Komes. To moramo ovdje u HS-u reći jer Sisačko-moslavačka županija je bila u teškoj situaciji, a danas je definitivno jedno od najvećih gradilišta u RH zahvaljujući i obnovi, ali i onoj dodanoj vrijednosti gdje vlada nije štedila sredstva da kroz ovu društvenu i gospodarsku revitalizaciju dodatno osnaži Sisačko-moslavačku županiju i učini život tamošnjeg stanovništva puno ugodnijim i konkurentnijim.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Piletić. Imamo pet replika na vaše izlaganje, prva na redu je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Poštovani zastupniče Piletić jako ljepo ste istaknuli upravo tu razliku, argumenti su baš na strani HDZ-a u odnosu na SDP i Ikić Baniček, baš mi je drago da ste naveli te argumente da evo svi koji nas slušaju znaju istine i činjenice.
Naravno da je ova vlada i Zakonom o obnovi svakako zadržala identitet svih uništenih gradova u Sisačko-moslavačkoj županiji kako bi uspostavila i normalan i kvalitetan život upravo pogođenog stanovništva i zadržala povratak raseljenog. Vi ste rekli kolika su ulaganja u prometnu infrastrukturu, u revitalizaciju same županije, ali molim vas da nam malo pojasnite o povijesnom iskoraku za zdravstveni rekreacijski centar …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… koji je lječilište Topusko.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice. Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. pa to je još jedna od odluka vlada da lječilišni turizam diže podigne na onu razinu koju sasvim sigurno zaslužuje. Lječilište Topusko jedno je od poznatijih lječilišta u RH povijesnog značenja još od doba bana Josipa Jelačića s obzirom i na situaciju nakon Domovinskog rata godine nepostojanja kvalitetnih fondova za obnovu jednog takvog kompleksa vlada je iznašla sredstva i osigurala da se Lječilište Topusko u potpunosti obnovi proširi dodatne kapacitete, standard soba i usluga digne na do sad neviđenu razinu i sasvim sigurno da će taj dio Sisačko-moslavačke županije nakon kompletne obnove Lječilišta Topusko gospodarski također doživjeti svoje nikad slavnije dane.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Sad je na redu za repliku kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Uvaženi kolega Piletić, rekli ste između ostalog jednu dobru rečenicu koja govori o dodanoj vrijednosti, nažalost velika nesreća potres kao takav donosi sa sobom silne probleme, ljudske sudbine koje dolaze neki novi … veći izazovi, ali svakako dakle kroz obnovu stvaraju se neke nove poslovne životne prilike za život na mjestu na kome se nažalost potres događa. Pa eto tako i u županiji o kojoj ste pričali svega toga ne bi bilo da zaista hrvatska vlada nije prepoznala da kroz iznimna sredstva radi se preko 4 milijarde eura ukupno upravo kroz različite oblike i kroz obnovu stavi u prostor RH te na taj način usuđujem se reći bitno utječe na razvoj Hrvatske.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala kolega Turk, pa više-manje sve ste rekli, dakle ozbiljan ravnomjerni regionalni razvoj podrazumijeva da vlada nema zadrške ulagati u bilo koji dio Hrvatske, ali kad govorimo o potresom pogođenom području onda tu osjećaji sasvim sigurno su puno nekako istančaniji, upravo zbog toga vlada nije ostala samo pri tome da obnovi ono što je porušeno nego i da sa brojnim investicijama taj cijeli kraj Sisačko-moslavačke županije ali i Grada Zagreba i Zagrebačke županije revitalizira. Tome u prilog ide i činjenica da svaki potencijalni investitor koji dolazi Hrvatsku, kuca na vrata Ministarstva gospodarstva, traži informaciju na koju lokaciju ulagati. Imamo čitav niz primjera gdje Ministarstvo gospodarstva upravo investitore …/Upadica Jakšić: Hvala./… ponudilo poduzetničke zone naše županije.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolegice Magdalena Komes izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega Piletić, evo vi ste kao i ja bili gradonačelnik jednog grada koji je bio ranjen i u Domovinskom ratu, a evo i na neki način i u potresu ne kao Petrinja, ali zasigurno je osjetio potres, pa evo govorili ste u svom izlaganju više o cijeloj županiji, ali recite mi nešto i o samoj Novskoj. I sami ste kao gradonačelnik bili začetnik brojnih kvalitetnih dobrih projekata koji su bili značajni za vaš grad i evo iako je vlada odlučila obnavljati cijelu županiju upravo zbog onog što ste govorili da je bila jedna od najnerazvijenijih shvaćeno je da neće biti dovoljno samo obnavljati nego ulagati i u ostale druge projekte kako bi se nadogradio život ne samo u Petrinji i gradovima koji su osjetili najrazorniji dio potresa nego evo između ostalih i u Novsku. Kako su građani to osjetili i kakve su zapravo …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Pomes./… kakvi su odgovori građana na to.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Na sreću Novske iako je osjetila petrinjski potres, nije doživila takve razorne štete kao što ste nažalost doživjeli vi ali od 2017. godine mi koristeći upravo instrumente Vlade RH europske fondove sa jednog vrtića danas imamo 5. umjesto jedne škole danas osnovne imamo tri. Srednja škola proširila je dakle svoj program sa zanimanjem tehničar za izradu video igara i uz to omogućila i dakle novi dio srednje škole, učenički dom. Prije 2017. imali smo 85 hektara poduzetničke zone u kojoj je rastao kukuruz i pšenica, a nakon toga u partnerstvu sa Vladom RH mi gotovo imamo popunjenost te zone već 50%, a da ne govorim o komunalnoj infrastrukturi, aglomeracijama, cestama i svemu ostalom.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Sada je na redu za repliku kolegica Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče. Kolega Piletić naša, našoj oporbi su uvijek bila puna usta prozivanja kakvo je stanje na obnovi, kako još nismo dovoljno napravili itd., teško je bilo slušati i kolegu Barbira koji vjerojatno nikad nije ni gradio niti je provodio postupak javne nabave niti je donosio odluku pa ne može ni pretpostaviti kakvih sve problem može biti. Međutim kako objašnjavate da dok traje rasprava o izvješću o tako važnom stanju u obnovi, ni jednog jedinog oporbenog zastupnika nema u saboru.
…/Upadica: Mogu potpredsjedniče?./…

Jakšić, Mišel (SDP)
Čekamo vas.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Što bih trebao komentirati dakle imali smo situaciju SDP-ove Vlade od 2011. do 2015. raspada se rafinerija, niti jedan od njihovih zastupnika niti ministara niti predsjednika Vlade nisu našli za shodno doći u Sisačko-moslavačku županiju i pomoći. Zaustavili su gradnju autoceste do Siska, o revitalizaciji željezničke pruge neću ni govoriti, o ulaganju u poduzetničku infrastrukturu o tome nije bilo ni spomena. Građani su to kolegice Juričev Martinčev prepoznali i upravo zbog toga kao što sam rekao, povjerenje daju onim ljudima kojima nije problem doći u Sisačko-moslavačku županiju kad im je najteže, kad im treba konkretna pomoć da tu pomoć realiziraju jer mi bez podrške središnje države sasvim sigurno ne bismo mogli ništa od ovoga realizirati.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolega Ostrogović, on se već i spremio, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Kolegice Juričev Martinčev jedan je ovoga da predsjedavajući, evo mislim evo, tako da ja vam se ispričavam što vas nismo nabrojali u te oporbene zastupnike. Kolega, kolega Piletić vi ste zapravo u svom izlaganju rekli onu bit koju je spomenuo i potpredsjednik Vlade kad je nas izvještavao o ovoj točki da ne smijemo gledati samo stanove u kojima ljudi žive. To je primarno i to je svakako najbitnije, međutim sve ovo što ste vi dalje nabrajali od društvene, društvene obnove, gospodarske obnove, infrastrukturne obnove, sve je to zajedno kao što smo danas čuli 10 Peljeških mostova. Iz oporbe nema nikoga, pitanja koja su bila u oporbe su bile tipa u jednom stanu pušta voda razumijete, od 10 Peljeških mostova našli su ne znam jednu nekretninu koja će se ispraviti. Kako komentirate sve to i zapravo mene to zapravo malo i žalosti.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega. Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Ne znam žalosti li me ali sasvim sigurno me ne, ne čudi s obzirom na iskustvo koje Sisačko-moslavačka županija ima. Mi smo imali gotovo 9 godina županicu Marinu Lovrić Mercel koju i dan danas ljudi pamte što je za jedan svoj bal ispraznila bazen u Topuskom. S tim troškom mogla je obnoviti barem cijelo jedno krilo lječilišta Topuskog, nije se to dogodilo. Imali smo gospođu Ikić Baniček tri mandata, nitko u Sisku ne zna reć što je ostavština, dakle tri mandata gradonačelnice Ikić Baniček, osim da je istjerala djecu iz dvorane, jer eto njihovi roditelji nisu bili njoj po političkom odabiru. S druge strane i kolega Jakšić vam može posvjedočiti da mi takvih zadrški nemamo. On vam je jedan o najboljih primjera gdje ova Vlada itekako investirala u grad u kojem je …/Upadica Jakšić: Hvala./… gradonačelnik.

Jakšić, Mišel (SDP)
Kolegica Komes pojedinačna rasprava, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa. Čuli smo jako puno kritika sa druge strane sabornice, a onda bežana što bi rekao kolega Miletić. Ja ću se prisjetiti sada neposrednih trenutaka nakon potresa. Siječanj 2021. godine kada sam silom prilika ostala u Petrinji i neposredno nakon uspostavljanja rada nekih osnovnih ustanova, između ostalih i dječjeg vrtića koji je odmah početkom siječnja evo zahvaljujuć i odgojiteljicama počeo s radom, čini mi se da je to bio negdje oko 10. siječnja, bilo je svega četvero djece u jednom jedinom objektu. Četvero djece, između ostalih i moje, a danas odnosno ako govorimo o izvješću za 2025. Petrinja ima 600 djece u 7 objekata od kojih je jedan novo izgrađeni i to također neposredno nakon potresa u svega 7 mjeseci za 5 odgojnih skupina jer smo bili svjesni da će nedostatak vrtićkih kapaciteta još dati dodatan razlog Petrinjcima i Petrinjkama da odu iz grada, a to naravno nismo htjeli dopustiti. Od tada evo ja ću iskoristiti priliku i još jednom iako sam to stotine puta izgovorila zahvaliti svima koji su u tim najtežim trenucima bili s nama Petrinjcima i zapravo u cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji u svim područjima koje je zahvatio razoran potres, volonterima, donatorima, svima koji su nam pružili ruku potpore i prijateljstva i zadržali nadu za život u Petrinji, a onda naravno evo i Vladi RH i ministru Tomi Medvedu koji je u onim najtežim trenucima u onom najvećem kaosu uspostavio stožer i počeo s djelovanjem i čišćenjem grada i sve ostalo što je nakon toga uslijedilo.
Danas kada gledam uvjete života u Petrinji ali i ostalim dijelovima Sisačko-moslavačke županije mogu reći da imamo sve do jednog obnovljene od vrtića do osnovnih škola, srednjih škola u Petrinji konkretno i nove škole, novu školu osnovnu koju su nam pomogli izgraditi odnosno izgradili prijatelji Mađari uz potporu Vlade RH. Imamo novu srednju strukovnu školu naj, sa najsuvremenijim, sa najsuvremenijom opremom, gradi se studentski dom koji je obećavan još i prije potresa ali evo Petrinja kao sveučilišni grad, kao grad učitelja apsolutno zaslužuje jednu takvu ustanovu koja će imati i menzu i teretanu i dodatne sadržaje, 66 ležajeva, a znamo svi što znače studenti u nekom gradu znamo da će biti još dodatan život na ulicama grada.
Također netko je spomenuo, ministar čini mi se da bi se mogla održati neka sjednica odbora ili bilo čega drugog, ja sam već nekoliko puta pozivala u Petrinju da se što god se odluči održi. Imamo zaista sad prekrasne nove zgrade od centra za mlade Laura, gradske munjare, hrvatskog doma koji je hram kulture ali isto tako i dom za kino predstave, također i novu Galeriju Hrsto Hegedušić, zgradu gimnazije koja će također imati jedan dodatni novi sadržaj a to je učenički dom, stara prva osnovna škola koja je sada dom gradske knjižnice i čitaonica koja je napokon zasluženo dobila svoj novi prostor a u kojoj je također i glazbena škola. Cijeli taj centar grada novoobnovljen je i kao što je ministar Bačić rekao naša zadnja javna zgrada odnosno zgrada javne namjene koju upravo završavamo je već spomenuti danas, već spomenuta danas zgrada gradske uprave koja je financirana sredstvima i Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i do kraja godine ćemo svakako useliti u tu prekrasnu zgradu.
Ono što bih istaknula je zašto smo kao grad preuzeli 26 pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara zgrada u suradnji s Ministarstvom kulture je upravo zato da ubrzamo postupak obnove. Znali smo da je potres koji je pogodio i petrinjsko i zagrebačko područje širokih razmjera i da država jednostavno ne može sve to obuhvatiti i provoditi u onom roku u kojem smo svi to željeli, a mi kao Petrinjci kao ljudi koji žive u Petrinji znali smo koji su problemi imovinsko-pravni, gdje su ljudi, gdje žive, kako doći što brže do njih kako bi se ti imovinsko-pravni problemi riješili i upravo smo preuzimanjem te obnove u suradnji i s Ministarstvom kulture i s Ministarstvom graditeljstva uspjeli ubrzati i zato Petrinja danas izgleda tako kako izgleda. Centar grada uskoro kada ga završimo mogu, usuđujem se reći da će biti zaista muzej na otvorenom, da je to grad koji je poprimio nove vizure sa svim tim zgradama, sa novim igralištima, sa novim parkovima. Vjerujem da će biti ljepši od bilo koje razglednice.
Reći ću i da je Petrinja i cijela Sisačko-moslavačka županija uspjela povući znatna sredstva iz Fonda solidarnosti zapravo sve što je bilo na raspolaganju pa i više od toga i unaprijediti, obnoviti, nadograditi svoju infrastrukturu, ceste, vodoopskrbni sustav, javne zgrade i sve ono što je bilo zapravo prihvatljiv trošak kroz Fond solidarnosti.
Naravno da što je i državni tajnik spomenuo ali i ministar Bačić s čim se bori svakodnevno, naravno da ima i određenih nedostataka u obnovi, naravno da su se pojavile i tvrtke koje nisu imale dana iskustava u gradnji i oni koji varaju državu, koji varaju naše građane, koji su oštetili naše građane zakon je po tom pitanju jasan i kao što je i državni tajnik naveo a i mi smo kao grad investitor imali takve situacije jednostavno postupiti sukladno zakonu i na taj način sankcionirati i poslati jasnu poruku i svim ostalim izvođačima.
Ono što je bitno u ovakvim postupcima, u ovakvim kriznim situacijama je snažna povezanost, snažna suradnja svih razina vlasti od jedinica lokalne samouprave, županije i države pri čemu je potpora države i u financijskom i u svakom smislu najvažnija a koja se u Petrinji vrlo jasno vidi, u kojoj je u Petrinji vrlo jasno izražena za razliku od susjednog nam Siska koji evo samo primjera radi iz Fonda solidarnosti za obnovu cesta je povukao toliko sredstava da je uspio sanirati svega, svega 8 kilometara ceste za razliku od Petrinje koja je 70 kilometara cesta obnovila.
Znam da još uvijek je puno posla pred nama, još uvijek ima ljudi koji čekaju obnovu svojih domova i to do kraja mora ostati prioritet, ali Banovina svakako nije više isto mjesto. Spomenuo je i kolega Piletić Petrinja i županija nije nikada imala manje nezaposlenih, a više zaposlenih, nikad više obrta. Znatno je povećan broj u odnosu na 2020. kao i broj trgovačkih društava. Autocesta do Siska završena. Završava se pristupna cesta do Siska, ali isto tako ide i pristupna cesta do Petrinje. Sve će to značajno doprinijeti razvoju županije koja je bila jedna od najnerazvijenijih, a po svemu onom sudeći idemo ka onim razvijenijima.
I kada govorimo o svim tim silnim brojkama u obnovi naših domova, naših javnih ustanova nije bit u tome, nije bit u broju izgrađenih objekata nego u broju ljudi koji je odlučio ostati u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji i broju ljudi koji su se odlučili vratiti u Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju. I zato ovo nije kraju priče, zato ćemo i dalje naporno raditi dok ne vratimo sve ljude u njihove domove. Ali ne samo to, nego moramo paralelno raditi i na društvenom i na gospodarskom razvoju i kada vratimo posljednjeg našeg stanovnika u Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju, onda ćemo moći reći da smo u potpunosti zadovoljni, a još kada i vidimo osmjehe na licima gdje će nam biti kraj.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
Imamo pet replika na vaše izlaganje.
Prvi na redu je kolega Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Komes, mi svi koji smo često dolazili u Petrinju prije potresa sjećamo se izgleda centra. Ni jedna fasada nije bila uređena, brojni izlozi prazni, gospodarska situacija ne baš obećavajuća. Nakon procesa obnove uz sve ovo što ste vi sada rekli, uz nove sadržaje koje Petrinja ima imate jedno od najljepših uređenih tzv. umirovljeničkih naselja koji upravo na inicijativu potpredsjednika Bačića, župana Celjaka su poslužili kao zamjenske nekretnine za one ljude kojima su kuće ili stanovi oštećeni a sutra kad oni dobiju svoje zamjenske nekretnine bit će sasvim sigurno jedno od najboljih organiziranih stanovanja za starije i umirovljenike.
…/Upadica Jakšić: Hvala./…
Zanima me odgovor kada možemo očekivati početak…

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Piletić.

Komes, Magdalena (HDZ)
Pa evo meni je drago da je i Petrinja i Sisačko-moslavačka županija zapravo u mnogo čemu prva i jako dobar primjer dobre prakse, između ostalih i te tzv. kućice iako su one zapravo vrlo primamljive i prihvatljive kuće za buduću namjenu koju će imati. To je smještaj umirovljenika. Znamo svi koliko je zapravo deficitarnost u kapacitetima domova umirovljenika i svakako da će ovakve kvalitetne visoko energetske kuće doprinijeti povećanju kvalitete života naših umirovljenika. I to je ono što cijelo vrijeme govorim da smo zapravo i grad i županija za sve generacije ne samo za vrtiće.
Što se tiče, dakle za djecu što se tiče vrtića, škola, visoko obrazovnih ustanova nego se misli i na naše najstarije sugrađane koji su dali veliki obol našoj zajednici.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Sada je na redu za repliku kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Komes na području upravo Sisačko-moslavačke županije radi se povijesna stanogradnja i svakako da je veliki pokretač bio i Zakon o obnovi iz 2023. vi ste uspješna gradonačelnica Petrinje i država je u presudnim trenucima stala uz vas, a i sami ste naveli u vašoj raspravi kolika su ulaganja i kako je zapravo Petrinja danas drugačiji grad. Jer evo prošli smo i Domovinski rat i stradanje u Domovinskom ratu. Sjećam se i ja tog potresa kada sam na televiziji gledala. To su bile strašne scene, svi smo, cijela Hrvatska je bila uz vas. To su strašne ljudske patnje, tragedije.
Recite mi samo evo šta vam se čini je li ljudi gube nadu ili se sve više još vraćaju s obzirom na svu uloženu infrastrukturu i sve što lijepo radite za grad Petrinju?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa kolegice Baričević.
Pa evo spomenuli ste povijesnu stanogradnju. Već je o tome bilo riječ danas ovdje i od strane ministra i državnog tajnika. Zaista velik broj zgrada kakav zapravo se nikada nije gradio na području ni Petrinje ni općenito Sisačko-moslavačke županije, a koji će zasigurno osim ove trenutne funkcije za koju su građene, a to je privremeni smještaj naših stanovnika kojima su obiteljske kuće ili stanovi oštećeni u potresu, koji će služiti kasnije za smještaj naših mladih obitelji, dakle za priuštivo stanovanje ali isto tako i za stanovanje deficitarnih kadrova kojih na žalost ima sve više u Sisačko-moslavačkoj županiji i siguran sam da će takvim kvalitetnim zgradama, dakle govorimo o samoj Petrinji već izgrađenih 8 i 8 ih se završava, da će sigurno biti povećana kvaliteta života u Petrinji.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Sada je na redu za repliku kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Uvažena gospođo gradonačelnice rekli ste rečenicu, dakle u samoobnovu …/Govornik se ne razumije./… dakle kuća, stanova, izgradnju novih i temu komunalne infrastrukture, dakle i novih cesta koje su zapravo i obnovljene, novo uređene ili napravljene upravo u vrijeme nakon potresa to zapravo govori o sinergiji nacionalne vlade, dakle ministarstva i vrijednih ljudi koji čitavom svojom dušom i tijelom vode ove silne projekte, ali i županijskog i gradskog nivoa. Dakle, kolega Pilić je spomenuo župana. Dakle, sinergija hrvatske Vlade, županije u koju pripada taj grad je nešto što daje upravo dodatne rezultate kako bi u svaki od tih segmenata i svatko od tih struktura imao bitnu ulogu u vođenju posla, pa kada govorimo i o natječajima za ceste, pa i daljnjoj komunalnoj infrastrukturi ili da ne spominjem temu vrtića i škola što je sastavni dio obnove, ali ja bih rekao i stvaranje uvjeta za …
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Turk./…
… novi razvoj samog grada.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem kolega Turk.
Pa evo u pravu ste. I sama sam u svom izlaganju govorila o tome koliko je važna ta sinergija i koordinacija i komunikacija između svih razina vlasti. Naime, i sama država koja osigurava sredstva za određene projekte ne može ih sama provesti nego joj je nužno povratna informacija odnosno da iz jedinica lokalne odnosno područne samouprave dođe inicijativa odnosno da se konkretizira potreba na određenom području, a onda kada dobijete takvu jednu dobru sinergiju, onda dobijete realizaciju zamišljenih projekata, dakle ono što je bila vizija gradonačelnika i samog župana Celjaka da se i uspije realizirati u vrlo kratkim rokovima kada imate i dobre suradnike i kada se projekti dobro pripreme, onda je nesporna i sama realizacija.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolegice Juričev Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovana kolegice Komes sve čestitke i pohvale za sve ono što radite i što ste napravili za svoju Petrinju. Između ostalog u svojoj raspravi ste spomenuli da je na području grada Petrinje obnovljeno 70 km ceste za razliku od Siska gdje je svega 7 km. Znači iste mogućnosti, ista raspoloživa sredstva, isti zakoni, što je u pitanju? Koji je razlog za to? Da li je pomanjkanje znanja ili volje, energije, iskustva ili želja da se proziva Vlada zbog nečinjenja?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice na pitanju. Vrlo dobro pitanje na koje ni sama zapravo ne znam točno odgovor ali vam mogu odgovoriti iz primjera moga grada Petrinje, gdje smo se okupili pročelnici i ja kao gradonačelnica i upravo ono što sam maloprije spomenula, odlučili smo pomoć državi odnosno država je pomagala nama ali naravno da je nama najviše stalo do toga da se naš grad obnovi i mislim da neznanje ne može bit izgovor za nedjelovanje jer smo mi svi i djelatnici grada Petrinje i ja kao gradonačelnica, a vjerujem da je tako bilo i u ministarstvu jer nitko nije iskustva s potresom, prema tome svi smo učili i bila je, dakle možemo zaključiti da je samo stvar volje. Onaj tko je htio raditi taj je uzeo obnovu u svoje ruke i radio, a oni koji su htjeli kritizirati i upirati prstom, na krivca tražeći krivca, ti su prekrižili ruke i evo nisu iskoristili priliku koja im je bila pružena.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Sad je na redu kolega Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Uvažena kolegice Komes, stvarno na početku evo ga želim, slušao sam sve što ste ovog pričali u pojedinačnoj raspravi, želim vas čestitati na svemu što radite za svoje sugrađane uz potporu Vlade RH, Sisačko-moslavačke županije i jako me fasciniralo kad ste pričali o djeci, o mladima. O broju djece koji je bio na početku vrtića, a sada imate preko 700 djece u vrtićima, dakle da ste izgradili studentski dom, centar za mlade, igrališta, parkove. Recite mi da li je to zapravo jedan dobar temelj za nastavak još boljeg i kvalitetnijeg života u Petrinji nego što je bio prije samoga potresa i što mislite kako će to utjecati na kvalitetu života u Petrinji i da li mislite da će to dovesti do povećanja broja stanovnika u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem. Kolega evo premalo je vremena da kažem sve što imam na umu u ovom trenutku. Da, zaista imamo veći broj djece upisanih u vrtiće i nikada dosta kapaciteta vrtićkih, a drago mi je čuti da se ove godine i povećan broj učenika u osnovne škole, dakle u svakoj školi imamo po tri prva razreda i to su zapravo pokazatelji, a sukladno i neslužbenim za sada informacijama iz policijske postaje kako se ipak ljudi pomalo vraćaju u grad, u naš grad, u našu županiju. Evo i kolega Piletić je rekao, spomenuo, a i oni koji su bili u Petrinji prije potresa znaju kako je ona izgledala. Otužno, još je uvijek imala i gelere dakle rane od rata na sebi i ono što sam i sama spomenula, ovo je bila zapravo neprilika odnosno evo takva jedna situacija dakle neprilika koju smo sami pretvorili u priliku i nadogradnjom će sigurno biti vraćena i nada i kvalitetniji život.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Komes i došli smo do posljednje pojedinačne rasprave danas, to je kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedavajući, evo neću duže od 10 minuta u redu je.
…/Upadica Jakšić: Ni ne možete./…
Dakle tema potresa kao što je netko rekao izuzetno stresna tema, kad se čovjek nađe u situaciji nažalost takve elementarne nepogode, uz to je i čuda i moram priznati da je izuzetno teško donositi odluke. Mi smo u Zaprešiću dakle donijeli sami odluku odmah da svima onima koji su trebali biti seljeni sufinanciramo mi iz grada smještaj, a isto tako kada smo govorili o samim projektima i o samoj obnovi, o nemogućnosti dakle samoobnove, grad je bio suport građanima gdje smo mi našim odlukama Vlade plaćali projektnu dokumentaciju uz ugovorni odnos kada država to vrati, vratit će se i gradu. Dakle obnova samih stambenih zgrada s jedne strane, s druge strane obnova i javnih zgrada kod nas, zgrade suda, zgrada Pučkog učilišta dakle javni prostori koji su kao takovi također došli u situacije neupotrjebljivosti, a kad tome dodamo i temu obnova mostova i cesta, tada vidimo zapravo koliko je koncept obnove kompleksan što zapravo on znači za sobom što on nosi, koji je to zapravo problem koja je nesreće, koji izazov ali rekao bih i prilika jer upravo kroz dobre projekte, dobre javne nabave i dobro pronađena sredstva, možemo u tom vremenu napraviti puno, puno više nego što je to uobičajeno moguće. I sada da skratim ja ovo svoje izlaganje, ovo što sam rekao je nešto što je upravo u sinergiji vlada i mjere, županija i kvalitetni programi koji mogu pratiti, a onda i lokalna uprava koja je svjesna i koja može odgovarati na izazovima koji su pred nama, daje rezultate da tu zapravo nesreću od potresa pretvorimo zapravo u priliku za daljnji razvoj, a hvala RH, Vladi republike, a posebno našem nadležnom ministarstvu na silnom trudu koje je ovdje odrađeno, a onda i svima koji smo u tome sudjelovali kao prilika koja je dana u ovom trenutku uz sve ono što je iz toga dakle u osnovi je bilo loše prije svega za daljnji razvoj Hrvatske a napose naše djece.
Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Turk.
Imamo jednu repliku na vaše izlaganje.
…/Upadica: Dvije./…
Dvije, kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Bilo bi potpredsjedniče više da nije kolega Turk brzo završio, ali šalu na stranu. Nakon potresa 2020. u fokusu sasvim sigurno bili su Grad Zagreb i Sisačko-moslavačka županija a nekako medijski najmanje se spominjalo i sam proces obnove ali i ono što je pratilo isti na području Zagrebačke županije.
Vi ste kolega Turk spomenuli neke od projekata tu su sasvim sigurno obnovljene brojne zgrade poput one na Trgu žrtava fašizma zgrade suda, ali me zanima po vašem mišljenju kao čelnik Zaprešića što su uz sam proces obnove bile dakle i dodatne investicije koje sasvim sigurno danas nakon potresa čine i život u Zaprešiću kvalitetnijim.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi gospodine saborski zastupniče.
Dakle jasno je uz same obnove zgrade kao takvo da je i komunalna infrastruktura koja ja bi rekao nije bila za re… na redu za obnovu ali nažalost je potres sa sobom donio negativne posljedice na neki način utjecala na dio projekata koji bi možda bio odložen za vrijeme koje slijedi bude upravo u tom jednom paketu napravljen a kao dobar preduvjet i daljnjeg razvoja investicija jasno i ulaganja kako u obrazovanje tako onda i u gospodarstvo pa zajedno to čini onda ja bi rekao dobru priliku za dobar razvoj.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
I posljednja replika kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo poštovani kolega Turk i Zaprešić je bio zahvaćen našim petrinjskim potresom nažalost nije evo bio tako razoran na sreću međutim imali ste određena oštećenja, bili ste odmah i na terenu, ako se ne varam tri zgrade su vam stradale sa velikom, sa velikim brojem obitelji koje su morale iseliti. Sami ste kao gradonačelnik pronašli nekakav privremeni smještaj za te obitelji ali uz to ste odlučili i pomoći i drugim obiteljima čiji su domovi stradali sa možda i sitnijim oštećenjima iz gradskog proračuna.
Kakvi su bili, kakve su bile reakcije ljudi i evo što danas kažu kada premotaju film malo nakon toliko vremena?

Turk, Željko (HDZ)
Da dobro je pitanje, komentar. Jasno da je materijalni preduvjet ili sredstva najbitnija za uređenje i obnovu samih kuća i zgrada jasno posebno onih koji su najteže stradali, dakle stotinjak je obitelji bilo iseljeno ali velik dio i ostalih određenih dakle i poteškoća oštećenja koja su bila manja ili veća.
Ima jedna rečenica ili poruka da je poneki put topla riječ i podrška ljudima u datom trenutku važnija od svih novaca svijeta. Dakle, ja bih možda sa tom porukom i završio da među nama ljudima vrlo često zaboravimo onu bitnu rečenicu da dobro je ljudima činiti dobro i mislim da i možda bi mi sa tom porukom trebali završiti ovu današnju sjednicu jasno ukoliko neće se još dodatno Vlada očitovati i nek nam to bude vodilja i ovu večer i za one koje slijedi.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Turk.
S vašom porukom zaključujemo ovu današnju raspravu, o izvješćima ćemo glasovati kad se steknu uvjeti, a sa radom nastavljamo sutra u 9 i 30 sa Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, prvo čitanje, P.Z. broj 316.
Hvala vam svima.

SJEDNICA PREKINUTA U 20,33 SATI.
PDF