Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 10
PDF
Svi govornici
91
Prijedlog strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje 2026. - 2035.
08.07.2026.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege.
Na temelju čl. 247. Poslovnika HS predlažem HS provođenje objedinjene rasprave o točkama 2. i 3. iz plana redoslijeda rasprava za danas.
Jesmo li suglasni? Hvala vam lijepa. Provest ćemo objedinjenu raspravu, pa sada idemo na 1. točku dnevnog reda danas:
- Prijedlog Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026.-2035.
Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 53. st. 1. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
Raspravu je proveo Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Odbor za gospodarstvo.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, imamo zahtjeve za stankom. Prvi se javio kolega Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Ispričavam se ako ću biti grub, nije mi namjera povrijedit nikog, al ono što vrlo jasno ovdje želim reć, ova zemlja nije nađena na putu, za nju je netko ginuo, za nju je mladost davala život, stoljećima je sanjan svaki njen pedalj da bi je danas ili u recentnim vremenima različiti ljudi i šibičari prodavali za šaku kikirikija i najlakše je u takvoj situaciji se prozvati na propise, pa što, mislite da vam netko vjeruje. Tko je pisao te propise, tko ih je izglasao, tko postupa prema njima? Pa koliko ozbiljan trebaš biti da državno zemljište prodaš za 6 eura i 70 centi, a onda ga kasnije otkupiš ili za 190 eura po kvadratu i sve je bilo po propisima. Ispada da je u ovoj državi najbolje možda biti figurativno rečeno Branko Bačić, a nikako ne pošteni građanin, građanin koji nema duga poreznoga prema nikome jer takvi prolaze loše, kao što je i slučaj u samom Šibeniku gdje 45 ljudi i njihovih sudbina, djelatnika ERA-commerce ostaju kratkih rukava. Sve ove stvari koje se događaju su vidljive iz aviona. A.G.Matoš je možda to nekada davno rekao najbolje, a rekao je da su Hrvati jako, jako čudan narod i da imaju najviše izdajica nego cijela Europa i da se prema njima ponašamo na sebi svojstven, svojstven način. Živimo u državi u kojoj ne vrijede pravila, živimo u plemenu koje veže…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…jedan jedini interes, a to je podjela …/Govornik se ne razumije./….
Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Idemo na 2. raspravu, kolega Živković izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Možemo! prvenstveno da izrazim svoje čuđenje. Naime, jedan od ciljeva iz mjere, iz strategije je smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu RH. Nakon šta, pa evo već skoro 2.g. slušamo priče o priuštivom stanovanju, o tome kako treba graditi, kako treba proširivati građevinska zemljišta, kako treba dat investitorima da grade gdje žele i kako žele, vidimo u strategiji RH da je ključna mjera prodaja svojih nekretnina, prodaja svojih nekretnina i vidimo sustavno da Hrvatska prodaje svoje stanove koja pak kaže nemamo novaca da ih obnovimo, a u isto vrijeme ima novaca za privatne vlasnike stanova da se njima upravlja. Hrvatska nema kapaciteta za upravljanje stanovima, u isto vrijeme ima kapaciteta da upravlja privatnim stanovima. Ovdje se kroz ovu strategiju jasno pokazalo da Hrvatska nema viziju, da rasprodaje svoju imovinu, a tako dugoročno ne može doći do toga da ima stvarnog utjecaja na tržište nekretnina i onda cijela ova priča o priuštivom stanovanju, o tome da se želi imati veći javni fond stanova očito pada u vodu. Nemojte rasprodavati stanove u državnom vlasništvu, nemojte to raditi, imate još uvijek tisuće ljudi koje izbacujete iz njihovih stanova, koji su zaštićeni najmoprimci, za koje ne postoje stanovi, a ne strategija RH daljnja rasprodaja, daljnja špekularizacija hrvatskog tržišta nekretnina i daljnje nepriuštivo stanovanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem i tražim stanku u ime kluba da bi upozorila javnost evo kako to država upravlja svojim nekretninama na jednom konkretnom primjeru. Evo imate hotel Zagreb u Splitu na Duilovu, dakle on propada od '90.-tih godina naovamo kroz 10-tke evo gradonačelnika koji su imali različite ideje za taj hotel i različite političke opcije, a onda čudom evo u prosincu '25.g. Vlada odjednom pronalazi rješenje, dakle točno u trenutku kad je HDZ-ovom gradonačelniku zatrebala 16. ruka da održi njegovu većinu najednom se eto Vlada sjetila da taj hotel prenamijeni u dom za umirovljenike jer je to bio uvjet nezavisnog vijećnika Davora Matijevića koji je usput evo pravomoćno osuđen za psihičko nasilje u obitelji, dakle čovjek koji nema ni moralno, ni legitimno pravo sjediti u gradskom vijeću, to je ta 16. ruka koja je dovela do toga da Vlada sad najednom zna što raditi sa nekretninom koju je 30.g. upropaštavala. Eto na taj način država upravlja svojim nekretninama, nekretnine služe kao alat u političkoj trgovini.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jeckov izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
U ime Kluba SDSS-a, u ime kluba zastupnika tražim stanku kako bismo još jednom razmotrili je li ova strategija administrativni dokument ili test sposobnosti sustava da zapuštenu i neaktivnu imovinu, državnu imovinu pretvorimo u resurs za razvoj, stanovanje, poduzetništvo i javne usluge.
Hoće li ova strategija zapravo pomoći da ljudi ostanu živjeti u krajevima koji su žrtva depopulacije, gospodarske nerazvijenosti i posljedice ratnih događanja posebno na području Banije, Korduna, Like, dijelove zapadne i istočne Slavonije?
Jandroković, Gordan (HDZ)
I kolega Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Tražim klub u ime, tražim stanku u ime Kluba HDZ-a kako bih još jednom istaknuo koliko ova strategija dobra koja je danas pred nama, a prijedlog Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje od 10 godina, pa bih isto tako naveo jedan primjer recimo iz moga grada iz Osijeka. Naime, na tom primjeru se vidi kako Vlada RH već sada provodi politiku aktivacije državnih nekretnina kroz njihove, kroz njihovo darovanje jedinicama lokalne samouprave za razvojne projekte. Govorimo o situaciji iz 2025. godine, kraja godine gdje smo zamijenili nekretnine između RH i grada Osijeka. Grad Osijek je dobio zemljište na kojem će graditi svoje komunalno poduzeće koje izmješta i centra grada što je težnja gradske uprave, gradskih uprava već 30 godina dok država dobija mjesto gdje će moći prebaciti tijela državne uprave. S obzirom da u ovoj strategiji imamo četiri strateška cilja samo na tom primjeru možemo vidjeti da su se ostvarili i drugi i treći strateški cilj, a to je aktivacija nekretnine za razvojne projekte odnosno drugi strateški cilj i treći strateški cilj učinkovitije korištenje državni nekretnina jer će nekretnine stečene zamjenom služiti za smještaj tijela državne uprave.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bih još jednom naglasio da 35 godina nismo riješili pitanje neprocijenjenog turističkog zemljišta. Ono što je žalosno u ovoj strategiji neprocijenjeno turističko zemljište nije jedan od strateških prioriteta. Po nama bi trebao biti. Mi imamo sada situaciju da velikim turističkim kućama ustvari ovaj status quo odgovara jer u ovom trenutku se plaća, renta samo na 50% eventualno zemljišta i do rješavanja toga neće se plaćati više. Oni nisu zainteresirani za rješavanje a država ništa ne poduzima.
S obzirom na veličinu turističkog turizma, s obzirom na njegovu važnost u državnom proračunu, s obzirom na to da država od turizma ubire značajna sredstva mislimo da bi trebao biti strateški prioritet da se što prije riješi turističko zemljište odnosno neprocijenjeno turističko zemljište kako bi jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi mogle zaista to i ekonomski valorizirati odnosno uložiti ta sredstva u bolji život svojih građana, u unaprjeđenje infrastrukture odnosno u razvoj djelatnosti na svome području. To se ne događa godinama niti će se s ovim pristupom dogoditi jer dokle god mi puštamo inicijativu turističkim kućama kojima je ovo povoljnije rješenje nego što, nego što će biti kada se stvar riješi do tada mi nećemo dobiti rezultat da turisti… da neprocijenjeno turističko zemljište ostvare one, onaj ekonomski potencijal za jedinicu lokalne samouprave na čijem se području nalazi koji bi omogućavao razvoj jedinice lokalne samouprave ne način da sve ono što što je u njezinom portfelju zaista i dalje prihod koji treba davati.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima li još netko tko želi stanku? Ne, onda ćemo napraviti pauzu do točno 10,00 sati.
STANKA U 9,45 SATI.
Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI
Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo s radom, pozivam poštovanog potpredsjednika Vlade RH i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi Prijedlog Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026. – 2035..
Izvolite potpredsjedniče.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnice, Vlada RH predlaže Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje od 2026. do 2035..
Ova strategija koju predlažemo treća, treći je strateški dokument o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Hrvatski sabor je donio već dva takva dokumenta, prvi, prvi strateški dokument odnosio se na razdoblje 2013. do 2017. godine, drugi strateški dokument odnosio se na razdoblje 2019. – 2025. i ovo je sada treći strateški dokument i prvi strateški dokument koji se odnosni na desetogodišnje razdoblje i kojim se strateškim dokumentom definiraju ciljevi u području upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koji je usklađen sa regulatornim okvirom u RH kojim se utvrđuju sadržaji, ciljevi donošenja strateških, krovnih strateških dokumenata.
Cilj, temeljni cilj ove strategije je uskladiti upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH s razvojnim prioritetima države uz osiguranje maksimalne koristi za građane, lokalne zajednice i gospodarstvo.
Važnost same strategija ogleda se u njenoj sposobnosti da osigura dugoročnu viziju i jasno definiranje ciljeva i mehanizme provedbe koji će omogućiti sustavno, odgovorno i proaktivo upravljanje vrijednim resursima države, pa je tako strategija alat razvoja, promjena i pozitivnog utjecaja na živote građana i budućnosti RH. Učinkovito upravljanje nekretninama i pokretninama i vlasništvu RH ima za svrhu postizanje gospodarskih, socijalnih i drugih strateških razvojnih ciljeva te očuvanja imovine i njene važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja.
U skladu s tim odrednicama u strategiji je definirana vizija razvoja koja glasi, optimiziran i ekonomičan portfelj nekretnina i pokretnina u vlasništvu RH koji potiče održivi rast i razvoj i promiče društvenu dobrobit i štiti nacionalne interese. Ovako postavljena vizija doprinosi viziji Hrvatske do 2030.g. u skladu sa Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te direktno doprinosi … od smjerova koji je u tom Nacionalnoj razvojnoj strategiji nazvan i određen kao održivo gospodarstvo i društvo i unutar toga učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna prava i upravljanje državnom imovinom.
Samom strategijom je definirana i vizija ministarstva koja glasi, učinkovito upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u svrhu postizanja gospodarskih, socijalnih i drugih strateških razvojnih ciljeva te očuvanja imovine i njene važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja. Donošenje ove Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH uključeno je i u nacionalni i srednjoročni fiskalno strukturni plan RH za razdoblje 2025.-2028..
Sama strategija proizlazi iz našeg Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koji je zakon donio HS u prosincu krajem 2023.g. i kojim je zakonom značajno izmijenjen način upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH jer je tim zakonom uvedena prvi puta u 35 godina hrvatske državnosti decentralizacija upravljanja državnom imovinom na način da je izvršena funkcionalna i financijska decentralizacija. Funkcionalna decentralizacija izvršena je u smislu da se nekretninama koje nisu od strateškog značaja za RH prepusti upravljanje županijskim upravnim odjelima županijama odnosno županijama i županijskim skupštinama ovisno o vrijednosti nekretnine s kojom se raspolaže, zatim je prepušteno u tom postupku decentralizacije te funkcionalne decentralizacije prepušteno je upravljanje imovinom sjedištima županija i velikim gradovima u RH tako da je umjesto Uprave za raspolaganje imovinom i upravljanjem imovinom u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine omogućeno da se radom 46 upravnih odjela jedinica područne, regionalne i lokalne samouprave prepusti upravljanje i na taj način disperzira i ubrza upravljanje nekretninama u vlasništvu RH. A što se tiče pak drugog dijela koji se odnosi na funkcionalnu decentralizaciju tim je zakonom utvrđeno kako će prihodi ostvareni od upravljanja odnosno raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH taj prihod biti dijeljen između države kojom pripada 60%, 20% ukupnih sredstava od raspolaganja državnom imovinom je namijenjen županijama, a 20% jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi određena nekretnina.
Tim istim zakonom kojeg sam prije spomenuo i koji je temelj za donošenje ove strategije je propisano da RH u upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH treba donijeti tri takva dokumenta. Prvi i temeljni je strategija koju danas predlažemo, drugi dokument strateški dokument Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH i treći dokument je Izvješće o provedbi i realizaciji tog Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Samoj izradi ovog dokumenta prethodilo je na načelu partnerstva svih sudionika koji na bilo koji način sudjeluju u raspolaganju državnom imovinom imenovanje radne skupine u koju je pored našeg ministarstva bili su uključeni predstavnici svih ministarstava, Ureda predsjednika vlade, Trgovačkog društva Državne nekretnine, udruge gradova u RH, Hrvatskoj zajednici županija, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Savez samostalnih sinidkata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca, tako da je u sam proces donošenja ove strategije uključivao preko 60 članova i njihovih zamjenika prije nego što je sama strategija krenula u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i vrednovana od zato nadležnih tijela.
Prije nego što kažem nešto o realizaciji odnosno ciljevima ove strategije potrebno je navesti podatke koji ukazuju što ova strategija podrazumijeva, koliki je to obujam državne imovine s kojom ćemo na način predviđen zakonom i ovom strategijom upravljati.
Naime, ono što je potrebno reći, ova Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH ne odnosi se niti na sve nekretnine niti na sve pokretnine u RH, ove strategija kad govorim o nekretninama ne obuhvaća pomorsko dobro, ne obuhvaća šumsko zemljište, ne obuhvaća poljoprivredno zemljište za to su nadležna druga ministarstva i druga državna tijela tako da se s ovom strategijom obuhvaća taj profil građevinskog zemljišta, stanova i stambenih jedinica u vlasništvu RH, poslovni prostori, planinarski objekti i kampovi 79 kampova koji su definirani ono što je u svom traženju stanke maloprije navodio i zastupnik Paus. Dakle radi se o ukupno 7695 stanova i stambenih jedinica, radi se o 7231 poslovni prostor 6568 nekretnina koje predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište, 1906 nekretnina koje predstavljaju građevine i 159 planinarskih objekata i 79 kampova. Dakle to je obujam državne imovine odnosno nekretnina koje obuhvaća ova strategija. Ovdje posebno želim istaknuti da u ovaj portfelj nije uključeno ni oko 10500 stambenih jedinica, bilo stanova, bilo, bilo obiteljskih kuća u vlasništvu RH kojim nekretninama na potpomognutim područjima upravlja jedna druga uprava u našem ministarstvu, Uprava za stambeno zbrinjavanje i obnovu, Uprava za stambeno zbrinjavanje i obnovu na potpomognutim područjima RH. Samom strategijom je kao što sam maloprije rekao definirana, definirani su ciljevi kako i na koji način unaprijediti raspolaganje odnosno upravljanje državnom imovinom i u tom kontekstu definirana su četiri cilja. Prvi strateški cilj odnosi se na učinkovito upravljanje nekretninama od strateškog značaja za RH na način da je Vlada RH donijela u siječnju 2025. godine odluku o nekretninama od strateškog značaja za RH. Predmetnom odlukom se 32 nekretnine u vlasništvu RH koje su regionalna distribuirane na području cijele RH utvrđuju nekretninama od strateškog značaja za RH jer se radi o nekretninama čijom se aktivacijom može ostvariti veća financijska, gospodarska i društvena korist za državu te jedinice lokalne i regionalne samouprave na čijem području se nalaze predmetne nekretnine. Pokazatelji učinka provedbe ovog strateškog cilja u strategiji je definiran kao aktivirana površina nekretnina od strateškog značaja te je cilj da se tijekom provođenja same strategije do 2035. godine aktivira 60% svih tih nekretnina koje je Vlada RH proglasila nekretninama od strateškog značaja, a što se planira postići provođenjem mjera koje se sastoje od uvođenja projektnog pristupa u upravljanju nekretninama od strateškog značaja za RH. Jasno da taj način upravljanja ovim nekretninama podrazumijeva najužu suradnju sa županijama odnosno gradovima i općinama u RH jer je prostorno planskom dokumentacijom za sve te nekretnine definirana namjena u prostornim planovima i ne može Vlada RH niti resorno ministarstvo izlaziti iz okvira koji je definiran samim strateškim dokumentima odnosno prostorno planskim dokumentima.
Drugi strateški cilj odnosi se na učinkovito upravljanje nekretninama koje nisu od strateškog značaja za RH. Naime nekretnine koje nisu od strateškog značaja za RH su neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine, stanovi i poslovni prostori, planinarski objekti, kampovi, neprocijenjeno građevinsko zemljište, rezidencijalni objekti te nekretnine pod posebnim načinom upravljanja. Pokazatelji učinka uspješnosti u provedbi strategije, definirane na način da je potrebno aktivirati ukupno 50% nekretnina od nestrateškog značaja i to kroz provođenje koordinacije upravljanja nekretninama između nadležnih tijela, maloprije sam spomenuo u pravilu ministarstava državnih nekretnina i upravnih tijela, jedinice lokalne odnosno područne samouprave i time kroz tu suradnju i kroz aktivaciju ove imovine, potaknuti gospodarski rast i povećanje prihoda državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne samouprave. Naime, ono što bi htio odgovoriti na navode iz zahtjeva za traženje stanke, raspolaganjem zemljištem koje nije od strateškog značaja za RH, ne znači automatski i prodaja tog zemljišta. Postoje više načina upravljanja i raspolaganja zemljištem u vlasništvu RH, jedan od tih modela je i prodaja, međutim tu je još i zakup, tu je još i pravo građenja. Dakle vrlo veliki broj pravnih alata i instrumenata je dopušten Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH kako bi se neaktivna državna imovina, prije svega nekretnine stavile u svoju funkciju. Za provedbu ovog strateškog cilja zaduženi su ministarstvo jer te, te nekretnine koje nisu od strateškog značaja jednim dijelom i dalje upravlja država, bilo putem ministarstva u tom smislu kada podrazumijevamo raspolaganjem nekretninama koje su predstavljaju neprocijenjeno građevinsko zemljište u postupku pretvorbe i privatizacije, a odnosi se na zemljište u kampovima. Zatim tu su državne nekretnine koje jasno također kao tijelo čiji je osnivač RH, upravljaju takvom vrstom nestrateških nekretnine ako ih tako mogu nazvati i tim istim nekretninama upravljaju županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija.
Treći strateški cilj odnosi se na učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu RH za ispunjenje administrativnih potreba korisnika državnog proračuna. Naime naš je cilj, ovaj treći cilj jest da tijela državne uprave u pravilu, što je moguće u većem postotku svoje administrativne potrebe zadovoljavaju u nekretninama koje su u vlasništvu RH. Sada prema pregledu cjelokupnog poslovnog prostora koje koriste državna tijela, radi se oko milijun i 800 tisuća kvadrata. Od tih milijun i 800 tisuća kvadrata, negdje oko 22,6% tog prostora je u zakupu dok je preostalih 78% prostora u kojemu svoje administrativne potrebe zadovoljavaju državna tijela je u vlasništvu RH. Naš je cilj da provođenjem ove strategije taj postotak poslovnih prostora u kojima rade, djeluju državna tijela spustimo na 15% što znači da je naš cilj aktivirati neaktivnu, neperspektivnu državnu imovinu koja je došla u portfelj ovog ministarstva iz razloga što je proglašena neperspektivnom za druga državna tijela i naš je cilj da u te prostore njihovim uređenjem, adaptacijom, rekonstrukcijom, obnovom ostvarimo prostor, omogućimo prostore za useljavanje ako tako mogu reći svih državnih tijela, agencija, institucija, ministarstava, inspektorata, pravosudnih tijela sudbene vlasti i svih onih državnih tijela da njihovo sjedište bude u nekretninama koje su u vlasništvu RH.
Treći odnosno četvrti cilj jest četvrti cilj odnosi se na učinkovito upravljanje pokretninama u vlasništvu RH i privremenom oduzetom imovinom. Ovaj strateški cilj odnosi se na aktivaciju pokretnina u vlasništvu RH kojima upravlja naše ministarstvo te aktivaciju privremeno oduzete imovine kako bi se smanjili troškovi njezinog čuvanja i održavanja i spriječilo propadanje te imovine. Kao pokazatelj učinka u provedbi ovog strateškog cilja definiran je ukupno ostvaren prihod od upravljanja i raspolaganja nekretninama i pokretninama privremeno oduzetom imovinom te je planirano do 2035.g. ostvariti prihod od sedam milijuna i petsto tisuća eura. Da bismo mogli realizirat, dohvatiti ova četiri strateška cilja definirano je i pet horizontalnih mjera i to jačanje i koordinacija s drugim tijelima državne uprava i pravnim osobama kojima ja RH osnivač, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima, harmonizacija postojećih propisa i procesa, te unapređenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine u portfelju ministarstva i strateško planiranje u funkciji upravljanja nekretninama u vlasništvu RH.
Naš je financijski okvir za provedbu ove strategije, a koje podrazumijeva vrijeme od deset godina do 2035. podrazumijeva da će za realizaciju ovih ciljeva, troškovi njihove provedbe iznositi 232 milijuna eura, a da će prihodi koje ćemo uprihoditi realizacijom ovako postignutih, ovako predloženih ciljeva i dosezanjem pokazatelja koje sam već maloprije naveo, ukupan prihod takvim raspolaganjem neokretnima i pokretninama u vlasništvu RH iznositi milijardu i 232 milijuna eura čime je taj saldo rekao bih sveden na negdje oko milijardu eura prihoda državnog proračuna u idućim vremenima.
I da zaključim, ministarstvo je u proteklom razdoblju upravljanjem nekretninama u vlasništvu RH pridonosilo ostvarenju strateških ciljeva i javnih politika i programa koje donose daljnji rast i razvoj i stabilnost gospodarstva. S navedenim aktivnostima nastavit će se i razdoblju provedbe ove strategije. Naime, programom Vlade RH za razdoblje '24.-'28. definirani su višegodišnji ciljevi u ključnim područjima javne politike, gospodarstvo i investicije, demografija i stanovanje, skrb o hrvatskim braniteljima i kultura sjećanja, obrazovanje i znanost, digitalna i zelena tranzicija, ravnomjerni regionalni razvoj, javna uprava i učinkovitost institucija, a nekretnine u vlasništvu RH kao resurs mogu izravno doprinijeti realizaciji svakog od navedenih ciljeva.
Ministarstvo je radeći ovu strategiju iz iskustva kojega imamo kao resorno tijelo predložilo ciljeve koje je vlada usvojila i predlaže HS-u kojim ćemo dostizanjem ciljeva i realizacijom same strategije značajno unaprijediti raspolaganjem nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH pa predlažemo da HS usvoji ovu strategiju u tekstu kako je predloženo. Hvala lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku vlade i idemo sada s replikama, 36 je replika. Prva na redu je kolegica Petir, izvolite.
Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre, ova strategija koja se donosi za desetogodišnje razdoblje dobro je postavljena na razini ciljeva, važno je da to prati i provedba što bi trebalo biti osigurano i kroz godišnje planove, ali i kroz sustav izvješćivanja kako ne bi došlo možda do neujednačenih praksi kod raspolaganja kad govorimo o decentralizaciji, ali i do možebitnih netransparentnih postupaka ili nemogućnosti praćenja troškova.
Vi ste spomenuli u svom uvodnom izlaganju da ovom strategijom nisu obuhvaćeni stambeni objekti njih deset i pol tisuća koji se nalaze na potpomognutim područjima, mene zanima da li iz ovih podataka koje sada imate, koje ste analizirali kad ste pripremali strategiju možda možete reći koliko od postojećih stambenih objekata će se iskoristiti za priuštivo stanovanje, a koliko primjerice u komercijalne svrhe?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gospođo zastupnice. Da, rekao sam da je negdje oko deset tisuća i petsto stambenih jedinica neovisno o tome radi li se o stanovima ili obiteljskim kućama upravljana naša Uprava za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima i svih tih deset tisuća stambenih jedinica je u funkciji priuštivog stanovanja s obzirom na cijene zakupa odnosno ispričavam se najma tih prostora koje je danas otprilike oko 0,36 centi odnosno eura 36 centi. U ovom trenutku Državne nekretnine raspolažu sa negdje oko 8000 stambenih jedinica, od toga je 1500 stambenih jedinica prazno. U ovom trenutku se obnavlja 350 takvih stanova, prije toga smo iz obnovili 150 nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa i dakle tih 1500 stambenih jedinica će biti u funkciji priuštivog stanovanja bilo za rješavanje problema zaštićenih najmoprimaca kako bi našim mladim sugrađanima osigurali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… priuštivo stanovanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Petrov izvolite.
Petrov, Božo (MOST)
Danas raspravljamo o tome hoće li državna imovina biti na korist građanima ili samo podobnima i baš na turističkom zemljištu se vidi kako vi upravljate državnom imovinom. Vladino stručno povjerenstvo 2021. donese odluku da će cijena kvadratnog metra u državnom vlasništvu iznositi 4 do 10 eura. Vi nakon toga izađete sa ponudom hotelskim lancima i odlukom da će koštati od 1,5 do 3 eura, date to hotelskim lancima, nanesete štetu od 60 milijuna eura godišnje i ne na mandat nego na idućih 50 godina. Taj novac je trebao ići u ceste, u život lokalnih ljudi, u komunalnu infrastrukturu.
I nemojte se ni pod razno pravdati da je to zato što niste prije imali ništa, pa vi ste naslijedili taj nered od samih sebe, vi ste upravljali tim sektorom i prije i poslije te odluke i zato ja ovu strategiju nazivam strategijom pogodovanja ne upravljanja državnom imovinom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Petrov Vlada RH donijela je uredbu kojom uredbom je propisan način kako bi se od turističkog sektora omogućilo zajedno sa turističkim sektorom da se najvažnije strateške nekretnine za razvoj hrva… za razvoj hrvatskog turizma stavile u funkciju kako bi se na njima moglo započeti novi investicijski ciklus.
U tom smislu je utvrđena naknada koja je prihvatljiva i za državni proračun a i za trgovačke kuće kako bi se potaklo da mogu ući u novi investicijski ciklus i u ovom trenutku od 440 takvih objekata bilo da se radi o turističkim kompleksima, bilo da se radi o kampovima je u postupku rješavanja, a ono što vam želim reći, dakle to je i odgovor gospodinu Pausu, to što u ovom trenutku plaćaju polovicu zakupnine kada se utvrde površine platit će se retroaktivno svi iznosi od …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… 2010. godine tako da će itekako se vodilo računa …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… o interesima državnog proračuna.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite povreda Poslovnika kolega Petrov.
Petrov, Božo (MOST)
Povrijeđen je Članak 238..
Poštovani ministre time niste poštivali odluku Vladinog stručnog povjerenstva i kršili ste zakon.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Petrov, dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre čuli smo struku iz Mosta, dva puta smo im dali priliku da nešto rade na korist hrvatskih građana, dva puta su odlučili da je bolje sjediti u oporbenom hladu. To rade i dalje. Čuli smo i kolegu iz Možemo! stalno govori o priuštivom stanovanju. 5 godina ste u Zagrebu nisam zabilježio u medijima da su napravili jedan jedini stan koji bi mogli dati mladim obiteljima. Neka nam sve država napravi, neka obnovi Zagreb itd..
Što želim reći? Kad smo donosili zakon prije 3 godine, Zakon o upravljanju pokretninama i nekretninama u vlasništvu RH cijela oporba je bila protiv. Mi smo decentralizirali, dali smo i regionalnoj i lokalnoj samoupravi određena prava i novce pa me interesira imamo li neke podatke da li taj sustav funkcionira, da li smo mi pomogli građanima da brže rješavaju svoje probleme kad govorimo o onim manjim česticama ili česticama do određenih vrijednosti s kojima upravlja županija ili veliki grad ili smo sve napravili krivo? Jesu li oni tada …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bili u pravu ili mi kao većina koja je donijela taj zakon?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Borić bilo bi dobro da se Most kad ustaje i replicira dogovori između sebe. Naime, u traženju stanke gospodin Kujundžić proziva ministarstvo zato što je po određenoj cijeni prodalo jednoj pravnog osobi, a tu je cijenu utvrdilo to isto državno visoko procjeniteljsko povjerenstvo zbog kojega sada gospodin Petrov govori da ga nismo poslušali, pa nek se oni dogovore je li to što utvrđuje to povjerenstvo dobro ili loše i kad im odgovara onda je dobro, kad im ne odgovara ona je loše to što radi visoko procjeniteljsko povjerenstvo.
A što se tiče vašeg zahtjeva odnosno vaše replike da otkada smo prepustili županijama i upravnim tijelima raspolaganje državnom imovnim ugovoreno je odnosno u tijeku je 2.516 ugovora sa 46 upravnih tijela na području županija …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… velikih gradova i gradova sjedišta županija.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre zašto dio ove strategije nije i možemo li očekivati da će ministarstvo izraditi javni katalog imovine RH koji će moći biti pretraživ, koji će se moći jasno vidjeti tko koristi javne prostore, po kojoj cijeni, po kojem ugovoru kao što recimo Grad Zagreb je napravio za svoju imovinu.
Možemo li to očekivati da će ministarstvo nekad napraviti kao bi sustav bio transparentan i ako da kada?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Živković, država, resorno ministarstvo ima interni registar nekretnina sa svim podacima o površini, korisniku, namjeni, veličini, kvadraturi, lokaciji, adresi, sve to ima. Taj, taj nije javan taj isključivo služi za potrebe državnih tijela, ali postoji Središnji registar nekretnina u kojemu se doduše sa nešto manjim obuhvatom i obimom podataka može doći do svake nekretnine.
Mi ćemo ići taj korak naprijed kao što smo to zakonom i predvidjeli kada ga do kraja riješimo biti će javno objavljen.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sanader, izvolit.
Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre, prvo pohvaljujem vas, vaš model da županijama prepustite upravljanje državnim nekretninama u ovom dijelu do milijun eura, a i sad ste pročitali iz tog podatka ja mislim da ste zadovoljni s tim i da možemo upravljati i proširenje ovlasti županije.
I drugo me zanima u ovoj strategiji viđenom razdoblju strateškom kako, koliko planimo posto priuštivog stanovanja riješiti mlade obitelji, imate li takve podatke, jeste radili takve procjene jer mislim da je cilj države da riješimo. Ovo što vi radite pohvaljujem zato, rješavate stambena pitanja mladih obitelji i sve naše resurse država mi moramo staviti njima na raspolaganje jer ako bude ovakav trend za 100 godina neće nas biti ni 2 milijuna. Znači moramo stavit sve svoje nekretnine na raspolaganje mladima i zato je vrlo važno i u ovom strateškom razdoblju da planirate što više rješavanje priuštivog stanovanja za mlade.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Sanader, najprije ovaj dio koji ste spomenuli za decentralizaciju i upravljanje nekretninama kroz upravna tijela županija, gradova i općina moram reći da je do sada njihovim angažmanom i donošenjem rješenja realizirano negdje gotovo 20 milijuna eura u ovih praktično godinu i pol dana, jedino prvu godinu ne možemo ni računati jer tek smo im prepuštali predmete pa možemo reći manje od godinu i pol dana. Da, rekao sam tada kad sam zakon predstavljao da je to prva faza decentralizacije. Mi ćemo sada vidjeti da još osnažimo postupanje upravnih tijela, vjerojatno napraviti novi korak. Da li će se taj korak odnositi i na povećanje limita kojim upravlja župan, županijska skupština, gradonačelnik ili gradsko vijeće, to ćemo zajedno sa, sa jedinicama lokalne i područne samouprave regulirati. Što se tiče priuštivog stanovanja, da mi želimo državnu imovinu staviti u funkciju priuštivog stanovanja i nama se u skladu s ovim vašim pitanjem prijavljuje …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… 272 jedinice lokalne samouprave i kako …/Upadica predsjednik: Hvala./… bi omogućilo rješavanje priuštivog stanovanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mostarac izvolite.
Mostarac, Matej (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre pa baš n tragu i ove zadnje replike od koneka Sanadera, mene je ova strategija malo iznenadila pogotovo poznavajući vaš rad proteklih mjeseci. Ona izgleda kao da je nastala potpuno odvojeno od stambene politike odnosno od strategije priuštivog stanovanja, jer se spominje to priuštivo stanovanje tek usputno bez konkretnih ciljeva i bez konkretnih brojki o, o tome koliko će se državne imovine stavit u funkciju, a vidimo i kroz replike i kroz ova pitanja da su, da se takve stvari upravo postavljaju jer ja bi rekao da je upravo ova strategija jedan od ključnih dokumenata jer cilj sam po sebi aktivacija imovine nije neki super cilj ako ne ostvarujemo neku javnu politiku, a javna politika koju treba riješit u ovom trenutku je priuštivo stanovanje i to je navedeno i od strane premijera da treba riješiti. Tako da u redu je aktivacija ali mislim da je propušteno u ovakvoj strategiji stavit puno konkretniji i jasniji cilj koliko će tih nekretnina biti stavljeno u funkciju priuštivog stanovanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Mostarac, pa vi znate da smo mi paralelno sa strategijom upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, donijeli Nacionalni plan stambene politike gdje su svi vrlo točno propisani ciljevi kako bi dohvatili priuštivom, omogućili priuštivo stanovanje u RH. Nakon ove strategije ide i godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama, koji je pripremljen. Čeka da ga se donese u saboru kako bi mogao ić na Vladu i kojim ćemo godišnjim planom vrlo detaljno utvrditi što i na koji način planiramo realizirati iz nekretnina u vlasništvu RH za potrebe priuštivog stanovanja. Maloprije sam rekao, a i vi ste bili na našem zajedničkom sastanku koji je bio prije dva dana u Rijeci gdje smo naveli koje, koji prioritet će u rješavanju priuštivog stanovanja imati koja jedinica lokalne samouprave i kojim zemljištem. Jedan od prioriteta je da se …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… aktivira državno zemljište za potrebe priuštivog stanovanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vuletić izvolite.
Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo predsjedniče. Ministre, pohvaljujem ovaj prijedlog strategije o upravljanju nekretninama i pokretninama al ono što mene interesira sad na prvu, ja mislim da sam dobro slušao, spominjali ste i šumsko zemljište. Naime u Hrvatskoj postoji jedno trgovačko društvo koje su Hrvatske šume koje gospodare sa preko 2 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta koje su u vlasništvu RH. Od toga 10% je neobraslog šumskog zemljišta i prije jedno 15-ak godina to zemljište se davalo u koncesiju kako bi se stavilo u funkciju, maslinika, vinograda, voćnjaka itd. Mene interesira sad ne znam, zato kažem ne znam jesam dobro, dobro slušao u jednom trenutku ste spomenuli da to ne spada pod, pod vaše ministarstvo pa bi vas samo htio da mi to pojasnite. Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Vuletić, da rekao sam da poljoprivredno i šumsko zemljište nije u resoru ovog ministarstva pa onda nije obuhvaćeno ni ovom strategijom. Tim zemljištem raspolaže Ministarstvo poljoprivrede odnosno Hrvatske šume, no za aktivaciju tog zemljišta potrebno je izvršiti nekoliko predradnji, jedna od tih predradnji je državni program, odnosno izrada programa raspolaganja državnim zemljištem na području jedinice lokalne samouprave i sukladno tom programu na kojega daju suglasnost, između ostalog i ovo ministarstvo i Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i druga ministarstva, može se raspolagati poljoprivrednim zemljištem na način da se daje u zakup za to predviđen, prema za to predviđenom javnom natječaju gdje se utvrđuju kriteriji koji na koji način je najpovoljniji zakupoprimatelj poljoprivrednog odnosno šumskog zemljišta i to je procedura koja je napravljena, propisana je ali ne podrazumijeva …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… provedbu ove strategije. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovani kolega Bačiću vi ste možda zadnji koji bi trebao donijeti ocjenu jesmo li mi u raskoraku ili nismo, a znate zašto. Sigurno ste vi u svom mandatu, a i u svom političkome životu, a i životu općenito ja suštinski vjerujem da ste vi jedna dobra duša ali ono što ću vam reć u političkome smislu i način na koji vi ili ne vidite, ili ste zatvorili oči ili možda niste znali, ostavljam i tu mogućnost, a sve uredno ili neznanje ili zatvaranje očiju ste prikrili sa ovim sramotnim stručnim povjerenstvom na kojeg se pozivate. Koje vam nekad služi kao određeni papir s kojim ćete nešto prebrisat, al nekad vam služi da biste nešto i prikrili. Dok u državi mladi ljudi kupuju kvadrat zemlje od države za 70 ili 80 eura po kvadratu, vi ste prodali već prokušanom igraču u čijem najmu i u njegovoj zgradi stoji Državni inspektorat u Šibeniku za …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… 6 eura i 70 centi …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Kujundžić./… kvadrat zemlje i otkupit ćete …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… ga za minimalno 190. To je sramota.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas kolega Kujundžić, držimo se vremena. Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Kujundžić, meni je drago da vi mene ocjenjujete dobrom dušom, to je ovako jedna ocjena koju nisam čuo u saboru pa vam na tome zahvaljujem iako ne znam što ste time do kraja htjeli reći ali nije ni bitno. Bitno je da je taj postupak koji je napravljen proveden prije mene. To ste također trebali znati ali time ne želim optužiti mog prethodnika niti moje prethodnike jer bi i ja isto napravio. Tako da, dakle taj je postupak donesen prije nego što sam ja preuzeo dužnost ministra ali je postupljeno prema zakonu, da nije postupljeno po zakonu do kraja jer se radi o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koje je dijelom priznat u temeljni kapital tvrtci koja je na to zemljište imala pravo temeljem prostornog plana jer je formirana jedinstvena građevinska čestica i u specifičnom je položaju u odnosu na druge kupce u RH, ne bi bilo dalo suglasnost državno odvjetništvo, prije potpisivanja ugovora i tijekom donošenja odluke o raspolaganju tim zemljištem uključeno je državno odvjetništvo i vršene su različite…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…procjene i kad je definirana procjena…
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
…i naknada za upravljanje tim zemljištem…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…onda je tek izvršena kupoprodaja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto kao i kolega Kujundžić molim vas držimo se vremena.
Povreda Poslovnika kolega Kujundžić izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući, čl. 238..
Poštovani ministre, vi znate da će se dogoditi jedna stvar, a ta stvar je da ćete izgubiti spor, da ćete izgubiti spor…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Kujundžić, to nije povreda …/…
…prodali ste koridor na kojem je već ranije bio ucrtan koridor prometnice.
Jandroković, Gordan (HDZ)
…kolega Kujundžić, to nije povreda Poslovnika nego replika i dobivate opomenu.
Kolega Mandić izvolite.
Mandić, Damir (HDZ)
Hvala predsjedniče HS.
Poštovani ministre, i ova strategija u sebi sadrži aktivnosti vezane za decentralizaciju. Decentralizacija je jedna ovako dosta politički zanimljiva tema, pogotovo i financijski je funkcionalna, osobno smatram da je u ovom dijelu kad govorimo o decentralizaciji strategija stvarno pogodila bit jer smatram da gradovi i općine i županije mogu provesti sve ove aktivnosti koje su predviđene, al tu postoji naravno i jedan, jedan element administrativnih problema, pogotovo kod manjih općina, pa i gradova koji trebaju provesti te određene procedura. Pa evo možda o toj temi koju riječ, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Kako nisam imao vremena, a otišao je gosp. Kujundžić, dakle zbog javnosti i zbog zastupnika u HS prije nego što je donesena odluka o prodaji zemljišta u Šibeniku, tri potvrde Hrvatskih cesta su izdane da to zemljište neće biti u koridoru buduće državne ceste, tako da kada bi se to dogodilo mi bismo pokrenuli kaznenu prijavu protiv onih koji su onda tri puta rekli da neće taj dio ući u obuhvat državnih cesta.
Što se tiče vašeg, vaše replike, da, mi smo kao resorno ministarstvo održali nekoliko, više radionica kako bismo upravna tijela županija, velikih gradova i gradova sjedišta županija obučili, pomogli im u postupcima donošenja rješenja za raspolaganjem nekretninama u vlasništvu RH, znamo da je to složen proces, da obuhvaća poznavanje i urbanizma i prostornog uređenja, izgradnje i raspolaganje zemljištem i pravnim poslovima…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…Zakona o vlasništvu i drugim stvarima pravima i u tom smislu…
…/Upadica predsjednik: Ministre, hvala vam lijepo./…
…smo tako i postupali, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, zakon decentralizira odlučivanje i prihod za neizgrađeno zemljište i za ruševine prema županijama i gradovima s podjelom 60% ide državi, 20% ide županijama, 20% ide JLS. Međutim stanovi i poslovni prostori isključuju jedinice samouprave, dati su samo na upravljanje državi 90% i Državne nekretnine prihod ide znači 10%. Zbog čega su ustvari najvrjedniji resursi kao što su poslovni prostori i stanovi upravo isključeni iz, pogotovo velikih gradova kojima su najpotrebniji za rješavanje kako kulturnih tako i socijalnih statusa i zašto nisu jednaka pravila za sve, zašto su ovi isključeni, a manje atraktivne nekretnine nisu isključene? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Na vašu repliku i vaš upit sam odgovarao u nekoliko navrata tijekom predstavljanja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Državne nekretnine su trgovačko društvo koje raspolaže nekretninama u vlasništvu RH i to ne zemljištem nego samo i isključivo stanovima ili poslovnim prostorima. To upravljanje zahtjeva velika ulaganja, maloprije sam spomenuo, u ovom trenutku je 1500 stanova, a otprilike je toliko i 1400 i 500 poslovnih prostora, upravljanje je, održavanje tih objekata, kako i onih u kojima su državna tijela je na, na, na Državnim nekretninama i zato im je potrebno osigurati sredstva da mogu funkcionirati, da mogu održavati državnu imovinu i iz tog razloga je od prodaje i raspolaganja tim nekretninama dakle poslovnim prostorima i stambenim i stambenim prostorima 90% prihod…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…proračuna, a 10% Državnih nekretnina.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre, pa evo za razliku od kolege Živkovića koji se čudi zašto država želi se riješiti dakle nekretnina u svome vlasništvu, ja moram reći da vjerujem da državi nije interes da gomila svoje nekretninsko carstvo nego da upravo te nekretnine ne samo aktivira nego da građanima, dakle da te nekretnine završe kod građana i da građani mogu živjeti u njima, da mogu priuštivo živjeti i da u konačnici sve te nekretnine dobiju svoj smisao u građanima. Na tragu toga i sam sam svjedočio dakle od Iloka preko cjelokupne Slavonije do Ličkoga Osika, Obrovca, Gračaca i drugih mjesta, Knina, gdje ne samo da se aktivira, aktiviraju nekretnine za naše građane i priuštivo stanovanje nego ide i novogradnja. Evo i sami ste na terenu sa načelnicima u Slavoniji koji zahvaljujući sporazumu sa vama će graditi nove stanove i gradit će stanove za mlade ljude, gradit će za sve one koji žele ostat živjet u svojim sredinama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Zahvaljujem poštovani zastupniče Mažar, da, nije cilj RH rasprodati državnu imovinu. Kad govorimo o stanovima onda, onda Državne nekretnine isključivo prodaju one stanove koji, koji nisu primjereni za život, jesu li to nekakve šupe, tavani, garaži do 15-tak, 20-tak kvadrata, te nekretnine Državne nekretnine prodavaju, a sve druge nekretnine obnavljamo zbog prije svega priuštivog stanovanja. Ne samo da ih obnavljamo, u ovom trenutku naše ministarstvo gradi 1300 stambenih, novih stambenih jedinica u vlasništvu RH, cilj im je da ostanu ili u najmu ili dio ide po priuštivoj cijeni u prodaju našim sugrađanima prije svega ovo što ste vi rekli na potpomognutim područjima gdje gradimo 500 novih stambenih jedinica, a samo na području Sisačko-moslavačke županije 1024 stambene jedinice pored ovih 1300 koje sam maloprije spomenuo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre, strategija prepoznaje da državni stanovi i prazne stambene jedinice mogu pomoći provedbi politike priuštivog stanovanja, ali gdje je tu cilj? Koliko će stanova do 2030. ili 2035. biti obnovljeno, stavljeno u najam po priuštivim uvjetima i dodijeljeno mladim obiteljima, zaštićenim najmoprimcima, osobama s invaliditetom ili stručnjacima koji nedostaju u manjim sredinama?
Građanima ne treba samo informacija da država vodi portfelj stanova nego odgovor koliko će ih stvarno postati domovi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani zastupniče Baksa, 20.200 stanova to vam je točan podatak koliko će se do kraja 2030.g. stambenih jedinica samo sredstvima prije svega državnog proračuna i sredstvima jedinica lokalne samouprave podignuti na tržište priuštivog stanovanja ili priuštivog najma. Da li će tih od 20.200 stambenih jedinica biti većina u najmu, to ćemo još vidjeti, ovisi o zainteresiranosti jedinica lokalne samouprave što je njima prioritet. Ali ako se radi o vise stambenim zgradama onda polovica tih stanova ide na prodaju po povoljnim uvjetima 50% tih stambenih jedinica u priuštivom najmu. Tako da vrlo detaljno je nacionalnim planom stambene politike propisano koliko će takvih stambenih jedinica do kraja 2030. biti na tržištu priuštivog stanovanja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicama. Pa evo ovdje u saboru je spomenut Hotel Zagreb, Duilovo u Splitu, evo igrom slučaja ja sam živio u tom hotelu šest godina i znam o čemu se radi znači od '94.-2000.g., taj objekt se nalazi na istoku grada Splita omeđen je … zelenim površinama i ima odličnu lokaciju. U tom hotelu su bile smještene u to vrijeme izbjeglice iz Drniša kao i vojno osoblje, recite sada koliko je bitna ova strategija, a u kontekstu gorućeg problema koje imaju veliki gradovi kao što je Split to su starački domovi i znam iz osobnog iskustva koliko problema imaju naši sugrađani starije dobi da bi našli smještaj u gradu Splitu, koliko je bitna ova strategija da bi se riješio taj gorući problem i pomoglo gradonačelnicima ili načelnicima da taj dio bude životan i da ljudi imaju korist od ovog zakona?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani zastupniče Kukavica, da vlada je već donijela odluku i u ovom trenutku se diljem Hrvatske otvaraju domovi za starije osobe. 18 je tako velikih strateških domova gradi se diljem Hrvatske, a naše ministarstvo je za potrebe izgradnje takvih domova raspolagalo sa 20-ak lokacija na području cijele Hrvatske.
Jedna od tih lokacije je i Hotel Zagreb u Splitu gdje je na poticaj gradonačelnika Grada Splita ministarstvo odnosno vlada dala zaključak da se pripremi prostorno planska dokumentacija, planska dokumentacija kako i na koji način s tim velikim kompleksom koji je zapušten, koji nije u funkciji i nije onakav kakva bi trebao biti, pripremi za njegovu revitalizaciju, ali prije svega i za rješavanje potreba Grada Splita za smještajem osoba starije dobi u Gradu Splitu. I mislim da je to bila dobra odluka, očekujemo realizaciju vrlo brzo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Domitrović izvolite.
Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre. U ovoj strategiji i u Zakonu o upravljanju državnim nekretninama i pokretninama, a i u današnjim vašim izlaganjima nekoliko puta ste spomenuli decentralizaciju i spuštanje nadležnosti na gradove, velike gradove, županije i Grad Zagreb. Smatrate li da te ta tijela javne ovlasti imaju dovoljno kapaciteta, a pogotovo ljudskih da bi izvršavali tako složene zadatke?
Meni ispada kao da oni nisu imali šta radit, imali su viška ljudi pa ćemo im prebaciti jedan dio posla. A mogu vam reći da je nedavno prije nekoliko dana župan Splitsko-dalmatinske županije na županijskoj skupštini odgovorio jednom vijećniku na upit da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 1800 predmeta samo sedam otvoreno, otrveno samo sedam javnih poziva. Pitanje je da li smatrate da li ima dovoljno ljudskih kapaciteta da rješavaju takve probleme?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani zastupniče Domitrović, mi smo predlaganjem da se decentralizira upravljanje nekretninama u vlasništvu RH bili svjesni da pojedina upravna tijela županija, gradova i općina u tom trenutku nisu bila administrativno kapacitirana za rješavanje ovako složenih zahtjeva. Ali ako Grad Split, ako Splitsko-dalmatinska županija i bilo koji veliki grad i sjedište županije u Hrvatskoj može, zna i raspolaže vlastitom imovinom ovo je samo jedna nadogradnja kao što znaju raspolagati sa svojom imovinom onda su tako velika upravna tijela sposobna, kapacitirana raspolagati i nekretninom u vlasništvu RH.
Što se tiče Županije splitsko-dalmatinske, da, nije bilo tu puno javnih natječaja, međutim mislim da se to odnosi na 300-njak nekretnina, dakle 308, da da se veći broj nekretnina …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… tako da je to jedan postupak …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… kojim će se županija još dalje baviti i unaprijediti.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić izvolite.
Josić, Tomislav (DP)
Predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicama. U strategiji se naglašava smanjenje portfelja državnih nekretnina koje nisu od strateškog značaja, ali se istodobno ističe potreba zaštite nacionalnih interesa. Možete li pojasniti prema kojim će se kriterijima ubuduće određivati što je nekretnina od strateškog značaja za RH kako bi javnost imala potpuno povjerenje da se vrijedna državna imovina neće otuđivati bez jasnog razvojnog interesa za državu i lokalnu zajednicu? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani zastupniče Josić, od nekretnina u vlasništvu RH kada se gleda u površinskom smislu i u vrijednosnom smislu, znate ko je najveći korisnik te imovine odnosno kome država najviše to su jedinice lokalne samouprave. Evo ovdje je gradonačelnik Bakra, ovdje je gradonačelnik Osijeka, ovdje su brojni gradonačelnici i župani kojima smo u proteklih dvije godine prepustili u vlasništvo za potrebe izgradnje poduzetničkih zona, škola, dvorana, vrtića, drugih objekata, sportskih dvorana, dakle svakodnevno država prepušta upravljanje državnom imovinom i darovanje te iste državne imovine jedinicama lokalne samouprave za potrebe jedinica lokalne samouprave, za izgradnju infrastrukture, prometnica, energetske infrastrukture tako da su tu, to je najvećim dijelom se na taj dio odnosi i dio jasno na rješavanje potreba izgradnje koji kapitalnih projekata koji su opet u skladu sa prostornim planom koji ta ista županija donosi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radojčić izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani ministre ovo je treća strategija u nizu strategija upravljanja državnom imovinom. Kažete da je ovo prva strategija koja se donosi u skladu sa sustavom strateškog planiranja pa stoga za prethodne dvije nije postojala formalna obaveza provedbe eks post evaluacije. Jasno se u ovoj strategiji vidi manja konzistentnost pa bi bilo odgovornije i mudrije da ste evaluaciju ipak proveli jer s jedne strane govorimo da se moramo odmaknuti od monokulture turizma, s druge u ovom prijedlogu strategije vidimo plan da se velika područja uz more masovno turistificiraju bez sagledavanja održivosti turizma u lokalnim zajednicama i bez obzira na planove upravljanja destinacijama s izračunima prihvatnih kapaciteta čija je uprava, čija je izrada upravo u tijeku. Kako tumačite takav manjak konzistentnosti u javnim politikama? Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Rekao sam da je strategija donesena sukladno okviru kojim se propisuje donošenje strateških dokumenata, izvršena su sva vrednovanja kako su, kako je to i predviđeno tim regulatornim okvirom i mislim da smo tu u potpunosti poštivali cjelokupan sustav donošenja dokumenata od strateške važnosti za RH. Rekao sam da ovaj prvi srednjoročni dokument koji se donosi na razdoblje od 10 godina kojim smo propisali ciljeve koje moramo postignuti, koje želimo postignuti, pokazatelje koje bi htjeli ostvariti. Time smo, proveli smo raspravu odnosno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Kroz izvješće odgovorili na, na svete, na sva, na sve primjedbe i sugestije i ona je donesena sukladno zakonu i zbog toga smo je i doveli u sabor, donijeli u sabor i predložili na usvajanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade evo pozdravljam ovu strategiju koja će svakako donijeti RH pozitivan utjecaj i na živote građana, a i na budućnost Hrvatske. Ovim odgovornim upravljanjem državne imovine kroz strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama. Ono što bi htjela pohvaliti je svakako pravi potez kako ste decentralizirali državnu imovinu na način koliko puta smo ovdje čuli da ste povjerili upravljanje i županijama i velikim gradovima i pomogli našim građanima da lakše i jednostavnije rješavaju svoju životnu problematiku. Jer evo ja dolazim iz Splitsko-dalmatinske županije i često kad vidim naše građane koji izlaze iz Splitsko-dalmatinske županije iz ureda, oni su puni, puni hvale kako bolje rješavaju svoj problem i zaista koji …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… nije mogao prije riješiti i evo sve pohvale.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor. Hvala vam.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovana zastupnice Baričević, nama je u ministarstvu i u Vladi, takav je bio stav i parlamentarne većine kada smo zakon donosili da se izvrši funkcionalna i financijska decentralizacija u upravljanju državnom imovinom. Naime svi i u ovom saboru, svi zastupnici pa i tu je moram vam reći naše opredjeljenje, daljnja decentralizacija poslovima državne uprave prema onim tijelima javne vlasti koje su najbliže građanima. To su jedinice lokalne samouprave i područne samouprave. Da je taj projekt bio dobar pokazuju i podaci koliko je riješenih predmeta u jednom određenom razdoblju. Toliko ministarstvo sa svojim administrativnim kapacitetima sigurno ne bi bili mogli riješiti i u tom kontekstu se pokazao da je to bio dobar korak. Upravo Splitsko-dalmatinska županija je jedna od 4 županije koja je najefikasnija u raspolaganju državnom imovinom i mi smo s njima u svakodnevnom, u svakodnevnom kontaktu tako da smo upoznati sa njihovim i problemima …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… izazovima kada rješavaju državnu imovinu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre dakle Pula ima u svojoj, u Puli i u okolici preko gotovo 30 velikih austrougarskih utvrda i 200 vojnih objekata svi u vlasništvu naravno RH. Od toga je vrlo malo njih stavljeno u, u funkciju, bilo to društveno, bilo gospodarsko, bilo turističku namjenu. Odlukom Vlade RH iz 2025. godine, dakle jedna od tih utvrda, utvrda Valmarin uvrštena je u strateške projekte. Mene sada zanima zašto baš ta utvrda od toliko utvrda, da li joj je namijenjena namjera? Ako da, koja? Da li eventualno vojna, vojna proizvodnja kako se pisalo u medijima i da li u stvari je postojao neki konkretan interes nekog investitora ili je to jednostavno određeno po nekim općim kriterijima, ali ponavljam s obzirom na broj utvrda bilo bi zanimljivo čut zašto baš ta.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Paus, na području Pule su tri nekretnine od ovih 35 nekretnina, 32 nekretnine koje sam spomenuo Hidrobaza, Mozil i Valmarina. Ti su objekti uzeti s obzirom na njihovu vrijednost, lokaciju, strateški značaj za gospodarski razvoj i Pule i Istre i RH. U postupku smo rješavanja imovinsko pravnih odnosa na Valmarini kako bismo mogli dalje ići u projekte koji su od strateškog interesa za RH i sa Ministarstvom obrane i želimo taj doista prostor staviti u funkciju gospodarskog razvoja RH. Inače na području same Istre je jedan značajan broj od ovih 32 lokacije i skroz ovi naš program kojega smo i strategiju koju smo predvidjeli, nastojat ćemo realizirati sve te investicije koje su, koje su definirane kao nekretnine od strateškog značaja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić izvolite.
Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi ministre, državna tajnice, ravnateljice pa dobro ste prikazali kroz ova 4 strateška cilja kako će se upravljat državnom imovinom i vjerujem da će to biti jako dobro i pratljivo kroz određeno vrijeme.
Postoji ono što ovaj strateški interes Republike Hrvatske danas se promijenio i niz nekretnina koje su nekada bile proglašene od MORH-a neperspektivnim danas su u vlasništvu Republike Hrvatske, tj. ministarstva vašega. Ja mislim da bi trebalo njih vratiti u strateške projekte i planove kako bi vojna industrija koja je danas u velikom napretku i zaletu bila sigurna i dugoročno mogla planirati svoj razvoj, napredak, inovacije koje su apsolutno prisutne. Mislim da bi desetke tih objekata koji su striktno, namjenski za proizvodnju za obranu trebali ponovo biti strateški uvršteni u upravljanje.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani kolega Đakić vi ste se sjajno nadovezali na zastupnika Pausa kada govorimo o potrebama o vojnoj industriji. Ono što vam moram reći negdje jedinice lokalne samouprave vape za takvim projektima, željne su takvih projekata da se upravo vojna industrija razvija u nekakvim njihovim prostorima gdje su takve neperspektivne vojarne ili imovina u vlasništvu Republike Hrvatske, a negdje su jedinice lokalne samouprave sklone nekoj drugoj namjeni, a ne toj koju ste vi malo prije spomenuli.
Zato sam i rekao da je sa ovom strategijom predviđena itekako suradnja sa lokalnom samoupravom vodeći računa o nacionalnim interesima kako bi se te strateške nekretnine stavile u funkciju za potrebe gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i to je jedan, jedna suradnja na kojoj inzistiramo i mi ćemo, čujemo jedinice te jedinice lokalne samouprave ali moramo vrednovati i potrebe obrambene potrebe Republike Hrvatske.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Auguštan, izvolite.
Auguštan, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre često sam ovdje govorila da vi sve više svim zakonima ne samo vašem ministarstvu decentralizira obveze, a da fiskalna decentralizacija ne prati taj tempo. Ovdje ste dio ovlasti upravljanja državnim nekretninama prenijeli na županije i gradove, lokalna razina što se tiče ili županija ili velikih gradova velik dio operativnog posla oko, ima oko raspodjele državnim zemljištem. Međutim, stavili ste ovdje neke prihode 20% jedinicama lokalne samouprave, županijama, a 60% državi. Međutim, možda je ovo bila prilika i zašto nije za snažniju fiskalnu decentralizaciju i veći prihod onima koji provode te postupke na terenu. Možda je evo to bila bolja prilika da se decentralizacija fiskalna malo više napravi prema lokalnoj …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i regionalnoj samoupravi.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovana zastupnice. Ne bih se nikako složio sa vama da ja osobno, moje ministarstvo niti Vlada u ovim zakonima koje mi predlažemo u ime Vlade Republike Hrvatske daje nove obveze jedinicama lokalne samouprave, a da to ne prati odgovarajuća financijska decentralizacija. Ja sam malo prije spomenuo koliko je predmeta riješeno. Jedinice lokalne i područne samouprave potpisali su 300 ugovora, 300 ugovora. Za te ugovore je jedinicama ostavljeno 8 milijuna eura. E sada da li, mislite li da to nije dovoljno vrednovanje da se za jedan upravni posao koji provodite ostavljaju vam 8 milijuna eura. Ja mislim da smo vodili računa o potrebama financijskim jedinica ili lokalne i područne samouprave, a da ne govorim da smo spuštanjem na komunalne redare kada je u pitanju sprječavanje bespravne gradnje i također dali ogromne prihode jedinicama …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… mogućnost ogromnih prihoda jedinicama lokalne samouprave.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev-Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade.
Hvale vrijedna je i ova strategija i vaši napori da što kvalitetnije i bolje upravlja se državnom imovinom. Kako dolazim iz Šibensko-kninske županije moram se i ja osvrnuti na prodaju državnog zemljišta na ulazu u Šibenik. Čuli smo i znamo da je procjenu izradilo Visoko procjeniteljsko povjerenstvo 2021. godine, da imamo pozitivno pravno mišljenje Općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku, da je odluku o prodaji ove nekretnine 2022. godine donio ministar Ivan Paladin temeljem zakona.
Međutim, danas ponovno slušamo i slušate i kritike i teške riječi i uvrede na ovu temu, pa molim vas da još jedanput istaknete razloga zašto se ovo odradilo temeljem zakona neposrednom pogodbom?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana zastupnice Juričev-Martinčev ovdje je još jedan važan trenutak kojega niste spomenuli da je tu odluku donijela Vlada 2019. godine u jednakoj proceduri, međutim na temelju te odluke nije potpisan tada ugovor zbog toga što je nadležno Državno odvjetništvo u Šibeniku iskazalo sumnju oko visine procjene metra četvornog tog zemljišta koje je neprocijenjeno građevinsko zemljište u postupku pretvorbe i privatizacije i samim time smatralo se obuhvatom tog eksploatacijskog područja kamenoloma za tu tvrtku. Na temelju takvog stava Državnog odvjetništva Visoko procjeniteljsko povjerenstvo Republike Hrvatske utvrdilo je visinu takve vrijednosti po metru četvornom i utvrdilo je naknadu za korištenje u međuvremenu.
Tek tada je ministar jer je zakon izmijenjen moj prethodnik donio odluku nakon čega je ta, pripremljen je ugovor …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… išao je na Državno odvjetništvo.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Dalo je suglasnost i tek sam tada je potpisao početkom 2023. …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… godine. To je cijela istina.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović, izvolite.
Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre neću nastaviti priču oko ovog aktualnog problema u Šibeniku ili neaktualnog ili ne problema, ovisi s koje pozicije to gledamo. Uputit ću vam zastupničko pitanje koje će biti vrlo jasno vezano uz to, pa vjerujem da ću dobiti i vrlo jasan odgovor.
Druga stvar me zanima. Ovdje ste naveli da se stanovi i stambene jedinice i poslovni prostori, kaže da se svakodnevno stječe mnoštvo stanova i stambenih jedinica u svoje vlasništvo. Misli se vjerojatno kroz sudske postupke ili, ili upravne postupke. Sad je moje pitanje da li imate svakodnevnu komunikaciju sa državnim odvjetništvima na terenu koji vode i provode te postupke bilo da su tužitelji s jedne strane ili tuženik u nekom postupku i kako reagirate, da li imate pojedinačne odnose prema svakom od tih poslovnih prostora ili stambenih jedinica ili sve stavljate u đuture pa čekate da sud odredi svoje?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Restović ne svakodnevno neko po nekoliko puta sa brojnim općinskim i županijskim odvjetništvom komentiramo 10 tisuća, 10 tisuća predmeta koji se u ovom trenutku vode. Mi mjesečno RH postaje vlasnikom stotinjak ili poslovnih ili stambenih prostora, mjesečno. Dakle, nama u portfelj ja sam danas rekao da imamo 1.500 praznih stanova, mi ćemo ih uredit 350 a u međuvremenu će nam doći možda isti toliki broj stanova neodržavanih, neuređenih, napuštenih, često puta devastiranih koji, čije vlasništvo nije bilo riješeno i kada država postaje vlasnikom stana taj stan je sve samo ne useljiv i primjeren. Nakon toga tek slijedi ovom ministarstvu uređivanje i prepuštanje Državnim nekretninama, stavljanje u funkciju davanjem na korištenje zaštićenim najmoprimcima ili za priuštivo stanovanje.
Prema tome, svakodnevno smo u kontaktu sa Državnim odvjetništvom, županijskim i općinskom odvjetništvom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… kako bi tih 10 tisuća predmeta dnevno pratili njihov status.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Povreda Poslovnika kolega, povlačite, hvala lijepa.
Kolegice Bedeković, izvolite.
Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani gospodine ministre sa suradnicima, dakle kao što je razvidno iz strategije jedan od njezina važna četiri strateška cilja je učinkovito upravljanje nekretninama od strateškog značaja za RH i pritom je osnovni cilj zapravo 60% takovih nekretnina staviti u funkciju do 2035. godine.
Pa evo pitanje za vas možete li mi reći koliki je broj trenutno nekretnina od strateškog značaja u RH? Pretpostavljam da ih je najviše uz hrvatsku obalu. Možete li navesti neke primjere i evo cilj je 60% velim takvih nekretnina do '35. godine staviti u funkciju pa vas molim vaš komentar.
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana zastupnice Bedeković, rekao sam da je država odnosno Vlada RH donijela odluku o utvrđivanju 32 nekretnine diljem Hrvatske od, najvećim dijelom to su određeni hotelski kompleksi koji nisu realizirani u postupku pretvorbe, privatizacije. To su, to je neperspektivna imovina koju je napu… koju je hrvatska vojska odnosno Ministarstvo obrane prepustilo na upravljanje našemu ministarstvu, to su određeni objekti kojih je RH postala vlasnik po različitim osnovama. I mi smo ministarstvo ocijenili i utvrdili da je među svim tim projektima i lokacijama 32 nekretnine koje će ministarstvo u idućih 10 godina realizirati.
U ovom trenutku smo konkretno na 10-ak takvih lokacija na kojima rješavamo pitanje javnog natječaja za prodaju ili raspolaganje, zakup, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… davanje drugim ministarstvima itd..
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre kako se ova strategija usklađuje sa lokalnim razvojnim planovima osobito u slučajevima kada državne nekretnine imaju potencijal za gospodarski razvoj na razini gradova i općina? I na koji način se procjenjuje društvena vrijednost nekretnina primjerice one koje imaju kulturnu, povijesnu ili socijalnu funkciju i kako se ona uključuje u ove odluke o upravljanju?
Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana zastupnice Dragić rekao sam malo prije da je vlasništvo tih nekretnina RH a okvir je definiran i način raspolaganja i upravljanja tim nekretninama je na razini županijskih odnosno prostornih planova jedinica lokalne samouprave. Imamo primjer recimo gdje je jedinica područne samouprave zajedno sa jedinicom lokalne samouprava definirala namjenu određenog prostora vrlo lijepog, atraktivnog prostora na hrvatskoj obali i mi smo u našoj odluci takvu namjenu prihvatili u raspolaganju. U međuvremenu jedinica lokalne samouprave prije svega pa onda i županija podržavajući stav jedinice lokalne samouprave odlučila kako ta namjena možda nije najprimjerenija i išla je u promjenu plana i mi smo uvažavajući poziciju lokalne samouprave da ona odlučuje o svom prostoru prihvatili tu lokaciju i izmijenili smo našu namjenu i odustali smo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… od realizacije tog projekta.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre smatram da je jedna od najvećih vrijednosti ove strategije njezina usmjerenost na stvaranje konkretnih koristi za građane i za hrvatsko gospodarstvo jer aktivnije upravljanje i kroz aktivnije upravljanje državnom imovinom. Možete li istaknuti koje će prve konkretne koristi od provedbe strategije osjetiti građani, a koje hrvatsko gospodarstvo?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče i gradonačelniče grada Osijeka evo ovdje na javnoj sceni moram pohvalit grad Osijek da je među prve neću reći najbolji, možda i najbolji ali među prve tri, tri jedinice lokalne i područne samouprave u raspolaganju državnom imovinom i taj kompliment možete prenijeti pročelnici s kojom vrlo usko surađujemo. Tako da je grad Osijek primjer kako se raspolaže državnom imovinom. Na tome čestitam na organizaciji vašega upravnoga odjela.
Što se tiče drugih aktivnosti baš na području vašega grada smo u zadnjih nekoliko mjeseci imali velike projekte u smislu razvoja poduzetničke zone u Nemetinu gdje su velike površine prepuštene gradu Osijeku za razvoj tog područja kako bi se tamo doista omogućio gospodarski rast Osijeka i cijele Slavonije. Na tome evo mi smo zadovoljni i nastavi ćemo s takom projektima i dalje i na području Osijeka ali i svih jedinica lokalne samouprave.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Gregurović, izvolite.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam poštovani predsjedniče.
Evo ja bi samo rekao da stvarno od kad je spušteno ovo na lokalu da su se mnoge stvari ubrzale. Oni koje su malo duže na nekim čelnim pozicijama sjećaju se i DUUDI-a i svih drugih koji su bili kolko je to bilo zahtjeva, predmeta koji godinama se nisu taknuli i u svakom slučaju to je jedan jako dobar iskorak da se nekretnine stave u funkciju. Zašto? Zato jer su najskuplje nekretnine one koje se ne koriste, a koje treba na neki način ovakav ili onakav održavati, brinuti o njima.
Ono što je moje pitanje jedino znamo da su određeni koraci, procedure koje se moraju napraviti da bi se određena nekretnina predala nekom gradu, općini ili već nekom ko je zainteresiran, da li postoji mogućnost da se razmisli, vidi eventualno o dodatnom ubrzanju tih postupaka?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a. Poštovani zastupniče, gradonačelniče Krapine. Krapina nema tako veliki broj zahtjeva za raspolaganjem državnom imovinom na području Grada Krapine, ali vi ste svjedok i potvrđujete da je od kad je to u vašim rukama vi jednako kvalitetno raspolažete tom imovinom kao da je imovinom Grada Krapine što ustvari i je, to je zajednička imovina svih građana RH pa onda na takav način i imate taj pristup. Ja sam prilikom predstavljanja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama i vlasništvu RH da je to prva faza u daljnjoj decentralizaciji i da ćemo u nekoj noveli tog zakona u nekoj budućoj izmjeni voditi računa da možda još napravimo jedan korak dalje vjerojatno i sigurno u dijelu utvrđivanja i podizanja limita s kojim limitom vi kao gradonačelnik raspolažete, pa onda gradsko vijeće tako da ćemo svakako napraviti novi daljnji iskorak u …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… decentralizaciji upravljanja državnom imovinom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piletić izvolite.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Poštovani potpredsjedniče, državna tajnice, ravnateljice. Jedna od najveći pljački države imovine dogodila se devedesetih godina kada je SDP na temelju prava korištenja u dogovoru sa sudovima uknjižavala državnu imovinu na svoje vlasništvo. Hvala Bogu DORH godinama pokreće postupke protiv SDP-a i izknjižava to vlasništvo u korist RH pa me zanima jeste li u kontaktu sa DORH-om da se i sva preostala imovina tada uknjižena devedesetih vrati u vlasništvo države RH i da se sukladno ovoj strategiji stavi u funkciju?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a. Poštovani zastupniče Piletić, da veliki dio imovine Saveza komunista odnosno RH nakon devedesetih ostaje na korištenje i raspolaganje SDP-u i dugo vremena vođeni su sporovi po brojnim nekretninama između RH i Stranke demokratskih promjena tada odnosno SDP-a kako bi se danas SDP-u kako bi se mogli riješiti međusobna prava i obveze. U međuvremenu RH se temeljem naših zahtjeva, postupaka i sudskih postupaka uknjižila na gotovo čitavu tu imovinu gdjegod se to moglo, gdjegod su bili imovinskopravni odnosi takvi da su se mogli riješiti, a za one nekretnine u kojima je danas SDP plaća se zakupnina kako je to i predviđeno zanima RH tako da je ta jedna procedura uređenja cjelokupnog tog imovinski pravnih odnosa trajala dugi niz godina i traje još.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Poštovani ministre, samo ću na početku napomenut da mislim da niste razumjeli pitanje kolege Barbira, pitao vas je zašto u ovoj decentralizaciji jedinice lokalne samouprave niste im dali da upravljaju i stanovima i poslovnim prostorima, dakle to je bilo pitanje mislim da ga niste dobro čuli jer ste odgovorili skroz nešto drugo.
A moje pitanje zapravo za vas je evo vratit ću se na Hotel Zagreb dakle kompleks od 60 tisuća četvornih metara koji već desecima godina različiti gradonačelnici, deseci gradonačelnika i iz vaše političke opcije traže da se taj hotel aktivira, revitalizira itd. evo kako je to došlo do odluke da u prosincu '25.g. sad najednom evo vlada se sjeti da treba to revitalizirati i da treba ga pretvorit u dom za umirovljenike odnosno ja impliciram da je to samo došlo radi političke trgovine …/Upadica predsjednik: Hvala vam ljepo./… i 16. ruke u …/Upadica predsjednik: Hvala ljepa./… gradskom vijeću.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče HS-a. Poštovana zastupnice Puljak, ja sam jako dobro razumio pitanje vašeg zastupnika i našeg zastupnika, ono se odnosilo između ostalog i zašto raspolaganje stambenim, poslovnim prostorima nije prepušteno jedinici lokalne samouprave i zašto je odnos od uprihođenja raspolaganja tim nekretninama takav da nije jednak raspolaganju sa zemljištem. Rekao sam iz razloga što Državne nekretnine kao trgovačko društvo ima velike troškove u održavanju poslovnih prostora u vlasništvu RH u kojima mora ulagati sredstva i prihod raspolaganja tom imovinom koristi za održavanje tih nekretnina, to je jedna stvar. A druga stvar što se tiče ovog vašeg prijedloga, da on je donesen onog trenutka je donesena odluka odnosno zaključak kada je podnesen zahtjev Grada Splita u kojem je zahtjevu Grad Split elaborirao potrebe za izgradnju centra za starije osobe …/Upadica predsjednik: Hvala vam ljepa./… na području Grada Splita i predložio tu lokaciju koju smo mi prihvatili.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolega Kliman izvolite.
Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovani ministre, pa ja bi se osvrnuo na jedan od ovih vaših strateških ciljeva koje ste naveli u izvješću, dakle za učinkovito upravljanje nekretninama od strateškog značaja. Ovo je ambiciozan cilj od 60% koje ste postavili do '35.g., možda to nekom izgleda tako neambiciozno, a ono je izuzetno ambiciozno, a reći ću zašto, zbog toga što strateški ciljevi su izuzetno veliki, a kod same promjene vlasnika se desi na lokalnoj razini zna se desiti da se promijene i prioriteti jedinice lokalne samouprave da li županijske, da li općine i gradova. Pa me zanima da li postoji nekakva koordinacija između ministarstva i jedinice lokalne samouprave da se ipak provedu ovi strateški ciljevi da se prevedu svrsi i zemljišta i objekti …/Upadica predsjednik: Hvala vam ljepa. da ne ostanu uvijek u nekom katalogu neprovedeni.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče HS.
Poštovani zastupniče Kliman, za svaki pojedini projekt formira se tim kojega čine predstavnici našeg ministarstva, resornog ministarstva na kojega bi se eventualno realizacija tog projekta strateške nekretnine provela, lokalna samouprava, područna samouprava i druga tijela koja na bilo koji način, prije svega javna poduzeća, HEP, Hrvatske vode i komunalna, javna komunalna poduzeća zajedno pripremaju tu investiciju jer u pravilu kako bi se moglo tu investiciju realizirati potrebna je nužna suradnja jer to je, to se podrazumijeva, potrebno je puno puta mijenjati prostorno-plansku dokumentaciju, uskladiti sa zahtjevima lokalne samouprave i nekim novim razlozima, tako da bez te suradnje ne bi se moglo dohvatiti ovih 60% nekretnina koje ste rekli, koje smo spomenuli u strategiji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče, svaka neiskorištena nekretnina koja nije stavljena u funkciju mrtvi je kapital koja ne koristi niti državi, niti našim građanima i mogu posvjedočiti, a svi koji tvrde suprotno ne govore istinu, da je proteklih godina napravljen ogroman iskorak u onom dijelu decentralizacije, u odnosu prenosa ingerencija i nadležnosti na županije i velike gradove i mene u ovoj strategiji zanima ovaj treći cilj, dakle kako je navedeno državne institucije koriste ogroman broj nekretnina u privatnom vlasništvu, za to plaćaju nekakve najamnine i dal imate podatak koliko to državu košta i koje je vaše promišljanje jer mislim da bi funkcionalno bilo da se izgrade objekti il da se koriste Državne nekretnine i omogući na jednom mjestu obnašanje svih tih raznih funkcija diljem Hrvatske, naročito ovdje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…u našem središtu, Zagrebu.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Klarić, ako je negdje u nekoj JLS pokazana ta sinergija države i lokalne samouprave onda je to na području grada Bakra jer je zona Kukuljanovo sigurno jedna od najuspjelijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj i tamo je država čini mi se oko 700 milijuna kvadrata prepustila gradu Bakru, tamo smo prije čini mi se godinu dana dali ponovno zahtjev, vi ste tu zonu koju smo vam prepustili prije godinu i po dana već u visokoj fazi realizacije i ponovno tražite nove kvadrate kako biste izgradili nova, nove pogone na prostoru zone Kukuljanovo. Znam da postoje sada određeni problemi i to ćemo sa Ministarstvom gospodarstva urediti.
Što se tiče podataka, da evo to je taj podatak da u ovom trenutku sva državna tijela na području RH koriste milijun i 830 tisuća i 655 m2, od toga je 22,6% odnosno 414 tisuća kvadrata…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…u vlasništvu privatnih osoba i plaća se zakup ili …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…neke druge ili države ili lokalne samouprave, ispričavam se.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk izvolite.
Turk, Željko (HDZ)
Hvala gosp. predsjedniče.
Uvaženi potpredsjedniče, državni tajnici i ostali nazočni, dakle neosporna je činjenica i dobar dio ove današnje rasprave vezan je na odluku Vlade, a onda i provođenje u zakonske okvire upravo decentralizacija i spuštanje na niže nivoe dakle ovlasti na županije i velike gradove upravo raspolaganje nekretninama. Zagrebačka županija je danas jedan od predvodnika razvoja uz Grad Zagreb, iznimna ulaganja u svaki segment. Dolazeći iz Zaprešića u Zagrebačku županiju i sami smo svjesni situacije da i vlastite odluke po pitanju organizacije, kadrova i donošenja rješenja su preduvjet razvoja. To se upravo na neki način nadovezuje na našu temeljnu temu kada ste donijeli odluku o tome da se spuštaju na niže razine i te odluke.
Moje pitanje je, koliko ste vi kao nadležni ministar, a koji dobro sagledavate stvari, zadovoljni sa tim konceptom prepuštanja ovlasti na niže…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…razine…/Govornik se ne razumije./…da li se ti rezultati sa vaše strane osjetno vide?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče HS.
Poštovani zastupniče i gradonačelniče Turk i predsjedniče Udruge gradova, baš u gradu Zaprešiću smo prije pa možda godinu dana realizirali jednu značajnu zonu koja je već kao što ste vi tada prilikom prihvaćanja tog zemljišta i najavili u već jasno definiranim okvirima sa mogućnošću realizacije same zone. Grad Zaprešić evo bio je tu negdje na granici, a ja mislim da će vrlo brzo s obzirom na razvoj Zaprešića doći u one JLS koje će preuzeti upravljanje sa Državnom nekretninom jer je grad Zaprešić danas blizu broja stanovnika za, kako bi postao velikim gradom u RH i ja sam rekao mi smo prezadovoljni s time što smo decentralizirali upravljanje državnom imovinom jer sam naveo brojne podatke koji su ubrzali postupanje sa, sa upravljanje državnom, državnim nekretninama.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek izvolite.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi ministre sa suradnicama, evo ova strategija predstavlja važan iskorak prema sustavnijem, transparentnijem i učinkovitijem upravljanju državnom imovinom i posebno je važno što se napušta praksa da vrijedne nekretnine koje godinama stoje neiskorišteni dakle naglasak se stavlja na njihovu aktivaciju koja je u interesu svih građana i naravno gospodarskog razvoja RH.
Možete li pojasniti na koji način provedba ove strategije dodatno će ubrzati stavljanje neiskorištenih državnih, državnih nekretnina u funkciju, te kako će se pritom osigurati kvalitetnija suradnja s jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave budući da ste rekli da ste i održali nekoliko radionica kako bi se obučili gradovi i općine sa administrativnim postupcima jer vjerujem da će upravo ovi jasni i mjerljivi ciljevi…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i pokazatelji uspješnosti omogućiti odgovorno upravljanje državnom imovinom.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Salopek, ja sam to u odgovoru na nekoliko replika već spomenuo, dakle jesmo zadovoljni ali postoje koordinacije na mjesečnoj razini sa jedinicama područne i lokalne samouprave, odnosno sa velikim gradovima i gradovima središta županija, gdje se kroz te koordinacijske sastanke prolazi kroz predmete, rješavaju se izazovi, pitanja koja treba rješavati tako da ih pratimo u toj realizaciji. Dužni su dva puta godišnje jedinice lokalne i područne samouprave obavijestiti naše ministarstvo o stanju predmeta, njihovoj realizaciji.
Država ima pravo nadzora pratiti, doći u upravni odjel, utvrditi da li se postupa sukladno zakonu i to je nešto što u takvom jednom načinu rada se doprinosi bržem raspolaganju, odnosno nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicama.
Pa apsolutna potpora ovom prijedlogu ove državne Strategije upravljanja državnim nekretninama, jer kroz praktički četiri strateška cilja vrlo precizno, jasno definira načine, modele upravljanja državnom imovinom, pokretninama i nekretninama. U drugom cilju, precizirano je odnosno definirano je način upravljanja nekretninama koje nisu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno na neki način je decentralizirano i dato na upravljanje županijama i velikim gradovima.
Ja bih vas molio ako možete prokomentirati još jednom, mada smo to već i spominjali primjer grada Osijeka kao vrlo pozitivan primjer kako se upravlja, odnosno kako je dobra suradnja između regionalne i državne razine u upravljanju nekretninama.
Evo hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče Šašlin.
Rezultati upravljanja nekretninama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku su u ovom strategiji praktično predstavljaju 90% prihoda Republike Hrvatske od upravljanja državnom imovinom. Dakle, milijun, milijardu i 200 milijuna eura očekujemo da ćemo kroz drugi cilj broj dva uspjeti realizirati u narednim godinama. Zato nam je nužna jedinica lokalne i područne samouprave. Malo sam prije spomenuo i grad Osijek i grad Bakar i evo zona Faličnjak u Zaprešiću. Brojne nekretnine u Istri, Dalmaciji kojima raspolažemo su isključivo dostavljene sa lokalne samouprave …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kako bi mogli staviti u gospodarsku …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… funkciju razvoja, a time i povećanje ukupnih sredstava.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostrogović, izvolite.
Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče, uvaženi potpredsjedniče Vlade sa suradnicama.
U ponedjeljak ste bili u Rijeci u kojoj je dodijeljeno više od 5 milijuna eura za uređenje rekreacijske zone na Preluku i rekonstrukciju šetnice Kantrida Preluk što znači zapravo uređeniji, zeleniji i dostupniji javni prostor za naše građane, u ovom slučaju za naše građane u Rijeci. Na tome ovom prilikom još jedanput javno zahvaljujem.
Uz to posebno je važno i najavljena obnova HŽ-ova nebodera i njegovo stavljanje u funkciju priuštivog stanovanja za mlade, a to je konkretan primjer kako državna imovina može prestati biti zapušten prostor i postati zapravo jedan razvojni resurs. Strategija upravo govori o tome i o načinu upravljanja državnom imovinom, zato vas pitam može li se kroz ovu strategiju očekivati brža aktivacija državne imovine za stanovanje, javne sadržaje, općenito za razvoj jedinica lokalne samouprave.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče Ostrogović.
Projekt kojega ste spomenuli zelene urbane infrastrukture realizira se na 330 ha građevinskog zemljišta u Republici Hrvatskoj u kojemu je najveći dio državna imovina. Te nekretnine postat će svojevrsna pluća naših gradova, doprinosit će dohvaćanju da Republika Hrvatska dohvati cilj klimatsko neutralne države do 2050. godine i zajedno sa jedinicama lokalne samouprave takve projekte realiziramo.
Ukupno na tom prostoru će se posaditi 87000 stabala i grmova, a to vam otprilike uz te prostore živi svaki deseti stanovnik Republike Hrvatske. Evo taj podatak govori o tome koliko će državna imovina doprinositi gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, a i razvoju jedinica lokalne samouprave.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.
Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo poštovani ministre sa suradnicama moje je pitanje da li će se ta strategija se provoditi ravnomjerno na području cijele Republike Hrvatske uzevši u obzir regionalne razlike, urbana i ruralna područja. Evo nekoliko puta ovdje smo ponovili da državna imovina i nekretnine trebaju služiti građanima i veoma često svjedoci smo da u atraktivnim dijelovima Republike Hrvatske pojavljuje se sumnja da se pogoduje s tim nekretninama u korist krupnog kapitala.
Međutim, u drugim dijelovima Republike Hrvatske koja su manje atraktivni to nije atraktivno. Skrećem pozornost na ruralna područja u kojima postoje mnoge nekretnine koje su u vlasništvu recimo državnih poduzeća, HEP-a ili pak HŽ-a gdje postoje primjeri da navedeno, znači i objekti i zemljišta da o njima uopće ne brinu čak i navedeni ugrožavaju zdravlje i sigurnost lokalnog stanovništva.
Evo da li postoji neka mogućnost da se da na korištenje i na funkciju jedinica lokalne samouprave, da i mi postignemo neku sinergiju.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministre Bačić.
Reiner, Željko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Curiš Krok vaša se replika nadovezuje na repliku gospodina Ostrogovića, naime pitali ste me da li imovina kao vlasništvo javnih poduzeća neperspektivna je, zapuštena, da li će ona biti na određeni način dijelom aktivnosti našeg ministarstva koja podrazumijeva realizaciju ove strategije. Da hoće. Evo konkretno jedan hotel u vlasništvu Hrvatskih željeznica u gradu Rijeci je dio strateških nekretnina koje ćemo urediti i već sada zajedno sa gradom Rijekom, a preko APN-a pripremamo potpunu rekonstrukciju tog objekta, tog hotela kako bi služio za priuštivo stanovanje u gradu Rijedi. I takve su brojne nekretnine. Mi smo dobili 272 prijedloga za izgradnju stambenih jedinica za priuštivo stanovanje i veliki dio odnosi se na brownfield investicije kao što je ova koju sam spomenuo u Rijeci.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegice Curiš Krok digla je povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?
Curiš Krok, Anita (SDP)
238. niste odgovorili na moje pitanje, ja sam vas pitala za ruralna područja i sela. Znači RH nisu samo gradovi, grad Rijeka, grad Zagreb i grad Split i atraktivna turistička zemljišta tj. uz more nego vas pitam konkretno za sela, za male općine gdje zapušteni objekti rade velike probleme lokalnom stanovništvu.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro znate i sami da je to bila replika, a ne povreda poslovnika pa dobijate opomenu. Kolegica Vlašić Iljkić međutim ima repliku.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre, u strategiji stoji da zbog nesređenosti zemljišnih knjiga i katastra na području cijele RH još uvijek se ne zna i ne može se utvrditi točan broj i sastav nekretnina u vlasništvu RH.
Nadalje, pola teksta strategije se odnosi zapravo na analizu postojećeg stanja upravljanja nekretninama u vlasništvu RH te je navedena i analiza praksi zemalja EU. Upravo tu analizu je napravio stručni tim vanjskih konzultanata. Moje pitanje koliko su stajale konzultantske usluge analize, kojim sredstvima su one plaćane, iz kojih razloga se ti poslovi nisu mogli obaviti unutar ministarstva jer se odnose zapravo na analizu postojećih podataka koje su dostupne ministarstvima i ne vidim zašto se za to morali su plaćati, zašto su se morale plaćati konzultantske usluge? Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Bačić.
Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovana zastupnice Vlašić Iljkić. Cjelokupna je strategija rađena u ministarstvu, cjelokupna, dakle sve su djelatnici službenici ministarstva od A do Ž napravili ovu strategiju. Jedan dio smo koristili europskih sredstava za pripremu same strategije, dakle nikoga nismo plaćali, nikoga nismo naručivali, nikakvu agenciju nismo koristili ovo je isključivo rezultat rada službenika ministarstva. A druga stvar koju bih također htio spomenuti, ja sam poštovana gospođo Curiš Krok prije odgovorio vama točno dakle da se ne perspektivna imovina provodi ovom strategijom na način da će ona biti stavljena u funkciju, a inače naše ministarstvo takvu imovinu stavlja u funkciju uređenje zapuštenih škola, za projekte koji služe prije svega jedinica lokalne samouprave i drugih objekata koje predstavljaju ne perspektivnu imovinu.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Vlašić Iljkić digla je povredu poslovnika. Što je povrijeđeno u poslovniku?
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Čl. 238. upozorila bi na činjenicu da na stranicama ministarstva objavljena informacija da su korištene usluge konzultantske tvrtke i gdje je zapravo tada predstavljena analiza koja je bila podloga za izradu ove strategije i da je cjelokupna, a analiza je zapravo dio strategije čak pola eu projekt pa recite nam onda koliko je iznosio taj eu projekt.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije naravno povreda poslovnika pa dobijate opomenu. S time smo završili s replikama i odgovorima na replike.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda idemo na otvaram raspravu pa će u ime Kluba zastupnika SDP-a prvi govorit poštovani zastupnik Dalibor Domitrović, izvolite.
Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani ministre sa suradnicama, kolegice i kolege.
U uvodnoj riječi ministre rekli ste da je strategija proizišla iz zakona, da, u pravu ste, ali ujutro na odboru sam postavio pitanje i državnoj tajnici da li je trebala biti prvo strategija ili zakon, odgovorila mi je da je postojala već Strategija upravljanja državnom imovinom, no međutim ta strategija nije rađena po Zakonu o strateškom planiranju jer Zakon o strateškom planiranju je donesen 2022. i mislim da je ova strategija trebala doć prije zakona jer je ona ipak donijela strateške ciljeve, mjere i metodologije realizacije, a onda se prema tome trebao donijeti zakon koji operacionalizira te sve postupke. Ali tu smo sada di smo i raspravljamo o strategiji.
Za uvod u ovu raspravu pročitat ću nekoliko uvodnih rečenica iz prijedloga strategije pa citiram: „Državna imovina u obliku nekretnina predstavlja jedan od najvrjednijih resursa i ima stratešku važnost za društveno gospodarski razvoj države. Njihova transparentnost i raznolikost pružaju jedinstvenu priliku da postanu ključni instrumenti uravnoteženog regionalnog razvoja, socijalne kohezije i modernizacije javne uprave uz to one imaju potencijal djelovati kao pokretač gospodarskog ciklusa omogućujući otvaranje novih radnih mjesta, poticanje privatnih investicija te unaprjeđenje javne i poslovne infrastrukture. Njihovo učinkovito, transparentno i strateški usmjereno upravljanje ključno je za ostvarivanje niza razvojnih ciljeva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Mnogobrojni razvojni projekti ovise upravo o dostupnosti funkcionalnom korištenju nekretnina u vlasništvu RH, a stavljanjem u funkciju neiskorištenih ili neadekvatno korištenih nekretnina u državnom vlasništvu ostvaruje se višestruka korist.“. I mislim da se sa ovim svim moramo složiti da je to točno i upravo ovih nekoliko rečenica u ovih nekoliko rečenica sažeta je sva važnost ovog dokumenta kao i svih zakonskih i podzakonskih akata koji se vežu na ovu strategiju.
2023.g. donijeli smo Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koji je stupio na snagu 30. prosinca '23.g., a u čl. 62. st. 3. istog zakona piše „Vlada RH će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uputiti prijedlog strategije iz čl. 53. ovog zakona na donošenje HS-u.“., čl. 53 u st. 1. govori da HS donosi strategiju za razdoblje od deset godina na prijedlog Vlade RH i sve to točno i piše u zakonu. Ali od stupanja na snagu zakona prošlo je 30 mjeseci i mi već u startu kasnimo 12 mjeseci i možemo zaključiti da Vlada i ovim potezom i krši zakon. Ako sagledamo strategiju kao formalni dokument može se reći da je prilično i kvalitetno izrađena sa analizom postojećeg stanja, definiranim strateškim ciljevima, mjerama i provedbenim mehanizmima, međutim postavlja se pitanje da li je dovoljno imati samo strateški dokument koji će stajati eventualno u ladici ili će po njemu samo djelomično se postupati ili će se postupati reaktivno onako kako problemi nastaju. Naime, u analizi stanja prikazani su nam podaci ili brojevi u apsolutnim iznosima, naravno da ste ih vi predstavili kao uspješne. Ne postoje nikakvi reperi tj. brojevi na osnovu kojih bi mogli točno zaključiti koliko je provedba prošlih strategija bila uspješna, ne navodi se broj neriješenih predmeta, postotak neriješenih i riješenih predmeta ili bilo kakav podatak na osnovu kojeg bi mogli vršiti usporedbe i na taj način ocijeniti ili vrednovati strategiju. Tek u odlomku „Učinci novog zakonodavnog okvira“ možemo usporediti brojeve za 2024.g. koji i nisu baš sjajni. Ministarstvo je tijekom 2024.g. županijama i gradovima, sjedištima županija i velikim gradovima sa preko 35 tisuća stanovnika kao nadležnim tijelima predalo 9.841 zahtjev koji se odnosi na raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH. U prvoj godini primjene novog zakona, zakonodavnog okvira riješeno je 1.439 predmeta predanih na postupanje. U istom razdoblju nadležna tijela zaprimila su novih 4.272 zahtjeva i iskaza interesa za raspolaganjem nekretninama u vlasništvu RH. I sada dolazimo do jednog konkretnog broja gdje možemo usporediti uspješnost, znači u ovom slučaju riješeno je tek nešto manje od 10%, točnije 9,5% i to je ono što nije dobro i to su rezultati na terenu.
Da, prebacili ste nadležnost na gradove, velike gradove i županije, ali niste pitali ima li, ima li, imaju li ta tijela kapacitete, imaju li dovoljno ljudskih potencijala, imaju li osigurana sredstva da bi mogli se nositi sa takvim problemima. Više, iz ovog je više nego očito da nemaju i to je model decentralizacije ove Vlade di se decentraliziraju samo obaveze bez prava. Za prava su spuštena samo 20% prihoda, onih o kojim smo danas već pričali, ali bit će da to nije niti blizu dovoljno za rješavanje ovakvih složenih predmeta kao što su darivanja ili drugi pravni postupci.
Nakon Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju, postoji opravdani strah da i ovaj model ostane samo slovo na papiru, a da se u stvarnosti državna imovina koristi za malverzacije i manipulacije, slične onima iz navedenog slučaja u medijima gdje je državno zemljište u blizini Šibenika neposrednom pogodbom prodano za 291 tisuću eura, a realna mu je vrijednost između 5,6 i 8,2 milijuna eura. U 2023.g. vrijednost kvadratnog metra tog građevinskog zemljišta procijenjeno je na 6,72 eura, dok godinu dana ranije vrijednost zemljišta, govorimo godinu dana ranije, vrijednost zemljišta iste površine u državnom vlasništvu na području grada Ogulina gdje sam gradonačelnik, procijenjeno je na 7,6 eura po m2. Možda je to malo i neobično i čudno, ali u konkretnim predmetima na terenu na području grada Ogulina osvrnut ću se i u pojedinačnoj raspravi.
Moram vas podsjetiti i na zakonsku obvezu iz Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, točnije na čl. 54. st. 2. koji nalaže da strateški dokument, Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH donosi Vlada RH do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu. Plan za 2025.g. Vlada je donijela tek 27. kolovoza tekuće godine, znači '25., što znači da je kasnila gotovo 8 mjeseci, pa se i postavlja pitanje po kojem operativnom dokumentu su se provodile ove aktivnosti.
Plan za '26.g. bio je na javnom savjetovanju od 28. siječnja do 28. veljače i nigdje nije vidljivo da je do danas donesen kao konačan i objavljen u Narodnim Novinama i to su konkretni problemi koje treba rješavati da bi strategija bila učinkovita i primjenjiva.
Još ću i naglasiti da je ovom strategijom, a to smo čuli danas u nekoliko navrata, propuštena jedna velika prilika da se da suport važnom Zakonu o priuštivom stanovanju.
I na kraju želim istaknuti, možda i najveći problem, a to je vrednovanje i praćenje strategije. U završnom dijelu strategije piše, citirat ću, vrednovanje strategije je neovisna ocjena procesa izrade provedbe i postignutih razvojnih učinaka i rezultata po isteku njezine provedbe, a kriterij vrednovanja su okvir koji je osnova za donošenje neovisne usporedbe i ocjene tijekom provedbe svakog pojedinog postupka vrednovanja. Za praćenje provedbe strategije bit će nadležna Služba za strateško planiranje i eu projekte u okviru Sektora za strateško planiranje eu projekte regulativu i izvještavanje u Upravi za upravljanje i raspolaganje nekretninama.
Mi uz SDP-u smatramo da zbog važnosti ovog dokumenta koje sam naveo u početku rasprave, a u kojoj i predlagatelj navodi da bi sabor koji donosi ovako važan dokument i ovu strategiju trebao dobiti uvid i na raspravu rezultate provedbe strategije ako ne jednom godišnje onda barem svake dvije godine. I mislim da će ovo biti jedini, ne jedini nego najvažniji razlog da SDP neće prihvatiti ovu strategiju. hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovana zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.
Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. Uvažena državna tajnice usamljena državna tajnice. Prilikom rasprave za dokumente pod nazivom strategija svi uglavnom govorimo kako su neobično važni i bitni upravo tako je i sa ovom strategijom jer je riječ o dokumentu koji određuje smjer upravljanja vrijednim resursom naše zemlje odnosno državnom imovinom.
Strategija polazi od ispravne pretpostavke da državna imovina ne smije biti pasivan teret već treba je gledati kao aktivan razvojni potencijal ukoliko je to moguće. Ciljevi poput učinkovitijeg upravljanja, veća transparentnost, digitalizacije, decentralizacije i stavljanje zapuštenih nekretnina u funkciju svakako je dobar cilj i svakako zaslužuje podršku. Međutim, željela bih istaknuti da će vrijednost ove strategije biti mjerena ne brojem donesenih odluka ili prodanih nekretnina nego stvarnim učinkom koji će ona proizvesti na život građana i razvoj lokalne zajednice, dakle koliko će strategija zaživjeti u praksi.
Upravo zato smatram da bi tokom njezinog provođenja trebalo snažnije naglasiti socijalnu i razvojnu dimenziju upravljanja državnom imovinom. Ministarstvo kao što imamo prilike vidjeti definiralo je tri ključna smjera tog razvoja, prvo se odnosi na povećanje investicijskog potencijala nekretnina od strateškog značaja kroz aktivaciju neiskorištenih objekata i kvalitetniju pripremi projekata, drugi smjer uključuje učinkovitije upravljanje ne strateškim nekretninama, dok treći odnosi se na upravljanje pokretninama privremeno oduzetim u kaznenim postupcima.
Naime, prilika je sada za još jednom podsjetiti na obavezu ravnomjernog regionalnog razvoja i istaknuti da postoje dijelovi Hrvatske koji desetljećima nose teret depopulacije, gospodarske nerazvijenosti i posljedice ratnih događanja, to su primjerice Banija, Kordun, Lika, dijelovi Zapadne i Istočne Slavonije i Srijema te brojna druga područja. U mnogima od tih sredina država raspolaže značajnim brojem nekretnina koje nažalost godinama nisu u funkciji. Zbog toga je neizmjerno važno da svaka odluka o raspolaganju državnom imovinom odgovori na jedno jednostavno pitanje, hoće li ta odluka pomoći da ljudi ostanu živjeti u tim krajevima ili će dodatno ubrzati njihovo pražnjenje? Hoće li Strategija upravljanja nekretninama biti samo administrativni dokument ili će bit test sposobnosti sustava da zapuštenu ili neaktivnu imovinu pretvori u resurs za razvoj, stanovanje, poduzetništvo i javne usluge?
Jedan od ambicioznih ciljeva je da do 2035.g. država aktivira 60% nekretnina od strateškog značenja i najmanje 50% aktivirane površine koje nisu od strateškog značenja, a kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave, poveća iskorištenih ne strateške imovine pa se tu sad spominje iznos povećanje sredstava, da se poveća vrijednost sa 7,5 miliona eura odnosno sa pet na 7,5 milijuna eura u svakom slučaju vrlo, vrlo ambiciozno. Planirani iznosi nisu mali, ali naravno treba biti svjesni da državna imovina nije ekonomska kategorija, ona je kao što rekoh razvojni instrument. Prazna zgrada može postati dječji vrtić, društveni dom, prostor za udrugu, poduzetnički inkubator ili dom za starije, a neiskorišteno zemljište može postati mjesto nove gospodarske aktivnosti i stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, ukoliko se naravno koristi na pravi način.
Zbog toga smatram da bi kao cilj trebalo svakako biti i činjenica da je neophodno dodatno operacionalizirati kroz jasne kriterije kojima bi se prednost davala upravo demografski ugroženim područjima. Dakle, smatram da nije dovoljno samo aktivirati državnu imovinu, potrebno je odrediti i u čiju će korist ona biti aktivirana.
Smatram da jedinice lokalne samouprave imaju ozbiljne razvojne projekte, ali ograničene financijske mogućnosti. Treba imati veću potporu države u dobivanju nekretnina potrebnih za javne sadržaje, to se posebno odnosi na općine i gradove u kojima je veliki broj praznih državnih nekretnina, a istodobno nedostaju prostori za zdravstvene, obrazovane, socijalne ili kulturne sadržaje.
Jednako tako bilo bi korisno razmotriti modele kojima bi se dio državnih nekretnina stavio u funkciju poticanja povratka stanovništva i zadržavanja mladih ljudi kroz programe priuštivog stanovanja, društvenog poduzetništva i razvoja malog gospodarstva. Ova strategija s pravom naglašava transparentnost upravljanja državnom imovinom naročito iz perspektive što državna imovina pripada svim građanima RH. Upravo zato svaki postupak raspolaganjem mora biti jasno, javno obrazložen i utemeljen na kriterijima koji će biti jednaki za sve.
Kao i u nekim drugim situacijama pozdravljam nastavak decentralizacije poslova upravljanja nekretninama jer iskustvo pokazuje da su mnogi postupci zapravo brže provode na lokalnoj razini jer su lokalne i područne jedinice najbolje upoznate s potrebama svojih prostora i svojih stanovnika.
Prilika je također istaći da na pojedinim područjima i dalje postoje brojni složeni imovinskopravni odnosi, neriješene zemljišno knjižni upisi i nekretnine koje desetljećima nisu stavljene u funkciju upravo zbog administrativnih prepreka. Ova strategija se tim pitanjima treba dodatno pozabaviti jer bez njihovog rješavanja neće biti moguće ostvariti ono što je strategijom zacrtano. Ovom prilikom naglašavam činjenicu da je neophodno zakonski propisati i provesti puni proces decentralizacije na jedinice lokalne samouprave odnosno i na gradove i na jedinice lokalne samouprave i gradove koji imaju manje od 35 hiljada stanovnika čime bi dobili rješenje sveobuhvatnog pitanja decentralizacije pravne imovine. Neko prije mene je reko da nije samo važno što se događa u Zagrebu, u Rijeci, u Osijeku i velikim gradovima nego treba vodit računa i o drugim jedinicama lokalne samouprave.
U praksi će se uspjeh ove strategije mjeriti hoće li napušteni prostori zapravo brže biti stavljeni u upotrebu, hoće li lokalne zajednice dobiti predvidive odgovore i hoće li javni novac se manje trošiti na održavanje imovine bez namjene. Ključno je pitanje, ostaje zapravo hoće li rokovi odgovornosti podaci biti dovoljno javni da se napredak može stalno provjeravati?
Na kraju želim naglasiti da upravljanje državnom imovinom ne smije biti samo pitanje bilance prihoda i rashoda, ono mora biti dio ukupne politike regionalnog razvoja, demografske obnove, socijalne kohezije i stvaranja jednakih prilika kao što sam rekla za sve. Ako državna imovina bude služila otvaranju novih radnih mjesta, razvoju lokalne zajednice, ostanku mladih i jačanju javnih usluga u svim dijelovima Hrvatske tek tada će ona ostvariti svoj smisao. Klub zastupnika SDSS-a podržat će ovaj prijedlog strategije uz očekivanja da će se prilikom provođenja posebna pažnja posvetiti upravo onim sredinama kojima je razvojna potpora države najpotrebnija te će državna imovina biti korištena prije svega u interesu građana, lokalnih zajednica i kao što rekoh neophodnog ravnomjernog regionalnog razvoja.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će kolege Petrov i Kujundžić, najprije poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.
Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovana predstavnico ministarstva, kolege, kolegice.
Mi danas raspravljamo o Strategiji upravljanja državnim nekretninama i pokretninama do 2035. to stvarno ljepo zvuči, strategija, aktivacija, digitalizacija, portfelj, razvojni potencijal. Ima jedan mali problem, ovo ministarstvo il ova stranka je taj sustav vodila četvrt stoljeća i danas nam pod strategiju ovdje donosite doslovno priznanje vlastitog neuspjeha. Zašto? Pa u vašem dokumentu kojeg ste nam dostavili piše, da država ima neusklađene evidencije, zapuštene, neiskorištene nekretnine, visoke troškove održavanja, nedostatak stručnih kadrova, neutvrđenu vrijednost portfelja, nedostatak strateškog projektno pristupa, ponovit ću četvrt stoljeća vi upravljate ovim sektorom i došli ste nam s ovim podacima. Dakle, prevedeno s birokratskog na hrvatski, država ne zna dovoljno dobro što ima, kolko to vrijedi, tko to koristi, zašto to tko koristi i zašto od toga građani nemaju veću korist, to je prijevod.
E sad, ta ista vlast koja je desetljećima upravljala ovim sektorom kaže, pa dobro vjerujte nam još deset godina do 2035.. A neće ić, državna revizija za državne nekretnine je najbolje pokazala stvarnu sliku upravljanja ovim sektorom. Dakle, krajem 2024. Državne nekretnine po državnoj reviziji upravljale su sa 7261 stanom od toga, pazite, 1170 stanova unutar su korisnici bez pravne osnove, u prijevodu netko jest u tom stanu, al država nema nikakav ugovor sa tim korisnikom.
Nadalje, ima država 5056 poslovnih prostora, pazite ovo, 2000 njih također postoji korisnici tih poslovnih prostora al bez pravne osnove, država s njima nema ugovore i dodatno ima još 1300 praznih poslovnih prostora. Zaboravio sam reći da postoji još i 1087 praznih stanova pored onih 1000 gdje postoje korisnici gdje država s njima nema ugovor. To je upravljanje državnim nekretninama. To nije portfelj, to vam se zove švicarski sir od države.
Imate prazne stanove u zemlji u kojoj mlade obitelji ne mogu do prvoga doma, imate poslove prostore bez pravne osnove u zemlji u kojoj obrtnik i poduzetnik svaki euro mora platiti na vrijeme. I onda se čudite zašto ljudi govore o privilegiranoj kasti, pa sjetite se Marija Banožića, sjetite se slučaja Zvornimira Frke Petešića, sjetite se Maje Đerek, sjetite se USKOK-a prijava i ostaloga to su samo jedni isječci afera vezano za upravljanije Državnim nekretninama ja neću izricati kaznenu presudu, al hoću političku ovo vama ljudi nije uređen sustav, ovo je sustav u kojem građani pravila koja vi donosite osjećaju ko betonski zid dok političari pa zavjesa, možemo ovako, možemo onako, možemo kako hoćemo. I onda nam vlada dođe i kaže, planirani prihod do 2035. bit će 1,2 milijarde eura, trošak za to samo 200 milijuna eura, pa ljudi ovo zvuči sjajno, dakle mi smo na papiru ko Švicarska, znači Švicarka. U stvarnosti mi imamo tisuće praznih stanova, tisuće praznih poslovnih prostora i korisnika bez pravne osnove.
Najbolji primjer vam je kako upravljate turističko zemljište, rekao sam u replici, vama vladino stručno povjerenstvo kaže morate po zakonu naplatiti od četri do deset eura po kvadratu zemljište hotelima, dođe isti ovaj ministar donese odluku bez vladinog stručnog povjerenstva, bez ičije dozvole i kaže jedan i po euro. Šteta 60 milijuna eura godišnje na idućih 50 godina puta 50 godina, to je upravljanje nekretninama i pokretninama.
Mi jesmo za aktivaciju državne imovine al ta imovina treba prestati biti privilegij za određene, treba prestati biti mrtvi kapital i mora postati javni resurs pod javnom kontrolom. Zato mi tražimo i javni registar državnih nekretnina, dakle ne internu maglu nego javnu evidenciju za svaku nekretninu općina, kategorija, upravitelj, status korištenja, pravna osnova, prihod, rashod, je li prazna, jel u sporu.
Drugo, godišnje izvješće vlade saboru, dakle ne zanima nas esej od 80 stranica nego tablica odgovornosti kolko je praznih stanova riješeno, kolko korisnika bez pravne osnove, kolko sudskih postupaka, kolko prihoda, kolko troškova održavanja.
Treće, rok za sređivanje stanja u dvije godine država mora imati očišćenu evidenciju, pravni status i plan aktivacije za sve stanove i poslovne prostore kojim upravljaju Državne nekretnine, tko to ne može provest taj ne treba voditi sustav.
Četvrto, prazni državni stanovi moraju uć u funkciju stanovanja i to ne kao predizborna milost, ne kao stranačka raspodjela nego kao transparentan model priuštivoga najma za obitelji, mlade, deficitarne kadrove i ljude koji stvarno nose ovu zemlju.
Peto, svako darovanje bez naknade mora imati klauzulu povrata. Šesto, turističko kamp zemljište treba biti na korist svima, a ne privilegiranima i podobnima, dakle koncesije, tržišna naknada, transparentni uvjeti, zaštita prostora, prihod javnosti. Zato je dosta modela državno pogodovanje, privatni profit i javni nered.
Država koja ne zna upravljati vlastitim stanovima teško može uvjeriti građane da će im riješiti stambenu krizu, država koja tolerira korisnike bez pravne osnove što sad imate u preko 2000 slučajeva teško može tražiti od građana povjerenje u institucije. Država koja prazne prostore pretvara u trošak što danas imate, a službene stanove u simbol privilegija nema pravo držati lekcije o odgovornosti.
Mi ćemo podržat svaku stvarnu aktivaciju državne imovine, al nećemo podržati niti pogodovanje niti strategiju bez kontrole, niti brojke bez odgovornosti, niti reformu bez rokova jer državna imovina nije ničija prčija, nije stranački bankomat, nije skladište za podobne, nije apartman političke klase to je imovina svih građana RH i vrijeme je da se s njome počne upravljati tako da se vidi da ona pripada građanima, a ne da je vladajući tretiraju kao naslijeđeno obiteljsko imanje i kao da je upisana u zemljišne knjige vladajuće stranke.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege.
Ono što želim reći odmah ovdje na samome početku jest da je netko iz vladajućih rekao najlakše je bit u oporbi sjediš kao evo vi se ubiste od posla od predlaganja, od raznoraznih ideja i sveg inog. Dakle, nekad čovjek stječe dojam da zaboravit pričat jer dovoljno su vam samo dva prsta.
Ja vjerujem da u svima vama postoji onog dijela koji je sve onog nečeg što bi trebalo biti svima nama sveto, a to je svaki pedalj ove zemlje. Ja ovdje da bi bio na strani istine isključivo na strani istine i autentičnosti jest da ste se doslovno medijski natjecali tko će više udarati po obitelji Kekin kad su na javnome natječaju kupili zemlju, a kad se u Šibeniku prodalo 43 tisuće kvadrata zemlje i to ne javnim natječajem da se razumijemo, nego provjerenome igraču, provjerenome igraču i od strane Kalmete i od strane Branka Bačića provjerenome igraču, čovjeku koji je već dokazao svoju lojalnost u Ministarstvu prometa i veza, čovjeku koji je i bio na čelu aerodroma u gradu koji uopće nema aerodrom i čovjeku koji kaže ministarstvo u dopisu sve je bilo po propisima. Kojim propisima, kojim propisima? Zakon koji je istekao 31.12.2023. što kaže, što kaže o ljudima koji koriste određenu državnu nekretninu, zemlju i štogod, a na nju ne plaćaju ono što su trebali plaćat? I to je vrlo jasno vidljivo iz odluke iz odluke je vidljivo da sedam godina nije plaćana od strane određenog subjekta nikakva naknada državi. I to je bilo sukladno tom zakonu dovoljno za raskiniti taj spomenuti koncesijski ugovor i niste to napravili i niste to napravili. Pa vi imate vještačenje koje je naručilo Šibenska-kninska županija koja vam vrlo jasno definira cijenu tog zemljišta. To isto vještačenje kaže da kad se izvlasti spomenuti trgovački lanac a vi ćete ga izvlastiti radi 1.800 kvadrata zemljišta pri čemu vam je čovjek nudio apsolutno sve, pa imam svu dokumentaciju, sve vam je nudio da sačuva 45 ljudi koji tu rade, kune duga nikakvoga nema prema nikome, sve je lege artis u svom životu stekao.
I znate što je ironija? Zemlju od 14.000 kvadrata na kojem je napravljen taj trgovački centar, znate od koga je kupio, upravo od onog kome je država prodala po 6 eura i 70 centi ovih 42.000 kvadrata. I znate koliko je platio taj bazen? 80 eura po kvadratu, 80. Pa tko je lud ovdje? Što vi ćete se skrivati iza nekakvoga propisa kojega ste vi sami donijeli. Kojega ste vi sami donijeli. I ne da se prema zemlji ponašate kao da vam je čačina nego se ponašate kao da ste je našli na putu, kao da je ova zemlja evo od jedan put se je tu stvorila kao da za nju išli u rat svi ovi ovdje velikani u tom dobu dijelu priče o Domovinskom ratu. Pa kako ste mogli poništiti odluku Štromarovu iz 2020. ako se ne varam kad je to isto zemljište planirano prodat po cijeni, znate kojoj, 3 eura i 50 centi po kvadratu, a na tom području taj isti lik je zemlju 10 godina ranije proda po 80 eura po kvadratu. I vi državno prodajete, idete prodati nego nije prošlo na oglasima jer znate zašto cijena je bila mala. Pa onda gle čuda, gle čuda. 2022. u studenome Vlada donosi novu odluku ali ovaj puta o prodaji te zemlje. Znate za koju cijenu? Za 6 eura i 70 centi jer to je puno. Mi pričamo o građevinskom zemljištu gospodarske namjene, gospodarske namjene za koju vještak kaže da je minimalna cijena 190 eura po kvadratu. Čak i tu ne bi bio krimen. Znate što su napravili maheri? Unatoč tome što su 2017. radili elaborat za prolazak prometnice, čvorišta itd. i unatoč tome što danas nastoje ogadit ovoga čovjeka koji drži taj trgovački centar, koji plaća te ljude, koji plaća doprinose, plaća sve ostalo, danas je on nekakav sinonim da je on koji koči nekakve rotore što je apsurd, pa država je prodala zemlju za 6 eura i 70 centi kojom je sama definirala trasu prometnice i sad će tu istup prom… taj isti komad zemlje trebati otkupiti od ovog kojemu je prodala tu zemlju za 6 eura i 70 centi.
A je li može luđe, pa je li može luđe? I vi ćete reći sve je po propisima. Kojim propisima, ma kojim propisima? Pa dajte ljudi jeste li vi svjesni da mi funkcioniramo po principu plemenskog saveza, a ovo je država, ponavljam opet, krvlju stečena, godinama, stoljećima sanjana. Ne možete reći da određena odluka je to je odluka nismo je mi mogli, mogli ste je promijenit. Ministar Bačić je došao ako se ne varam na čelo ovog resora u siječnju 2023.. Znate kad je potpisan kupoprodajni ugovor? U srpnju 2023..
Ma koja to odluka može nadvisiti vrijednost određene zemlje, određenog pedlja zemlje po ovako stečene? Ma ne postoji odluka koja se ne može poništiti, ne postoji. Ne postoji. A da bi tragikomedija bila još veća, subjekt kojemu je prodana ova zemlja po 6 eura i 70 centi ima svoju zgradu u gradu Šibeniku. Znate tko mu je podstanar, tko je u najmu? Državni inspektorat. Državni inspektorat.
Mislim o čemu mi pričamo? I vama vlasnik trgovačkoga lanca dolazi u veljači 2023. vrlo jasno čovjek kaže, evo vam 1.800 kvadrata jer moje poslovanje činite nefunkcionalnim ako me izvlastite, dajte mi bilo gdje sa sjeverne strane, s ove strane me gdje god. Ne, ne daju, ne daju jer očito je tih 45 ljudi nekakva stoka sitnog zuba, ma ugasi ih jer mi ćemo imati monopol na određenome teritoriju. Ma to je državna tajnice katastrofa. Ne postoji, možete mahat propisima ja vam ne vjerujem. Ja vam osobno ne vjerujem, ja znam da vas to ne briga, ja vam ne vjerujem, ne vjerujem, a sanjam Hrvatsku u kojoj će svatko onaj tko živi pošteno imati svoje mjesto pod ovim nebom, a svi oni koji svaki pedalj ove zemlje su prisvojili, raskokičarili doći će vrijeme i bit će mali Remetinec.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Dušica Radojčić, izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege u svom govoru ću se osvrnuti na dio strategije koji se odnosni na nekretnine od strateškog značaja za RH.
Odlukom Vlade iz 2025. godine utvrđeno je da su 32 nekretnine od strateškog značaja. I prvo je pitanje koje se prirodno nameće zašto baš te nekretnine? Zašto su neboder u Rijeci, tvrđava Valmarin Bradamante u Puli, golf Ladina u Zadarskoj i golf Stancija Grande u Istarskoj županiji od strateškog značaja za RH. Vlada tvrdi da se prilikom odabira strateških nekretnina vodila nizom kriterija, no to uopće nije istina pa ću to sada i objasniti.
Prvi kriterij koji se navodi je regionalna distribucija, međutim od 32 nekretnine čak 8 se nalazi na području Istarske županije. Premda Istarska županija zauzima manje od 5% površine i ima 5% stanovnika Hrvatske, a čak 25% svih strateških nekretnina nalazi se u Istri. Od toga ih je u Puli čak 4, a na području bivše općine Pula čak 6 odnosno 19% strateških nekretnina nalazi se u jednom gradu Puli i neposrednoj okolici. U Zadarskoj županiji je 6 strateških nekretnina, u Primorsko-goranskoj 4, u Dubrovačko-neretvanskoj 3, po 2 u Splitskoj-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj. Dakle, 80% strateških nekretnina nalazi se u jadranskim županijama, evo toliko o regionalnog rasprostranjenosti. Zanimljiv je i drugi navodni kriterij odabira strateških nekretnina, dobrobit za širu zajednicu ili kako je ministar u svom izlaganju maloprije rekao, maksimalna korist za građane. Idemo vidjeti kako se taj kriterij može primijeniti na primjeru strateških projekata planiranih u Puli i okolici. Od 6 planiranih nekretnina, čak 5 je u funkciji turizma, sa ukupno 6200 novih turističkih kreveta. Vjerujte mi takvi sadržaji i brojke ne predstavljaju dobrobit za lokalnu zajednicu. Najveći prosvjedi lokalnog stanovništva u povijesti Pule dogodili su se upravo zbog planiranja turistifikacije poluotoka Muzil, jedne od vaših strateških lokacija. Građani su intenzivno prosvjedovali od 2009. do 2014. godine, punih 5 godina protiv pretvaranja tog poluotoka iznimne ljepote na samo nekoliko minuta od centra u turistički resort na 170 hektara sa 2300 novih kreveta, golf igralištem, hotelom, turističkim vilama za prodaju i lukom nautičkog turizma. Drugi strateški projekt u Puli je Saccorgiana. 14 hektara ukupno 1900 novih turističkih kreveta. Hidrobaza Pula 24 hektara 1500 novih kreveta. Između Pule i Medulina na lokaciji Campanož na 24 hektara strateškim je projektom proglašen zabavni centar. Mislim nije li to zabavno da država strateškim projektom smatra zabavni centar. U Peroju kraj Pule na 5 hektara planirana je izgradnja turističkih sadržaja i 500 kreveta. Jedina strateška nekretnina koja nije u funkciji turizma je tvrđava Valmarin Bradamante. Za nju je planirana namjenska proizvodnja, u medijima se spominje proizvodnja oružja i streljiva. Na izravno pitanje kolege jutros što se planira s tom tvrđavom, odnosno zašto je baš ta tvrđava od mnogih koje u Puli imamo proglašena strateškom za državu, ministar nije znao ili nije htio odgovoriti.
Preostale dvije strateške lokacije u Istri također su turističke golf s hotelom na Stanciji Grande u Savudriji i turističko razvojno područje Sveti Mikolo u Marčani. Idemo na idući navodni kriterij za odabir strateških nekretnina. Raznolikost korištenja, ni to naravno ne odgovara istini jer je jasno da je većina strateških nekretnina predviđena za masovnu turistifikaciju. Idući kriterij je urbana regeneracija. Kažete da ste odabrali projekte koji obuhvaćaju zgrade i područja koja se mogu obnoviti i revitalizirati. Na pulskoj Saccorgiani na primjer to uopće nije istina. Radi se o zelenoj površini u priobalju i to između dvije najveće turističke zone u gradu, Verudele i Zlatnih stijena. Na Saccorgiani se nema što obnoviti, a za realizaciju tog projekta potrebno je iskrčiti dobar dio šume. Njime se planira novih 1900 kreveta uz 2400 postojećih na Verudeli i na Zlatnim stijenama, zonama koje se fizički dotiču sa Saccorgianom. Ova je strategija treća u nizu strategija upravljanja državnom imovnom, međutim ex post evaluacija prethodnih strategija nije napravljena. Drugim riječima, bez obzira što formalno to niste trebali napraviti, odgovorno, a i mudro bi bilo da ste prije donošenja nove strategije ipak ocijenili učinkovitost, djelotvornost, učinak i održivost prethodnih strategija. One za razdoblje od 2013. do 2017. i one od 2019. do 2025. Možda biste na taj način izbjegli ponavljanje projekata koji se nisu izrealizirali u prethodnom razdoblju. Zna se naime da se ne može očekivati drugačiji rezultat ponavljajući iste korake. Ova nova strategija se dakle ne oslanja na vrednovanje prethodne strategije kao podlozi. Takav nedostatak otežava procjenu u kojoj su mjeri ostvareni strateški ciljevi i ograničava mogućnost učenja iz prethodnih politika, a ja bih rekla iz prethodnih grešaka. I zato se te greške u novoj strategiji ponavljaju, poput plana da se velika područja uz more masovno turistificiraju. Znate li što je još nevjerojatno osim toga da se nije napravila revizija učinkovitosti prethodne strategije. Iako se radi o planu masovnog betoniranja osjetljivih priobalnih lokacija za izgradnju turističkih kapaciteta, što sa sobom naravno nosi ogromne dodatne pritiske na sve resurse, na prirodu, more, vodne resurse, promet, odvodnju, gospodarenje otpadom, a postavlja se i pitanje prilagodbe klimatskim promjenama, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, dalo je mišljenje da nije potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za ovu strategiju. Obezvrjeđivanje postupaka procjene utjecaja na okoliš, postalo je uobičajeno za Ministarstvo zaštite okoliša i to je samo jedan u sad već ozbiljnom nizu propusta tog ministarstva kad je procjena utjecaja na okoliš u pitanju. U cijeloj državi fingiranje tih postupaka rezultira masovnim prosvjedima građana. Nedostatak strateške studije za ovu strategiju, iako je protuzakonito vjerujem da neće nikoga ovdje uzrujati. Do kraja 2026. godine moraju se usvajati planovi upravljanja turističkim destinacijama. Mnogi su upravo sada u postupku savjetovanja s javnošću. Obavezni sadržaji tih planova je izračun prihvatnog kapaciteta destinacije. Izračunom prihvatnog kapaciteta utvrđuje se maksimalan broj posjetitelja koji istovremeno mogu boraviti u nekoj destinaciji, a da se pri tom naravno ne izazovu negativni utjecaji na okoliš, na lokalnu infrastrukturu i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Znači jasna intencija da se osigura održivost u turizmu i kvaliteta života u tim zajednicama, međutim vi se u ovoj strategiji time uopće ne zamarate. Kakav prihvatni kapacitet, kakvi bakrači, kavi planovi i studije i održivi turizam. To su sve prazne priče i gluposti, zar ne. Važeće prostorne planove potrebno je mijenjati s obzirom na nove okolnosti i zapanjujuće brojke porasta broja turističkih smještajnih kapaciteta. Međutim vi se u ovoj strategiji uopće time ne zamarate. Sada ću se osvrnuti i na uvođenje tzv. projektnog pristupa upravljanja nekretninama od strateškog značaja, što je kažete pretpostavka za uspješnu pripremu, promociju i u konačnici provedbu projekata na nekretninama od strateškog interesa. Planirate dakle razvijati projektne timove koji će izrađivati analize i potrebne studije, koncepte projekata, koji će upravljati rizicima i provoditi ispitivanja tržišta. Ček, ček od kud mi to zvuči poznato. A da mi u Istri već imamo nešto vrlo slično. Razvojno savjetodavnu tvrtku Brijuni Rivijera d.o.o. Mi je u šali uspoređujemo sa ministarstvom za istraživanje ruda i gubljenje vremena iz Alana Forda jer čime se bavi ta tvrtka već 20 godina. Bavi se tobožnjim intenzivnim analizama povezanima s turistifikacijom bivših vojnih zona. A čemu ta tvrtka zapravo služi? Nekad pompozno najavljivani ambiciozni politički projekt Brijuni Rivijera, najveći turistički projekt na Jadranu, danas se sveo na tvrtku kojoj je jedina svrha uhljebljivanje političkih kadrova. Nekad su to bili montirani kadrovi IDS-a, a danas su to HDZ-ovi što potvrđuje i imenovanje posljednjeg direktora istarskog HDZ-ovca Ivice Butorca bez javnog natječaja naravno. Na sva usta su se IDS-ovci i HDZ-ovci hvalili kako će južnu Istru pretvoriti u elitnu destinaciju i kako će se zaposliti tisuće i tisuće ljudi. A koje su to lokacije bile njihove perjanice i prije 2 desetljeća, Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza. Od tog vremena su današnja, tadašnja djeca već pozavršavala fakultete, a na tim se lokacijama nije dogodilo ništa osim razvoja drače, trave i grmlja i naravno propadanje objekata. Problem je u tome što je ta luda ideja turistifikacije i cjelokupnog priobalje još uvijek blokira svako moguće drugačije oživljavanje tih napuštenih vojnih zona. Vrijeme je pregazilo taj megalomanski projekt koji je dobrom dijelu pulskog priobalja namijenio status kolonije, a turizam vidio kao jedinu opciju razvoja. Zbog te ideje onemogućen razvoj funkcija na tim područjima koji su gradu zaista potrebne i zato je nevjerojatno da se novom strategijom upravljanja državnim nekretninama niste makli ni centimetar od te zastarjele vizije razvoja. I premda je vrijeme pregazilo ideju Brijuni Rivijere, Brijuni Rivijere ta tvrtka i dalje živi. Njeno se poslovanje svelo na održavanje oronulog kampa u Fažanskom priobalju. Pitanje je zašto uopće jedna državno županijska tvrtka osnovana s daleko većim ambicijama, sada samo upravlja jednim oronulim kampom. Javnost je tu tvrtku oduvijek percipirala kao leglo korupcije, mešetarenja javnim nekretninama u priobalju i političkog kadroviranja pa je prirodno i dalje vjerovati da se na životu održava zbog sličnih interesa. I sada želite osnivati još desetine takvih tvrtki odnosno pardon, projektnih timova. A zašto se ja zapravo čudim, pa to je HDZ. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo poštovane kolegice i kolege, dakle prije nego što komentiram ili uđem u sami tekst strategije, dopustite mi da kažem evo par riječi ili da kažem ono obvius trouth, očitu istinu, ono što stalno i ponavljam u ovom saboru da RH desetljećima je loš gospodar vlastite imovine. Dakle to nije politička kvalifikacija, nije ideološka neka, neka rečenica ili činjenica. To je zapravo činjenično stanje koje potvrđuju i vlastita izvješća ministarstva, a i riječi bivših ministara. Evo malo sam googlela dakle neki bivši ministri zaduženi za ovo područje jedan od prethodnika jel sadašnjeg ministra, stanje državne imovine u ovom domu u saboru je opisao trima riječima, zapuštenost, bizantizam i rasipništvo. Naveo je tada primjer evo poslovnog prostora 125 kvadrata u središtu evo Zagreba, godinama je stajao prazan sve dok onda netko nije otišao pogledat šta je s tim prostorom i na očevidu su utvrdili da je susjed jednostavno probio zid i priključio ga svom privatnom stanu. I riječi ministra je li kad je iznio taj primjer kaže, tako vam je u cijeloj Hrvatskoj. Dakle tako je u cijeloj Hrvatskoj, država ne vodi računa o vlastitoj imovini. Dakle nije izolirani slučaj. Čuli smo ovdje ministra da postoji neki interni registar nekretnina koji je aktualan i ažuran kaže, ali središnji registar državne imovine evo unatoč uloženih 1,4 milijuna eura i dalje je nepotpun. Dakle većina od 356 tisuća evidentiranih nekretnina nema opisanu namjenu, a tržišna vrijednost i stanje nekretnina za velik dio portfelja jednostavno nedostaju. Dakle institucionalna nadležnost nad ovim područjem mijenjala se evo 6 puta u 15 godina, svaka promjena je donijela novi naziv ali ne i novu učinkovitost. Pa evo sad ću jedan konkretan primjer o kojem sam već evo i govorila ovdje i jutros na odboru i ovdje u sabornici. Dakle primjer koji naj, na najbolji način pokazuje kako država upravlja svojom imovinom i kako upravlja kad joj to politički zatreba, a kako kad joj ne treba. Dakle hotel Zagreb na Duilovu, slučajno to je hotel ne znam 50 metara od mog doma gdje živim, to je kompleks od gotovo 60 tisuća kvadrata na atraktivnoj lokaciji, prvi red do mora propada od devedesetih godina. Dakle, to je objekt u kojem su evo i nakon i za vrijeme Domovinskog rata bili i smještene i izbjeglice iz ranih strana Hrvatske, dakle kad je taj objekt prešao u upravljanje Ministarstva obrane do evo do dana današnjeg jednostavno objekt propada na fenomenalnoj lokaciji.
Ja sam slučajno 2010. bila predsjednica gradskog kotara u kojem se nalazi taj objekt i tada smo kao gradski kotar nismo imali dovoljno prostora za održavat ikakve aktivnosti s građanima, zborove građana itd. imali smo neku malu prostoriju od ne znam je li uopće imala 15-ak kvadrata i ja vidim u tom kompleksu ima jedna građevina onako prizemna devastirana kompletno devastirana pošaljem pismo tada državnom tajniku u Ministarstvo obrane, evo biste li prepustili gradskom kotaru tu prizemnicu, mi ćemo nać sponzore, uredit ćemo je kad vama to zatreba vratit ćemo natrag i nećemo ništa tražit, dakle treba nam za održavanje bilo kakvih društvenih aktivnosti u našem kvartu.
Odgovor tada mogu i nać odgovor državnog tajnika, mislim da se zvao Rabotek tada iz Splita čak i kolega s fakulteta na kojem sam studirala, kaže ne, ne, ne možemo vam to dati iskrena je vaša namjera međutim ne može jer evo sad će ga samo što nije preuzet Pleter usluge, evo samo što nije 2010.g. i samo što nije evo do danas. Sad ga je vjerjatno i preuzeo, ali evo samo što nije do danas propada. Dakle, bila je prekrasna jedna šuma mi kad smo se doselili tamo 2003.g. čak su i radili neki objekti u toj šumi neki kafić, restorančić nešto je radilo od tada stabla ono borovi padaju, neodržavani, postoji jedan odron zemlje, svađaju se razna ministarstva i odjeli čija je to nadležnost jel županija, to je pomorsko dobro i taj odron stoji desetljećima tamo nikako da se sanira, borovi će pomalo jedan po jedan proklizat dole u more, dakle ono prostor se apsolutno ne održava. I kaže ovdje dakle grad, Grad Split je za taj prostor raspisao međunarodni natječaj još 2008.g. prije šest godina tadašnji gradonačelnik je isto predlagao rješenje da taj hotel dobije prenamjenu u dom za starije osobe, 2021.g. dakle prošla gradska vlast je službeno zatražila od Ministarstva obrane preuzimanje upravljanja tim objektom zahtjev odbijen, dakle svi zahtjevi odbijeni.
Dakle, sve to vrijeme ovaj hotel propada, kao što sam rekla dio obale ispred hotela ima taj odron, dakle nadležni tvrde da nemaju koncesiju na taj dio plaže pa nemaju ni obvezu sanacije, dakle dok nekoga to ne ubije nema pomoći. Dakle, elaborat obrazloženje potreba formalni gradski zahtjev postojali su već godinama, međutim evo zašto se sada vlada u prosincu prošle godine '25.g. sjetila da eto sad bi mi mogli taj objekt prebacit u dom za starije. Promijenio se politički trenutak da budem diplomatski korektna, dakle u prosincu je gradonačelniku Šuti trebao 16. glas u gradskom vijeću da mu prođe proračun i što se sjetio tadašnji i sadašnji nezavisni gradski vijećnik Davor Matijević, da kažem kandidat za gradonačelnika evo u ime koalicije i SDP-a i Možemo! i Direkta tada itd. poslije izašao iz SDP-a i sjetio se da će on eto stavit će na pijedestal političke da ne kažem misli nego političkog trenutka u Splitu, razdrljit će evo svoju košulju i pucajte mi u prsa i on će sebe žrtvovati da bi građani Splita imali dom za umirovljenike i bit će 16. ruka HDZ-u, dakle preskok od SDP-a u HDZ, čak dapače bio je predsjednik SDP-a u Splitu. Dakle, on je javno postavio to kao uvjet svoje podrške i vlada gle čuda prihvati zaključak u istom tom tjednu. Dakle, 30 godina propadanja, inicijativa iz Grada Splita raznih gradonačelnika, raznih političkih opcija da se taj hotele privede nekoj svrsi, da se ono revitalizira il očito propada međutim ne. Taj isti evo Davor Matijevć ima vam sad i presudu pravomoćnu presudu za psihičko nasilje u obitelji, potvrđena od Visokog prekršajnog suda i eto.
Dakle, ministra sam pitala zašto je potencijal ove nekretnine se prepoznao baš ovaj prosinac, a odgovor je bio grad nije poslao elaboriran zahtjev, sad su poslali elaboriran zahtjev evo ja sam sad ispričala, dakle postoje elaborirani zahtjevi desecima godina. Dakle, ovo nije upravljanje državnom imovinom prema nekim stručnim kriterijima to je upravljanje imovinom kao valutom političke trgovine, evo tome vam služi, služe državne nekretnine državi.
Da se vratimo evo na strategiju, u mjeru 1.2 propisuje da se prije raspolaganja strateški važnim nekretninama provode studije izvodljivosti kako bi evo ne bi ponovili greške od KUpara, Lastova itd., propalih natječaja, dakle nedostatak pripreme doveo do propalih i neuspjelih natječaja Hotel Zagreb da samo napomenem Hotel Zagreb da, da samo napomenem čak i nije na listi tih strateških nekretnina, postoje 32 nekretnine od strateškog značaja koje Vlada utvrdila u siječnju '25., međutim on je jedan je li 60 tisuća kvadrata vrijedan objekt ovdje smo sad gore evo zajedno pokušali naći procjenu negdje 80 milijuna eura vrijedan projekt. Međutim, evo odluke o vrijednim državnim nekretninama i dalje se donose izvan popisa, izvan postupka koji ova strategija propisuje, donose se evo na osnovu zapravo kao uvjet za političku trgovinu. Dakle, hoće li ovaj sustav strateškog planiranja koji vidimo u ovoj strategiji hoće li se dosljedno primjenjivat ili će politički atraktivne nekretnine i dalje biti rješavane mimo tog sustava prema evo trenutnoj oportunosti?
Drugi, druga jedna rupa u strategiji je strateški cilj 3, učinkovito upravljanje nekretninama za administrativne potrebe državne uprave. Jutros sam isto to pitala na odboru. Procijenjeni trošak 200 milijuna eura i u tablici planiranih prihoda za taj isti cilj stoji ništa, dakle prihoda nema. Na Odboru evo za gospodarstvo postavila sam to pitanje, predstavnica ministarstva je objasnila da se povrat ne očekuje kroz prihod je li nego kroz uštedu ukidanjem najma od za razne prostore od privatnika. Evo razumijem tu logiku, rashodi državnog proračuna za zakupninu trećim osoba su porasli od 29 na 38 ili skoro 39 milijuna eura, dakle troškovi rastu međutim ako je logika ove investicije ušteda na najmu onda bi trebalo imati neke konkretan izračun dakle koliki je godišnji rashod za najam koje ova investicija konkretno rješava i za koliko godina će se 200 milijuna eura uloženog kapitala isplatit kroz ukinuti, ukinuti najam. Recimo to bi bilo korisno viditi.
A ono, da se vratim na ono pitanje zašto jedinice lokalne samouprave odnosno onaj problem decentraliziranja, dakle pozdravljam decentraliziranje i to da se odlučivanje, upravljanje prebaci na regionalnu i lokalnu samoupravu, međutim od toga su isključeni stanovi i poslovni prostori, dakle ne daju se jedinicama lokalne samouprave. Dakle, nije pitanje bilo usmjereno na to kakav je omjer nego zašto se jedinicama lokalne samouprave ne da na upravljanje osim neizgrađenog zemljišta ne da se na upravljanje stanove i poslovne prostore. Dakle, to je recimo nerazumljivo. Evo ako uspijem danas pokušat ću spremit jedan amandman da na isti način kako to ovaj i županije rade zašto se to ne bi davalo i jedinicama lokalne samouprave i gradovima.
Pitala sam kažem na jutros na odboru zašto je to tako, dobila sam odgovor da je to jednostavno tako eto politička odluka je bila takva da se to ne radi, dakle ako je odluka politička a nije utemeljena na nekoj stručnoj analizi ili tržišne vrijednosti ili stvarnih potreba jedinica lokalne samouprave evo nadam se da ćete onda prihvatiti ovaj amandman da, da, kojim bi se evo barem, barem manje atraktivni poslovni prostori koje Državne nekretnine u dokumentu same navode kao teško održive zbog male kvadrature i lošeg stanja evo uključili u taj decentralizirani model sa istom formulom podijele prihoda koja vrijedi i za zemljišta.
Dakle, evo za kraj Državne nekretnine očito i dalje služe kao valuta u političkoj trgovini. Država koja stotinama milijuna eura upravlja bez broja, bez dosljednosti i prečesto bez ikoga tko za to snosi odgovornost. 10 godina upravljanja državnom imovinom vrijednom stotine milijuna eura zaista zasluže više od onoga što vidimo u ovoj strategiji. Zaslužuje broj, plan i dosljednosti i zato ovu strategiju nećemo prihvatiti.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Ivan Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovana državna tajnice danas je pred nama Prijedlog Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026. do 2035., dokument koji za provedbu predviđa ulaganja od 233,2 milijuna eura, a istodobno planira ostvariti više od 1,23 milijarde eura prihoda od učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom do 2035. godine. Te dokument koji određuje kako ćemo jednim od najvrjednijih državnih resursa, a to je državna imovina upravljati u interesu naših građana, gospodarstva i budućeg razvoja RH.
Državna imovina jedan je od najvećih razvojnih potencijala RH, a odgovornost je svih nas osigurati da taj potencijal bude iskorišten na učinkovit, transparentan i održiv način. Odgovor na pitanje kako to možemo postići sadržan je upravo u ovoj današnjoj strategiji. Ona je treća strategija upravljanja državnom imovinom u nizu ali je prva desetogodišnja. Dosadašnje strategije odnosile su se na kraća razdoblja dok će nam ovaj dokument omogućiti kontinuitet politika. Time upravljanje državnom imovinom dobiva dugoročnu viziju, jasne ciljeve i mjerljive rezultate što je preduvjet odgovornog i učinkovitog gospodarenja javnim dobrima.
Državna imovina predstavlja javni kapital svih hrvatskih građana koji mora biti u funkciji razvoja, novih ulaganja, kvalitetnijih javnih usluga i ravnomjernijeg razvoja svih dijelova Hrvatske. Upravo zato smatram da Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje od 2026.-2035.g. važan razvojni strateški dokument. Prije svega potrebno je istaknuti da ova strategija nastavlja reforme započete Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH donesenim u prosincu 2023.g., znamo da je tim zakonom uspostavljen novi model upravljanja državnom imovinom koji se temelji na funkcionalnoj decentralizaciji, jasnijoj podjeli nadležnosti i većoj odgovornosti svih sudionika sustava.
Važno je naglasiti da se niti u provedbi navedenog zakona, a niti u ovoj strategiji ne radi o odricanju države od njezine imovine nego upravo suprotno, o odgovornijem upravljanju njome. Država zadržava upravljanje nekretninama od strateškog značaja dok se dio poslova povjerava županijama, gradovima sjedišta županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za zaštitu prirode, a sve kako bi se odluke donosile učinkovitije i bliže građanima.
Istodobno zakonom su jasno propisane razine odgovornosti i financijski pragovi odlučivanja čime se osigurava zaštita javnog interesa. Strategija zakonom propisani model dodatno razvija i pretvara ga u dugoročnu politiku države. No ova strategija nije samo odgovor na zakonsku obvezu već je važan dio ukupne razvojne politike RH. Ona je usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030.g. u kojoj je poboljšanje upravljanja državnom imovinom prepoznato kao jedno od ključnih područja javnih politika.
Kako bi se te razvojne ciljeve pretvorilo u konkretne rezultate strategija se temelji na četri strateška cilja koji odgovaraju na potrebe države, gospodarstva i građana. Prvi strateški cilj odnosi se na učinkovitije upravljanje nekretninama od strateškog značaja za RH. Riječ je o nekretninama koje imaju posebnu gospodarsku, sigurnosnu ili razvojnu važnost i koje država mora čuvati i koristiti u skladu s dugoročnim nacionalnim interesima.
Strategija postavlja ambiciozan cilj, a to je da se do 2035.g. aktivira 60% nekretnina od strateškog značaja dok je polazna vrijednost danas nula. To jasno pokazuje da se ne želi samo evidentirati državna imovina nego s njome i aktivno upravljati.
Drugi strateški cilj odnosi se na nekretnine koje nisu od strateškog značaja, ali predstavljaju veliki razvojni potencijal. Tu strategija predviđa povećanje udjela aktivirane površine ne strateškog portfelja s današnjih pet na 50% do 2035.g., to znači da će se zapuštena zemljišta, prazne zgrade i neiskorišteni poslovni prostori postupno stavljati u funkciju razvoja, ulaganja i novih javnih sadržaja. Upravo se u ovom cilju najbolje vidi korist strategije za naše građane i razvoju gospodarstva.
Državna imovina svoju punu vrijednost ostvaruje tek kada služi građanima, a ova strategija to i omogućuje i to aktiviranjem neiskorištenih nekretnina za izgradnju škola, vrtića, domova zdravlja, sportskih i kulturnih sadržaja te drugih projekata od javnog interesa koji pridonose razvoju lokalnih zajednica. Donosi i neposredne koristi za gospodarstvo, jedan od glavnih ciljeva strategije je i aktiviranje nekretnina koje danas nisu u funkciji, to za gospodarstvo može značiti nova ulaganja, razvoj poduzetništva, otvaranje gospodarskih zona, nove turističke projekte. Također znamo da danas investitori traže jasne administrativne postupke, riješene imovinskopravne odnose, predvidiv sustav, a ova strategija upravo to želi i postići.
Nadležnosti su jasno podijeljene između Ministarstva prostornog uređenja, Državnih nekretnina te županija i velikih gradova odnosno gradova koji su sjedišta županija. Drugim riječima govorimo o tome da državna imovina konačno počne služiti ljudima.
Treći strateški cilj usmjeren je na učinkovitije upravljanje nekretninama koje koriste tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna. Možda se na prvi pogled čini da je riječ o administrativnom pitanju, ali ono ima vrlo konkretan financijski učinak. Danas dio državnih tijela koristi poslovne prostore u privatnom vlasništvu za koje država plaća zakupnine, strategija predviđa da se njihov udio smanji s 23 na 15% kroz obnovu, bolje korištenje i prilagodbu državnih nekretnina, to znači manje rashoda za državni proračun i racionalnije korištenje javnih sredstava. To je primjer odgovornog upravljanja javnim novcem.
Četvrti strateški cilj odnosi se na upravljanje pokretninama i privremeno oduzetom imovinom, strategija predviđa povećanje ukupne ekonomske vrijednosti raspolaganja tom imovinom s približno pet milijuna na 7,5 milijuna eura, istodobno omogućuje da se privremeno oduzeta imovina kada je to moguće i opravdano koristi ili daje u najam kako ne bi propadala i stvarala dodatne troškove. No niti jedan od ova četri strateška cilja neće biti moguć u potpunosti bez ostvariti bez suvremenog i digitalno povezanog sustava upravljanja državnom imovinom.
Upravo zato strategija stavlja poseban naglasak na digitalizaciju kao jednu od svojih najvažnijih horizontalnih mjera. Danas više nije dovoljno znati da je neka nekretnina u vlasništvu RH nego je potrebno raspolagati točnim, ažurnim i međusobno povezanim podacima o njezinu statusu, vrijednosti, načinu korištenja i razvojnim mogućnostima. Upravo zato strategija predviđa daljnji razvoj digitalnih alata koji će omogućiti kvalitetnije upravljanje državnom imovinom. U okviru NPOO-a razvijen je interni registar nekretnina kao sastavni dio informacijskog sustava prostornog uređenja. Njegova svrha nije samo vođenje evidencije već uspostava jedinstvene i pouzdane baze podataka o državnim nekretninama povezane s bazama drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave. Uz interni registar nekretnina razvijena je i aplikacija učinci raspolaganja državnim nekretninama, koja omogućuje praćenje učinaka raspolaganja nekretninama primjerice kroz darovanja, davanja na uporabu, osnivanje pravo služnosti ili prava građenja. Time se prvi put sustavno prati ne samo što je učinjeno s državnom imovinom nego i kakve rezultate takve odluke donose. Digitalizacija u ovoj strategiji predstavlja alat za veću transparentnost, učinkovitije upravljanje, kvalitetnije planiranje razvojnih projekata i odgovornije donošenje odluka. Istodobno doprinosi nacionalnom cilju ulaganja u digitalnu infrastrukturu i uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva te je usklađena s europskim ciljevima izgradnje digitalne budućnosti. Dakle svi ovi elementi strategije od učinkovitijeg upravljanja nekretninama od strateškog značaja, aktivacije neiskorištene državne imovine, racionalnijeg korištenja javnih resursa i upravljanje pokretninama do digitalizacije, sustava upravljanja usmjerene su prema jednom zajedničkom cilju, stvaranju modernog, transparentnog i učinkovitog sustava upravljanja državnom imovinom. Ako zahvaljujući ovoj strategiji obnovimo zapuštene objekte, omogućimo nova ulaganja, otvorimo nova radna mjesta, smanjimo troškove državnog proračuna i stvorimo bolje uvjete za razvoj naših gradova, tada ćemo moći reći da smo donijeli dobru strategiju i napravili dobar posao. Stoga vas pozivam da podržite strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026. do 2035. godine. Hvala vam.
Reiner, Željko (HDZ)
Budući da još nije jedan, a imamo jedan klub, onda će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, govoriti poštovani zastupnik Tomislav Josić. Izvolite.
Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane državne tajnice, uvažene zastupnice i zastupnici. Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026. do 2035. dokument koji određuje smjer upravljanja jednim od najvrjednijih resursa koje država posjeduje, zemljišta, zgrade, stanovi ili poslovni prostori upisani u zemljišne knjige. Ovu strategiju čine vrućim krumpirom u današnjoj raspravi i prokušava je se prometnuti u politiko nadmetanje, međutim spustimo lopticu i skupljanje političkih bodova ostavimo za drugi put, a ovu strategiju pogledajmo kao razvojni kapital RH. Prava vrijednost predmetnih nekretnina i pokretnina nije u samom vlasništvu nego u njihovoj sposobnosti da stvaraju novu vrijednost kroz gospodarske aktivnosti, nova radna mjesta, razvoj infrastrukture, dostupnije javne usluge i bolju kvalitetu života građana. Svaka nekretnina koja godinama stoji prazna ili zapuštena predstavlja propuštenu razvojnu priliku. Istodobno svaka nekretnina koja se stavi u funkciju, može postati pokretač lokalnog razvoja, privući investicije, potaknuti poduzetništvo, riješiti stambena pitanja ili omogućiti realizaciju projekata od javnog interesa. Zato upravljanje državnom imovinom nije administrativni posao nego razvojna politika. Ono mora biti učinkovito, transparentno, odgovorno i usmjereno dugoročnim interesima RH. U Hrvatskoj postoje brojni primjeri državnih nekretnina koje godinama čekaju svoju novu namjenu, bivše vojarne, napušteni industrijski kompleksi, neiskorištene poslovne zgrade, turistički objekti i veliko građevinsko zemljište. Takve nekretnine ne smiju ostati teret državi. One mogu postati poduzetničke zone, obrazovni i znanstveni centri, domovi za starije osobe, studentski smještaj, stanovi za mlade obitelji ili prostori za razvoj novih gospodarskih aktivnosti. Time se istodobno povećava vrijednost državne imovine i stvara nova vrijednost za lokalnu zajednicu. Posebno je važno voditi računa o područjima koja se suočavaju sa depopulacijom. U mnogim dijelovima Slavonije, Banovine, Like, Dalmatinske Zagore i na hrvatskim otocima upravo aktivacija državnih nekretnina može biti jedan od alata za otvaranje novih radnih mjesta, razvoj poduzetništva i stvaranje uvjeta za ostanak mladih ljudi. Državna imovina mora biti u funkciji demografske obnove i ravnomjernog regionalnog razvoja, a ne samo prihodovne strane državnog proračuna. Strategija upravo polazi od takvog pristupa. Pozitivno je što jasno definira viziju optimiziranog i ekonomičnog portfelja državne imovine te naglašava potrebu da se nekretnine koje nisu u funkciji aktiviraju, a one od strateškog značaja posebne zaštite i koriste u interesu države. Pozdravljamo nastavak procesa decentralizacije upravljanja državnim nekretninama. Jedinice lokalne i područne samouprave najbolje poznaju potrebe svojeg područja te mogu brže prepoznati razvojne prilike i pokrenuti projekte koji će koristiti lokalnom stanovništvu, naravno uz decentralizaciju mora postojati i jasna odgovornost, učinkoviti mehanizmi nadzora te mjerljivi pokazatelji uspješnosti, kako bi se moglo ocijeniti ostvaruju li se postavljeni ciljevi. Vrijedno je istaknuti i projektni pristup upravljanju nekretninama od strateškog značaja, Hrvatska raspolaže vrijednim nekretninama koje mogu postati nositelji velikih razvojnih projekata u području gospodarstva, turizma, energetike, obrazovanja ili javne infrastrukture, međutim pritom uvijek treba voditi računa da se nacionalni interes nalazi ispred kratkoročnih financijskih učinaka.
Državna imovina nije neiscrpan resurs koji treba promatrati isključivo kroz prodaju. Puno je važnije pronaći model kojim će se stvarati trajna vrijednost. Dugoročni zakup, pravo građenja, razvojna partnerstva i stavljanje zapuštenih nekretnina u funkciju često mogu donijeti veće koristi od jednokratne prodaje. Cilj ne bi trebao biti samo smanjenje portfelja državne imovine nego povećanje njezine gospodarske i društvene vrijednosti.
Posebno želimo istaknuti važnost korištenja državnih nekretnina za provedbu stambene politike. U okolnostima kada je mladim ljudima sve teže doći do vlastitog doma dio državnog stambenog fonda može imati važnu ulogu u programima priuštivog stanovanja osobito u sredinama u kojima postoje prazni državni stanovi ili objekti koji se mogu obnoviti i staviti u funkciju.
Pozdravljamo i naglasak na digitalizaciji evidencija te unaprjeđenju registra državne imovine. Bez potpunih, ažurnih i pouzdanih podataka nije moguće kvalitetno upravljati tako vrijednim portfeljem. Transparentnost mora biti jedno od temeljnih načela upravljanja državnom imovinom jer upravo ona jača povjerenje građana u red, u rad javne uprave.
Važno je naglasiti i da učinkovito upravljanje državnim nekretninama nije samo gospodarsko pitanje. Ono ima snažnu demografsku, socijalnu i sigurnosnu dimenziju. Aktivacijom državnih nekretnina mogu se stvarati uvjeti za priuštivo stanovanje, razvoj poduzetničkih zona, ulaganja u slabije razvijena područja te ravnomjerniji regionalni razvoj. Time državna imovina postaje instrument provedbe javnih politika a ne samo predmet upravljanja.
Naravno, provedba ove strategije bit će njezin najveći izazov. Ciljevi su dobro postavljeni ali uspjeh će ovisiti o brzini rješavanja imovinsko pravnih odnosa, kvalitetnoj suradnji ministarstva, Državnih nekretnina, županija i gradova te dosljednom praćenju rezultata. Posebnu pozornost treba posvetiti sprječavanju dugotrajnog mirovanja nekretnina koje desetljećima čekaju svoju namjenu.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta smatra da državna imovina mora biti u službi hrvatskih građana i razvoja hrvatskog gospodarstva. Njome treba upravljati odgovorno, domaćinski i transparentno vodeći računa da svaka odluka dugoročno doprinosi jačanju države, zaštiti nacionalnih interesa i ravnomjernom razvoju svih hrvatskih krajeva. Upravo zato uspjeh ove strategije nećemo mjeriti brojem donesenih odluka ili usvojenih planova nego brojem obnovljenih zgrada, otvorenih poduzetničkih zona, novih investicija, riješenih stambenih pitanja i revitaliziranih dijelova Hrvatske koji će zahvaljujući aktivaciji državne imovine dobiti novu razvojnu perspektivu.
Ako će ova strategija rezultirati većom aktivacijom zapuštene državne imovine, učinkovitijim, učinkovitijim upravljanjem, većom transparentnošću i snažnijim razvojnim projektima tada će ostvariti svoju svrhu i donijeti stvarnu korist RH i njezinim građanima.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
E time smo završili sa klubovima i slobodnim govorima i vraćamo se našoj točki, a idemo na pojedinačnu raspravu, prvi će govorit poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice, poštovani potpredsjedniče sabora, poštovane kolegice i kolege.
Znači evo pred nama još jedne strategije. Ako sam dobro brojao, a nisam sigurno apsolutno točno brojao i sve pobrojao, u ovom saboru imali smo …
…/Upadica Reiner: Molim vas, molim vas, nemojte iz klupa razgovarati, ako treba izađite van./…
…dakle u ovom smo saboru donijeli barem 20 strategija. Da li smo imali nekakvu analizu učinkovitosti tih strategija? Pa ja bih rekao ovako, pročitat ću samo imena nekih strategija i odmah će vam biti jasna i analiza tih strategija. Dakle, prva strategija od tih 20 čije ću ime pročitati je o sprječavanju korupcije. Mislim da analiza te strategije i njezinih učinaka sigurno nije potrebna. Zatim smo imali o prostornom razvoju RH. Mislim da ni ta analiza nije potrebna. Nakon toga imao Strategiju poljoprivrede. Mislim da ni tu ne treba pretjerano analizirat da bi vidjeli da strategija nije ostvarila svoje, svoje ciljeve, dovoljno je pitat poljoprivrednike. Zatim o održivom turizmu, tjednima smo ovdje već i oko Zakona o ugostiteljstvu razgovarali o tome da ustvari je to daleka budućnost za nas u ovom trenutku s obzirom na broj prije svega nekomercijalnog smještaja, iznajmljivanja na crno, broja, broja iznajmljivača koji nisu, koji nisu u sustavu itd., ustvari ni ta strategija još uvijek nije dala neki pozitivan učinak. I na kraju ću samo reći i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Dakle, ja mislim da kad bi redom pročitali svih 20, za svaku od tih 20 našli bi vrlo adekvatne primjedbe koje bi pokazivale da one nisu ostvarile svoj rezultat. S tim na neki način ulazim i u iščitavanje ove ovdje strategije dakle koliko god ona bila lijepo napisana, koliko god ona bila usklađena sa svim strateškim dokumentima koji već postoje u RH, nekako dvojim u njezin učinak i u njezine i u ostvarenje njezinih, njezinih ciljeva, a da ne govorim o tome da u nekim elementima uopće nisu postavljeni konkretni i mjerljivi ciljevi, a o jednom od tih elemenata ću i kasnije nešto govorit.
Al ono što me posebno, da to tako kažem, zagolicalo, zagolicalo mi je maštu i zato sam i počeo na ovaj način na koji sam počeo ovu diskusiju jeste, jeste slijedeće, dakle kaže se u obrazloženju ove strategije odnosno negdje u jednom dijelu na početku ove strategije kaže se, ova strategija RH postavlja kao primjer drugim državama kada je riječ o upravljanju sukladno načelima odgovornosti, javnosti i predvidljivosti. Dakle, ja bih zaista volio da nas ta strategija postavlja da smo primjer drugima ali opet nećete mi uzeti za zlo s obzirom na sve ove strategije koje dosada donijeli u ovom saboru, s obzirom na njihov, na njihov učinak koji je i bez nekakve znanstvene analize prilično, prilično očigledan nisam siguran da sama strategija kao takva može neku državu postaviti za primjer. Da, mi smo je donijeli, da druge države ju nemaju ali to ne znači da druge države upravljaju manje učinkovito svojom imovinom nego mi, dapače usudio bi se reći da su, uvijek se uspoređujemo jasno s državama EU, da je veliki broj država u EU puno, puno u tome uspješniji.
A sada o onoj jednoj temi koju sam danas otvorio i kroz svoj, kroz stanku u ime kluba a to je neprocijenjeno, neprocijenjeno turističko zemljište odnosno neprocijenjeno građevinsko zemljište u republici, u RH odnosno što ova strategija govori o tome. Ono što sam rekao u stanici mislim i danas. Dakle, ako je istina ono što je ministar Bačić rekao da je cilj ove strategije maksimalna korist za građane i lokalnu zajednicu onda upravo to turističko zemljište bi trebalo biti ono koje je strateški projekt odnosno rješavanje tog turističkog zemljišta trebao bi biti strateški projekt RH odnosno trebao bi se nalaziti u prioritetima koje će se pomoću ove strategije i ostalih zakonskih i podzakonskih akata i aktivnosti unutar same provedbe strategije i mjera riješiti što je prije moguće.
No, mi taj problem, problem neprocijenjenog turističkog zemljišta nismo riješili 35 godina. Nakon pretvorbe i privatizacije mi 35 godina nismo uspjeli riješiti zemljište na kojem su naši hoteli odnosno ono koje koriste, na kojem su našim kampovi odnosno ono zemljište koje koriste. I dalje od tog zemljišta sredine u kojima se oni nalaze nemaju onu korist koju bi mogli, koju bi mogli imati kada bismo mi zaista mogli biti postavljeni kao primjer drugim državama kada je riječ o upravljanju sukladno načelima odgovornosti, jednakosti i predvidljivosti odnosno kada bi bila riječ o upravljanju koje bi išlo na korist građana i lokalne zajednice.
Dakle, kakva je situacija danas sa turističkim zemljištem? Mi smo zakonom obvezali ustvari trgovačka društva koja koriste to turističko zemljište da naprave geodetske elaborate, da odrede koja su zemljišta ušla u pretvorbu njihovu, a koja, a koja nisu, treba odrediti pomorsko dobro, onda država tu, onda tu država isto daje svoj obol zato što RH u pretvorbi društvenog vlasništva kada jedinica lokalne samouprave želi neko, neko zemljište ustvari upisati u svoje vlasništvo onda RH unutar tog zemljišta koje i spada u kompleks, u kompleks tog turističkog građevinskog zemljišta dodatno se preko Državnog odvjetništva na sudovima žali na pretvorbu društvenog vlasništva u korist jedinica lokalne samouprave. Dakle, imamo jedan rašomon pravnih postupaka i neriješenih imovinsko pravnih postupaka čija je težina rješavanja stavljena na trgovačka društva koja su u trenutno zakupu tog turističkog zemljišta ali to njima nije u interesu.Dakle, oni su zakonom dobili odmah dobili poziciju i pravni status zakupca čim je zakon stupio na snagu, obvezu da plaćaju otprilike za 50% površine naknadu koju su odredili i država odnosno čija je mjera odredila država a konačnu odluku donijele jedinice lokalne samouprave i to procjenjuju da im jeftinije nego riješiti imovinsko pravne odnose i platiti jedinicama lokalne samouprave ono što ih pripada. Dakle, dati novac jedinicama lokalne samouprave da mogu na dobrobit građana kako je rekao i na maksimalnu korist naš ministar, na dobrobit građana i lokalne zajednice zaista sa raditi, poboljšati infrastrukturalne, infrastrukturalne projekte unutar, unutar svoje, unutar svoje zajednice, dati možda i nekakve veće socijalne usluge ili razvijati i dalje tu djelatnost koja toliko nosi u, nosi u proračun RH.
Dakle, što mi imamo? Imamo da se nismo makli sa mjesta 35 godina po pitanju, po pitanju ovaj neprocijenjenog turističkog zemljišta. Što god mi pričali o tome da imamo trgovačka društva koja nisu zainteresirana da se to riješi jer ovako im je naknada za to manja i da imamo državu koja ne udara tempo odnosno državu koja nije proaktivna u rješavanju tog pitanja. Kada to sve skupa zbrojimo nekako je jasno da ćemo ostati tu gdje jesmo još jako, jako dugo, još jako, jako dugo vremena, da će svih tih 400 zahtjeva koji su podneseni u zadnji čas i bez potpune dokumentacije od trgovačkih društava ostati u postupku rješavanja. I da je tome tako govori i to da ova strategija ne daj nikakva mjerila, nikakve brojke što se očekuje u ovih 10 godina da se riješi. Dakle, 35 godina je prošlo i još 10 mi ne možemo reći od ovih 300 što se tiče turizma i ovih 400, još 100 ostalih koji su ostali riješit ćemo barem 10, 15, 20% zahtjeva. Ne, mi jednostavno ne postavljamo ni mjerilo, ni kriterije u ovoj strategiji za rješavanje turističkog odnosno neprocijenjenog turističkog zemljišta jer se to neće pomaknuti, daj bože da sam u krivu, s mjesta do 2035. do kada će vrijediti ova strategija.
Dakle, ponovit ću ono što sam rekao na početku. Puno je strategija doneseno u ovom saboru sa prilično malo učinaka. Bojim se da unatoč dobrim željama, unatoč dobrom izgledu i tehničkoj odrađe… tehničkoj odrađenosti ove strategije, ova strategija neće polučiti barem po ovom pitanju po kojem sam danas govorio a to je što se tiče turističkom, neprocijenjenog turističkog zemljišta polučiti željeni rezultat da naše ekonomske resurse, resurse koji, resurse lokalnih zajednica zaista maksimalno iskoristimo na dobrobit građana, zajednice i države.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prava je kolege Barbira.
Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Paus ma slušao sam vaš govor i zaista istakli ste čitav niz strategija koje smo mi u prethodnom razdoblju donosili, međutim kada dođe do provedbe ili smisla samih tih strategija događa se slično i što se događa sa zakonima. Jako dobro prepisujemo zakone, jako lijepo sve zvuči, međutim mi imamo jednu državu na papiru, a nemamo je u životu svakodnevnom građana. Smatrate li da će i ova strategija u konačnici biti jedna u nizu kataloga neiskorištenih mogućnosti? Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Nažalost sklon sam vjerovati da će biti upravo tako kako ste vi rekli. Polučit će se određeni manji rezultati, prikazat će se sigurno značajnijima nego što jesu ali da ćemo postići ono što je osnovni cilj ove strategije, o čemu sam govorio i u svojoj raspravi teško, teško me uvjeriti s obzirom na iskustva koja imamo sa svih ovih 20 ostalih strategija koje su donesene u ovome saboru i s obzirom na ono što se događa i po pitanju prostora i po pitanju poljoprivrede i po pitanju korupcije i po pitanju ugljičnog dioksida i po pitanju nuklearnog otpada. Dakle imamo strategiju čak i o nuklearnom otpadu, a još uvijek nismo uspjeli preuzeti nuklearni otpad od Slovenije, dakle visoko radioaktivni, a onaj nisko radioaktivni ja još uvijek ja mislim da je smještena ovdje ili u, ili u Sloveniji u Krškome ili ovdje na, na Ruđeru Boškoviću i tek sada rješavamo nešto što smo trebali riješiti još prije 20, 30 godina. Ako da mislim da je ista sudbina i ove strategije.
Reiner, Željko (HDZ)
Replika kolege Jurčevića.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Dakle vlasništvo je iznimno bitno u građanskome društvu, čak neku vrstu svetinje ovaj u nekakvim ustavnim vrijednosnim dokumentima, zakonu i slično ali glavni problem kad se radi o nekretninama i pokretnina, pogotovo nekretninama, apsurdno je u Hrvatskoj govoriti o nekakvoj strategiji kad vlasnik tako se zove država dakle ili državno vlasništvo, jednostavno nemamo popis, nema registar dakle koje su to nekretnine i što je to, a živimo u digitalnom dobu. Prema tome to nije bio problem napraviti. Dakle ne postoji taj registar i ne zna se koje je vlasništvo da bi se moglo pljačkati, a sve to skupa je opterećeno sa jednim problemom jer mi imamo tu pljačkašku tradiciju kad je svaka neka nova država ili sustav kojem smo pripadali ovaj dolazio, on je pljačkao tako da je '45. sve što je bilo privatno, a gotovo sve je bilo privatno, opljačkano i pretvoreno u društveno vlasništvo. E i sada je to nekadašnje privatno vlasništvo …/Upadica Reiner: Hvala./… di se zna ovaj …/Upadica Reiner: Hvala./… opet pretvoreno u državno da se može pljačkati, a ne da se vrati …/Govornik se ne razumije, govore istovremeno./…
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Pausa. Hvala, hvala lijepa. Držimo se molim vas vremena. Ne možemo dugo ovaj … .
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. U potpunosti razumijem ovoga što, što želite reći. Dakle vi to sa vašeg, iz s kuta vaše profesije odnosno kao povijest, kao povjesničar možete sagledati i puno dalje i puno dublje nego što, što mogu to sagledati ja ali da ima nešto kako sate vi rekli u našemu mentalitetu što nam ne da da vodimo računa o državnom vlasništvu kao o vlastitom vlasništvu, da oni koji upravljaju državnim vlasništvom to ne vide kao, kao nešto čime moraju upravljati kao svojim vlastitim vlasništvom to stoji i da puno ima tih kobaca koji jednostavno črpkaju, črpkaju naše zajedničke resurse, a na uštrb svih građana. To je izgleda neću reći naš usud, jer vjerujem da ipak nije tako, ali to je nešto što je vrlo teško promijeniti i još uvijek čini mi se da nismo uspjeli.
Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Orešković.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ima jedan američki film, naslov mu je Don't look up. Ne gledaj prema gore, to je politička satira, crni humor, govori o tome da astronauti pokušavaju upozoriti čovječanstvo da komet ide prema zemlji i da će nas uništiti i naravno čovječanstvo ne želi vjerovati. E pa sad dont look up treba reći građanima Hrvatske, pogotovo Zagreba. Ima jedna nekretnina u Hebrangovoj 14, dakle sami centar Zagreba, to je stambena kuća Amalije Sajfert u potpunom vlasništvu, isključivom vlasništvu RH koja se urušava do te razine da je po život opasna za prolaznika. Pa evo čuvajte svom život dragi građani grada Zagreba i dont look up, to može biti ono politička satira i crni humor da HDZ državne nekretnine koristi zapravo samo za vlastito mešetarenje, a ne zna to da o njima skrbi kao o našoj imovini koja bi nama građanima trebala donositi neke prihode i ostvarivati različite javne interese.
Reiner, Željko (HDZ)
Evo zastupnik Paus ako ima kakvu potrebu reći.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa pa ako smo suglasni s time da nismo dovoljno učinkovito do sada upravljali svojim nekretninama, a mislim da se sa ovakvom jednom relativno benignom tvrdnjom će se složiti svi i da će se, da će se na kraju krajeva to na neki način implicira i ova, ova strategija, mi ostali ćemo možda dati i nešto strožu ocjenu ali ono što je bitno ovdje reći tko je u ovih 35 godina u stvari mogao i imao priliku taj sustav urediti i tko nam ponovno obećava i ponovno ima priliku taj sustav urediti. To su jedni, jedna te ista politička opcija, jedan te isti način razmišljanja i mislim da sa punom skepsom zaista možemo pristupiti ovoj strategiji, da će ona u bitnome promijeniti odnos onoga tko je 30-ak godina od ovih 35 bio na vlasti prema onome što je naše, zajedničko i što bi trebalo služiti svima, svim građanima RH.
Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, kada govorimo o državnoj imovini, govorimo o vrlo jednostavnom pitanju, zna li država biti dobar gospodar jel. Imali smo tu privatizacijsku pljačku sve te tvornice koje smo naslijedili iz bivše države. Na neki način prodale su se za kunu ili dvije određenim ljudima i napravila se jedna politička kasta. Tu smo bili jako dobri gospodari jer smo znali za koga i kome dajemo to u svoje džepove jel. Međutim tu smo di jesmo danas, ne treba se vraćati 80, 50 ili 30 godina u prošlost jer ovo pitanje dobrog gospodara nije ideološko pitanje. To je pitanje koje ne možemo ideologiju staviti lijevo ili desno, to je zaista za ovo pitanje irelevantno, to je čisto pitanje odgovornosti jer državska, državna imovina nije nešto apstraktno, to nije neka stavka u registru neke čestice, neki samo poslovni prostor i zemljište, stan i zgrada, to je jedan javni resurs i nešto što pripada građanima.
E sad, tu je po meni glavni problem našeg društva jer ljudi nešto što je javni resurs ne doživljavaju kao svoje e. Te javni resurse to bi trebali doživljavati kao nešto što pripada nama jednako kao šta navijamo za državu kada zabije gol na svjetskom prvenstvu i veselimo se. Tako se trebamo veseliti što mi imamo na upravljanju te javne resurse što oni trebaju služiti narodu. Međutim, ljudi nažalost vide ono isključivo što pripada njima samima. Znači isključivo privatno vlasništvo a za javno nemaju nikakvog sluha. I upravo zbog toga što nemamo sluha u tome događaju nam se te stvari da se to privatizira iz godine u godinu i prodaje iz godine u godinu jer nikoga za to nije briga jer se ne može s tim poistovjetiti. A trebali bi se poistovjetiti sa svim tim vrijednostima koje su naše jednako kao što navijamo kada Hrvatska pobijedi nekoga na svjetskom povjerenstvu toliko moramo navijati i za ta naše javne resurse. I to je nešto čemu narod treba raditi, na tome treba raditi da se osvijesti to pripadnost naših zemljišta, naših poslovnih prostora i u konačnici svih nekretnina koje su u vlasništvu države.
Dobra, dobra država svoju imovinu poznaje, loša država ni sama ne zna što ima. To je glavna stvar. Loša država dopušta da imovina propada, a dobra država tu imovinu stavlja u funkciju. Dobra država imovinu koristi za stanovanje, razvoj, javne usluge i prihod a loša država je prodaje kad joj zatreba novac ili je drži zaključanu dok lokalna zajednica čeka. Upravo na tome je bilo bazirano moje pitanje kroz repliku koju sam imao prema ministru, međutim je li on je bio u tom trenutku zaokupiran s nekim razgovorom pa vidio sam da nije sam to pitanje ne da nije odgovorio jer da nije znao nego jednostavno nije ni čuo, a to je pitanje je li zakon decentralizira odlučivanje i prihod neizgrađeno zemljište i ruševinama prema županijama i gradovima s podjelom 60% prihoda ide državi, 20% županijama i 20% jedinicama lokalne samouprave. No, stanovi i poslovni prostori ostaju isključivo u nadležnosti Državnih nekretnina d.o.o. s podjelom prihoda 90% ide državi, a 10% ide Državnim nekretninama. Međutim, to je problem kod velikih gradova jer veliki gradovi moraju rješavati socijalna pitanja u najvećoj mjeri i neke kulturne manifestacije i brojne druge potrebe imaju. Bilo bi dobro da država to da jedinicama lokalne samouprave na upravljanje jel jer oni najbolje znaju potrebe tog stanovništva koji se ima koji se nalazi na tom području. Međutim, oni su potpuno izvan sustava u prijedlogu ovog zakona. Znači imamo dvostruke konotacije po tom pitanju jer što se tiče ruševina i neizgrađenog zemljišta tu imamo jasnu podjelu znači na 60% državi, 20% županiji i 20% jedinicama lokalne samouprave koje nisu izostavljene, a što se tiče stanova i poslovnih prostora to nije tako.Mislim da se to treba prebacit dole i da bi se dole prema jedinicama lokalne samouprave time bolje upravljalo jer jednostavno ljudi znaju njihove potrebe, a čini mi se da Državne nekretnine d.o.o. jednostavno ne mogu ni sami znati gospodarit dobro sa tolikom količinom dobara sa koji raspolažu.
Što se tiče problema ove strategije, problemi, prvi problem je evidencija. Država mora znati u prvom redu što ima. To zvuči banalnoj ali u Hrvatskoj to nikad nije bilo banalno. Imamo nekretnine upisano društveno vlasništvo, imamo opće narodnu imovinu još uvijek, imamo plombe, imamo zabilježbe, imamo postupke povezivanja zemljišnih knjiga i knjiga položenih ugovora, imamo povrate i zahtjeve za naknadnu imovinu oduzeti za vrijeme bivše države, sporove amina… spore administrativne postupke, situacije u kojima nekretnina formalno postoji u portfelju ali s njom se zapravo ne može raspolagati i kao pravnik tu želim naglasiti bez sređenog vlasništva zaista nema, nema razvoja. Pravo vlasništvo mora biti jasno, predmet raspolaganja mora biti jasan, tereti moraju biti jasni.
Drugi problem je aktivacija. Prazna državna nekretnina nije neutralna ona je gubitak. Gubitak i prostora i prihoda i javne koristi i gubitak povjerenja da se s time zna raspolagati. Kada građanin prolazi pokraj prazne državne zgrade istodobno zna da u njegovom uredu nedostaje stanova, vrtića, da njegovom gradu fale svi ti objekti, amublante, prostori za udruge ili poslovni prostori za male poduzetnike. On vidi jednu neodgovornost u upravljanju i zato svaka državna nekretnina mora pitati jedno pitanje a to je čemu služi. Ako služi strateškom interesu neka ostane u državno upravljanje, ako služi lokalnoj zajednici treba je prenijeti ili dati na korištenje lokalnoj zajednici, ako služi stanovanju treba je uključit u politiku priuštivog stanovanja, ako služi javnoj upravi mora smanjit troškove najma i urediti prostor jer čekanje ne može biti politika.
Treći problem je stanovanje. Ovdje je najvažnija društvena tema koju treba povezati s ovom strategijom. Hrvatska ima stambenu krizu. To je činjenično stanje. Mladi ne mogu kupiti stan, najam je preskup, cijene nekretnina u velikim gradovima odvojili su se od plaća, istodobno država ima nekretnine i zato je legitimno pitanje koliko će državne imovine biti stavljeno u funkciju priuštivog stanovanja, ali ne ono da kažemo deklarativno, načelno nego zaista treba biti konkretno koliko je stanova, koliko zemljišta, u kojim gradovima, u kojim rokovima, po kojem točnom modelu da li za na javni najam, da li za deficitarne kadrove, mlade obitelji, da li za otoke, za područja koja gube stanovništvo, gdje, kada i na koji način. Ako Strategija upravljanja državnom imovinom ne odgovori na stambenu krizu onda ona nije dovoljno ambiciozna i ne rješava glavno problem jer danas se ne može govoriti o državnim nekretninama a zaobići stanovanje.
Četvrti problem je decentralizacija. Načelno podržavam da se dio upravljanja spusti prema županijama, velikim gradovima i gradovima sjedišta županija jer lokalna zajednica često mora znati i bolje zna nego što zna središnja država međutim to se ne radi prema svima, ne radi se prema stanovima, poslovnim prostorima o tome sam govorio u početku.
Peti problem je problem prodaje. Strategija uvijek planira velike prihode. Prihodi jesu važni ali državna imovina nije i ne smije biti izvor prihoda. Ona mora biti instrument javne politike. Ako sve gledamo kroz prihod najlakše je prodati, ali prodaja je konačna, nije jednostavno se ne može vratiti nazad. Kada država jednom proda zemljište ili zgradu više nema taj alat da je iskoristi. Zato prodaja mora biti zadnja a ne prva opcija. Prije prodaje treba se pitati može li se ugraditi u to priuštivo stanovanje, može li se dati lokalnoj zajednici na upravljanje, može li se koristiti za javnu namjenu, može li se dati u dugoročni zakup i zadržati recimo vlasništvo države, može li se kroz pravo građenja stvoriti vrijednost a zadržati javni interes. Ako se prodaje samo zato što je to administrativno najjednostavnije onda to nije upravljanje to je jednostavno odustajanje od upravljanja.
Šesti problem su Državne nekretnine. To dru… to društvo upravlja velikim dijelovima stanova i poslovnih prostora ali javnost mora imati uvid u bolje rezultate. Koliko zaista ih stoji prazno, koliko dugo, zašto, koliko je natječaja raspisano, koliko ugovora je sklopljeno, koliko su prihodi, koliki su troškovi održavanja, koliko je uloženo u obnovu i koliko je zaista stvoreno u funkciju.
Sedmi problem je mjerenje učinka. Strategije često volje pokazatelje, ali pokazatelj mora mjeriti svoju stvarnu korist. Nije dovoljno mjeriti ukupnu ekonomsku vrijednost raspolaganja jer može prodati puno i imati visoki pokazatelj a javna korist može biti upitna. To su dvije potpuno odvojene stvari. Zato treba mjeriti druge stvari, broj aktiviranih nekretnina, broj praznih prostora, prosječno trajanje postupaka, broj riješenih zemljišnoknjižnih predmeta, broj nekretnina stavljenih u funkciju stanovanja, broj prostora za javne usluge, smanjenje troškove najma državnih tijela, transparentnost natječaja itd., zadovoljstvo lokalnih zajednica također je nešto što je iznimno bitno.
Stoga na kraju treba vrlo jasno reći ovo je prilika ova strategija ali moramo je shvatiti iznimno ozbiljno. Državna imovina može biti motor razvoja, može pomoći stanovanju, lokalnim zajednicama, pokrenit investicije, može smanjit u konačnici i javne troškove, može otvoriti prostore za civilno društvo, poduzetnike i javne usluge. To im je glavna svrha, ali može i ostati ono što je prečesto bilo o čemu smo prije govorili katalog neiskorištenih mogućnosti. Hoće li '35. godine građani vidjeti manje zapuštenih državnih prostora, više stanova, više javnih sadržaja, brže postupke, sređenije knjige i transparentnije upravljanje. Ako hoće onda je ona imala smisla, ako neće onda ćemo samo imati još jedan dokument kojim smo lijepo opisali problem koji ponovo i ponovo i ponovo nismo riješili.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četiri sad replike, prva je kolege Pausa, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, dakle Hrvatska ima 570 ili ne znam koliko već jedinica lokalne, lokalne samouprave i regionalne samouprave. Od toga broja jako puno jedinica su vrlo male, a da bi jedinica opstala dakle mora imati određeni ljudski potencijal, mora imat određeni ekonomski potencijal i mora imati određeni fiskalni potencijal.
Ako uzmemo da te male jedinice nemaju veliki ljudski potencijal, automatski nemaju s obzirom na financiranje, na način financiranja jedinica lokalne samouprave prije svega kroz porez na dohodak nemaju ni veliki fiskalni potencijal ostaje im nešto što se zove ekonomski potencijal a to je upravo ovo o čemu govorimo a to su nekretnine ne za prodaju nego stavljanjem u, stavljanjem u funkciju.
S obzirom na to da mi zaista imamo kao jedinice lokalne samouprave najviše da tako kažem nerazriješenih imovinskopravnih odnosa upravo sa RH meni se …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… čini, meni se čini da ni taj potencijal neće doći do svog punog …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./ …
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.
Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Paus imamo svega previše a u biti to je premalo jer ne možemo raspolagati svojom vlastitim nekretninama. Državne nekretnine ne upravlja im se kako treba, veliki gradovi imaju potencijal za upravljati tim nekretninama kako bi podigli javnu svijest i javni interes al to se ne događa. Znači da sustav nije dobar. Znači možemo imat bilo koliko strategija o bilo čemu, ali ako sustav nije dobar onda jednostavno problem je u nama samima. Jednostavno ovo nije način upravljanja i s ovim, s ovom strategijom imat ćemo još jedno mrtvo slovo na papiru. Imamo previše općina, imamo previše županija, puno toga trošimo, a malo toga privređujemo. Zašto ovo ne bi stavili u svrhu da dignemo javni interes tamo gdje treba.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Barbir kad se radi o poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj, kad se radi o pašnjacima, šumama najveći oblik vlasti jesu tzv. zemljišne zajednice. One imaju višestoljetnu tradiciju i detaljno su pravno uređene taj oblik vlasništva u još doba Habsburške Monarhije tako da i u katastrima, zemljišnim knjigama je to sve potpuno, potpuno jasno. Takvih zajednica je od Istre do Vukovara i od Istre do Dubrovnika bilo više tisuća tako da je većina dakle tog prostora u Hrvatskoj zapravo u vlasništvu zemljišnih zajednica. I svi su ti odnosi regulirani među tim vlasnicima u smislu prometa vlasništva itd. i korištenja i slično.
Međutim, '45. godine to je jednostavno opljačkano ne procesom nacionalizacije i konfiskacije koja je bila pljačka prema pojedinačnim vlasnicima. Nakon uspostave hrvatske države ti vlasnici su pokretali postupke da hrvatska država to riješi i vrati međutim uvijek sve vlasti su izbjegavale od '90. do danas.
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
Što mislite o tome?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.
Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Jurčević bilo je tu kroz prošlost više nepravilnosti, međutim ako gledamo modernu hrvatsku državu izvor nepravilnosti je ipak bila privatizacija. Kad se upravo to javno neke tvornice koje pripadaju ljudima stavljene su u džepove određenih političkih pojedinaca, samo određenih pojedinaca i radila se takva jedna kasta u hrvatskom društvo što definitivno nije dobra stvar za hrvatsko društvo jer tu kreće čitav niz nepravilnosti jel.
E sada ključna stvar je promijeniti svijest da nije važan pojedinac nego da je važno ono što je hrvatsko, ono što je naše i državne nekretnine doživiti kao svoje i to je jako teško čovjeku koji se ne može s time poistovjetiti, ali trebao bi se jednako poistovjetiti kao i svakom golu zabijenom Hrvatske nogometne reprezentacije. Kad to promijenimo imat ćemo uspješniju, bolju i solidarniju Hrvatsku.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Replika kolegice Orešković.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Nastavljam na tezu da državnu imovinu HDZ koristi za svoje malverzacije. Državna tajnica Sanja Bošnjak ovdje prisutna bila je na sjednici antikorupcijskog vijeća kada je direktorica tvrtke Državne nekretnine tvrdila da nema ništa protiv da se javno objavi odbačaj kaznene prijave protiv nje i drugih iz te tvrtke Državne nekretnine jer da taj odbačaj kaznene prijave ide njoj i ostalima u prilog. Državna tajnica je to čula.
Međutim, gle vraga i iznenađenja direktorica Državnih nekretnina nije javno objavila odbačaj kaznene prijave. Na temelju zahtjeva za pravo na pristup informacija odbila je dostaviti i objaviti taj odbačaj, a isto tako ne želi ga objaviti niti Državno odvjetništvo. Prisutna do nje, druga državna tajnica koristi i koristila je državni stan iako je imala stan u svom vlasništvu…
…/Upadica Reiner: Hvala, kolega Barbir./…
…o tome se također trebaju očitovati državna tijela, itd., itd..
Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Orešković, zaista nisam upoznat s tim navodima, al evo postoji Poslovnik HS, pa državna tajnica ako nešto treba ispričat ovdje može uzeti 5 minuta i objasnit neke stvari ako to želi naravno, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Restović ima repliku.
Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Kolega Barbir, dotakli ste se sekundicu jednu jedne ja mislim možda najbitnije stvari u ovome ili jednu od bitnih stvari, pa ću vam pročitat nešto što piše u ovoj strategiji. Kaže, naime zbog nesređenosti zemljišnih knjiga i katastarskog aparata na području cijele RH još uvijek nije utvrđen točan broj i sastav nekretnina u vlasništvu RH, pa se posljedično istom portfelj stanova i stambenih jedinica kojim upravlja ministarstvo i društvo Državne nekretnine d.o.o. svakodnevno mijenja sukladno dostavljenim odlukama nadležnih tijela, pa sad kaže presudama, rješenjima, nagodbama, itd. koje svakodnevno u velikom broju pristižu u ministarstvo. Pa je moje pitanje vama jer ste govorili nešto o tome, ako nemamo do dana današnjeg sređenu ovu priču onda o čemu zapravo razgovaramo, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Barbir.
Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Restović, u potpunosti ste u pravu jer ako mi nemamo zaista broj nekretnina onda na temelju čega, na temelju kojih pokazatelja mi uopće radimo ovu strategiju, za šta ako ne znamo o čemu raspolažemo. Da ne govorimo kako je to užasna situacija za transparentnost RH i kako građani ne znaju s čime raspolažu jel i to su nekretnine sviju nas. Međutim evo kad treba nešto prodati tu se jako brzo nađe kupac, nađe se cijena kakva je da je i to se vrlo dobro proda, jako su brzi po pitanju prodaje, a jako su slabi i spori po pitanju transparentnosti.
Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Dalija Orešković će sada govoriti, izvolite.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Evo malo ću podsjetiti na genezu svih prethodnih neuspješnih strategija i tko je otprilike bio odgovoran za državne nekretnine. Za početak samo ministarstvo ustrojili smo kako bi tadašnji, to je već davnih dana bilo, tadašnji ministar Goran Marić dobio svoje ministarstvo odnosno svoju fotelju i povod da sjedi u Vladi. Međutim on je sa svoje funkcije naprasito otišao, podnio je ostavku i tvrdio je da je to zbog medijskih pritisaka. Zašto su medijski pritisci postojali? Pa zato što je na vrlo suspektan način stekao vlastite nekretnine, već se tad pričalo o nekakvim makinacijama. Naravno ne postoji niti jedna institucija koja je do kraja istražila što je ili nije u svemu tome bilo sporno, a obitelj je nekretninu stekla kao što je i namjeravala.
Zatim smo imali ministra Maria Banožića koji je došao na njegovo mjesto. Prvo što je Mario Banožić napravio, ušao je u državni stan u puno većoj kvadraturi na kojeg nije imao pravo i koristio je sustav kako bi taj stan ono sebi namjestio i opremio preko onoga što, što kažu propisi. S time su se institucije također bavile sve do čini mi se Ustavnog suda. Banožić je izišao iz bespravno korištenog prostora tek kad je u pijanom stanju ubio čovjeka.
Zatim smo imali slijedećeg ministra koji je upravljao državnom imovinom, to je bio Darko Horvat. Oni koji se ne sjećaju ili ne znaju što je bilo, to je onaj koji je uhićen u obnašanju javne dužnosti zbog kaznenih djela koje je radio dok je sjedio u fotelji.
Onda je HDZ napravio jedan mali iskorak pa je za ministra državne imovine postavio Ivana Paladinu. Zašto kažem da je Ivan Paladina bio iskorak? Zato što su ostali ministri postali sporni tek nakon što su sjeli u fotelju i dobili priliku da nešto maznu sa strane, a Ivan Paladina je bio kompromitiran i prije stupanja na dužnost. Naime da podsjetim, bio je član Uprave IGH, pa se tada govorilo o čitavom nizu pitanja sukoba interesa, a sa funkcije je otišao u manje od godine dana uz obrazloženje da tempo obnove ne ide kako treba, u međuvremenu je Paladina stekao nekakve i dionice i nekretnine i također niz repova koje institucije nisu istražile i nakon toga smo došli do Branka Bačića.
E sad, što reći o Branku Bačiću? Između ostalog aktualnom ministru je također netko iz tvrtke Državne nekretnine dao do znanja kakve se malverzacije i potkradanja javnog novca u toj tvrtci događaju i o tome ministru dostavio opsežnu dokumentaciju. Malverzacije se odnose na tvrtke koje su povezane s HDZ-om, s HDZ-ovim donatorima, pa onda možete zaključiti što je ministar Branko Bačić napravio sa tim saznanjima. Nije napravio apsolutno ništa, a ništa nije napravio niti glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odnosno USKOK, štoviše USKOK je odlučio odbaciti vrlo opsežnu kaznenu prijavu dokumentiranu sa preko 100 stranica dokaza koji su govorili o tome da se znalo da neke tvrtke, njih približno 30-tak, u vlasništvu Milijana Brkića, to je brat Joze Brkića, dobivaju poslovne prostore na dobrim lokacijama u Gradu Zagrebu i onda ne plaćaju ugovorenu zakupninu, pa onda nastane dug od par stotina tisuća eura, ugovori se sklapaju bez instrumenata osiguranja, tako da se država nema od čega naplatiti i onda u nekom trenu Uprava tvrtke Državne nekretnine uz blagoslov članova nadzornog odbora, između ostalog u tom nadzornom odboru i sjedi žena koja sjedi pored predsjedavatelja HS, ne ovog trena i onda oni kažu otpisat ćemo ta dugovanja jer su nenaplativa, a niko ne postavlja pitanje a zašto su nenaplativa? Pa nenaplativa su zato što se od samog starta postavio takav poslovni model da se od onih kojima HDZ želi pogodovati zakupnina ne može i neće nikada naplatiti i što se onda radi?
Jedna te ista osoba otvara nove firme jel jer ove su otišle, napravile dugovanje, potom otišle u stečaj, nikom ništa. Ili se čak kaže nakon što se dugovi otpuste da nema više dugovanja, dakle startna pozicija je nula pa nema niti zapreke da se ta ista tvrtka koja je napravila dugovanja, koja je ostala dužna državi, koja je sve nas pokrala da se ponovno javi na neki novi javni natječaj i ponovno dobije državne nekretnine i to se i događa. Dakle perpetum mobile u korist jedne te iste HDZ-ove klike. E sad zamislite što se događa kada netko sve te papire i dokaze, doslovno od izvatka iz sudskog registra koji pokazuje vlasničku strukturu, od toga da su neki ugovori drugačiji od špranci koje popisuju drugi jel netko, nekome se u ugovoru stavi obaveza nekakvog jamstva, zadužnice, sredstva osiguranja ali evo tvrtkama Milijana Brkića uglavnom ne i tako priča ide dalje ali kaže sve te dokaze netko dostavi USKOK-u odnosno DORH-u i USKOK kaže puj pik prijava ne vrijedi. U redu, ali ne kaže nam zašto i skriva odbačaj prijave kao ono zbija noge. Zbog toga je Antikorupcijsko vijeće Hrvatskog sabora otvorilo tematski sjednicu. Na tu tematsku sjednicu pozvalo prozvanu direktoricu tvrtke Državne nekretnine, međutim nije ona okrivljena, okrivljen je odnosno osumnjičen čitav niz osoba i direktorica je rekla nemam ništa protiv da se ti podaci odnosno taj javni dokument državnog odvjetništva javno objavi. Do dana današnjeg nije, međutim pravi problem i pravi krivac u ovom konkretnom slučaju o kojem govorim je Ivan Turudić, a reći ću zašto. Naime, svaka kaznena prijava kad se već DORH odluči da po njoj neće postupati, kada donese rješenje o odbačaju, donosi se onome tko je oštećenik odnosno žrtva nekog kaznenog djela sa mogućnošću da taj netko preuzme kazneni progon u svoje ime. Nažalost, naši procesni kazneni zakoni nemaju tu mogućnost da kažu da primjerice zviždač može sam nastaviti kazneni progon pa ako zviždač nije osobno žrtva, postavlja se pitanje, a kome će se onda odbačaj kaznene prijave dostaviti i sad se Ivan Turudić i USKOK, sad su se oni domišljavali, domuđavali jel kako će sakriti, kako će, kako će spriječiti da se po tom pitanju dalje nešto istražuje, kako će zamutiti i odlučili su kao oštećenika odrediti članove nadzornog odbra. Dakle članove nadzornog odbora koji pod A, nisu provodili nadzor rada uprave, pod B sudjelovali su u prikrivanju malverzacija i pod C ti isti članovi nadzornog odbora su ujedno i sami osumnjičenici odnosno oni protiv kojih je kaznena prijava podnesena. Drugim riječima DORH je rekao, Ivan Turudić je rekao haj, ono baš ću se sad sprdati pa reć hajte vi članovi nadzornog odbora, ako baš želite podnesite kaznenu prijavu protiv samih sebe. Naravno da nisu. E to je to pitanje koje sam postavila, dakle otvoreno priznajem ja sam bila ta koja je inicirala tematsku sjednicu Antikorupcijskog vijeća. Osobno sam čula direktoricu Mirelu Habijanec kako govori da nije uopće problem, da njoj odbačaj kaznene prijave ide u prilog pa da bi joj bilo baš drago da se taj odbačaj kaznene prijave javno objavi. Na moj zahtjev, na temelju prava na pristup informacijama, ona je to odbila. Bila sam se prisiljena žaliti povjerenici za informiranje i čekam konačan ishod tog postupka. U međuvremenu sam se obratila i DORH-u odnosno i DORH je adresiran kao netko tko može objaviti svoj dokument koji bi ionako trebao biti javan, međutim do dana današnjeg tog dokumenta nema pa u nedostatku drugih argumenata evo dat ću svoj zaključak zašto ga nema. Zato što i Ivan Turudić zajedno sa kompletnom upravom državnih nekretnina skriva model, skriva način na koji HDZ koristi državnu imovinu za pogodovanje vlastitoj klijenteli. Evo da ne ulazim tko ima ili nema člansku iskaznicu HDZ-a, ali vlastitoj klijenteli i kako to da u državi u kojoj istovremeno pričamo o priuštivom stanovanju kojeg nema, koji je jedna farsa, o tome da mlade obitelji ne mogu doći do rješavanja svog stambenog pitanja, o tome da socijalni slučajevi ne mogu doći do nekretnina. O tome da nam je grad Zagreb zapušten jer ovi poslovni prostori s kojima država raspolaže i ne stavlja ih u javnu funkciju, također narušavaju vizuru grada i sprječavaju obavljanje gospodarske djelatnosti …/Upadica Reiner: Hvala./… koja bi nam donijela profit. E za sve vam je to kriv i odgovoran isključivo HDZ.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolega Paus ima repliku.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Mali komentar na ovaj vaš primjer, sve se može kad se hoće, a i ovo što piše i ponovno ću pročitat po treći put danas, ovo što piše i u samoj strategiji, a odnosi se upravo na temu o kojoj ste vi govorili. Dakle ova strategija RH postavlja kao primjer drugim državama kada je riječ o upravljanju sukladno načelima odgovornosti, javnosti i predvidivosti. Mislim da ste vi dobro opisali razliku između onoga što jeste u strategiji i onoga što je naša stvarnost.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica, odgovor kolegice Orešković.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala uvaženi zastupniče što ste mi postavili to pitanje pa me na nešto podsjetili. Na toj sjednici Antikorupcijskog vijeća, ovdje prisutna tajnica Bošnjak je između ostalog izgovorila slijedeću nebulozu, a to je da nam se druge države evo primjerice EU smiju i čude da kako smo toliko transparentni. Ono, mi smo toliko transparentni da drugi kažu pa i previše ste transparentni, ne biste trebali biti toliko. Dakle sve se može pitati HDZ osim pokažite papire, osim pokažite što to država ima, koliko to vrijedi i kome ste to dali na korištenje. Plaća li taj netko zakupninu, najamninu i po kojoj cijeni, a da ne kažem recite kome ste te nekretnine prodali i koliko ispod tržišne vrijednosti.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima repliku.
Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Orešković vi ste napravili jednu kronologiju od, od Banožića preko Horvata, Paladina pa sve sada do Bačića, međutim bez obzira govorimo li o državnim stanovima, poslovnim prostorima ili otpisima dugova, stalno se ponavlja isti obrazac, državna imovina ostaje daleko od očiju javnosti. Je li po vama upravo ta netrasparentnost glavni alat pogodovanja i treba li svaki ugovor korisnik cijena najma i otpis duga biti javno objavljen. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Orešković ima odgovor.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Da, sva državna ili javna imovina mora biti javno dostupna, svaki detalj načina upravljanja tom imovinom mora bit i javno dostupan. Tehnički je to vrlo lako napraviti, samo je pitanje političke volje, političke volje nema i da jedini razlog zašto to nije javno, zato što se tada ne bi moglo skrivati u mutnom sve što HDZ s tom imovinom radi. Dakle najveća pljačka naše imovine, najveća korupcijska djela upravo su se provela u tom segmentu HDZ-ovo poslovanja i to se ne odnosi samo na državnu razinu, to se odnosi i na razinu lokalne i regionalne samouprave. Evo baš vi u Splitu imali ste primjer kako je predsjedničkom kandidatu Draganu Primorcu Split prodao stan debelo ispod tržišne vrijednosti u roku od 48 sati Dragan Primorac je taj stan prodao za duplo veću cijenu. …/Upadica Reiner: Hvala./… Pa recite vi to da nije potkradanje države.
Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti kolega Marin Živković, izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolegice i kolege evo jedan od ciljeva iz mjere 2.2 iz strategije je smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu RH. I govorio sam o tome u kad sam zahtijevao stanku međutim čuo sam sa suprotne strane pa kako da to kažem oprečne, oprečna tumačenja te mjere. S jedne strane ministar koji je tu predstavio strategiju kaže smanjenje portfelja nekretnina ne znači rasprodaju nekretnina, to tako ministar tumači. S druge strane kolega zastupnik Mažar kaže ne samo da ćemo prodavati nego prodajemo mi pomažemo građanima i prodajom nekretnina diljem Hrvatske smo pomogli velikom broju građana. Ja se pitam čemu mi danas onda ovdje raspravljamo. Raspravljamo o tekstu strategije ili raspravljamo o onome što ministar govori ili raspravljamo o onome što zastupnik Mažar govori jer to su tri različite stvari, tri različite stvari. Ja ću citirati strategiju, kaže cilj je ove mjere daljnje smanjenje portfelja. Ja mislim uvažavam sebi da znam čitati i da to znači da će se ići u smjeru prodaje nekretnina, prodaje stanova, prodaje poslovnih prostora. Pazite koji je to danas apsurd, godinama sad već pričamo o stambenoj krizi, godinama pričamo da si mladi ne mogu priuštiti krov nad glavom i onda se ide u velike najave projekata izgradnje, sam sebi čini se ću raditi repliku. Onda se ide u velike projekte izgradnje, a u isto vrijeme država rasprodaje svoju imovinu. Meni to nikada neće biti jasno. Evo ja mogu navesti primjer grada Zagreba, mi kada smo došli na vlast i to ne slučajno, kada smo došli na vlast jedna od prvih stvari koje smo napravili je zabrana prodaje gradskih stanova. A kažem da nije slučajno jer sustav dok su HDZ i Milan Bandić bili na vlasti u gradu Zagrebu je bio takav da se gradska imovina itekako rasprodavala po sumnjivim kriterijima, ne u službu priuštivog stanovanja sasvim sigurno i na veliko. Mi smo stali na kraj toj praksi. Ja pozivam državu da slijedi taj primjer, ne da rasprodaje gradsku imovinu. Pazite, mi imamo danas taj tzv. program priuštivog najma gdje netko za stan od 60-ak kvadrata može dobiti 40-ak, 50-ak ovisno o lokaciji tisuća eura, da bi država jedno vrijeme raspolagala njime. Pa šta ne mogu ovi silni stanovi koje ste htjeli, koje želite rasprodati se za te iste novce urediti i da ostanu trajno u državnom vlasništvu. Znate šta znači trajno državno vlasništvo nad nekretninom, to znači da država zadržava moć utjecati na tržište nekretnina, da ima daljnju trajnu moć nuditi svojim građanima povoljnije stanovanje. Ponovit ću ono što sam rekao za Zakon o priuštivom stanovanju, a to je i to je sasvim jasno čak iz ove strategije, priuštivo stanovanje vi promatrate kao iznimku i to cijeli taj zakon dosta jasno govori. Oni promili građana koji imaju tu sreću da upadnu u nekih od programa priuštivog stanovanja, samo za njih će stanovanje u Hrvatskoj biti priuštivo. Za sve ostale koji nemaju tu sreću da su vlasnici, stanovanje u Hrvatskoj i dalje neće biti priuštivo jer sustav koji ste izgradili, koji nagrađuje špekulante, koji nagrađuje rentijere, koji nagrađuje strane investitore, koji oporezuje ljude koji ulažu u industriju puno više nego što oporezuje one koji špekuliraju nekretninama, takav sustav koji ste izgradili dovodi do toga da stanovanje danas u Hrvatskoj nije priuštivo i bez obzira što Vlada svaki dan govori o tome koliko će graditi, što kaže pazite, što kaže ako gradovima oduzmemo pravo da planiraju svoje prostore, ako gradovima stavimo imperativ da se mora graditi, da će to dovesti do priuštivog stanovanja iako vidimo, imamo oči i vidimo da svaki put kada se dopustila divlja gradnja da to nije povećalo priuštivo stanovanje, to je povećalo profite građevinskom sektoru, to je povećalo profite investitorima, a građani koji se muče sa stanovanjem nisu se mogli ni približiti tim stanovima od 4-5 tisuća eura koji su se radi toga izgradili. Luksuzna izgradnja i neka izgradnja koja više čak ni ne spada u kategoriju luksuznog, al se prodaje po cijeni luksuznoj ne doprinosi priuštivom stanovanju. Tako da ta hiper izgradnja, uništavanje prostora, zauzimanje svakog pedlja neke zemlje da bi se što više kvadrata izgradilo, ta politika vam neće dovesti do toga da više ljudi ima riješeno svoje stambeno pitanje, sasvim sigurno neće.
Kaže strategija, intenzivirat će se objava javnih natječaja za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, kako bi se ubrzalo smanjenje portfelja i mi vidimo svako malo se objavljuje natječaj za prodaju nekretnina u vlasništvu RH. Ne vidimo da se to događa samo na, na periferijama ili tamo gdje nema potražnje, vidimo to da se događa i u središtima velikih gradova. Ja vas pozivam da umjesto da javne novce prebacujete na račune privatnih vlasnika, da te iste novce uložite u obnovu i korištenje i aktivaciju, trajnu aktivaciju tih stanova u državnom vlasništvu.
Također, to sam pitao ministra, kada ćemo moći napokon vidjeti javno podatke, javni katalog nekretnina, javni katalog imovine RH? Grad Zagreb je to također pokrenuo, evo već mislim ima 2.g. gdje se može vidjeti tko koristi poslovni prostor, po kojoj cijeni, gdje se može vidjeti jel postoji prazan poslovni prostor, to na razini države nemamo. Reko je ministar radi se na tome i bit će, međutim nije mi dao vrijeme, nije mi dao vremenski okvir, takva stvar bi mogla recimo biti napisana u strategiji koja se upravo bavi takvim stvarima, možda bi tu strateški trebali vidjeti koji je, koji je vremenski okvir.
Spomenut ću i to da unatoč velikom broju praznih nekretnina i nekretnina koje propadaju mi smo kao država dosta naglo išli rješavati problem zaštićenih najmoprimaca, osoba koje ne svojom krivnjom su se našle u situaciji da su već sada sa prosjekom godina preko 70 i nešto da su izgubili krov nad glavom i da moraju tražiti zamjensko rješenje dok država, dok se čeka državu da ne izgradi te tzv. zamjenske stanove. Hoće li većina njih to dočekati? Vjerojatno neće, a možemo reći da je to sigurno više bila taktika da se te ljude izbaci iz stanova nego što je to bila strategija, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Restović ima repliku.
Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Kolega Živković, onda šta, uzimamo da je zapravo točno ovo što je kolega Mažar rekao, državi ne trebaju poslovni prostori i nekretnine u vlasništvu, jel to otprilike to? I sad ako, ako to povežemo s nečim o čemu ću kasnije govorit u svojoj pojedinačnoj raspravi, a i šta sam dotakao pitanjem ministra, ako povežemo sa svim sudskim postupcima koji se vode na strani tuženika od strane države, od strane državnih odvjetništava koji zastupaju državu prilikom utvrđenja vlasništva stanova ili poslovnih prostora onda dolazimo do još veće nelogičnosti jel što nam je onda zapravo cilj? Dal nam je cilj ono što već dosad imamo registrirano kao vlasništvo prodat, po mogućnosti što manje transparentno ili transparentno, a uz dogovore ovako il nam je cilj odugovlačit sve te postupke pa onda u nekom trenutku kad ipak izgubimo te poslovne prostore…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…reć da smo ih izgubili.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Živković.
Živković, Marin (Možemo!)
Hvala kolega. Ja, ja čitam da je jednostavan cilj se riješiti što je moguće više imovine, a ja ne znam zašto je to cilj, meni, meni taj dio nije jasan. Nije mi jasno zašto se država želi riješiti poslovnih prostora? Pa država tako da upravlja kvalitetno poslovnim prostorima može dovesti do toga da se prostor iskorištava na primjereniji način, to treba biti uloga države i uloga gradova to treba biti da kaže mi želimo na ovom prostoru da se to na takav i takav način koristi. Pa to recimo mi radimo i u Gradu Zagrebu. Mi smo, mi se itekako trudimo da nisu neprimjereni sadržaji u, u gradskim prostorima, a kad se rasproda gubi se sve mogućnost kontrole, gubi se sva moć države u tom smislu i onda imamo Divlji Zapad, država prodajom sve svoje imovine samu sebe dokida.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Dušica Radojčić će sada govoriti, izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, kolegice i kolege, izrada nove Strategije upravljanja državnim nekretninama bio je odličan trenutak da se preispita stari plan aktiviranja državne imovine u Puli masivnom turistifikacijom svih bivših vojnih zona. Radi se o našim najatraktivnijim obalnim lokalitetima, ali to niste učinili već ste samo prepisali stari plan i strateškim projektima predvidjeli izgradnju dodatnih 5.700 turističkih kreveta u hotelima, turističkim naseljima i kampovima, to vam je plan za Pulu. Broj kreveta u Puli u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju i kućama za odmor već je dosegao brojku od 64.500 kreveta i to na 52.500 stanovnika, a nonstop se planiraju i grade novi kapaciteti. Zbog prekomjerne turistifikacije već sada stanovnici i infrastruktura pucaju po šavovima. Za suše nemamo dovoljno vode, gušimo se u smradu kaštijuna, promet je već sada u kolapsu i zato se postavlja pitanje ne samo društvenih i okolišnih već i ekonomskih učinaka modela raspolaganja najvažnijim pulskim prostornim resursima koje nudi ova strategija.
Ja ne vidim uporište koje ekonomski i razvojno pravda predložene turističko-ugostiteljske projekte. Ne vidim da državno sponzorirani masivni turistički projekti mogu Puli donijeti višu kvalitetu života, da mogu doprinijeti zadržavanju mladih ili kreiranju poslova za visoko obrazovane. Naime, unatoč silnom turizmu Istra gubi stanovnike, a mladi obrazovani odlaze. Ne znam jesu li takvi planovi i projekti posljedica uvjerenja da su privatizacija i neokolonijalizam naše glavne razvojne odrednice ili se jednostavno radi o tome da tako planiraš kad nemaš znanja i kapaciteta za konstruktivnije politike javnog sektora.
Vjerojatno je oboje i oboje porazno. U listopadu 2025. godine direktor tvrtke Brijuni Rivijera izjavio je za medije da je postignut dogovor da se za navedene strateške lokacije produži pravo građenja sa prvotno planiranih 50 na čak 99 godina. Protiv tako duge koncesije i prava građenja izjasnili su se mnogi hrvatski stručnjaci navodeći da se zapravo radi o dobivanju zemljišta u trajno vlasništvo.
Iz perspektive europskog tržišta turističke koncesije na 99 godina izrazito su sporne, jer fiksiraju predsnost jednog tržišnog aktera na određenoj lokaciji. Takav model ograničava pristup manjim, lokalnim dionicima na obali, pa je jasno ne samo da se ne poštuje kriterij potreba šire zajednice već su ti projekti s njima u čistoj suprotnosti.
U zdravoj i otpornoj ekonomiji turizam mora imati potpornu, a ne vodeću ulogu u razvoju. Ne smijemo sav prostor pa i onaj budućih generacija potrošiti samo na turizam. Prošli tjedan sam upravo zato s ovog mjesta govorila o potrebi da se u Puli sačuva i unaprijedi jedina preostala industrija, a to je brodogradnja, odnosno Uljanik. Ali ova Vlada brodogradnji Uljanik ne drži strateškom nacionalnom industrijom, nego su joj strateški interesi, zabavni parkovi i golf igrališta. Dakle, kad je kriterij osiguranja maksimalne koristi za građane, lokalnu zajednicu i gospodarstvo u Puli i Istri u pitanju za odabir strateških nekretnina ne postoji ni legitimitet, ni uporište, ni logika, ni racionalnost. Jednostavno ste prepisali projekte iz prethodne Strategije upravljanja državnom imovinom.
U međuvremenu ste mnogo toga promijenili. Postali smo žrtve prekomjernog turizma, u covidu smo konačno shvatili opasnosti turističke monokulture. Sada bolje shvaćamo i posljedice klimatskih promjena, te suše i nedostatak vode koji je sa njima neminovno dolaze, a vi i dalje planirate razvoj golf turizma u najsušnijem dijelu Hrvatske kao i nerazumni porast turističkih smještajnih kapaciteta.
Nedavno je jedan međunarodni tim renomiranih urbanista utvrdio da je turistifikacija poluotoka Muzil sa golfom potpuno besmislena ideja u svjetlu novih razvojnih okolnosti i klimatskih promjena, pa su predložili korištenje tog prostora u svrhu rekreacije stanovnika, te za ekonomske aktivnosti u kojima će sudjelovati i lokalni dionici. To svatko normalan shvaća, samo ne ova Vlada. Vlada nam planira distopijsku budućnost nekontroliranog rasta broja turista.
Već 20 godina od kad je vojska Muzil proglasila neperspektivnim Vlada stanovnicima Pule brani ulazak na Muzil. Ne znam ni za jedan sličan primjer u Hrvatskoj gdje se građanima jednog grada 20 godina brani ulazak na dio priobalja koji nema nikakvu funkciju. Naravno da su Puležani našli način za šuljanje Muzilom, ali uvijek uz nelagodu da će ih netko uhvatiti i izbaciti. Nije samo stvar u tome da jedna pulska obitelj ne može normalno cestom ući na Muzil, nego je stvar u tome da su korištenje i razvoj funkcija potrebni gradu već 2 desetljeća blokirani zbog ovakvih suludih strateških projekata. Objašnjavate da od vaših strateških nekretnina država može ostvariti veliku financijsku korist, te da odabrane nekretnine imaju visoki potencijal za aktivaciju, da su privlačne potencijalnim investitorima.
Već 2 desetljeća govorite o tih, aktivaciji tih nekretnina u Puli. Za Muzil su propala već da javna međunarodna poziva za iskaz interesa, za hidro bazu je propao javni natječaj za pravo građenja. Toliko o visokom potencijalu za aktivaciju.
Navedeni projekti dugoročno štete Puli. Da bi se shvatila njihova pogubnost treba ih povezati sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o turizmu. Zakon o prostornom uređenju omogućuje etažiranje hotela, a etažiranje je zapravo mogućnost apartmanizacije pod drugim imenom, nekretninski biznis u priobalju pod krinkom turizma.
Osim popisa strateških nekretnina postoji lista strateških, investicijskih projekata ove Vlade u kojoj se nalaze projekti stranih investicijskih fondova i tvrtke koje nisu tradicionalno u hotelijerstvu, pa se opravdano smatra da se radi o investitorima u resorte koji žele prodavati i nekretnine. Tako hoteli postaju paravan za prodaju apartmana i vila i već imamo jedan takav slučaj u Umagu.
Zakon o turizmu je za sve nove turističko-ugostiteljske projekt predvidio čak i sto postotno oslobađanje plaćanja poreza na dobit čak 10 godina. Projekti razvoja industrijske proizvodnje u ovoj državi nemaju takve povlastice. Vlada je privatne turističke projekte financirala i bespovratnim sredstvima do sada sa čak 135 milijuna eura. Na popisu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske je 30 projekata od toga 21 javni i oni se većinom odnose na izgradnju komunalne infrastrukture dok je čak 6 privatnih turističko-ugostiteljskih projekata, dakle čak petina svih strateških razvojnih projekata odnosi se na privatne projekte u turizmu ne u proizvodnju, ne u brodogradnju, ne u IT, nego u turistička naselja. Radi se o poticanju novog oblika kolonijalizma gdje se strancima dopušta velika zarada na najatraktivnijim dijelovima naše obale uz veliki negativni utjecaj i na zajednicu i na okoliš. Na taj se način lokalni resursi otimaju lokalnoj zajednici.
Novim zakonom omogućeno, omogućeno je interveniranje u prostor po skraćenim procedurama i mimo kontrole lokalne samouprave. Tako se npr. uvode prečaci za investitore koji će diktirati kako će se razvijati pojedine sredine dok će ih lokalna samouprava morati servisirati izgradnjom infrastrukture iako to ne bude željela. Lokalna samouprava zaobilazi se i tako što za strateške projekte površine veće od 10 hektara lokacijsku i građevinsku ne izdaje lokalna samouprava nego ministarstvo.
Dakle, da rezimiram i demantiram tvrdnju koja stoji u strategiji da se do razvojnih potreba došlo misleći prije svega na kvalitetu života i dobrobit lokalnog stanovništva. Kada je o Puli riječ to je čista laž. U Puli će predloženi strateški projekti narušiti kvalitetu života stanovnika. Građani su im se u prošlosti žestoko usprotivili masovnim prosvjedima. S obzirom da ni Muzil ni Saccorgiana ne odgovaraju većini kriterija navedenih u samoj strategiji za odabir strateških nekretnina treba ih konačno ukloniti s tog popisa.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice Radojčić, sve ste zapravo naveli i sve je točno npr. u Istri gdje su ti kolonizacijski, pljačkaški procesi zapravo intenzivnije se događali nego u ostalim dijelovima Hrvatske zahvaljujući tome što Istra nije bila zahvaćena izravno ratom. Međutim, da bismo razumjeli u potpunosti što se danas događa jel zapravo možemo reći da Plenković i njegova Vlada samo nastavljaju proces koji je započeo još krajem Jugoslavije i da je privatizaciji pljačkaški kolonizacijski model o kojem govorite ozakonio i osmislio Ante Marković zadnji predsjednik vlade jugoslavenske vlade. I ako to ne sagledavate onda nećete moći razumjeti tko je Končar ovaj zašto se uništava Uljanik itd. i postoji taj kontinuitet dakle tih državnih poticaja. Tisuće afera je u Uljaniku objavljeno pljačkaških, međutim nikada to nije nečim plodonosnim urodilo.
Dakle, kolonizacija, pljačka, privatizacija, dakle osmišljena je od strukture koja je upropastila Jugoslaviju …
…/Upadica Željko Reiner: Odgovor kolegice …/…
… a danas jednako tako pljačka i Hrvatsku i Istru jel.
Reiner, Željko (HDZ)
… Radojčić, izvolite.
Radojčić, Dušica (Možemo!)
Pa ne bih se složila da je proces pljačkaške privatizacije počeo prije '90.-ih. Mi u Puli imamo krasan primjer pljačkaške privatizacije i dobrog dijela priobalja pod krinkom privatizacije. Radi se o pulskoj cementari koja sad je država naravno u sporu jer se država upisala na zemljište koje nije bilo procijenjeno u procesu pretvorbe i privatizacije. Međutim kažem ti su, ti su procesi prespori. Znači mi svi lokalno znamo da je dok se negdje ratovalo, dok su ljudi ginuli u Puli su ljudi krali nekadašnja društva dobra, prepisali su ih na sebe, danas se grade turističko ugostiteljski projekti na tim nekretninama a država je prespora i preslaba da vrati to vlasništvo sebi kako joj i pripada.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen?
Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., ma naime samo pogledajte Tvornicu duhanu Rovinj koja je bila kapitalni objekt ovaj tada prije 30-40 godina. Ona je u vrijeme Ante Markovića privatizirana. Dakle, model, ja govorim o modelu dakle on je uspostavljen u vrijeme Jugoslavije i samo se nastavlja bez obzira koja vlast bila, a Ista je naj… prelijepa Istra nažalost najveća žrtva.
Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Mi ćemo sada napraviti jednu tehničku stanku od 10 minuta pa ćemo nakon toga nastaviti.
STANKA U 14,50 SATI.
Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,00 SATI
Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa, prvo vas pozdravljam prije svega, jednako tako državnu tajnicu i ravnateljicu i nastavljamo sa pojedinačnim raspravama po pitanju Prijedloga Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026. – 2035..
Na redu nam je kolega Dalibor Domitrović, izvolite.
Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Danas smo čuli od ministra da je strategija proizašla iz zakona. Raspravljamo cijeli dan o strategiji ali strategija je komplementarna sa zakonom i u principu indirektno raspravljamo i o Zakonu o upravljanju državnim nekretninama i pokretninama. Strategija je dokument koji nije obvezujući, kojeg se možemo držati ili ne moramo ali doku… ali zakon je svakako ovaj taj kojeg se moramo držati i po kojem moramo postupati.
Ja ću ovdje iskoristiti u ovoj pojedinačnoj raspravi poziciju lokalnog čelnika pa ću pokušati iznijeti nekoliko konkretnih primjera i problema da ustvari i vi državna tajnice vidite gdje se ustvari mi susrećemo sa takvim, takvim problemima.
Inače gradonačelnik sam grada Ogulina to sam već rekao danas i reći ću evo dogodila se jedna dobra stvar 2018. godine zatražili smo od Ministarstva državne imovine tada zemljište na darovanje za gradnju dječjeg vrtića veličine 1 hektara i sve je bilo riješeno u roku 6 ili 7 mjeseci i danas imamo tu sagrađen dječji vrtić. Evo već i drugi 1.9. bit će otvorenje na istom tom zemljištu. Tako da jedan vrlo uspješno proveden projekt i u okvirima, u vremenskim okvirima koji ustvari i prati projektni ciklus a danas smo slušali da se ide u tom smjeru da se prema, prema projektnim načelima i dodjeljuje zemljište. Ne samo zemljište nego općenito i nekretnine u vlasništvu RH. I reći ću evo iz tog primjera vidimo da se može.
No, međutim imamo još nekoliko primjera i onaj koji nam je najveći i najupečatljiviji je darivanje zemljišta za proširenje poduzetničke zone od 43 hektara za koje je grad Ogulin podneso zahtjev u kolovozu 2018. godine. Evo kolovoz 2026. je blizu, 8 godina traje taj postupak. Ne znam da li ste kada ikada čuli u Ogulinu postoji najveći, tvornica i najveći proizvođač podnih obloga u Europi, zove se Bjelen i on je zatražio od grada proširenje te poduzetničke zone za proširenje svog biznisa za proširenje tvornice i imali su namjeru uložiti oko 150 milijuna eura u proizvodnju i otvoriti još otprilike 100 do 150 radnih mjesta. 8 godina reći ću borimo se sa ministarstvom i državne imovine, danas sa Ministarstvom graditeljstva i kako se već zove da dobijemo to zemljište i još ga nismo dobili. U međuvremenu investitor je odustao ali u međuvremenu u tom postupku, pojavilo se tri nova investitora i oni su odustali. Evo to je problematika koja muči nas na terenu di kroz te procedure, kroz zakonsku osnovu ne dolazimo na vrijeme i ne možemo u stvari dobiti one rezultate koje želimo i to je jedan eklatantan primjer, reći ću navest ću još jedan. 2018. godine započeli smo program poticajne stanogradnje, napuštena vojarna, državna imovina braunfield investicija, izgrađena zgrada danas je 2026. godina, mi još uvijek nismo započeli sa stanogradnjom. 40 stanova kroz idejno rješenje je isprojektirano, nemamo još glavni projekt ali tri godine smo se borili sa prebacivanjem vlasništva zemljišta i to su oni ponovit ću konkretni problemi koji jedinice lokalne samouprave muče na terenu. Ima na području grada još nekoliko nekretnina di smo mi slali formalne zahtjeve u principu da te objekte održavamo. Primjer je, još jedan primjer ogromni objekt napuštena vojarna neperspektivna u samom centru grada u vlasništvu države koja propada, koja već postaje opasna za naše građane i to je konkretni problem na terenu koji mi moramo rješavat. Naveli ste u prijedlogu strategije da će nam prihodi idućih 10 godina od raspolaganja državne imovine biti u visini oko milijardu i 200 milijuna. Pa evo sredstava 20% ste kroz zakon namijenili za jedinice lokalne samouprave ali to je ogroman novac, zašto ne bi bio omjer obrnuti da bude 80% namijenjeno jedinicama lokalne samouprave, 20% ministarstvu. Ako smo mi već na lokalnoj razini operativniji, brži i brže rješavamo te probleme. Na raspolaganju nam je milijun i 200 tisuća, milijarda i 200 tisuća eura, zamislite koliko bi se objekata spasilo i koliko bi se projekata provelo da smo operativniji kroz sam zakon. Strategija je takva kakva je, ona se može primjenjivati i ne mora, dobra je sa svim svojim strateškim ciljevima, mjerama i metodologijama realizacije tih mjera. Sve je konkretno navedeno i odlično opisano, no međutim ukoliko ne budemo provodili to je jedno mrtvo slovo na papiru i to ga je upravo evo mene kao lokalnog čelnika, strah. Evo toliko samo, hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Domitrović. Imamo dvije replike. Prva na redu je kolegica Irena Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega Domitroviću, mi ovdje stalno slušamo od ministarstva da je poticajna stanogradnja prioritet, a sad smo iz vašeg primjera imali priliku čuti da iako je projekt gotov da godinama čekate na to da ministarstvo da zemljište za izgradnju stanova za mlade obitelji. Smatrate li zaista da je ministarstvu u našoj državi poticajna stanogradnja prioritet ili se radi o nečem drugom i u svom uvodnom govoru u ime kluba ste rekli da jedinice lokalne uprave i samouprave nemaju dovoljno kapaciteta da bi mogli odraditi sve ove projekte koje su, koje država spustila njima. Je li to tako iz vaše prakse? hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.
Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala. Da kako sam i, i rekao u izlaganju procedura… kasnimo sa procedurama, kasnimo sa onim formalnim stvarima koje evo nisu poticajne za stanogradnju. Oni mladi koji su se prijavili prije 8 godina odustali su ili su se već negdje snašli za stan, a već i u, u ime kluba u raspravi sam govorio o priuštivom stanovanju ali čuli smo i od ostalih zastupnika da ovaj, ova strategija nije se priklonila tom priuštivom stanovanju i onaj dio praznih stanova nije stavila u, u tu funkciju, a šta se tiče kapaciteta lokalne samouprave, nemaju lokalne samouprave dovoljno kapaciteta ali u onom smislu da rade poslove koje je radilo do sada ministarstvo. Mi sami možemo pripremit projekt ali ne možemo provodit …/Upadica Penava: Vrijeme./… prijenos zemljišta.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolegica Martina Vlašić Iljkić.
Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega evo naveli ste primjer tromosti državne uprave kada ste upućivali zahtjeve i kada su u međuvremenu investitori i odustali od svojih razvojnih planova u JLS i jednostavno nisu se više bili, nisu se više mogli sa svim tim administrativnim zaprekama nositi. Ova strategija vidjeli smo većinom nudi analizu postojećeg stanja, no nema odgovore i konkretne mjere ili rekla bih i rokove kada operativno su se dužni operacionalizirati svi ciljevi, što onda dovodi do toga kako ste i sami rekli da se bojite da će ovo sve ostati mrtvo slovo na papiru, a pogotovo kad imamo činjenicu da se o strategiji odnosno provedbi strategije neće više raspravljati u HS odnosno izvješće nam se neće podnositi iako se ono donosi upravo u HS, zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Domitrović, Dalibor (SDP)
Da, hvala kolegice, možda rokove imamo, strategija je donešena na 10.g. i to je neki krajnji rok da se strategija i izrealizira, ali problem šta mi kroz postupak realizacije, kroz tih 10.g. više u ovom saboru nećemo o tome raspravljati jer izvještavanje ide prema Upravi za upravljanje i raspolaganje nekretninama, znači mi u ovom saboru niti u jednom trenutku, eventualno kroz neka zastupnička pitanja ili na neke druge načine, ali to nije dobro da se ta provedba ne kontrolira od strane ovog doma koji ga donosi.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom.
Želim nešto reći o prijedlogu Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u slijedećih 10.g., znači 2026.-2035.. Javio sam se za raspravu nakon evo cjelojutarnje rasprave i mnogih negativnih tonova koji su usmjereni prema ovom dokumentu iz razloga što nitko ovdje nije odredio početak upravljanja našim državnim nekretninama, pa ću se ja vratit u 2014.g. i 2015. i nalaz revizije za one koji se možda sjećaju, a mislim da mnogi i ne. Taj nalaz je tada prvi puta jasno pokazao na koji način se upravljalo državnim nekretninama u jednom dužem razdoblju, a tada je na vlasti bio SDP, ured je vodio gosp. Pejnović i DUUDI je bio često tema rasprava u HS. Zašto? Jer se vidjelo da jednostavno taj sustav nekako ne funkcionira i nalaz revizije je rekao da ono što su oni našli u tom vremenu znači dalo je nepovoljno mišljenje. Što je radio DUUDI? Znači nepovoljno mišljenje. Samo u jednom dijelu upravljanja države sa vlastitim dionicama u strateškim društvima razlika je bila ni manje ni više nego 16,6 milijardi kuna, nisu uopće imali evidenciju u svojim društvima, njih 58 s kojima se upravljalo, a onda su išle sve ostale primjedbe odnosno napuci, odnosno mjere koje se trebalo raditi da bi se došlo do nekih brojeva o kojim mi danas možemo pričati. Bilo je tada i mnogo ajmo reći nekakvih događanja unutar tog državnog ureda koji su možda bili vjerojatno i po meni protuzakoniti, ali ne znam da li je to ikad dobilo nekakav pravosudni ovaj epilog, mislim da ne, bilo je mnogo ovaj ne znam nekakvih aktivnosti bez javnih natječaja, itd., itd.. Htio sam to reći zato jer je gđa. Orešković tada sjedila u Povjerenstvu za sukob ovaj interesa i nije nikako našla nijedan razlog da bilo koga od tih dužnosnika tada za bilo što ovaj po službenoj dužnosti prijavi jer eto tako je bilo, pa dok sam ja u svojoj fotelji nije me baš previše i briga i naravno kasnije naravno da je trebalo na to reagirati. I reagirali smo najprije s Ministarstvom državne imovine jer smo smatrali da samu državnu imovinu ipak treba dignuti na jedan viši nivo nego što je to bio državni ured, pa smo imali to jedno Ministarstvo državne imovine, a onda je on postao i dio cjelokupnog Ministarstva na kraju prostornog uređenja i graditeljstva sa svojom posebnom ovaj državnom ovaj poduzećem koje se bavi isključivo državnim, upravljanjem državnim nekretninama.
Da li smo danas bolji u proteklih 10.g.? Da, vidljivo je to iz svakog podatka koji piše u ovoj strategiji. Jer ako mi je neko govorio o transparentnosti ili ne transparentnosti, pa kad možemo pročitati ne znam štogod nas interesira, pa je to navedeno u cent ili centimetar kvadratni, a onda valjda imamo točan popis ne znam ugovora kojima se daruju određene nekretnine u centimetar kvadratni, a onda ne znam prihod u nekakav cent euro, tako da netransparentnost sigurno ne bi rodila ovakve brojke, vjerojatno bi bile okvirne, zaokružene ili ne znam što. Očito da se radi puno ozbiljniji posao nego što je to bilo prije 10.g. i zato me ovo ponižavanje praktički ljudi koji ovdje sjede i pokušaj da ih se učini nesposobnima motiviralo da nešto kažem i o tome jer jednostavno u ovoj strategiji piše sve što smo radili u 10.g., može se naći u broj i javni poziv i javni natječaj i za bilo koji segment koji se tiče državne imovine, a koji je trebao biti na raspolaganju ili fizičkoj osobi ili lokalnoj ili regionalnoj samoupravi.
Ja sam danas u replici pitao ministra koliko imamo predmeta koje smo prepustili regionalnoj samoupravi i velikim gradovima, dao je jasna broj. Zašto sam to rekao? Jer danas čujemo kritike i na zakon i dalje, oni koji su glasali protiv tog zakona danas nam pričaju o decentralizaciji i to čini razliku između nas i njih. Mi smo i tada razumjeli da lokalnoj i regionalnoj samoupravi prije 3.g. možemo dati određene predmete da ih rješavaju možda i brže i bolje nego što je to moguće bilo tada unutar samog ministarstva ili ovog sadašnjeg ministarstva i mislim da brojke idu u tom smjeru i to je pohvalno, država je dala i dio sredstava od svoje imovine i regionalnoj i lokalnoj samoupravi, sada čujemo drugačije omjere 80 lokalnoj, 20 državi. Hoće li doći taj trenutak? Vjerojatno bi svaki lokalni čelnih htio da na tvojoj imovini ja dobijem 80, a ti 20. To možda u obitelji isto ide malo teže, ali možda jednog dana dođemo i do toga, ne znam da li je to samo nabacivanje, ali mislim da je bio fer i korektan odnos, ko je htio prihvatit, mislim da to vidi pogotovo veliki gradovi ili veće županije koje imaju više predmeta, mislim da to vide i u svojim proračunima.
Što je još ovdje bilo onako na neki način negativno percipirano to je priuštivo stanovanje, zašto se ne spominje priuštivo stanovanje. A tko o tome govori? Govori nam stranka Možemo! posebice gospodin zastupnik odnosno zastupnik Živković na svakoj raspravi. Grad Zagreb 6 godina ili 5 godina ajmo reći 5 godina 10 milijardi eura jedan jedini stan za priuštivo stanovanje nisu napravili za hrvatske građane, mlade obitelji, jedan jedini stan. Da li je to neka općina mala napravila, je, neki drugi veći grad, je, grad Zagreb nijedan.
Gdje je najveći problem priuštivog stanovanja, pa ja mislim da u gradu Zagrebu najviše ljudi, najviše mladih obitelji. Nije naš problem, neka nam država obnavlja grad Zagreb, neka nam država gradi stanove a mi ćemo vam govorit teoretski što trebate činiti i mi najbolje znamo kako se to radi. Ajde mi pokaži prijatelju u gradu Zagrebu što si napravio. Ništa. Zašto? Pa tako eto imamo mi pametnijih posla, udruge, može, koliko, 150 miliona eura neka ljudi rade ono što trebaju. To znamo ne. Ubrzat ćemo promet, evo vidite kako se to ubrzalo sa stupićima, manje traka itd. i radi. Zašto? Jer uvijek imamo Vladu, HDZ koji treba za nešto biti kriv, oni su osnov naše politike, svih politika koje mi imao ne. Što god mi ovdje predlažemo ne valja, jer je bolje kod nas. Idemo tamo, ništa. Kako upravljaju s Mirogojem. Šalju mi ljudi slike na što to liči gore ne. Trava veća od spomenika ne. Zašto? Jer treba se netko sa time pozabavit, treba se bavit komunalnim problemima. Za to si dobio mandat. Bolje mi se bavit s državom, državnim problemima itd., a svoje ćemo već nekako ne jer smo i mi dobili drugi mandat pa što nam tko može.
Zašto to govorim? Zato jer građani kroz neko vrijeme ispred nas moraju stvorit sliku o tome tko šta može i tko šta ne može jer i ovaj dokument po meni ozbiljan dokument, kažu ne trebamo ga, pa što će nam onda strategija ako ju nećemo poštivati ne, koji u svakom segmentu najavljuje što će se slijedećih 10 godina događati da bi se ostvario onaj cilj kad govorimo o novcima 120 miliona eura prihoda godišnje i 20 miliona određenih troškova da bi te ajmo reći to administriranje odnosno postupci u upravljanju bili bolji.
Možemo li to provjeravati? Možemo u državnom proračunu jesmo li te godine bili dobri. Ako nismo onda moramo nekoga pitati zašto nismo i što je krivo, ali mislim da su ciljevi jasno i dobro postavljeni. Je li država partner lokalnoj samoupravi i regionalnoj? Je, čujemo brojne načelnike mi imamo neke probleme. Svi žele s državom određeni odnos sa ne znam sa ministarstvom da dođemo do određenih nekretnina, da širimo zonu, da gradimo stanove, da ne znam rješavamo neke određene imovinske odnose. Moramo biti svjesni da smo još uvijek u nekoj tranziciji iz nekog društvenog u privatno vlasništvo, da smo očito naslijedili more nesređenih problema i da jednostavno s vremenom i katastar i gruntovnica postaju puno bolji i da to onda rađa neke nove situacije koje vi bilježite ne znam i na stanovima i na zemljištima itd..
I ja dolazim iz jedne općine i nakon 30 godina shvaćam da smo očito imali neko turističko društvo ili neki ovaj hotelijerski ovaj hotelijersko-turističko poduzeće koje je koristilo imovinu a nije bilo vlasnik. I svi su nas uvjeravali da jest, a nisu bili vlasnik i sada se to tek nakon 30 godina pomalo raščišćava. U jednom trenutku i mi želimo biti dio vlasništva jer je na našem prostoru i vrlo je atraktivno, ali moramo proći određene procedure. Naravno da tu svakako uvijek je ta brana neke zakonitosti o kojoj ovdje mnogi govore. Državno odvjetništvo, pa tko više surađuje sa Državnim odvjetništvom od ovog ministarstva, pa nema ugovora i potpisivanja bilo čega bez da je ja mislim ministar… odnosno Državno odvjetništvo dalo svoje mišljenje. I znači da smo mi u tom trenutku mi očito prošli test zakonitosti određenih odluka.
I zato je ovo danas malo bilo ispod neke razine što ja mislim, ali sve ovo što ovdje piše i ono što imamo kao iskustvo i zato sam i rekao kakav nam je izgledao početak prije 10 godina upućuje na to da smo učinkovitiji, bolji i da nam treba još neko vrijeme da neke situacije koje se pojavljuju svakodnevno pomalo rješavamo i naravno knjižimo ih i u vlasništvo države, a kad ih imamo u vlasništvu države onda ćemo ih vjerojatno moći dalje …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i lokalnoj samoupravi ili nekoj fizičkoj osobi …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… kroz određene postupke.
Penava, Ivan (DP)
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Marin Piletić, izvolite.
Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Boriću spomenuli ste temu priuštivog stanovanja. Netko tko ode na stranice APN-a može vidjet da je nedavno potpredsjednik Bačić tamo pokrenio investiciju zajedno sa općinom izgradnja 20 stanova. Samo na području potresom stradalog područja Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije u planu je izgradnja 56 višestambenih zgrada sa 974 stanova kako bi se upravo omogućila priuštivost kako bi se to područje koje nije imalo takve kapacitete stambenih jedinica učini i konkurentnijim i pogodnijim za život.
Što je problem s gradom Zagrebom? Upravo i kroz ovu strategiju i kroz zakon suradnja države i jedinice lokalne samouprave, kažu izvolite pronađite zemljište neka je u prostornom planu, poklonite državi, odreknite se komunalne naknade i ostalih dakle stvari koje može osloboditi kao jedinica lokalne samouprave, država vam dolazi graditi …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… stan i čini vaše područje konkurentnim. Što je problem s gradom Zagrebom?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Piletić ja ne znam što je problem s gradom Zagrebom, ja tu i tamo vidim neki problem odnosno osjetiš ga kao čovjek koji ovdje povremeno živi ali jednostavno vidljivo je da nema odnosa koji može onda regulirati određene situacije. Kad je bio problem ne znam, sjetit ću se samo stadiona u Maksimiru, država je tu dala svoj napor i zajedno s crkvom i gradom su nešto riješili, dovest ćemo do određenog rješenja, ali kod priuštivog stanovanja očito ne postoji određeni interes jer oni imaju neke svoje, ja sam čitao te njihove programe ne. Sve je to onako bit će kad bude itd. jednog dana jer jednostavno nema sposobnosti ali novaca ima ne. I onda svakodnevno slušamo probleme odnosno priče kako država nije ništa napravila a male općine, gradovi ulaze u programe koje ima ministarstvo, a gradonačelnik Zagreba ne želi.
Zato me na neki način čudi da gospodin Živković stalno priča o tome a još nije jedanput došao i rekao evo mi smo napravili ne znam jedan stan u ne znam naselju Maksimiru i dat ćemo …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ga priuštivoj obitelji, još nisu to napravili u 5 godina.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Nikola Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani kolega Borić pa kada maknemo ove kojima su crkva, Thompson, branitelji i država krivi za sve, onda dođemo do onoga što je realno i što je na terenu. Sam sam svjedočio od Iloka, Vukovara, Slavonije, Banovine do Knina, Obrovca, Gračaca što znači ljudima kada im se da ključ u ruke, što znači obitelji kada imaju da mogu djecu staviti da spavaju u novoj sobi, što znači kada prolazite krajevima i vidite nova svjetla koja gore. I to je priuštivo stanovanje, to je pomoć svima ranjivima, to je pomoć našim sugrađanima koja je konstantna i koja se cijelo vrijeme događa i kolega Piletić je nešto spomenuo i kod njega je nova zgrada u Novskoj, idu nove zgrade dakle po svim općinama zahvaljujući ovome novom modelu sa državom i ja bih samo rekao žao mi je kada neki koji nikad nisu te ljude ni vidjeli ni pričali su s njima, danas ovdje pričaju kao da sve znaju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Slažem se kolega Mažar. Ja dolazim iz općine ima nas 1200 i sad ćemo ušli smo u ovaj program još prije zakona znači sa APN-om, idemo gradit 10 stanova za naše mlade ljude, koji je u turističkom mjestu gdje ima apartmana i stanova koliko hoćete ne, ali žele živjeti u jednom drugačiji način riješit svoje …/Govornik se ne razumije./… Ne mogu svi riješit svoj pitanje ni u obiteljskoj kući ili negdje na drugi način i čudi vas onda da takve male lokalne samouprave mogu. Grad Zagreb e tu je onda problem, ne zato što oni nama su ovdje politički suparnici pa mi o tome trebamo priča ali ovdje je taj problem naj, najizraženiji. Ovdje je najviše ljudi i slušamo stalno pa zašto vi ovo, zašto vi ovo, zašto vi ono, a nikad sam sebe ne pogledaš kaže pa šta smo mi napravili, mi nismo ništa napravili u tom pogledu u ovih 5 godina, baš ništa, jedan stan, evo recite nam. Ja vjerujem da su ga napravili da bi ga Tomašević svečano negdje nekome uručio taj ključeve, a nije to niko vidio do sada znači ništa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Darko Sobota, izvolite.
Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, poštovani kolega Borić, a ne bih iako bi rado uspoređivao zapravo posebice kad se radi o čistoći i zelenim površinama nekako mi koji dolazimo iz malih sredina iako se te male sredine neusporedive sa našim glavnim gradom dakako i po veličini i po broju stanovnika ali i po proračunu ali nekako valjda to i održavanje javnih površina posebice kad govorimo o zelenilu ide od nas samih koji smo čelnici lokalne pa samouprave ali i velikih gradova da ne kažem i sad nešto drugo ali dobro ali ja bi se vratio zapravo na vaš komentar u ovoj strategiji za koju ste pohvalili i rekli da je dobra. Možda ne bi bilo loše da ponovite jel vi ste tu jedan od doajena jer bili ste i pred 10 godina kakve su to bile strategije zapravo i o nekretninama i pokretninama …/Upadica Penava: Vrijeme./… posebice ovih koji i danas ponajviše o tome pričaju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega. Strategija je bila takva da je nema, znači i naravno kad nema državni ured je upravljao s državnom imovinom i sjećam se jednog natječaja kojeg su raspisali što bi trebao biti goli otok pa sad vi građani predložite, udruge predložite itd. i došlo je stotinjak nekakvih prijedloga nisam se mogao načuditi što ljudi žele napraviti na tom otoku koji znamo što znači u povijesti ne, nisam se mogao načuditi i to je bila tema jedno mjesec dana i onda se valjda netko sjetio možda ozbiljniji da kaže stavite to u stranu zaista je neozbiljno ne, a kamoli sve ovo drugo i kad slušamo što oni danas nama navode kao problem ne, jednostavno velika je razlika i sada nas pokušavaju uvjeravat da su oni ti koji će nas spašavat, od čega ćete nas spasit, od svog nereda kojeg ste nam ostavili. Protiv ste bilo kakve decentralizacije koju smo vam dali ne, jer jednostavno eto u saboru protiv ali ako sam gradonačelnik znači onda ću to koristiti bilo koju odredbu bilo kojeg zakona iz ovog prostora. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Jednostavno dolazimo do toga da se ne razumijemo, a svi smo zajedno ovdje u istoj sabornici.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Ivan Radić. Izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Uvaženi kolega Borić spominjali ste decentralizaciju, smatram da ova strategija potvrđuje da je decentralizacija upravljanja državnom imovinom bio pravi reformski smjer povjerenja dijela poslova županijama odnosno velikim gradovima čini postupke bržima, a odluke bliže stvarnim potrebama građana dok istovremeno ministarstvo zadržava ajmo reći nadzornu ulogu nad strateškim važnom imovinom. Ono što me zanima, očekujete li da će strategija dodatno ubrzati razvoj lokalnih projekata? Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Radić hoće je mislim da je na čelu ministarstva čovjek koji je bio i lokalni čelnik, koji je dugo u državnoj upravi odnosno na čelu mnogih ovaj institucija odnosno ministarstva bio i mislim di god je bio odradio je uvijek dobar posao, tako radi i sada. Sjetimo se rasprave o tzv. Bačićevim ovaj zakonima i najava oporbe. Prošlo je par mjeseci od toga di je zakon, di su njihove najave što će oni sve napravit ne i da li oporbeni čelnici koriste institute iz tih zakona, svi redom pogotovo komasaciju. Samo ih pitajte redom ne zašto pogotovo u velikim gradovima. Zašto? Jer je dobro. Tako da ove priče ovdje radi građana moramo im reći razlike između pogleda nas koji upravljamo s ovim sustavom i pokušavamo ga svaki puta učiniti boljim i onih koji ga doživljavaju neuređenima ovakvim i onakvim jer iz njihovog interesa je to, njihovi glavni interes je u biti ono što stalno govore, što govore za …/Upadica Penava: Vrijeme./… vas to bolje za nas oporbene političare.
Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Zoran Gregurović.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče. Evo kolega Borić bili ste čelnik jedinice lokalne samouprave, dugo ste bili u ministarstvima, evo sad ste dugo i u Hrvatskom saboru, može se reći da ste puno toga prošli, vidjeli, doživjeli ovaj mislite li vi da su napokon napravljeni pravi iskoraci što se tiče uređenja, što se tiče stavljanja državnih nekretnina u funkciju i da se napokon vide pomaci, a sigurno da će i ova strategija još doprinijeti. To je prvo pitanje, drugo pitanje ne vidim sad kolegicu koja dođe ovdje, koja sa sebe izbaci sav otrov prema nama ovaj, a dobro ste primijetili da kad je ona imala mogućnost ovaj da nešto napravi kao predsjednica Povjerenstva za sukob interesa onda je bila slijepa i nije vidjela ništa. Očito vidi samo kad su drugi u pitanju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Gregurović.
Ja mislim da ova strategija za sljedećih 10 godina u svim svojim osnovnim načelima ide u korist naših građana, prije svega a onda i lokalne i regionalne samouprave, a država za sebe ostavlja ono što smatra strateškim i za što zasigurno ima razloga da vodi brigu o tome na koji način će se realizirati ti strateški projekti.
Ima ih od Istre do Dubrovnika, na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske i zasigurno da će se pronalaziti najbolji načini po meni da se ta imovina također stavi u funkciju. Čuli ste danas ovdje jednu raspravu gospođe Radojčić koja u recimo u Puli ratuje sa gradonačelnikom SDP-a gospodinom Peđom Grbinom. Mi ratujemo, a problem stavimo državi neka ga riješi, govorim o Muzilu ne? I to je model. Sutra smo u koaliciji koji bi trebao riješiti opet netko drugi, a mi ćemo ratovati. Zašto? Jer smo mi teoretski vrlo potkovani da znamo što treba, ali kad trebamo dolije riješiti svoje probleme i odrediti određene namjene …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… za taj prostor, e onda mi imamo različite poglede.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.
Turk, Željko (HDZ)
Da hvala gospodine predsjedavajući, uvažena državna tajnice.
Kolega Borić, dobro ste primijetili dakle desetak i nešto više godina unatrag, dakle totalno nesređeni odnosi, dakle glomazna državna institucija, dakle koja ide i iz vremena SDP-a, onda jasno i u ovo vrijeme u koje je HDZ obnašao vlast i jasno vidljiva konstatacija o potrebi tim novim izazovima i promjenama. Dakle, od silnih količina … /Govornik se ne razumije./… predmeta od kojih radimo neke nove izazove i nove iskorake.
U međuvremenu napravimo ogromnu katastarsku izmjeru, sredimo dijelom zemljišne knjige, te stavimo mogućnost da se dobar dio predmeta koji mogu biti i veliki i mali, ali i mali predmet u rješavanju neke velike investicije ogroman. To su ti iskoraci koji su gotovo nevidljivi običnim okom onima koji su spremni samo kritizirati, a nikada u životu u prilici bili nisu da i jednu stvar rješavaju. Kad to spomenemo i kada to grupiramo, e tada dolazimo do suštine rješenja problema.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala kolega Turk. Vi ste gradonačelnik, čelnik ste udruge gradova i mislim da više-manje nemate tu šta reći, jer svatko tko je malo upravljao na lokalnoj samoupravi zna što znači ne znam jedna čestica od 10 kvadrata u povratu, pa onda rješavajte problem koji god hoćete. Ne? Pa imate građanina nezadovoljnog koji jednostavno godinama ne može riješiti određeni problem, ali smo dali takve predmete, znamo točno kojih razina i vrijednosti na upravljanje sad lokalnoj samouprave, regionalnoj samoupravi i mislim da je to dobar smjer. Mi smo to htjeli, izglasali smo to sami.
Prvo je bila protiv toga, ja to stalno govorim. Zašto? Jer su oni smatrali da to ne treba, da je bolje da država ostane stopostotni vlasnik svega, da koristi ta sredstva, odnosno da sama za sebe uzima ta sredstva itd. Naše uvjeravanje njih da su krivo možda nije potrebno, mislim onda će progledati ali smatram da smo itekako u deset godina u odnosu na ono što smo naslijedili napravili veliki iskorak, a naravno da nas čeka …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… itekako još puno posla.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala kolega Turk. Vi ste gradonačelnik, čelnik ste udruge gradova i mislim da više-manje nemate tu šta reći, jer svatko tko je malo upravljao na lokalnoj samoupravi zna što znači ne znam jedna čestica od 10 kvadrata u povratu, pa onda rješavajte problem koji god hoćete. Ne? Pa imate građanina nezadovoljnog koji jednostavno godinama ne može riješiti određeni problem, ali smo dali takve predmete, znamo točno kojih razina i vrijednosti na upravljanje sad lokalnoj samouprave, regionalnoj samoupravi i mislim da je to dobar smjer. Mi smo to htjeli, izglasali smo to sami.
Prvo je bila protiv toga, ja to stalno govorim. Zašto? Jer su oni smatrali da to ne treba, da je bolje da država ostane stopostotni vlasnik svega, da koristi ta sredstva, odnosno da sama za sebe uzima ta sredstva itd. Naše uvjeravanje njih da su krivo možda nije potrebno, mislim onda će progledati ali smatram da smo itekako u deset godina u odnosu na ono što smo naslijedili napravili veliki iskorak, a naravno da nas čeka …
…/Upadica Penava: Hvala./…
… itekako još puno posla.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Stipan Šašlin, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Borić ne znam da li ste registrirali malo prije raspravu kolegice Orešković Dalije koja između ostalog kaže da je Zagreb zapušten i neuredan između ostaloga i zbog toga što država ne održava svoje državne zgrade, odnosno državnu imovinu, a zaboravlja pritom da je upravo ova Vlada preko 2,8 milijardi eura izdvojila za obnovu i to zgrada u državnom vlasništvu pretežito bolnica, škola, fakulteta, muzeja i svega ostalog. E sad ne znam da li, da li nam možete reći kako će reagirati njeni partneri u Možemo! na tu njenu izjavu, odnosno da li vi znate možda nešto što je i sam grad učinio u obnovi grada Zagreba, da li je i on neku od tih zgrada obnovio ili nije. Evo hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Šašlin mislim da će je pohvaliti jer inače se hvale međusobno jer to nije odgovornost ništa što se tiče grada Zagreba na gradu Zagrebu, nego je uvijek nešto država koja obnavlja taj grad, pogotovo ovaj najstariji dio grada Zagreba ne? Sve važne državne zgrade odnosno prostore pogotovo u zdravstvu, u školstvu itd. Grad Zagreb je tu po meni hajmo reći dobio ulogu protočnog bojlera da plati određeno svoje sudjelovanje koje mu je nametnuo zakon ne i priča se razvija dalje. Kako izgleda Zagreb? Evo dovoljno je proći ovom Ilicom ovdje, svaki semafor raskopan, malo tampona stavljeno, asfaltirat će se kad bude ne, ali mi ubrzavamo promet kaže radimo na semaforizaciji grada. O.k. ali dajte to pospremite. To ljudi gledaju svakodnevno ne, da ne govorim o nekim drugim stvarima.
I sve što vidimo u Zagrebu na nama je da kažemo građanima da bi se to sutra moglo možda ukoliko dobiju priliku vidjeti u cijeloj državi na takav način.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Neodgovorno i očito bez odgovornosti prema vlastitim nekakvim obvezama.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Šašlin mislim da će je pohvaliti jer inače se hvale međusobno jer to nije odgovornost ništa što se tiče grada Zagreba na gradu Zagrebu, nego je uvijek nešto država koja obnavlja taj grad, pogotovo ovaj najstariji dio grada Zagreba ne? Sve važne državne zgrade odnosno prostore pogotovo u zdravstvu, u školstvu itd. Grad Zagreb je tu po meni hajmo reći dobio ulogu protočnog bojlera da plati određeno svoje sudjelovanje koje mu je nametnuo zakon ne i priča se razvija dalje. Kako izgleda Zagreb? Evo dovoljno je proći ovom Ilicom ovdje, svaki semafor raskopan, malo tampona stavljeno, asfaltirat će se kad bude ne, ali mi ubrzavamo promet kaže radimo na semaforizaciji grada. O.k. ali dajte to pospremite. To ljudi gledaju svakodnevno ne, da ne govorim o nekim drugim stvarima.
I sve što vidimo u Zagrebu na nama je da kažemo građanima da bi se to sutra moglo možda ukoliko dobiju priliku vidjeti u cijeloj državi na takav način.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Neodgovorno i očito bez odgovornosti prema vlastitim nekakvim obvezama.
Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Ivica Kukavica, izvolite.
Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Ivica Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Borić, evo u svojoj raspravi spomenuli ste, vi dolazite s Raba u čijem sastavu se nalazi Goli otok. Ja dolazim iz Imotskoga, jedan dio mojih sugrađana jedno vremensko razdoblje je provelo ne svojom voljom na Golom otoku. Ali ovdje sada pričamo o Strategiji upravljanja nekretninama.
Naime, jutros smo čuli iz nekih rasprava o neodgovornom upravljanju, znači imovinom državnom. Ali evo kroz raspravu malo po malo dolazimo do toga evo i drago mi je da je kolega Domitrović, gradonačelnik Ogulina rekao znači što je država napravila, isto tako Možemo! ja sam jutros spominjao ali grad Split da hotel Dujlovo Zagreb za starački dom koliko možete reći sada u biti kad izbacimo onako politički dio koliko je važno da jedinice lokalne, regionalne samouprave dobiju vjetar u leđa od države u kontekstu razvoja i svojih potreba, a koliko je to sada u biti jedna populistička mjera?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Ja ne mislim da je ovdje bilo što populizam, jer kad gledamo brojke što se dogodilo s nekretninama koje su darovane, što se je dogodilo sa nekim drugim situacijama koje se opisuju u ovoj strategiji, lokalna samouprava je partner ako znaš biti partner i želiš naravno ovaj surađivati sa vlasti odnosno sa državom, sa ministarstvom i imaš aktivnost koja traži znači od države da ti osigura prostor da ti tu aktivnost realiziraš. I to su mnogi učinili nevezano koje su boje i stranke i sad nakon ovoga iz razdoblja kada to uopće nismo mogli, sjećam se tog vremena do 2015., ne samo to i onog prije do 2010. i tako bilo je teško rješavat neke situacije u smislu sa državom i državnom imovinom pogotovo u dijelu dodijele nekretnina koje su ti potrebne da ti razvijaš svoj prostor jer su oni bili vlasnik, ali sada je to vidljivo. I zato kažem nema izmišljanja, nema netransparentnosti. Ovdje je sve u centimetar kvadratni ili u cent kad govorimo o novcima, pa nije to valjda izmišljeno samo da piše. Znači postoji evidencija koja je jasna …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i suradnja je uspostavljena.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Borić vaša rasprava podsjetila me i vratila na 4 godine donošenja nepromišljenih odluka, nerada, krize, ugasili su AUDIO da bi osnovali DUUDI, Ministarstvo gospodarstva su razbili na Ministarstvo gospodarstva pa stvorili Ministarstvo poduzetništva, donosili zakone koji i dan danas nam još nanose štetu, srećom pa nisu još na kraju mandata uspjeli monetizirat autoceste. Zakone koje smo tada donosili tipa upravljanja državnom imovinom da se ne može jedinicama lokalne samouprave dodijelit zemljište ukoliko u krugu od 20 kilometara nisu popunjene 70% poslovne zone i dan danas nam pravi problem iako smo ga prije nekoliko godina promijenili.
Upravo ti ljudi koji sjede s te strane nama nešto predbacuju u ovom trenutku kad se to napokon pokrenulo kad se stvari svode na normalu i kad u Hrvatskoj …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… se gradi više nego ikad i funkcionalno upravlja državnom imovinom.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Klarić ja mislim da ste vi jedan ovdje od gradonačelnika koji stvarno može jako dobro pratiti slijed od 2005. godine pa do danas što je vama država u datim razdobljima odnosno pravno uređen sustav u upravljanju nekretninama omogućavao ili onemogućavao. I jasno je vidljivo na vašoj zoni Kukljanovo što se događalo i kad je bio najveći prekid, između 2011. i '15. kad si sam govorilo da ne možeš ništa, jednostavno nemaš s kime razgovarati. Kad god je trebalo donijeti odluku odluke nema. Morali smo se boriti na neki svoj način ali nismo uspjeli doći do određenih situacija gdje bi mogli riješiti problem. I sada nakon 10 godina ovih iskustava od ministarstva, pa dijela ministarstva, kroz posebnu državnu ovaj poduzeće koje upravlja nekretninama itd. vidljivo je da su postavljeni koraci bili dobri i da ciljevi se ostvaruju. Možda ne savršeno, možda ne na najbolji način očito da imaju problema ali nam je zadatak da te probleme rješavamo u hodu i da omogućavamo lokalnoj samoupravi da odrađuje svoje projekte …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… a onda tu dođu i poduzetnici i svi ostali građani.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Danica Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Kolegica, hvala lijepa.
Evo kolega Boriću što je politikantska paljba sve žešća i danas u saboru to više znači da i ministar Branko Bačić i Vlada radi zaista dobar posao. To ste istaknuli i u vašoj raspravi. Upravo i ovom strategijom osigurava se zaista niz maksimalne koristi kako za naše građane tako i za jedinice lokalne samouprave a i za gospodarstvo.
Zaista danas je Hrvatska puno bolja. Kad pogledamo jedna smo od rijetkih zemalja u EU koja imamo Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama a posebno veseli i upravljanje ovo strateško upravljanje nekretninama 32, 32 nekretnine u RH.
Ono kad gledamo, istaknuli ste i sami u raspravi a i cijeli dan danas govorimo koliko je dobar potez decentralizacija za velike gradove i županije, kad gledamo što se događa na terenu evo vidimo malog čovjeka, građanina …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… koji je pun hvale upravo za takve odluke koji može riješit bolje probleme.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Baričević prije 3,5 godine gospodin Bačić je postao ministar i zna što ga je dočekalo tada, znači najprije problem obnove ajmo pokrenut ne. Dnevno ne znam koliko, u jednom trenutku mi je rekao da ministarstvo kontrolira i provodi negdje 18 tisuća ugovora kao ministarstvo sa svojim stručnim službama, a onda sve ostalo. Znači ne znam zaštićeni najmoprimci ajmo i to riješiti, pa onda priča cjelokupnog prostornog planiranja i građenja pa i to riješiti i sada evo određeni strateški dokument. Nedavno smo donijeli Prostorni plan uređenja gospodarskog pojasa, znači sve, što god je stajalo tamo ne znam koliko godina on pokušava sa svojim suradnicima u širokoj javnoj raspravi donijeti na korist naše države i građana koji trebaju određene razine tih dokumenata ili članaka.
I mislim da to radimo po meni dobro i da je ta suradnja kad smo govorili dobra opet danas s nekim povratom kažemo da ona nije dobra …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… mislim da treba biti dobar partner lokalnoj samoupravi i međusobno rješavati probleme koji muče građane.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi kolega saborski zastupniče Boriću pa evo možemo se svakako složiti da ova strategija predstavlja jedan važan iskorak prema sustavnijem, transparentnijem i učinkovitijem upravljanju državnom imovinom, a zapravo kroz četiri cilja ministarstvo je dobro pokazalo kako će se i na koji način upravljati državnom imovinom.
Posebno je važno što se i napušta praksa da vrijedne nekretnine godinama koje stoje neiskorištene, dakle a naglasak se stavlja na njihovu aktivaciju a sve zapravo u interesu građana i gospodarstva odnosno gospodarskog razvoja.
Vjerujete li da će upravo ovi jasni ciljevi ali i mjerljivi pokazatelji uspješnosti omogućiti još uspješnije i odgovornije upravljanje državnom imovinom, a zapravo sve na dobrobit svih građana RH?
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala.
Kolegice Salopek mislim da nitko ovdje od nas ne bi trebao imat zaista ništa protiv ova četiri cilja. Znači strateško ono što nam je važno za RH upravljanje tim nekretninama, ono što nije strateško znači koje nisu od značaja za RH ajmo to pomalo rješavat za suradnji sa županijama u suradnji sa lokalnom samoupravom. Znači upravljanje nekretninama u vlasništvu RH za ispunjenje administrativnih potreba korisnika državnog proračuna. Također važna stvar teški cilj s obzirom da imamo mnogo o institucija i potreba za prostorima itekako važan cilj da možemo ovaj smanjiti određena davanja, a onda urediti prostore za naše službenike, državne službenike itd. i naravno upravljanje pokretninama još jedan cilj naravno to su pokretnine koje dolaze očito od uzimanja određenim procesima pravosudnim itd. Sva četiri cilj sa svojom osnovnom znači namjenom 120 milijuna prihoda i 20 milijuna eura rashoda godišnje, mislim da opravdavaju ovu strategiju u cijelosti.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Živković, izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolega Borić moramo reći rezultati sve govore, kad ste vi bili na vlasti u Zagrebu, bilo je 6 mjeseci kašnjenja u plaćanju dobavljačima uz ilegalni deficit, danas imamo vrtiće za svako dijete, imamo najjeftinije domove, gradimo vrtiće, gradimo domove, gradimo škole, gradimo bazene, gradimo knjižnice, dobivamo međunarodne nagrade, gradimo stanove i gradimo stanove sami bez pomoći države i pogodite što, sada više nismo u deficitu, u plusu smo i ne dižemo cijene. Imate li vi iti jedan takav grad kojim upravljate na tako dobar način? Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu Poslovnika se javila kolegica Danijela Blažanović, izvolite.
Blažanović, Danijela (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238. Država je u poslije potresnoj obnovi uložila samo u grad Zagreb skoro 3 milijarde eura. Grad Zagreb nije uložio ni 170 milijuna. Vi ne znate ni graditi. Dom sportova obnavljate od 2024. i još niste završili ni prvu fazu, stali ste sa rekonstrukcijom, a preko milijun eura vam je već poskupio Dom sportova i nikad ga nećete ni završiti.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivan Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. 238. pa treba reći isto tako da uz pomoć države NPOO-a se grade i vrtići i škole na području cijele Hrvatske pa tako i na području grada Zagreba, hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Također budući je bilo riječ o repliciranju vam izričem prvu opomenu i sada ide odgovor na repliku kolege Josipa Borića, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Živković samo niste rekli di je izgrađen taj prvi stan, evo da ga vidimo ili ga gradite. Samo gradite tako i onaj Jarunski most isto gradite i nikad ga nećete izgradit kao i sve one vaše mega projekte kojima ste nas ovdje evo s vremena na vrijeme obasipate ali to netko voli, to netko voli slušati itd., a činjenice govore sasvim nešto, onaj stvaran život. Znači toj velikoj vašoj ajmo reći teoriji i uvjerenju da stvarno radite još fali praksa i kad to ispunite, e onda bi mogli nešto ovaj malo se uspoređivat i govorit tko šta radi i ko šta ne radi jer ako se želite hvalit sa stanovima vjerojatno ćete reć pa to je tamo negdje u Podbrežju ali to je nešto počeo netko davno pa je tako nešto dalje ovaj se gradilo, a mi dođemo sa nekim novim našim idejama. Znači kolega Živković nedavno sam pročitao da jedna stepenica u gradu koja je obnovljena na onim Schloserovim stubama košta ni manje ni više nego 10 tisuća eura i to je rezultat. E sad tko će se ispitat što vam …/Upadica Penava: Vrijeme./… vrijedi na njoj toliko, to ćete vi najbolje znat.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Živković, izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Pa dobro kolega Borić, 238. Ako ćete konkretno o rezultatima, pa pogledajte onda zadnje podatke od komisije to vam je koliko je narasla cijena najma u Hrvatskoj. Kako to da u Hrvatskoj nakon šta ste sve nabrojali strategija, Zakon o priuštivom stanovanju, sve se to događa međutim nepriuštivost u Hrvatskoj najviše raste. Kako to, kako to kolega Borić da je toliko Vlada neuspješna u svojim rezultatima? Možda jel sve rasprodajete, možda zato.
Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Stipan Šašlin, ne mogu mu zato dat opomenu.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući. Čl. 238. kolega Živkoviću pa evo kako radite u Zagrebu upravo sam sinoć gledao na dnevniku i to Nove tv gdje građani izražavaju zgražanje svoje sa time kako ste otvorili gradilišta, a niste ih zaštitili, nekoliko vozila je završilo na tramvajskim prugama. Vi jednostavno ne znate, ne znate radit. Jedno gradilište ne znate otvorit pa vam inspekcija zatvara nekoliko gradilišta. Mislim to je, to je sramota. Ja ne znam stvarno ovaj šta bih rekao.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio i kolega Josip Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Iza moje je zadnje odnosno danas, 238. kolega Živković. Ja znam da vi želite izgledat uspješno i da vas teorija veseli ali umjesto vašeg kataloga stanova i ko u njima živi, ja vjerujem da bi građanin barem jedan, jedna mlada obitelj rađe prihvatila jedan taj priuštivi stan ako ste ga napravili u ovih 5 godina, a niste. Znači vama je važniji katalog nego taj jedan stan i to nas razlikuje u mnogim stvarima, ne samo u stanogradnji, u bilo čemu.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Tonči Restović, izvolite.
Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče, evo iznenadilo me da sam već došao na red nakon ovog izlaganja gospodina Borića i koliko je bilo replika više i ne znam odnosno više to nisu bile replike, to su uglavnom bile kako ono da, ne, ne da citiram ovaj upozoravali su g. Burića da je dobro primijetio ovo, dobro primijetio ono, dobro primijetio ovo i dobro primijetio ono šta je skroz ok. Ono pa ću se ja pridružit tome i počet ću gospodin Borić je, molim. Recite, recite slobodno, dobacujete cijelo vrijeme pa možete i sad nastavit šta sad zašto, nije vas sada šta vas nešto sram. Recite slobodno, dobacite ali da nastavim. Otići ću isto korak dalje pa ono šta je neočekivano od mene ja ću isto dobro reći da je gospodin Borić stvarno dobro nešto primijetio, a to je da je ako sam dobro zapisivao 7 puta rekao u čemu je razlika između kako on kaže nas i vas i u pravu je, ne da ih ima 7, ima ih 777 i mi smo iznimno ponosni na tu razliku jer kao što sam već rekao nikad nećemo biti isti kao oni koji tlače, a HDZ društvo ako je možda pretjerana riječ, onda mi dopustite tu slobodu jer sam citirao jednu pjesmu tlači već puno godina. Ja danas neću govoriti o stvarima kojima ste, kojima su svi drugi kolege zastupnici govorili jer rečeno je svega. Naravno nekakav naglasak je bio na mogućem rješavanju priuštivog stanovanja, kroz ovo drugi naglasak je bio na odnos sa jedinicama lokalne samouprave.
Ja ću reći nekoliko stvari o onome o čemu sam i pitao ministra Bačića koji mi je odgovorio, pa da krenem od toga. Naime, pitao sam ministra Bačića da li postoji komunikacija i koliko je česta između državnih odvjetništava koje zastupaju Republiku Hrvatsku u predmetima pred sudovima gdje su bilo tužitelj ili tuženici u postupcima utvrđivanja vlasništva imovine uglavnom stambenih prostora i poslovnih prostora, pa mi je rekao da komunikacija se odvija i nekoliko puta dnevno.
I to je stvarno pohvalno. Međutim, ako povežemo tu priču sa izvještajem glavnog Državnog odvjetništva o radu državnih odvjetništava u prošloj godini, onda ćemo primijetiti da 15% zahtjeva za mirnim rješenjem sporom se i rješava, odnosno ne završi u sudskom postupku. Sama ta cifra od 15% možda je dobra, možda nije, trebalo bi je usporediti sa ostalim stvarima i pogledati svaki pojedini predmet.
Međutim, u daljnjem izvještaju se vidi da je zapravo velika većina tih, od tih 15% je situacija kada Državno odvjetništvo pokreće neki postupak, odnosno kada je ono tužitelj. Ja ću se koncentrirati na ovu drugu priču kada je Državno odvjetništvo koje zastupa Republiku Hrvatsku u postupcima utvrđivanja vlasništva na nekretninama tuženik, ta vam priča ide drugačije. Tada vam tužitelj, odnosno onaj koji želi utvrditi i misli da mu pripada pravo na neki stan ili stambeni prostor, kad vidi da je u zemljišnim knjigama upisano recimo društveno vlasništvo onda mora poslat zahtjev Državnom odvjetništvu za mirno rješenje spora. Državno odvjetništvo ili odgovori negativno ili ne odgovori ništa u zakonskom roku i onda kreće sudski postupak. Onda vam u sudskom postupku čast izuzecima nekim državnim odvjetništvima ali većina državnih odvjetništva napiše odgovor na tužbu, ne pojavljuje se na raspravama, ne dolazi na ročišta koja su, uglavnom budu očevidi na licu mjesta da se utvrdi koja je nekretnina ili koji je dio nekretnine i onda nakon još nota bene nepovoljnih odluka, odnosno nepovoljnih odluka za Državno odvjetništvo i za Republiku Hrvatsku pišu žalbu na te iste odluke.
I to ne bi bilo ništa sporno da ja sam uvjeren postoji sljedećih nekoliko činjenica. Prva je nesporna činjenica da naši sudski postupci traju a ja ću reći hajmo, hajde bit ću blag dugo sam bio odvjetnik i dugo sam radio kao odvjetnik, pa ću biti blag, pa ću reći dvije do tri godine u prvom stupnju i još isto toliko u drugom stupnju. Dakle, treba jedno šest godina da bi se utvrdilo vlasništvo nad nečim što je u većini slučajeva i to vam tvrdim odgovorno u većini slučajeva nesporno.
Unutar tih postupaka ja sam uvjeren da država do trenutka dok je Državno odvjetništvo poslalo dopis ministarstvu da je netko tražio mirno rješenje spora ili da želi utvrditi vlasništvo nad nekom nekretninom, da ministarstvo do tog trenutka nije znalo uopće da postoji taj prostor u kojem je u zemljišnim knjigama upisano društveno vlasništvo.
Dalje, da ne zna, s obzirom da ne zna da postoji to ne zna ni temeljem čega je upisano, tko to koristi, da li itko koristi i u konačnici koliko sam taj prostor vrijedi. I onda dolazimo do situacije da unatoč, vjerujem da je to točno i stvarno vjerujem ministru kad to kaže, da unatoč toj stalnoj komunikaciji između državnih odvjetništava i ministarstva mi imamo rezultat da ljudi stječu vlasništvo nad onim šta je zapravo njihovo formalno vlasništvo upisom u zemljišne knjige naravno tek otprilike šest godina nakon pokretanja postupaka.
I mi sad možemo pisati stvarno puno ovih strategija, možemo mijenjati zakone. Ali onda vi 2026. u Strategiji do 2035. kažete da je Republika Hrvatska kao stranka u sudskim i upravnim postupcima svakodnevno stječe mnoštvo stanova i stambenih jedinica u svoje vlasništvo. Isto tako ih i ne stječe, odnosno gubi ih. Međutim, to ne evidentirate u nikakvom pisanom obliku, jer niti ne znate da postoji taj, takvi prostori jer bi inače drugačije postupali u sudskim postupcima i u postupcima koji prethode tim sudskim postupcima.
Ja bih vas zamolio tu ste kao suradnice ministra Bačića da mu prenesete. Ovo je stvarno iznimno dobronamjerno, jer bi puno naših sugrađana kad bi išlo rješavati te stvari volilo da je komunikacija između državnih odvjetništava i ministarstva oko tih postupaka i tih sporova brža, učinkovitija na, ja ću reći na kraju na zadovoljstvo svakoga u tom sporu i ministarstva odnosno i države, ali i privatnih tužitelja.
Eto hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Restović.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Danica Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Evo kolega Restović dobro ste rekli da smo različiti. Povrijeđen je članak 238. Dok mi radimo i gradimo vi samo pričate i ne radite ništa i nemate nikakva, od te priče nikakva djela. Vi ste se zapravo sveli na frakciju sljedbe ne mo že mo i na daljinski upravljač ste Sandre Benčić.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Anđelka Salopek, izvolite.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Povrijeđen je članak 238. jer upravo evo želim istaknuti da je Vlada Republike Hrvatske nizom odluka omogućila zapravo i gradovima i općinama raspolaganje državnim nekretninama raspolaganje državnim nekretninama zbog samog razvoja gospodarstva. I stoga nije, dakle konkretno nije korektno da političke interpretacije predstavljate kao činjenice. Ova strategija upravo dodatno unaprjeđuje sustav upravljanja državnom imovinom kako bi takvi postupci u budućnosti bili …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… još učinkovitiji i transparentniji.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam također izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Tonči Restović, izvolite.
Restović, Tonči (SDP)
Ispričavam se predsjedavajući, ali nemam drugu mogućnost, mogle su replicirati kolegice, bilo bi korektnije na prvi, povrijeđen Poslovnik članak 238. Kolegica Baričević je povrijedila članak jer nije govorila o temi, a kolegica me nije, Salopek me nije dobro razumjela. Ja sam isključivo govorio o postupcima gdje je država sa jedne strane sudski, gdje je država tuženik u sudskom postupku, a gdje su privatne osobe tužitelji, gdje se radi o formalnim tužbama …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… za utvrđivanje prava vlasništva.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Prelazimo ili se vraćamo pojedinačnim raspravama.
Kolega Ivan Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane državne tajnice, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Kada govorimo o Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine smatram da je također važno odgovoriti na jedno temeljno pitanje, a to je zašto je ova strategija uopće potrebna. Pa evo zašto? Tijekom proteklih 15 godina Republika Hrvatska je više puta mijenjala institucionalni i zakonodavni okvir upravljanja državnom imovinom od Agencije za upravljanje državnom imovinom do, preko Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Ministarstva državne imovine, pa sve do današnjeg Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Cilj svih tih promjena bio je cijelo vrijeme isti, a to je uspostaviti učinkovitiji sustav upravljanja državnom imovinom. Međutim, mi danas znamo da dosadašnji modeli nisu odgovorili na sve izazove koji su se svih tih godina postavljali ispred nas i sa kojima se suočavalo. Najveći izazov ostao je i dalje isti, a to je kako veliki portfelj državnih nekretnina staviti u funkciju razvoja. Drugim riječima nije dovoljno samo znati ono što država ima u svome vlasništvu, nego je potrebno znati kako tom imovinom upravljati tako da ona donosi korist građanima, gospodarstvu i lokalnim zajednicama.
U uvodnom dijelu nam sama strategija pokazuje nekoliko ključnih problema. Prvi problem bih rekao da još uvijek, da je to što postoji još uvijek velik broj zapuštenih i neiskorištenih državnih nekretnina koje predstavljaju razvojni potencijal. Ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, dugotrajnih postupaka ili nedostataka projektne pripreme oni nisu stavljeni u funkciju.
Drugi problem se odnosi na nepotpune i neusklađene evidencije državne imovine. Strategija prepoznaje da kvalitetno upravljanje nije moguće bez pouzdanih podataka i iz tog razloga se veliki naglasak stavlja i na samu digitalizaciju, razvoj internog registra nekretnina i povezivanje svih relevantnih evidencija.
Treći problem odnosi se na složenost administrativnih postupaka. Naime, strategija jasno navodi kako dugotrajni imovinsko-pravni postupci, neusklađenost zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja, te dugotrajne izmjene prostornih planova često usporavaju realizaciju samih investicija. S druge strane strategija prepoznaje i razvojne potencijale Republike Hrvatske, a to su prije svega vrijednost i rasprostranjenost državnog portfelja, velika potražnja za državnim nekretninama, mogućnost privlačenja investicija braunfield investicije, razvoj samih općina i gradova, te korištenje europskih sredstava za razvojne projekte.
Ja bih tu posebno istaknuo važan dio koji se odnosi na opis razvojnih potreba. Kao zastupnik, odnosno grada Osijeka i gradonačelnik grada Osijeka želim naglasiti da se razvojni potencijal države i državne imovine osobito dobro vidi na primjeru moga grada, pa jedan od najboljih primjera je upravo, a to je danas i ministar spomenuo darovanje 36 ha vrijednog 12,9 milijuna eura u poduzetničkoj zoni u Nemetinu u Osijeku.
Naime, kada sam preuzeo funkciju gradonačelnika grada Osijeka zona u Nemetinu nije bila baš dobro popunjena. Radom, privlačenje investicija, investitora dolaskom i najveće strane investicije u povijesti grada Osijeka uspjeli smo tako reći u potpunosti popuniti prvu fazu zone. Imamo potrebe za širenjem na drugu fazu zone zahvaljujući suradnji sa ministrom i sa ministarstvom, državnim tajnicama. Uspjeli smo riješiti taj problem da nam je država darovala to zemljište. Ali ono što je tu bitno za naglasiti da zemljište nije darovano samo kako bi bilo darovano, nego je grad Osijek se obvezao da će u roku od pet godina to isto zemljište infrastrukturno, energetski i na svaki drugi mogući komunalno opremiti. Time država jasno pokazuje da nije cilj sami prijenos vlasništva radi samog prijenosa, nego upravo da je cilj aktiviranje državne imovine u funkciji gospodarskog razvoja.
Ta zona u Nemetinu samim time će utjecati na gospodarstvo, na otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje, ostanak ljudi, doseljavanje ljudi i mislim da je to jedan hvale vrijedan potez i pokazuje upravo zašto su ove stvari izuzetno bitne.
No, želim naglasiti da poduzetnička zona u Nemetinu nije iznimka. Naime, ona je sustavni dio politike Vlade Republike Hrvatske u kojem se državna imovina stavlja u funkciju regionalnog razvoja, stoga tu nije kraj, pa ću navesti drugi primjer odlične suradnje koja se također nadovezuje na ovu strategiju, a govorimo o zamjeni dvije nekretnine. Naime, u centru grada Osijeka već 30 godina postoji želja i što je nevjerojatno da se u centru grada nalazi komunalno poduzeće gdje kamioni dolaze sa otpadom u ulici koja je jednosmjerna i 30 godina je želja i intencija da se to komunalno poduzeće prebaci na neku bolju lokaciju. Isto tako, odnosno istovremeno imamo u Tvrđi, biseru našem baroknom kojeg smo nedavno i obnovili u vrijednosti 16,9 milijuna eura koji je pravi turistički potencijal, zapušten je jedan veliki objekt.
Došli smo do ideje, a kasnije i do realizacije da zamijenimo te dvije nekretnine. Tako se omogućilo da se komunalno poduzeće izmjesti na vinkovačku cestu hajmo reći izvan, izvan grada gdje će biti sve jedinice, upravna zgrada, sortirnica i sve što treba biti na jednom mjestu. Oslobađamo prostor u centru grada gdje ćemo raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj i stvoriti stambeno naselje sa svim sadržajima, a istovremeno država dobiva objekt u kojem će moći smjestiti sve državne agencije i institucije na području grada Osijeka za koje privatnim vlasnicima plaća najam i to je upravo svrha ove strategije.
I samo na tom primjeru, znači strategija ima 4 cilja, a mi na ovom primjeru zamjene ove dvije nekretnine dolazimo do toga da su ostvarena dva cilja. Ja bih rekao drugi i treći, znači drugi strateški cilj a to je aktivacija nekretnina za razvojne projekte. Znači grad Osijek je dobio zemljište, a treći cilj koji je ispunjen, odnosno treći strateški cilj koji je ispunjen je da je država dobila mjesto, odnosno prostor gdje će moći prebaciti ljude iz državnih institucija koje plaća privatnicima.
Upravo zato ja smatram da strategija nije samo planski dokument, da ona predstavlja nastavak politike koja se i na ovim primjerima može vidjeti da se već provodi, a koju ista ta strategija, odnosno zakon koji smo prije donijeli predstavlja državnu imovinu pretvara iz pasivnog resursa u pokretača razvoja. I rekao bih još za kraj da pomoću ove strategije trebamo obnoviti zapuštene objekte, otvoriti nova radna mjesta, širiti zone, smanjiti troškove državnog proračuna i stvoriti bolje uvjete za razvoj naših gradova. Ukoliko to uspijemo napraviti, a to je i cilj strategije, onda smo napravili dobar posao.
Hvala vam.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Radić.
Imamo nekoliko replika. Prva na redu je kolegica Danica Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo baš mi je drago da ste se javili za ovu pojedinačnu raspravu jer vi ste osim što ste saborski zastupnik uspješan gradonačelnik grada Osijeka i upravo ste na svom primjeru govorili i to je ona razlika što smo i malo prije govorili i kolega Borić ovdje razlika koja čini jednog uspješnog gradonačelnika koji kad dobije prijenos od države i decentralizirana sredstva na upravljanje zna što će s tim napraviti. Ovdje sjedi niz uspješnih gradonačelnika od Bugarina, Klarića i ostalih koji znaju što će sa tim zemljištem, imaju ideju i za dobrobit svog lokalnog stanovništva za razliku recimo od u Splitsko-dalmatinskoj županiji da vi gradonačelniku Trogira ili gradonačelnici Marković date na upravljanje, imaju to na dlanu zemljište ne bi znali šta će s njim. I to je ta razlika. I zato mi je drago da ste se javili, da svojim primjerom ovdje još jedanput hrvatskoj javnosti istaknete kolika je dobrobit upravo upravljanjem ovim decentraliziranim sredstvima.
A možete li evo još jedanput pojasniti, odnosno istaknuti …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… koju dobrobit imaju građani Osijeka isto.
Penava, Ivan (DP)
Kolegice Baričević pa još pola minute ste. Pa to je mislim. Izvolite odgovor na repliku.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Baričević zahvaljujem vam. Pa ministar je sam danas naveo, ima ovdje uistinu puno uspješnih gradonačelnika koji rade dobar posao po pitanju zona. Evo ga i kolega Klarić i kolega Turk koji su danas navedeni.
Pa gledajte, samo proširenje zona znači mogući dolazak dobrih investitora, mogući dolazak novih investitora znači otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje naših sugrađana i to je najveći benefit svega toga.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Nikola Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Kolega Radić, pa evo prije vas je kolega Restović iz SDP-a imao jedan ljubomoran ispad na kolegu Borića što je imao replike i što su mu ljudi u replikama rekli da je nešto dobro primijetio. I onda završi njegova pojedinačna rasprava i nema čovjek ni jedne replike, ni jedne replike od njegovih SDP-ovaca. E sad, da li oni ne prate temu ili što što je on govorio ništa nije dobro rekao. To sad evo kolega Restović vidite, utvrdite, pa malo strelice onda okrenite prema svojima.
No da se vratimo temi. Sami svjedočite kada odnos jedinica lokalne samouprave i države je dobar ili nije dobar i kako se to reflektira na život ljudi pogotovo kod nas u Slavoniji i Baranji i Srijemu puno se radi u smjeru stambenoga zbrinjavanja. Svjedočite i kad država napravi veliku zgradu u Belome Manastiru, svjedočite kada se rješava pitanje pustara u Baranji itd. Naravno da se može nešto popraviti, naravno da nešto treba biti brže. Ali čovjeku koji čeka stambeno zbrinjavanje svaki dan je problem, a ne godina ili dvije.
Možete li malo reći kako to ide u tom smjeru?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Pa naravno. Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Mažar, pa mogu reći evo isto tako na primjeru grada Osijeka možemo spomenuti priuštivo stanovanje u kojem i danas bilo riječi. Ono nije mrtvo slovo na papiru. U Osijeku se uistinu gradi zgrada za 206 POS-ovih stanova vrijednosti 28 milijuna eura koju financiranju ministarstvo, odnosno Vlada Republike Hrvatske i grad Osijek čime se radi na tome da će to biti najveći oblik takve stanogradnje, suradnje grada i države od osamdesetih godina. Mislim da to dovoljno govori o tome.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Radić.
Sljedeća replika za povredu Poslovnika sa zvukom sirene kolega Tonči Restović, izvolite.
Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Povrijeđen je članak 238.
Problem je kad govorite stručno o određenom uskom dijelu nekog zakona ili nečega, onda je teško nešto pametno replicirati pa sam zato imao dvije povrede Poslovnika, a ne replike sa vaše strane. A kad govorite općenito pričajući priče, fraze toga ima sa svih strana sabornice da me sad krivo ne razumijete, a onda možete replicirati koliko god hoćete.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Nikola Mažar.
Pardon. Prije kolege Mažara kolega Ostrogović, izvolite također povreda Poslovnika.
Ostrogović, Josip (HDZ)
Povrijeđen je članak 238. jer kolega Restović govori, tj. ljubomoran je kako se kolegi Boriću javilo jako puno ljudi za repliku. Pa i njemu bi se javili, samo ih nema, nema nikoga iz SDP-a u sabornici pa možda je to razlog da se nisu javili.
Evo zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu, a sad sa povredom Poslovnika kolega Nikola Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Članak 238. Pa kolega Restović nije rekao na koga se odnosi povreda Poslovnika, na kojeg zastupnika ili na ono što je rečeno. I nitko nije doveo, niste bili tu pa ću uzeti kao olakotnu okolnost. Nitko nije doveo u pitanje vašu raspravu, vaš sadržaj rasprave, nego se samo činjenično konstatiralo da nitko od zastupnika nije vama replicirao, pa ni vaši iz SDP-a. Dakle, da li time smatrate da onda nemaju reći da ste nešto dobro rekli. Dakle, slobodno se obratite onda ovima koji vam nisu htjeli replicirati.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se ponovno javio i kolega Tonči Restović koji riskira treću opomenu, izvolite.
Restović, Tonči (SDP)
Povrijeđen je članak 238.
U pravu je kolega Mažar. Ja nisam rekao na koga se odnosi povreda Poslovnika i morali ste mi izreći jednu, možda i dvije opomene, pa evo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu sa kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki.
Vraćamo se replikama.
Na redu je kolega Stipan Šašlin, izvolite.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Radić, ali prije nego što se vama obratim samo bih jednu riječ, rečenicu gospodinu Restoviću. Nisu priče, nisu fraze bez lažne skromnosti. Ali doista kad govorimo evo o gradu Osijeku možemo reći da grad Osijek doživljava svoju renesansu, jer doista je jako puno tih projekata realiziranih već koji su jednostavno promijenili sliku grada. I grad Osijek postaje ne samo kulturni, nego i gospodarski i u svakom smislu centar ne samo Osječko-baranjske županije, nego cijele istočne Slavonije.
Grad Osijek postaje grad u koji se dolazi živjeti, grad koji je po mjeri čovjeka i u koji mladi ljudi dolaze. To su činjenice, to je istina. E sad moje pitanje prema vama gospodine gradonačelniče da li su ove izmjene, prethodne izmjene zakona pa i ova strategija koja na neki način decentralizira način upravljanja državnim nekretninama. Koliko je ona doprinijela svemu tome da grad Osijek postane ono što jest danas.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa poštovani kolega Šašlin zahvaljujem prije svega na lijepim riječima vezano za grad Osijek, a na vaše pitanje, pa naravno da je doprinijela. Naime, mi smo od kada smo preuzeli predmete proveli smo tri postupka. Prodali smo 21 nekretninu i uprihodovali smo od toga malo manje od 1,5 milijuna eura.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Evo uvaženi kolega Radić u svom ste izlaganju, dakle istaknuli važnost aktiviranja državne imovine za razvoj vaše lokalne sredine, a grad Osijek je čuli smo i danas izlaganja ministra, dakle dobili ste pohvalu jedan od primjera dobre suradnje sa Vladom Republike Hrvatske, a osobito kada je riječ o darovanju, dakle državnog zemljišta.
Možete li evo podijeliti sa nama koji smo ovdje u sabornici kakve konkretne učinke to darovanje imalo za razvoj gospodarstva, za povlačenje novih investicija u Osijeku, otvaranje radnih mjesta i što mislite koliko će ova strategija dodatno olakšati gradovima i općinama da državnu imovinu stave u funkciju razvoja na korist svojih građana a posebno recimo u napuštenim objektima koji se mogu izgraditi za rekonstrukciju i izgradnju braniteljskih centara, doma umirovljenika i svemu onome što je bitno …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… u određenoj lokalnoj sredini.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Salopek na pitanju.
Pa naime darovanje nekretnine će tek pokazati u budućnosti koje će imati benefite. Naime, kao što sam rekao ona je 36 ha vrijedna 12,9 milijuna eura. Mi smo se obvezali u roku od 5 godina nju komunalno i energetski infrastrukturno opremiti naravno sa dolaskom novog investitora da otvorimo jedno novo radno mjesto puno smo napravili, a ja sam siguran da će biti puno više s obzirom da je 36 ha jako puno.
Na vaše drugo pitanje što će ova strategija donijeti jedinicama lokalne samouprave. Pa donijet će jedinicama lokalne samouprave dio prihoda od 20%, sada govorimo konkretno za grad Osijek, a ono što će donijeti građanima, što već donosi a to su brži postupci bliži građanima, a ministarstvo je zadržalo nadzor na strateški važnom imovinom.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.
Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Danas je bilo razno raznih rasprava, pa i suhoparnih i mlaćenja prazne slame u ovoj dvorani. Gospodin Račane dakle rečenicu koju ste ovdje posebno rekli jeste upravljanje imovinom i kvalitetno upravljanje imovinom, a to zaista najbolje znaju oni koji tu žive, vode svoje gradove, općine i znaju koncept razvoja. Dakle, s te srane imaš moguću državnu imovinu koju ti država nudi da je kvalitetno iskoristiš, ali isto tako je bitno ili još više jeste da znaš kako i na koji način misliš tu imovinu iskoristiti, pa kada smo u Zaprešiću dobili 25 ha zemljišta za novi razvoj gospodarstva kroz urbanizam i dakle urbanistički plan razvoja rekli smo da je to moderna proizvodnja visoke dodane vrijednosti, da je to kreativna industrija pa je temeljem toga došao Kraš jedan, došao Končar, Kraš, mjerni instrumenti, popunili 90% prostora. Dakle, planovi razvoja gradova, općina su temeljni preduvjet da bi mogli kvalitetno …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… upravljati imovinom.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Pa poštovani kolega Turk slažem se sa vama. Kao što smo čuli i danas i vaša zvona i vi ste dobili zemljište i vaša zvona uspješno posluju. Sad ste naveli renomirane tvrtke. Ja vam na tome čestitam, vidi se planski razvoj i siguran sam da ćete tako nastaviti raditi i u budućnosti.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Radić na samom početku smo čuli da je naš potpredsjednik Vlade gospodin Bačić istakao upravo vas, vaš grad i vaše stručne službe kao najbolji primjer dobre i kvalitetne i suradnje i upravljanja državnim nekretninama. U ovoj strategiji možemo vidjeti navedene su snage ali i prilike i prijetnje kao i slabosti. Kao najveću slabost ističe se nedostatak stručnih kadrova.
Koji je vaš savjet svim ostalim čelnicima jedinicama lokalne i regionalne samouprave koji imaju zakonsku mogućnost upravljanja državnom nekretninom? Da li je upravo ulaganje u stručni kadar, financijsko jačanje njih odnosno izdvajanje više sredstava za njihovo i usavršavanje i novo zaprimanje?
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice Martinčev, pa upravo to što ste rekli. Naime, kadar je jako bitan. Mi imamo svoj upravni odjel za imovinsko-pravne odnose koji se baš bavi tim stvarima. Morate kao u svemu ulagati u ljude. Ulaganje u ljude je najveća vrijednost a onda vam se to i vrati na način, evo čuli smo danas ministra da su neki gradovi istaknuti kao bolji i mislim da i ova strategija daje jednu dobru priliku svim gradovima, a naravno treba je znati iskoristiti.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Darko Sobota, izvolite.
Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Radiću zapravo moje pitanje trebalo je ići prema vama a vezano za zapuštene, neiskorištene nekretnine u Osijeku. Vi ste to uspješno istaknuli i rekli. Pa je trebalo ići moje pitanje zasigurno takvih nekretnina u državnom vlasništvu ima još pa vaše ideje šta s njima, ali i to ste vi uspješno istaknuli kao što ste istaknuli zapravo jedan lanac u rješavanju svih tih problema i zaista vaših velikih uspjeha kao gradonačelnika a to je da zapravo uz vaše stručne službe, posebice i uz pomoć Vlade RH ste sve to uspješno riješili i ja vam na tome čestitam jer takove primjere u Hrvatskoj mi imamo na pretek ali to nikad dosada u prijašnjem razdoblju nismo mogli čuti niti svojevremeno iz grada Splita, niti iz grada Rijeke a kamoli iz grada Zagreba gdje se upravo i …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… nekorektno sve zasluge pripisuju …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupnik Sobota hvala vam na čestitkama, pa ono što bih rekao treba imati viziju, treba imati cilj, treba imati dobre suradnike, treba imati ljude u ministarstvu koji imaju sluha, koji imaju znanja, koji će saslušati i zajedno sa vama, sa vašim suradnicima te investicije i te ideje privesti realizaciji. Stoga ja se zahvaljujem svakako ministarstvu na sluhu jer bez njih ne bi ovo sve bilo niti moguće.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Zoran Gregurović, izvolite.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Evo kolega Radić čuli smo danas puno toga što je dobroga donio i zakon i što će dobroga donijeti ova strategija, ali smo čuli i koje kakve floskule ono što su morali reći kolege s druge strane sabornice. S obzirom da ih sad nema više ovdje očito su ispucali sve ono što im je napisano, pa mislite li vi da oni potajno isto to podržavaju samo da ne smiju to reći?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Gregurović pa vjerujem da svi gradonačelnici, a vi ste isto jedan od uspješnih gradonačelnika neovisno iz koje stranke dolaze da će koristiti sve ove mehanizme koji su im na raspolaganju kroz ovaj strateški dokument a njih je uistinu puno.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Radić u trenutku kad ste potpisali ovaj ugovor za darovanje zemljišta za zonu Nemetin to zemljište je počelo državi vraćat sredstva. Angažirali ste projektanta koji ostvaruje svoj prihod na to je plaćen državi PDV, angažirat ćete građevinsku tvrtku koja će gradit infrastrukturu, plaćat će se PDV, zaposlit će se kapaciteti, proizvođači građevinskog materijala i opreme će imat, poravnat ćete terene i staviti ga na tržište, dovuć gospodarski subjekt, otvorit radna mjesta i to je bit i smisao ove strategije i ovo o čemu danas svi govorimo. A ova strana koja je evo napustila sabornicu očito ih to ne zanima, ispucali su svoje kritike ili ne razumiju ili ne žele razumjet ili nemaju viziju poput vas.
Dakle, zemljište u trenutku kad ga država prepusti jedinici lokalne samouprave državi počinje vraćat ono što joj treba poreze, radna mjesta …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i potiče razvoj čitavog jednog kraja.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Evo kolega da, 238., da ne bude da se baš nitko ne javi s ove strane, istina bog nema nas da. Prečesto je inače u ovom sazivu sabora vaša strana bila prazna ali to nećete priznat. Ovo što ste sad kolegi Radiću ispričali uz dužno poštovanje onome što on tamo radi u Osijeku slično mi je bilo iz serijala Mućke na tv-u kada ovaj objasni kada su maznuli farbu za tunel pa kaže sad će država morat ovoga uložit u osiguranje pa će se zaposlit više ljudi kako bi osigurali tu farbu da se više ne krade pa tako mi baš previše …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… zvuči na to.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Tomislav Klarić, izvolite.
Klarić, Tomislav (HDZ)
Evo 238., uništavanje države praktički vidjeli smo tu poticanje da se ništa ne radi, da se ne grade tuneli, da se ne otvaraju radna mjesta pa će onda svi biti potpuno ispravni i nitko neće nigdje pogriješit u ničemu.
Mislim o čemu vi govorite a znam da podržavate i u potpunosti razumijete sve što sam ja rekao nego eto u opoziciji ste pa ste morali tako nastupit.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivan Radić, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
238., pa ja bih rekao da je kolega Klarić kao uspješan gradonačelnik sažeo sve u jednoj rečenici što donosi kada dobro upravljate sa državnim nekretninama. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Također zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu i sada se vraćamo odgovoru na repliku kolege Ivana Radića, izvolite.
Radić, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa kolega Klarić, kao što sam maloprije rekao, sve ste saželi u jednoj rečenici, vidi se da znate o čemu pričate, kao uspješan gradonačelnik Bakra, kao neko ko je napravio fenomenalnu zonu mislim u Kukuljanovu, blizu, blizu Rijeke ste iskoristili sav potencijal i položaja i vaše sposobnosti i kao što sam rekao sve ste saželi u tome što dobiva grad s ovime, a što dobiva država i ono što je ključno i jedni i drugi su na dobitku, a u konačnici na najvećem dobitku su naši građani i gospodarstvenici, a to je cilj i smisao bavljenja politikom.
Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Josip Ostrogović, izvolite.
Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa poštovani kolega Radić, slušali smo vaše izlaganje po ovoj točki, ali ako to pogledamo malo objektivnije onda ćemo reći da ste evo gradonačelnik vi jedan od najuspješnijih mogu reć u Hrvatskoj, kolege kraj mene Klarić i Gregurović i Turk i svi, jednostavno hvalite vaš odnos sa državom i suradnju sa državom, s druge strane kolege iz SDP-a rade sve suprotno od toga. Međutim slušajući premijera Plenkovića koji kaže da država potiče ravnomjerni razvoj RH i gledam evo sad vi ste u, u, u, u Osijeku krenuli u izgradnju ili već izgradili gotovo 206 POS-ovih stanova npr. moj grad Rijeka u proteklih 15., 20., 30.g. nije izgradio nijedan POS-ov stan. Da li to ovisi o tome da li je na čelu grada uspješan čovjek ili ovisi o stranačkoj pripadnosti?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.
Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ostrogoviću, pa ja bih rekao slijedeće, država i ova Vlada zastupaju ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske, što vidimo po brojnim projektima koji se događaju u cijeloj Hrvatskoj neovisno tko je gdje na vlasti i evo možemo reći i na primjeru Grada Zagreba iduća točka je ulaganje nakon obnove gdje je država uložila velika sredstva u obnovu Zagreba, vrtići i škole što se grade na području Zagreba, također uz pomoć države Paromlin kroz ITU mehanizam koji je omogućila država svim gradovima i Zagrebu i Osijeku i Rijeci i Splitu i svim drugim sjedištima, tako da isto i kod POS-ovih stanova. Nema tu priče ko je iz koje stranke nego jednostavno morate pokazati sposobnost, morate pokazati ambiciju, morate pokazat ideju, morate imati kvalitetne suradnike, morate isto tako kvalitetno znati i razgovarati i predstaviti vaše projekte i tada dođe i do realizacije, hvala.
Penava, Ivan (DP)
Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Darko Vuletić, izvolite.
Vuletić, Darko (HSS)
Poštovani potpredsjedniče, sve je manje-više rečeno danas u, u raspravama, ali prije nego što počnem sa svojom raspravom oko, oko ovog prijedloga Strategije upravljanja nekretninama dozvolite mi da javnost upozorim još jedanputa na ono što se dogodilo u raspravi prije možda sat dva kad je kolegica Oreškovića ad hominem napala dvije tajnice gđu. Bošnjak i gđu. Pintar, državne tajnice u ministarstvu, pokupila se i nakon toga, nakon toga otišla. To je valjda određena frustracija, to je valjda način na koji se posao radi, al dobro. Okej, samo da javnost zna o čemu se radi.
Druga stvar koju bih htio spomenut prije nego što počnem oko, oko ove strategije je ono što je gosp. Borić pitao nekoliko puta ekipu sa naše desne odnosno vama sa vaše lijeve strane, nažalost kolegica Polović je samo danas, danas ovdje, što je sa priuštivim stanovanje, da li se napravio ijedan stan? Naravno nije, ali ljudi moji u mom rodnom gradu imamo bajseve i to je super, ne trebamo domove za starije, ne trebamo ništa, bitni su bajsevi da se ljudi voze i to je u redu i to bi preporučio prof. Jurčeviću da ih koristi jel kad koristi ovaj svoj bajs, pa onda uvijek se zmaže ovoga a vjerojatno su ovi bajsevi možda puno, puno bolji.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…. Da.
Strategija polazi, to je već rečeno, ali dozvolite mi, strategija polazi od novog zakonodavnog okvira, posebno Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH koji je stupio na snagu krajem 2023.g.. Tim zakonom uveden je i decentralizirani model upravljanja prema kojem dio poslova preuzimaju županije, gradovi, sjedišta županija, veliki gradovi i društva Državne nekretnine itd.. Takav model je po meni vrlo koristan pod uvjetom da bude koordiniran, a lokalna i regionalna razina često najbolje znaju što se događa na terenu, što se može staviti u funkciju, a ljudi u općinama i gradovima znaju koja je zgrada zapuštena, koja parcela može pomoći razvoju te iste općine i grada, gdje nedostaje prostor za vrtić, gdje bi se moglo riješiti pitanje društvenog doma, ambulante ili prostora za udruge, ali decentralizacija ne smije značiti raspršenost bez odgovornosti. Zato je važno da ministarstvo zadrži koordinativnu ulogu, da postoje jasna pravila i ažurne evidencije i da se zna tko je za što nadležan. Posebno podržavam naglasak na aktivaciji neiskorištenih nekretnina. Hrvatska si ne može dopustiti da vrijedna imovina stoji, neuporabljena, propada i stvara trošak dok istodobno lokalne zajednice traže prostor za javne potrebe, gospodarstvo traži lokacije za ulaganje, a građani očekuju bolje usluge. Aktivacija ne znači rasprodaju, aktivacija znači stavljanje u funkciju, nekad prodajom, nekad zakupom. Za HSS je to posebno važno iz perspektive ravnomjernog razvoja Hrvatske. Državna imovina ne smije biti razvojni alat samo velikih gradova, ona mora pomoći i manjim sredinama, ruralnim područjima, potpomognutim krajevima, brdsko-planinskim područjima, otocima i krajevima koji se bore sa iseljavanjem. Ako u nekoj općini postoji državna nekretnina koja može postati prostor za poduzetnike, dom za starije, za vrt i za vatrogasni dom, za društvene aktivnosti ili za stambeno zbrinjavanje mladih ljudi onda država mora imati model da se to riješi brzo, transparentno i u javnom interesu.
To je za mene bit ove strategije. Javna imovina mora raditi za javno dobro. Podržavam strategiju, HSS će podržati strategiju, ali uz jasnu poruku da njezina vrijednost neće biti samo u usvajanju u Saboru. Vrijednost će biti u provedbi hoće li se nekretnina stvarno aktivirati, hoće li lokalne zajednice dobiti brže odgovore, hoće li evidencije biti ažurne, hoće li se spriječiti propadanje imovine, hoće li građani vidjeti konkretnu korist. Ja se nadam da će odgovor vrlo brzo biti da. To su pitanja po kojima ćemo mjeriti uspjeh.
Zaključno. Državna imovina nije pasivan teret, nego razvojni resurs. Njome se mora upravljati profesionalno, otvoreno, odgovorno i u interesu svih građana. Ova strategija daje okvir za takav pristup i zato ju podržavamo.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Vuletić.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Penava.
Članak 238. Kolega Vuletić je rekao da moj kolega, profesor Jurčević, hrvatski domoljub i čovjek koji je od početka u stvaranju hrvatske države bi trebao voziti od Možemo! bajs, jer vozio je svoje biciklo i zaprljao hlače. Ali on ne može voziti bajs jer je Tomašević 11 milijona 625 000 eura košta projekt za 4 godine, a Jurčeviću je jako stalo da ne zaprlja svoju dušu, jer nikad ne znate koja nova korupcijska afera će izaći od tih, te ekipe …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… dakle iz Zagreba i zato rađe vozi svoju biciklu.
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
Bolje biti izvana prljav, iznutra čist.
Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Prelazimo na završno izlaganje u ime klubova.
Prvi na redu nam je kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
Izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Evo čuli smo o strategijama u Hrvatskoj, pa mogli bi u gradaciji ocjene strategija reći da postoje dobre strategije, postoje bolje strategije i postoje najbolje strategije. Ako možemo iz ove naše današnje strategije zaključiti, dakle koja se odnosi na upravljanje i korištenje i Strategiju raspolaganja državnim nekretninama i pokretninama.
Mogli smo reći da je to najbolja strategija, a najbolja strategija je ona koja zapravo nije strategija jel'? Zašto ovo ne može bit strategija? To ne može bit strategija iz razloga jer zapravo država nema osnovne činjenice, znači ne zna koliko ima nekretnina, koliko ima pokretnina, sa čime raspolaže. I zato je to najbolja strategija jer se s njome može raditi što god hoće.
No, čuli smo u ovih 8, 9 sati puno i nepotrebnoga prepucavanja tipičnoga koji se događa u Saboru, pa evo iskoristit ću ovih nekoliko minuta zaključno kako bih ukazao na puno širi kontekst problema koji imamo sa nekretninama, odnosno pogotovo sa nekretninama, radi se o zapravo vlasništvu. Na žalost u Hrvatskoj možemo pratiti da se barem proteklih stotinjak godina intenzivno vodi, dakle bitka za vlasništvo i kako kažu pravnici promjena vlasničkih odnosa u Hrvatskoj je preučestala obzirom na promjene sustava vlasti režima kojima je Hrvatska u proteklih stotinjak godina prodala, a kad se tako često mijenjaju sustavi vlasti ili nekakve zajednice multinacionalne kojima pripadate, a pogotovo kada svaka nova zajednica smatra onu bivšu najgorom, poništava je i počinje ispočetka onda se pojavljuju veliki problemi u toj promjeni vlasničkih odnosa. Pa je tako primjerice 1945. sve što je u dotadašnjoj baštini, zapravo većina šta je bila vlasništva bila je privatno vlasništvo sve revolucionarnim metodama to znači zakonima, prisilom, terorom, tzv, nacionalizacijom, konfiskacijom i na druge načine pretvarano u državno vlasništvo koje je kasnije nazvano društveno vlasništvo.
I gledajući pravno to društveno vlasništvo je zapravo iako nije bilo etažirano, ali svi stanovnici Jugoslavije, a to znači i Hrvatske bili su u nekakvom idealnom dijelu zapravo suvlasnici. Međutim, kada je došla 1990. godina bilo je za očekivati budući smo ušli u pluralnu demokraciju i zapravo sustav civilizacijski i pravni u kojem je vlasništvo nešto od iznimne važnosti pogotovo vlasništvo nad nekretninama koje se najčešće kad se radi o zemljištu, šumama i slično ne mogu multiplicirati da će one sukladno pravnim načelima i civilizacijama biti vraćene privatnim vlasnicima budući su u ranijim sustavima pogotovo iza austro-ugarske postojali vrlo sređeni katastri i zemljišne knjige.
Jedan veliki problem sa kojim će se Hrvatska sigurno suočiti jesu zemljišne zajednice. To je bila posebna specifičnost hrvatske povijesti koja seže stoljećima unazad i praktično većina poljoprivrednog zemljišta na prostoru Republike Hrvatske, zatim pašnjaka, šuma bila je vlasništvo zemljišnih zajednica, znači zajednica, to znači više ljudi, ali točno je bilo specificirano, dakle i u zemljišnim knjigama i u katastrima tko su ti vlasnici. I još u austrijsko doba, habsburško doba bilo je Zakon o …/Govornik se ne razumije./… itd., bilo je regulirano dakle ti međusobni odnosi kad se napušta tko može šta prodati, tko ga može zamijeniti i slično.
Međutim, budući se dogodila ta nevjerojatna pljačka da je to veliko vlasništvo, a bilo je nekoliko tisuća zemljišnih zajednica u Hrvatskoj od dakle Istre do juga Hrvatske ili do Vukovara, dakle većina je toga bila vlasništvo zemljišnih zajednica.
Pripadnici zemljišnih zajednica pokušali su od devedesete godine sa svim vladama uključujući i sa Plenkovićevom otvoriti to pitanje povratka te imovine, međutim nikada ništa od toga nije bilo i to je zatajeno. Ali obzirom da živimo u EU mi ćemo se s time prije ili kasnije morati suočiti. Tako da je u ovom bubnju jel' tzv. državnoga vlasništva nalaze se i vlasništvo zemljišnih zajednica, ako je u Hrvatskoj uništena dokumentacija ona je sačuvana u Austro-Ugarskoj do savršenstva nekoliko tisuća zemljišnih zajednica diljem Hrvatske i od devedesete godine oni politički i pravno pokušavaju u saboru otvoriti to pitanje, imaju svoju web stranicu, imali su pravne zastupnike itd., ali ništa se nije …/Upadica Penava: Vrijeme./… pomaklo od početka. Hvala lijepa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Zoran Gregurović, izvolite.
Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo poštovani potpredsjedniče, uvažene kolege. Danas smo gotovo cijeli dan raspravljali o Prijedlogu Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama RH za razdoblje od 2026.-2035.g. i što sad reći kao sukus današnje rasprave. Puno toga smo čuli, puno toga smo čuli od čelnika jedinica lokalne samouprave koji su na prvi na terenu, koji su prvi do ljudi koji prvi i najbolje znaju kako staviti neku nekretninu u funkciju i zašto je važno staviti neku nekretninu u funkciju, zato jer nekretnina koja se ne koristi je često najskuplja nekretnina. Ako imamo nekakvo zemljište koje nije u funkciji tamo će rasti neki korov, nešto će rasti trebat će održavati, trebat će kositi, čistiti, uređivati to nešto košta onda bolje da se za nešto dobro stavi u funkciju nego da stoji.
Činjenica je da od onog vremena prije kad su se gomilali zahtjevi da li privatnih investitora, dakle ili jedinica lokalne samouprave, regionalne samouprave ili kad se dugo nije rješavalo da je izmjenama zakona se puno toga pokrenulo, naravno da uvijek treba još nešto vidjeti jer svaki zakon, svaki propis je živi organizam i u praksi se vidi na koji način ga se može unaprijediti, ali činjenica je da se napravio jako, jako velik iskorak po tom pitanju i općenito što se tiče zemljišta radi se ogroman iskorak.
Ono što danas možda nije tema, ali je ja bi rekao čak i usko vezano uz današnji prijedlog to su programi katastarskih izmjera koji se provode. Grad Krapina je od sedam katastarskih općina evo proveo izmjere u šest katastarskih općina još i prije kad smo morali sufinancirati sa 60% zato jer smo znali da je to prvi korak da bi se sve nekretnine stavile u funkciju, ne samo one javne nego i privatne i to je jedan ozbiljan, ali možda nevidljiv posao, ali u svakom slučaju je veliki iskorak, pogotovo sa ovime što se sad radi i posao koji će dati pravnu sigurnost prema svima.
Čuli smo danas i neke pojedinačne osobne stvari da li što se tiče Grada Splita što je spominjala kolegica Puljak, da li nekih drugih sredina, ali generalno mislim da svi moramo reći da je ovo stvarno velik korak naprijed. Čuli smo iz Zagreba da ništa ne valja, a jedino što Zagrebu barem ja, možda mi je nešto promaklo, a ono što znam da je na natječaj koji su se raspisivali da se da ili javni poziv i da se daju prostori na korištenje raznim udrugama, al nisam čuo da je ijedan javni poziv, natječaj raspisa da bi se gradili stanovi za priuštivo stanovanje, a znamo da jedini koji je pokrenuo nešto u Zagrebu vezano za priuštivo stanovanje je država je APN jer evo npr. sad se na području Blata gradi 152 stana za zaštićene najmoprimce, a isto tako na području istočnog dijela Zagreba u Resniku će se graditi cijelo jedno novo naselje za priuštivo stanovanje.
A gdje je tu najbogatiji grad u Hrvatskoj, gdje je grad u koji se slijeva najveća količina novaca? Ako male sredine mogu neke stvari pokrenuti, a jedna takva velika sredina nikako ne može onda se pitamo u čem je problem. Ali zato kažem još jedanput ova strategija je velik korak naprijed da se nekretnine stave u funkciju, da budu na dobrobit građana i stoga će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovu strategiju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Završno u ime predlagatelja državna tajnica Sanja Bošnjak, izvolite.
Bošnjak, Sanja
Hvala lijepo g. potpredsjedniče HS-a. Poštovane saborske zastupnice i zastupnici. Evo nakon od osam sati raspravljamo o ovoj strategiji, moram priznati da nisam očekivala tako burnu i intenzivnu raspravu iako me je kolegica Orešković ismijala na tom Antikorupcijskom vijeću doista ja sam i naš strateški okvir predstavljala u Amsterdamu i kolege iz Francuske su pitali, a šta to vama treba u životu. Treba nam ova strategija, ona je treća po redu donosi se sukladno zakonodavnom okviru koji je izglasan u ovom HS-u u prosincu 2023. kada smo proveli funkcionalnu i financijsku decentralizaciju.
Kao strateški okvir i kao strategija ona je usklađena i sa Zakonom o strateškom planiranju i vi svi koji ste gradonačelnici, načelnici, članovi različitih odbora sigurna sam da ste sudjelovali i u donošenju svojih lokalnih razvojnih strategija koje moraju imati određene cjeline.
Kolegica Vlašić Iljkić je rekla pola strategije je temeljna analiza, pa tako je, pola strategije i mora biti temeljna analiza jer mi smo kroz temeljnu analizu obuhvatili sve oblike državne imovine kojima raspolaže i upravlja ministarstvo zaduženo za državnu imovinu od stanova, poslovnih prostora, građevinskog zemljišta, sukcesijske imovine planinarskih objekata, dakle svega čime upravljamo i možemo raspolagati. Kroz interni registar nekretnina vodimo podatke i znamo i imamo u evidenciji sa danom 30.06. u internom registru nekretnina imamo 32 tisuće i nešto različitih oblika nekretnina, ovih pojavnih oblika. Kroz postupke ili spajanja zemljišnih knjiga, stjecanja različitih nekretnina koje vodi državno odvjetništvo koje zastupa RH, mi na mjesečnoj bazi dobivamo oko 100 različitih nekretnina. Nije nam cilj kroz strategiju rasprodati jer smo svjesni da je to imovina građana i hrvatskog naroda, da je ona itekako vrijedna ali nam je cilj staviti je u funkciju. Žao mi je kad, kad čujem kroz ovu raspravu da se pola rečenice iz cilja prevede interpretira kao jedan cilj, kad gospođa saborska zastupnica koja je otišla iz Pule, a ja sam sigurna da ona jako dobro zna da su ti strateški projekti u Puli toliko opterećeni hotelskim kapacitetima, opterećeni zato što su prethodni gradonačelnici Pule upravo to planirali i ministar je rekao, mi smo evidenciju od 32 strateške izuzetno vrijedne nekretnine, da one se nalaze najvećim dijelom na obali i u priobalju, jednim dijelom u kontinentu, cilj nam je zaštititi, sačuvati i održivo upravljati tih, tim nekretninama. Ako građani bilo koje te strateške nekretnine Pule, grada Zadra ne žele hotelske kapacitete, onda trebaju utjecati i tražiti od gradonačelnika i gradskog vijeća da se promjene prostorni planovi. Mi kao država bez obzira što smo vlasnik ne možemo ih, ne možemo ih sami mijenjati.
Bilo je puno rasprave i oko neizgrađenog građevinskog zemljišta. Da naslijeđeno, naslijeđeni procesi, naslijeđena državna imovina od društvenog vlasništva, od opće narodne imovine još uvijek je prisutna i to traje. Dakle RH je mlada država, 35 godina jedan čovjek od 35 godina nije dovoljno zreo da bi mogao, nije dovoljno zreo kao netko tko je stariji, ne može donositi takve teške odluke i spreman je učiti i mijenjati se. Svi smo prošli tu, tu transformaciju, isto tako i ova država i upravljanje državnom imovinom. Od onih prvih zakona odnosno i kada se nije upravljalo i, i, i raspolagalo temeljem određenih zakonskih propisa jer su bili različita povjerenstva, preko osnivanja Državnih nekretnina kao dioničkog društva gdje kada su došli i gospođa Habijanec i prije toga prethodna direktorica nije bilo evidencija. Mi sad čujemo Državne nekretnine imaju u stanovima ili poslovnim prostorima, ne znaju koga imaju i temeljem kojih, kojih propisa imaju. Da imaju jer ih nekad netko pustio u te stanove i u te poslovne prostore. Raspolaganje a, DN sada radi znači na provjeri svih poslovnih prostora i onih koji imaju bilo kakvu pravnu osnovu za stjecanje ili posjed tog prostora, oni će boravit. Nećemo prodavat državne stanove nego ćemo ih obnavljati za priuštivo stanovanje. Državna ova strategija doprinosi ne samo politici priuštivog stanovanja koja je jasno definirana kroz jedan drugi strateški okvir, a to je nacionalni plan stambene politike, doprinosi razvoju poduzetništva. Jako nam je bilo lijepo čuti ove primjere razvoja poduzetničkih zona, razvoja različitih projekata, od dječjih vrtića, škola, vatrogasnih domova, reciklažnih dvorišta, centara za gospodarenje otpadom. Da ponekad se događa da se jedna poduzetnička zona, kao što je bio primjer iz Ogulina rješava 8 godina ali to je rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Postupak je dug, dok se utvrdi jel ima povrata, da, da li je u šumsko gospodarskoj osnovi, da li je uopće napravljena parcelacija u, u Katastru kakva bi trebala biti, kakav je obuhvat te zone. To traje, mi, dakle to je izuzetno vrijedna imovina i s njom postupamo odgovorno. Svaka odluka ne smo ministarstva, svaki ugovor ne samo ministarstva nego sada i dionika koji su uključeni u sustav upravljanja i raspolaganja, ide u državno odvjetništvo. Oni pregledavaju cijeli predmet, oni gledaju je li vrijednost tržišna i mi isključivo po tržišnim vrijednostima raspolažemo prema Zakonu o ovaj o procjeni nekretninama i svaka odluka se objavljuje. Javno je objavljena na web stranici ministarstva. Kroz nadzor naših uključenih dionika, dakle županija i ovaj gradova sjedišta i velikih županija utvrđujemo i poboljšavamo sam proces jer svi, to, to je proces koji traje. Dakle imovina je stalno se mijenja, nije fiksna jer stalno stječemo, stalno otpuštamo nekretnine bilo kojim oblikom raspolaganja. Ovo ministarstvo dakle ne samo, ne samo kroz zakonski okvir upravljanja nekretninama i pokretninama uhvatilo se u koštac sa Statileom, dakle ono što se nije riješilo 35 godina, sada se rješava. Priuštivo stanovanje kao problem javio se u čitavoj Europi, ne samo u Hrvatskoj. Cijene nekretnina rastu svuda, rastu i u Hrvatskoj, tim više jer smo atraktivni pogotovo u ovom turističkom smislu. Na puno kroz samu, kroz od donošenja uredbi do danas negdje oko 72 milijuna eura naplaćeno je za neprocijenjeno građevinsko zemljište našim trgovačkim turističkim kućama, dakle za one kampove u kojima oni jesu, koji su, koji su kupili kroz proces, kroz procese privatizacije. Proveli smo same strategije znači ona ima svoje ciljeve, ima prioritete, ima mjere, ima jasne fiksne, fiksno postavljene indikatore kojima ćemo nastojati ostvariti ih zajedno sa svim dionicima do 2035. godine. Proveli smo ex ante evaluaciju na sredini provedbe razdoblja provodit ćemo srednjoročnu i nakon toga i ex post evaluaciju. Jedan od najvažnija rekla bih novina je upravo vraćanje stavljanje i aktivacija nekretnina koje su u vlasništvu RH, a koje su neiskorištene u smislu potreba državnog, korisnika državnog proračuna. Nama je cilj obnoviti i uspjeli smo izpregovarati financijska sredstva iz EU određeni broj nekretnina kako bi naša tijela maknuli sa privatnog sektora sa tržišta nekretnina privatnika i vratili ih znači u državne neiskorištene nekretnine. Bilo je pitanje koliko je koštala strategija. Znate koliko je koštala? 285,60 eura koliko smo platili lektora hrvatskog jezika da ju izlektorira. Strategiju smo radili sami, osnovali smo tim unutar ministarstva. Kolegice su radile, ona je bila gotova praktički i, i tijekom 2025. godine. Kolegice su radile na njoj i, i prekovremeno, a da nisu ni jedan sat pisale i subotama i nedjeljama i u isto vrijeme smo provodili sve ostale aktivnosti. To moram reći zato što je bilo pitanje koliko ste platili konzultante. Ništa ih nismo platili jer ih nismo imali ali da bismo došli do zakona i da bismo došli do ove strategije, u prethodnom razdoblju od 2020. do '23. imali smo i izborili smo se za europska sredstva kroz dva EU projekta gdje smo onda sjeli i vidjeli, promišljali šta imamo, šta želimo, kako ćemo to ostvariti i usput smo vidjeli i kako druge europske države rade.
Multiplikativni učinak naravno bit će vidljiv na kraju provedbe strategije, a on se odnosi prije svega na poboljšanje investicijskog potencijala. Ja kad sam došla u ministarstvo 2020. godine počelo se intenzivnije pričati o projektu Kupari i ništa mi nije bilo jasno, posebno mi nije bilo jasno kako se mogao raspisati natječaj za jedan tako veliki projekt, a raspisan je 2015. godine kad HDZ nije bio na vlasti, a da investitor nije imao financijskih sredstava da se se, da se dokumentacija nekoliko puta prelijevala u neke druge tvrtke, da do dana današnjega još nismo krenuli u kvalitetnu realizaciju iako je projekt pokrenut sa dolaskom onog stvarnog investitora kojega imamo jer je nemoguće u 5 godina koliko se obično obvezuju na, na, na jednu brownfield lokaciju ili greenfield lokaciju omogućiti jedan tako veliki razvojni projekt kao što su Kupari ili, ili neki drugi. Upravo radi toga da se takve greške više ne ponavljaju, mi smo krenuli u strateško promišljanje, u projektno strateško planiranje tih 32 lokacije i na taj način ćemo znači investitorima moći ponuditi kvalitetan katalog projekata s riješenim imovinsko pravnim odnosima kad ćemo znati kad će cesta doći na red do, do, do te lokacije, kad će HEP raditi dalekovod, a ne da sada na mjesečnoj bazi imamo sastanke sa svim ostalima koji su bitni da bi jedna lokacija profunkcionirala. Pored znači poboljšanja investicijskog kapitala, jedan od multiplikativnih učinaka svakako je redistribucija sredstava iz državnog proračuna jer ta sredstva koja sada se odvajaju za plaćanje zakupa, moći će se zasigurno iskoristiti za neke, neke druge potencijale i generalno možemo reći da provedbom ove strategije, mi ćemo povećati ekonomsku vrijednost i bilancu RH. Evo, hvala vam.
Penava, Ivan (DP)
Hvala državnoj tajnici Sanji Bošnjak. S ovim smo, a nismo imamo povredu Poslovnika. Kolega Josip Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Evo poštovana državna tajnice, ovdje smo kao što ste rekli 8 sati, ali ova tema ključna se pojavljuje više puta na našim sjednicama, a rekli ste da je ovo strategija a da strategija treba počivati na analitici, ali ne može biti analitika ako nemate sadržaja. To znači mi ovdje nikako ne možemo dobiti s čime raspolaže, s čime raspolaže država u smislu dakle pokretnina i nekretnina i ako to nemate nemate nikakvu analitiku i nemate nikakvu strategiju. I to je ključni problem i to biste trebali razumjeti, dakle prvo morate napraviti …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme, hvala vam./…
… registar, pa onda analitiku …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… i onda strategiju jer inače nema analitike ni strategije.
Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Imamo i četiri replike, prva na redu je kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sve pohvale i za ovu strategiju i sav trud koji je uložen u njenu izradu. Moje pitanje je na temu sukcesivne imovine, naime znamo da u RH postoje nekretnine koje su imali na koje su pravo korištenja, upravljanja ili raspolaganja imali i pravne osobe sa sjedištem na području Srbije ili Crne Gore. Uglavnom se radi o odmaralištima u priobalju ili pak na otocima na vrlo atraktivnim mjestima, one se urušavaju, predstavljaju i opasnost a i ruglo za tu jedinicu lokalne samouprave.
Što možemo reći, što poručiti onim zainteresiranim da se taj problem riješi?
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Bošnjak, Sanja
Hvala lijepo gospođo saborska zastupnice, da ovdje se radi vjerojatno o sukcesijskoj imovini koja se odnosi na imovinu onih bivših ajmo reći društvenih poduzeća koja su iz bivših država, iz bivših republika bivše države najčešće iz BiH, Srbije, možda nešto malo iz Crne Gore. Mi ih u registru imamo 96 i mi smo ih uključili i u provedbu zakona i u našu strategiju ali dok se ne donesu bilateralni sporazumi između RH, BiH i drugih republika mi njima ne možemo raspolagati na način da ih se može dati na prodaju. Možemo ih dati u zakup ako su one u takvom stanju da, da …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… su zainteresirani ali ne mogu mijenjati njihove gabarite.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Živković, izvolite.
Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnica evo meni još uvijek nije jasno hoće li se imovina prodavati ili neće. Vi tvrdite da neće, da stanovi neće prodavati, ministar tvrdi da neće, kolega Mažar tvrdi da super što se prodaje da je to pomoglo mnogim građanima i da treba nastaviti sa prodajom. U strategiji kaže intenzivirat će se objava javnih natječaja za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH kako bi se ubrzalo smanjenje portfelja. Šta to znači onda? Šta znači da će biti intenzivnija prodaja, da će se ubrzati smanje portfelja ako to ne znači da će se rasprodavati? Šta to, šta, mislim ako vam to nije cilj onda vam moram reći da ovo je, mislim ovo je neprecizno onda napisano. Ovako kako se to čita to sasvim jasno znači da će se državna imovina brže i jače rasprodavati. To tako piše pa vas molim da mi sad konačno objasnite.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Nikola Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Članak 238., kolega Živkoviću ako me već spominjete onda me citirajte cjelovito i istinito. Dakle, ja sam se osvrtao na stanove u državnom vlasništvu koji se prodaju građanima na potpomognutim područjima. Konkretno evo tu je i potpredsjednik sabora koji je bio gradonačelnik Vukovara sigurno zna jer je bio jako puno s tim ljudima što znači da stan postane njihov, a što znači da ostane državni i da onda ne daj bože umru od bolesti i onda dijete koje živi s njima mora na ulicu. Ja ne znam da li vi to želite?
Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, iako potvrđujem sve što ste rekli moram vam izreći opomenu zbog repliciranja.
I sada dolazimo do odgovora na repliku, izvolite.
Bošnjak, Sanja
Dakle, ova strategija se odnosi na one pojavne oblike državne imovine koji su definirani zakonom i koji su popisani i obrađeni kroz različita poglavlja u ovoj strategiji. Tu jesu stanovi i poslovni prostori. Ministar je rekao, a i ja sada ovdje kažem da se stanovi u državnom vlasništvu koji su prazni i koji su ispod 25 kvadrata neće prodavati dok god imamo potrebu za priuštivim stanovanjem i potrebu rješavanja zakona Statileo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Josip Jurčević koji riskira s tim treću opomenu, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., poštovana državna tajnice ja sam u svom završnom vrlo jasno rekao o zemljišnim zajednicama koji imaju nekoliko tisuća njih najviše vlasništva poljoprivrednog zemljišta, pašnjaka, šuma koje im je oteto a nije vraćeno. Vi jednom riječju niste to spomenuli, dakle to je golemi, golemi problem. Oni se od '90. bore, ja mislim da ste sigurno upoznati s tim problemom pa vas molim da se makar u nekoj replici barem dvije rečenice očituje i o tome. To je dakle neriješeno pitanje s kojim ćemo imati problema zbog EU itd., dakle radi se o golemim količinama zemljišta.
Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala vam, također zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki.
Za repliku se javio i kolega Marin Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Poštovana gospođo državna tajnice kolegice Bošnjak ja se s vama ne mogu složit. Vi ste rekli u svojoj završnoj riječi da je Hrvatska mlada država, da nismo puno toga još naučili i da imamo tek 35 godina.
A kako smo onda naučili krasti odnosno kao su naučili krasti? 7 milijardi eura godišnje nestaje radi korupcije iz Hrvatske. Stotine miliona eura nestalo iz hrvatskog sporta. Svaki tjedan se otkrij nova afera krađe iz hrvatskih saveza, Krajać ekipa, Pavlek cijela ta ekipa. A znači to su naučili za to nismo mladi, za milion eura koje se kradu, ali smo mladi kad trebamo posložit državu pa u pogledu ne znam bilo čega i stanova i ostaloga, dakle to je meni potpuno neprihvatljivo, pa nećemo valjda čekati još 300.g. a posložimo državu, hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Bošnjak, Sanja
Svaka korupcija ima svoje ime i prezime i ona je definirana kroz te afere koje ste spomenuli, ja o njima ne bih tu govorila, ali bih rekla ako smijem znači poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište nije na upravljanju u ovom ministarstvu nego Ministarstvu poljoprivrede. Da, jako dobro znam jel na području moje županije je jako puno poljoprivrednog zemljišta, čak na području gotovo cijele Općine Sopje vraćeno grofovima Drašković, što se može smatrati neprihvatljivim.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin MIletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući, čl. 238..
Korupcija ima ime, ona počinje od čovjeka i svaka korupcija počinje od nekoga i ja sad neću ić ad hominem i neću crtat, al ona ima ime i prezime, ona počinje od nekoga, a vladajući su izgradili sistemsku korupciju, pa nije ju moja baba pokojna iz, iz Čiste Velike i Stankovaca izgradila nego vladajući i radi toga mi imamo 7 milijardi godišnje koje se krade i to treba riješit.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu i najavljujem kolegu Matu Vukušića kao posljednjeg za danas vezano za repliciranje, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Uvažena državna tajnice, pa evo spominjali ste maloprije u vašem obrazlaganju i tamo odgovoru slučaj Ogulina i 8.g., pa evo samo jedno kratko pitanje. Smatrate li da je to normalno danas u 21. stoljeću da to traje 8.g., da je malte nerješivo i da li ova strategija nudi odgovore na to pitanje da li će se skratit tih 8.g.? Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Bošnjak, Sanja
Ako je rješavanje te zone trajalo 8.g. onda je jednim dijelom trajalo i zato što gradonačelnik nije prihvatio plaćanje naknade za šumsko-gospodarsku, naknadu za šumsko zemljište jer je dobar dio te poduzetničke zone bio u šumsko-gospodarskoj osnovi i osporavao ju je prema nama, a isto tako prema Ministarstvu poljoprivrede. Koliko sam upoznata Ministarstvo poljoprivrede je promijenilo Pravilnik tako da je naknada sada manja za JLS i mislim da je to sada u konačnoj fazi rješavanja darovanja prema gradu Ogulinu.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
238., ma upravo ste državna tajnice sad odgovorili na ovo zašto gradonačelnik je uložio žalbu i zašto nije htio platit jer je cijena, znam taj slučaj, bila enormno visoka. Naravno da se žalio, ali to nije razlog da je to moralo čekat toliko vremena da bi se riješilo na kraju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
S ovim smo došli do kraja rasprave. Stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti. Prije nego što prijeđemo na slijedeću točku određujem stanku od 10 minuta, nastavit ćemo u 17,30, hvala.
STANKA U 17,20 SATI
PDF
Učitavanje