Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

90

  • Konačni prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 306
07.07.2026.

Glasovac, Sabina (SDP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,52 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo slijedećom točkom dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 306

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, izvolite, Damir Habijan je s nama, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovane kolegice i kolege, košto je rečeno pred nama je dakle Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Ono što načelno želim prvo naglasiti, 29. svibnja ove godine jednoglasno je od strane ovoga visokog doma usvojen prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji. Ono što je bitno ovdje naglasiti da je važeći i postojeći zakon donijet još 2010.g., da je na snagu stupio s 1. srpnja 2013.g. kada je i RH postala punopravna članica EU. Od tada pa do danas mijenjan je ukupno 8 puta i upravo zbog tih čestih promjena i potrebe zapravo i dorade odlučili smo se unutar ministarstva da napravimo odnosno pripremimo novi cjeloviti zakonski tekst koji će objediniti upravo postojeće rješenje i otkloniti i određene nedostatke koje smo utvrdili, ali isto tako osigurati i veću preglednost, što smatramo da je obzirom na važnost ovoga zakona itekako bitno.
Isto tako ovim Konačnim prijedlogom zakona u samo zakonodavstvo ugrađuju se i provedbene odredbe koje su potrebne za primjenu Uredbe o prijenosu postupka u kaznenim stvarima. Ta uredba primjenjivat će se od 1. veljače slijedeće godine, a ona će isto tako omogućiti učinkovitije vođenje kaznenih postupaka između država članica kada je naravno to u interesu pravde i učinkovitosti samih postupaka.
Osvrnut ću se i na nekoliko stvari koje su bile iznijete pred samim matičnim odborom, ali isto tako i tijekom prvog čitanja. Ovdje je bilo zapravo postavljeno pitanje financijskih odnosno kadrovskih i tehničkih kapaciteta potrebnih za provedbu ovog zakona. Ono što je bitno naglasiti da se ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na dosadašnje postojeće institute ne uvode nikakve nove nadležnosti, niti novi oblici postupanja koji bi zahtijevali bilo kakva značajna dodatna proračunska sredstva, ali isto tako Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati i ako će biti potrebe i jačat će i administrativne, ali i kadrovske i tehničke kapaciteta kontinuirano kroz svoje aktivnosti i ulaganja.
Također određene primjedbe odnosile su se i na zaštitu temeljnih prava osoba koje su uključene u postupke pravosudne suradnje i ovdje zapravo treba istaknuti da su ta prava već u potpunosti osigurana i Ustavom RH, međunarodnim ugovorima, ali isto tako i Poveljom EU o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tijekom prvog čitanja bilo je istaknuto od strane pojedinih zastupnika i pitanje odnosno prijedlog roka za žalbu protiv odluke o preuzimanju samog kaznenog progona odnosno da se produlji sa 3 na 7 dana, međutim takav prijedlog jednostavno nije prihvaćen obzirom da je ovaj rok od 3 dana usklađen sa postojećim pozitivnim propisima odnosno konkretno sa Zakonom o kaznenom postupku.
Evo toliko uvodno i ja sam siguran da ćemo kroz replike imati mogućnost odgovorit ako će bit potrebno i dat dodatna pojašnjenja i samo zaključno još da ćemo i suglasni smo i prihvaćamo amandmane koji su istaknuti na Odboru za zakonodavstvo, konkretno dva amandmana, hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama ministre.
Malo ćemo samo pričekat s replikama da se ministar vrati na mjesto.
Evo možemo krenuti, zastupniče Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Cijenjeni ministre, kod prijenosa kaznenog postupka predviđa se žalba osumnjičenika, okrivljenika i žrtve u roku od 3 dana. Nije li to po meni prekratko u prekograničnim predmetima di često postoje prijevodi, strani spisi i potreba za savjetovanjem i odvjetnikom?
I druga, drugo kratko pitanje, svi podržavamo oduzimanje imovine stečene kaznenim dijelom, ali kako osigurat da se u prekograničnim postupcima dovoljno štite prava trećih osoba, primjerice suvlasnika, bračnog druga il osoba koje nisu sudjelovale u samom kaznenom djelu? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
U odnosu na drugi dio ili na drugo vaše pitanje, to je zapravo propisano i osigurano samom uredbom, a košto znate uredba EU ima izravni učinak, pa na taj način zapravo je i dio našeg nacionalnog prava.
U odnosu na prvo pitanje mislim da u ovom dijelu uvodnog obrazloženja sam i istaknuo da se radi o roku dakle od 3 dana koji je identičan i koji je u suglasju sa pozitivnim propisima odnosno ujednačen sa našim Zakonom o kaznenom postupku, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo poštovani ministre, RH kao članica EU dakle ima obvezu osigurati učinkovit sustav pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, osobito u borbi protiv prekograničnog kriminala koji ne poznaje državne granice.
Možete li dodatno pojasniti na koji način predložene izmjene ovog zakona doprinose još učinkovitoj i bržoj i boljoj suradnji hrvatskih pravosudnih tijela s tijelima drugih država članica EU, te kako će one istodobno osigurati razinu zaštite temeljnih prava osoba na koje se postupci odnose?
Evo vjerujem da i vi smatrate da će ove izmjene dodatno ojačati povjerenje među pravosudnim sustavima državama članica i potvrditi zapravo vjerodostojnost RH kao pouzdanog partnera u europskom prostoru pravde, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Ja bi reko da je primarni cilj ovih odnosno ovoga Konačnog prijedloga zakona s jedne strane, a onda je to i na tragu onoga što zapravo i jest politika EU, pogotovo kada govorimo o suradnji u kaznenopravnim stvarima, koncentracija postupka u jednoj državi članici, mislim da to ne treba posebno isticati obzirom da se radi o bitnim, ako gledamo bitnim, bitnom sadržaju da se postigne ta koncentracija.
Ono što je ovdje ključ ja bi rekao ovdje nemamo mnogo suštinskih izmjena u sadržajnom smislu, dakle postojeći instituti ili nadležnosti ostaju onakve kakve jesu. Ono što je ključ ovdje da propis zapravo postane jasan i nedvosmislen za sve one na koje se primjenjuje ili koji ga primjenjuju i iz tog razloga smo se u konačnici odlučili i na novi zakon nakon košto sam rekao 2013.g. kad je isti počeo s primjenom, kada smo stupili u EU, doživio 8 izmjena, a i na tragu zapravo transponiranja ove uredbe koja će stupiti s 1. veljače 2027. na snagu, da imamo jedan objedinjen, jasan i precizan zakon, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnice Puljak izvolite, vaš je red za repliku.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani ministre da se malo vratim na ovaj sustav ste spominjali predictive justice kojega, na kojem radite, ovaj zakon dakle uspostavlja intenzivnu razmjenu podataka o osumnjičenicima s drugim državama članicama. Zanima me planira li se ta prekogranična razmjena podataka na bilo koji način povezat s ovim sustavom koji ste rekli da razvijate, hoće li se podaci koristiti je li za njegovo treniranje i ako da, tko ima nadzor onda nad tim podacima, mi ili euro justice? Evo hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
I prošle godine u HS je zapravo bio prijedlog odnosno usmeni Zakon o e-dokazima.
Što se tiče ovog projekta koji sam spomenuo u okviru prijašnjeg zakona, al odnosno na temu digitalizacije kao projekt na kojem radimo predictive justice, on ima, na njega gledamo unutar ministarstva kao svojevrsni alat koji bi trebao imati dvije funkcije ili dva smjera. Jedan je da pomogne sucima, pravosudnim dužnosnicima u njihovom radu, a ako sam dobro shvatio, a slušao sam vašu raspravu u ime kluba, dobro ste zapravo detektirali što će biti cilj i smisao toga, a s druge strane pomoći našim građanima da ne ulaze ili ne pokreću postupke tamo gdje na temelju već dosadašnje sudske prakse, na temelju činjenica i dokaza koje imaju u njihovom konkretnom slučaju zaključe da bi uspjeh u takvom postupku bio prilično nizak, dakle da nemaju dodatne troškove, da ne gube vrijeme i novac, ali isto tako da ne opterećuju dodatno sudove.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Barićević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, budući da je Europska komisija 12. ožujka 2025. uputila obrazloženo mišljenje RH zbog nepotpunog i nepravilnog prenošenja odluke, a tiče se europskog uhidbenog naloga i postupcima predaje između država članica, pa bi vas molila da nam dodatno pojasnite razloge za donošenje i takvog mišljenja, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Ono što mislim da je bitno i potrebno i važno naglasiti, da se zapravo nije radilo o nedostacima, ovo što ste vi rekli da je komisija utvrdila, koji bi zapravo doveli u pitanje funkcioniranje sustava europskog uhidbenog naloga ili stvarali neki problem i u svakodnevnoj provedbi ili pravosudnoj suradnji.
Riječ je zapravo bila o određenim tehničkim i normativnim usklađenjima u komunikaciji i stalnoj komunikaciji i ravnatelja i svih stručnih ljudi unutar ministarstva. Smatram da smo zapravo te stvari ovim izmjenama koje su doista nomotehničke naravi sada ispravili, zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre, ne znam jeste li u medijima primijetili oproštajni intervju Laure Kovesi koja je rekla da političari načelno tvrde da žele jak EPPO, ali sve dok se taj ured ne dotakne njihovih. Pa u tom kontekstu skrećem pažnju da je desetak osumnjičenih i okrivljenih u aferi Geodezija sve priznalo i nagodilo se sa EPPO-om, što u vrlo nepovoljan položaj stavlja ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. Da podsjetim, to je jedan od onih primjera gdje je došlo do svađe i prepucavanja što je čija nadležnost i bi li i Nina Obuljen Koržinek trebala biti obuhvaćena istragom EPPO-a. U tom kontekstu i nadalje je ostala ova dvojba tko odlučuje o sukobu nadležnosti, pa moje pitanje vama ide kanite li to ispraviti na način koji rješava sukob interesa glavnog državnog odvjetnika kada odlučuje kome će se predmet dodijeliti?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Što se tiče sukoba nadležnosti odnosno rješavanja pitanja sukoba nadležnosti i rješenja koja smo mi kao RH usvojili, a podsjećam da je RH bila jedna među prvim zemljama koja je zapravo transponirala i donijela Zakon o provedbi zapravo same uredbe kojom se ustrojava Ured europskog tužitelja i delegiranih tužitelja u RH, identično 14 drugih zemalja članica EU.
Ono što je bitno reć, ako gledamo tvorbu same uredbe ona govori da je nacionalno tijelo, pravosudno tijelo to koje utvrđuje u konačnosti o sukobu nadležnosti, nigdje se ne navodi izričito sud. To je bio zapravo stav i drugih 14 zemalja članica EU koje imaju identično zakonodavno rješenje. U konačnici ovdje je stav Europske komisije stav koji je stav jedne strane, isto košta je stav RH i drugih 14 zemalja članica da nema kolizije sa predmetnom uredbom, u konačnici Europski sud pravde će donijeti svoj pravorijek.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća je na redu zastupnica Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Kojim zakonom dodatno se jača uloga DORH-a kao središnjeg tijela za međunarodnu kaznenu suradnju, kako vi ministre očekujete povjerenje europskih partnera u hrvatski sustav ako se u Hrvatskoj već duže vrijeme zapravo vode ozbiljne javne rasprave o neovisnosti državnog odvjetništva ili ako hoćete neovisnosti glavnog državnog odvjetnika i percepciji političkog utjecaja na njegov rad? Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Nisam shvatio na koga mislite pod ozbiljne debate oko neovisnosti i samostaln… i glavnog državnog samostalnog, samostalnosti glavnog državnog odvjetnika i neobično mi je da to dolazi upravo od SDP-a koji svaki put kada se na meti DORH-a il USKOK-a nađu pripadnici nekih drugih političkih stranaka koje ne dolaze iz reda HDZ-a, propitujete njihov rad. Prema tome, kada budete imali iste poglede i isti stav prema postupanju DORH-a i USKOK-a bez obzira o kojoj političkoj stranci ili pripadnosti radi onda vam mogu odgovorit na pitanje, ovako malo je ovo sve skupa zvučalo sarkastično, pa možda i licemjerno, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnik Mišić izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajuća.
Poštovani ministre sa suradnicima.
DP podržava jačanje pravosudne suradnje među članicama EU, al me zanima kako ćete osigurati da se nova zakonska rješenja doista provode i ubrzaju postupci? Zakon predviđa primjene europskog naloga zajedničkih istražnih timova i prijenos kaznenih postupaka, no građane zanima hoće li to brže, oće li to dovesti do bržeg procesuiranja prekograničnog kriminala ili će to postati administrativni postupci još dodatno složeniji? Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ono što je ključ još jednom podvuć ovim Konačnim prijedlogom zakona odnosno novim zakonom, nema, ne uvode se novi instituti, nit se uvode nove nadležnosti. On je prije svega, ga donosimo kako bi bio precizniji i jasniji i dosadašnja postojeća suradnja između pravosudnih tijela država članica EU ide za time da onaj tko je počinio kazneno djelo bez obzira na čijem teritoriju, a uz pomoć i suradnju temeljem ovog zakona bude što prije procesuiran. Prema tome, ne očekujemo da će doći ovdje ili do usporavanja ili ubrzanja samog postupka, ali činjenica je da suradnje, pogotovo ako gledamo današnje doba i kriminalitet koji se zapravo, kriminal koji se na neki način seli u digitalni prostor, ovakva suradnja je itekako dobrodošla i potrebna. U konačnici kriminal ne poznaje one fizičke granice država, ako gledamo on je danas doista u velikoj mjeri prekogranični, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovani ministre sa suradnicima.
Jedan od oblika pravosudne suradnje je i europski uhidbeni nalog. Mnogi naši građani ne znaju kad se on izdaje, molim vas možete li kratko objasniti točno kada se izdaje europski uhidbeni nalog?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
…/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Glasovac: Nešto imamo s mikrofonom./…
Sve okej.
…/Upadica Glasovac: O, u redu je./…
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Kada govorimo o europskom uhidbenom nalogu onda treba reć da je to jedan od instituta unutar ovog zakona uz dodatnih 10 ili 11 instituta. Kada govorimo o ovom zakonu nekako možda u javnosti najčešće se upravo spominje europski uhidbeni nalog, dakle on se izdaje kada se provodi odnosno radi kaznenog progona odnosno vođenje samog kaznenog postupka, izdaje se u postupcima zbog kaznenih djela koja su prema domaćem pravu zapravo kažnjiva kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode u trajanju od barem jedne godine, zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupniče Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, ja ću se nakratko vratiti na temu koju smo imali u prethodnoj točki, a to je Prekršajni zakon.
Dakle imamo sada ovdje proceduru, imamo europski uhidbeni nalog, no ne postoji europski prekršajni nalog da to tako kažem odnosno postoji jedna procedura koja je relativno složena s obzirom na iznose prekršajnih naloga koji, koji se izdaju, koji se izdaju od strane recimo policije stranim državljanima koji su prekršili, prekršili ovaj prometna, prometna pravila i u tom kontekstu dakle samo izbjegavanje plaćanja prekršajnog naloga da li je bilo od strane naših državljana u stranoj zemlji ili stranih državljana u našoj zemlji je prilično učestalo. Da li se razmišlja na nivou EU ili na nivou RH da pokrene to pitanje na nivou EU da ti prekršajni nalozi budu obuhvaćeni nekom novom direktivom koja bi imala jednaku snagu i jednaku brzinu kao što to ima, kao što to ima ovaj, ovaj Zakon o suradnji u kaznenim postupcima?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Dakle košto sam maloprije reko kolegici Lukačić, kao što je europski uhidbeni nalog jedan od instituta unutar ovog zakona, tako je u odredbama ovog zakona propisano i priznavanje i izvršenje odluka novčane kazne, dakle to su primjeri kada prekršite ili vozite recimo prebrzo u nekoj zemlji članici EU i dobite novčanu kaznu, onda će se to izvršiti odnosno naš sud će to naplatiti i ono što je bitno možda i naglasit, ta sredstva zapravo ostaju u RH, al to je temelj toga i te suradnje upravo ovaj, ovaj zakon i mislim da je ta suradnja itekako ovoga potrebna radi naplate takvih kazni, al naravno i sankcioniranja onih koji čine prekršaje, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnik Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre, Zakon o međudržavnoj i kaznenoj suradnji u EU, ali i inače je jedno od najosjetljivijih i najvažnijih pitanja jer je to pitanje suverenosti i po tradicionalnom stajalištu i pravnom i politološkom, dakle suverena je država ona koja procesuira sve one koji su počinili kazneno djelo i ne izručuje ih drugoj državi. Svjedočili smo teškom sukobu u Hrvatskoj vezano za europski uhidbeni nalog 2013., a isto tako vidjeli smo osjetljivost tog pitanja i različitost njegova tretmana u drugim državama. Kad smo mi potraživali dakle sukladno europskom uhidbenom nalogu od drugih država recimo slučaj Radošević, Hernadi, da sad ne nabrajam, da su te države zapravo nisu postupile sukladno kao što smo, što smo mi postupili. To pitanje je i dalje otvoreno jer puno uređenih država drži do svog suverenizma od, od Francuske, Njemačke, da ih ne nabrajam, pa će vjerojatno i to biti jedan od problema kad se radi o Hrvatskoj. Hoće li dakle i kada će i na koji način zapravo Hrvatska biti ravnopravna u tome smislu jer dosada nije bila u slučajevima…
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
…europskog uhidbenog naloga?

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor na repliku, ministre izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Pretpostavljam na što ste aludirali. Ja mislim da sam i tijekom prvog čitanja zapravo odgovorio na vaše pitanje, mislim da do toga u onom trenutku nije trebalo doći ako govorimo o pristupu, u trenutku pristupanja EU onim izmjenama koje su napravili i na taj način zapravo doveli u pitanje ono što je napravila tadašnja Milanovićeva Vlada, doveli u pitanje zapravo vjerodostojnost same, same države. Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
I žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ nakon ovog? Ne.
Onda otvaram raspravu, prva će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti zastupnica Sanja Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Danas raspravljamo dakle o zakonu koji je formalno novi, međutim suštinski on je nastavak jedne dugogodišnje zakonodavne improvizacije, tamo od 2010.g. mijenjan 8 puta i zapravo umjesto da imamo stabilan i moderan pravni okvir, mi imamo čistopis koji pokušava sakriti činjenicu da se sustav godinama krpao umjesto da se sustavno gradio. Pozitivno je što je zakon konačno konsolidiran u jedinstveni tekst tj. tehnički iskorak, ali isto tako olakšava primjenu, ali ne smijemo se zavaravati time da uredan oblik znači i kvalitetan sadržaj, mislim da je to svima kristalno jasno.
Ono što je ključno u ovom prijedlogu je ugradnja Uredbe EU 2024/3011 koja od 2027.g. zapravo uvodi mogućnost prijenosa kaznenih postupaka između država članica, što je velika promjena u europskom kaznenom pravu i potencijalno vrlo moćan alat, ali upravo zato zahtijeva iznimnu i preciznost i razinu, visoku razinu pravne sigurnosti. U praksi to znači da će Hrvatska moći prepustiti kazneni postupak drugoj državi, ali isto tako i preuzeti postupke iz drugih država. Teoretski to zvuči vrlo učinkovito, praktično, ono otvara vrlo osjetljiva pitanja gdje se vodi postupak, tko ima kontrolu nad dokazima, kako se štite prava okrivljenika i žrtava, kada se postupak seli preko granice i tu zapravo dolazimo do ključnog problema, isto koji sam apostrofirala i u prethodnoj raspravi, to je povjerenje u sustav. Pravosudna suradnja unutar EU počiva na međusobnom povjerenju država članica, ali mi dakle Hrvatska mora biti svjesna da to povjerenje ne dolazi automatski, ono se gradi standardima, transparentnošću i dosljednom primjenom prava. Nažalost, Europska komisija je u ožujku 2025.g. jasno upozorila da Hrvatska nije adekvatno prenijela europski uhidbeni nalog i ne radi se naravno o tehničkoj pogrešci nego o ozbiljnom signalu da naš sustav ima problem i u dosljednosti i u pravovremenoj implementaciji europskog prava. I zapravo zato se s pravom možemo pitati, ako nismo u potpunosti proveli ni postojeće instrumente, kako ćemo kvalitetno primjenjivati još složenije mehanizme poput prijenosa kaznenih postupaka.
Ono što je također osjetljivo je pitanje centralizacije ovlasti u državnom odvjetništvu. DORH postaje glavna kontakt točka za međunarodnu pravnu suradnju odnosno pravosudnu dakle u teoriji je to vrlo vjerojatno racionalno rješenje, međutim u praksi u zemlji hrvatskoj u kojoj se godinama zapravo postavlja pitanje političkog utjecaja na pravosuđe svaka koncentracija ovlasti mora biti praćena snažnim kontrolnim mehanizmima.
Naravno, ne možemo ignorirati ni kontekst, pravna rješenja ne postoje u vakuumu, a kada govorimo o DORH-u govorimo zapravo o instituciji koja mora biti neovisna i koja je nažalost u hrvatskoj javnosti pod stalnim pitanjem povjerenja i zato ovakva rješenja zahtijevaju dodatne garancije, a ne samo normativno povjerenje u sustav.
Pozitivno je što se uvodi pravo na žalbu u vrlo kratkom roku, dakle 3 dana, što je korak prema većoj procesnoj zaštiti, međutim kratki rokovi u praksi mogu značiti i ograničenu stvarnu mogućnost pravne zaštite, posebno za okrivljenike i žrtve koje nemaju jednaku procesnu snagu. Također proširenje istražnih radnji na teritoriju drugih članica uključujući i prikrivene radnje otvara vrlo kompleksna pitanja kontrole nadzora i odgovornosti i ako se takve radnje provode preko granice odgovornost ne smije postati raspršena između država, mora biti jasno definirana inače ulazimo u prostor pravne nesigurnosti.
Isto tako potrebno je naglasiti i pitanje zaštite osobnih podataka u eri digitalnih istraga, zajedničkih istražnih timova, rizik zlouporabe i curenja podataka nije samo teorijski, on je itekako realan i Hrvatska se već ranije suočavala s problemima u ovom području. Zato je nužno da se ovdje ne ostane na deklarativnoj razini, potrebni su nam stvarni, provedivi i kontrolabilni mehanizmi zaštite.
Zaključno, ovaj zakon jest tehnički napredak u smislu konsolidacije i usklađivanja s europskim pravom, sadržajno on ostavlja previše otvorenih pitanja od institucionalne kontrole zaštite prava stranaka do stvarne sposobnosti sustava da ovako kompleksne mehanizme provede bez greške. Mi se ne možemo zadovoljiti time da je zakon lijepo pisan u čistopisu jer pravna država se ne mjeri urednošću teksta nego kvalitetom njegove primjene. Mi podržavamo, dakle Klub SDP-a podržava ovaj zakon u smislu europske usklađenosti, ali isto tako želimo upozoriti da bez jačanja institucionalne neovisnosti, procesnih jamstava i stvarne kontrole provedbe ovaj zakon može ostati samo još jedno dobro napisan, ali slabo provediv europski okvir i opet ćemo doći u situaciju, kao što smo došli danas, dakle u budućnosti da jedino na što će se svesti rasprava o ovim pitanjima od strane ovdje prisutnog ministra je to da se vratimo 10 ili 15.g. unazad, na neku bivšu Vladu, SDP-ovu Vladu koja je očito u ovoj državi kriva za sve, a ovih 10.g. Vlade Andreja Plenkovića to valjda se ne računa. Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sada je na redu Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, u ime kojeg će govoriti podijeljeno u vremenu zastupnici Grmoja i Jurčević, izvolite zastupniče Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Dakle nitko načelno ne može biti protiv suradnje dakle u ovim pitanjima protiv pravosudne suradnje. Ono što mi imamo, evo govorio je to i prof. Jurčević i spomenuo je u svojoj replici, slučaj Hernadi gdje se pokazalo da od tog europskog uhidbenog naloga zapravo Hrvatska nema ništa, niti može ostvariti koristi pravosudne suradnje gdje smo čovjeka koji je sudjelovao u potkupljivanju hrvatskog premijera i u predaji kontrolnog paketa dionica ključne hrvatske energetske kompanije, nismo mogli dovući pred hrvatske pravosudne institucije, pred hrvatske sudove da za to odgovara.
Isto tako ja bih volio kada bismo mi imali hrvatski DORH, hrvatsko pravosuđe i hrvatske sudove takve da ne ovisimo o EPPO-u odnosno da ne ovisimo o Uredu europskog tužitelja, ali situacija u hrvatskom pravosuđu je takva da je europska tužiteljica, junakinja za većinu hrvatskih ljudi i to je ono što je žalosno što se mi nadamo pravdi odnekud izvana jer pravdu ovdje pred hrvatskim sudovima, pred hrvatskim institucijama ne možemo dobiti i tu je prvenstveno odgovornost dakle izvršne vlasti, ministra Habijana, dakle to je čovjek koji je nakon one tragedije u Drnišu odbio barem iz moralnih razloga, barem ponuditi ostavku, to je stranka koja već 12.g. vodi Hrvatsku, a ukupno ako gledamo od osnutka hrvatske države samo 8.g. nije bila na vlasti, izabrala je sve suce, dakle zajedno s SDP-om, oni imaju jednog člana DSV-a, vi imate drugog, birali ste, unaprjeđivali suce i mi smo sada imali jednu tematsku sjednicu dakle vezanu uz stanje u pravosuđu i šta se dogodilo? Suci su optužili dakle ministra Habijana i izvršnu vlast za puno toga lošega u hrvatskom pravosuđu i uistinu snosite veliku odgovornost, ali i odgovornost iz samog sudstva, al opet imate odgovornost za same suce jer ste ih vi birali, vi ste ih unaprjeđivali, imate odgovornost za hrvatski DORH koji nije napravio dovoljno po pitanju obračuna s korupcijom i sada mi gledamo svi u europsku tužiteljicu i gledamo što će se dogoditi, al tu možemo se uzdati samo u one stvari gdje se radi o europskim sredstvima.
Evo danas vidimo konačno prve presude za Geodezije gdje je uključena ministrica Obuljen i evo dobro je kolegica koja često ovaj zaluta i bavi se već godinu i nešto dana Thompsonovim koncertima, al imala je dobru jednu intervenciju gdje vas je pitala o ovom sukobu nadležnosti između hrvatskog DORH-a i Ureda europskog tužitelja. Tu ponovno niste ništa rekli i niste ništa odgovorili, čudno je malo ako već smo mi implementirali taj Ured europskog tužitelja, a vi se hvalite među prvima, čudno je da onda o sukobu nadležnosti odlučuje stranka u postupku odnosno hrvatski, hrvatski DORH da daje mišljenje o tome i odlučuje o toj, tom sukobu nadležnosti. Kako god bilo, kako god bilo neće nama pravosudna suradnja riješiti pitanje korupcije u Hrvatskoj jer svaka zemlja ima suvereno pravo, evo kao što je učinila Mađarska, reći nam doviđenja, nećemo vam isporučiti Hernadija mi ćemo se s korupcijom obračunati ovdje, ali po promjeni vlasti. Najbolji primjer kakvo stanje mi u Hrvatskoj imamo da jedan Oleg Butković zvani Olja, čovjek koji je sa udbaškim strukturama, znamo svi ovaj na koje načine povezan, danas proziva našega Marina Miletića koji je razotkrio kako su Zoran Milanović i Siniša Hajdaš Dončić Hiltonu dali pravo da ogradi plažu, a kako to i dalje sad održava Plenkovićeva Vlada i Oleg Butković i vi ste svi ispod površine dobro uvezani i dok se taj sustav do temelja ne razdrma, taj pravosudni sustav, ja sam govorio da ću kao Marko Porcije Katon svaki svoj govor u HS završavati riječima „uostalom smatram da hrvatsko pravosuđe do temelja treba razoriti i onda iznova izgraditi“. To će moći i to će se dogoditi po kažnjavanju ovih struktura, odgovornih u hrvatskom pravosuđu na izborima, dakle to nam je puno potrebnije od ove suradnje sa drugim zemljama po pitanju, po pitanju pravosuđa. Kad to budemo imali neće nam trebati ni Ured europskog tužitelja, neće nam trebati niti ova suradnja, nego će svi oni koji su na bilo koji način upleteni u kriminalne radnje za to i odgovarati, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sada će nastavit zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana predsjedavajuća, poštovani ministre sa suradnicima, poštovani kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Evo košto sam rekao u replici problem ili tema međudržavne suradnje u kaznenim stvarima ili suradnje pravosuđa bolje reći je jedno od najosjetljivijih pitanja jer po tradicionalnom još uvijek u politološkoj znanosti ili političkoj filozofiji se smatra da je dakle društveni ugovor itd. i da je neka država suverena ako dakle ona svoje građane procesuira i nikako ih ne izručuje nekome drugome, dakle ako ih treba osloboditi oslobodi ih, ako ih treba kazniti ih kazni i tu se lomilo zapravo pitanje EU hoće li ona biti politička, to znači državna organizacija i kad se radi o nekoliko odnosno o desetak ovih instituta koji se odnose na tu pravosudnu suradnju o kojoj mi sada govorimo, sigurno da je europski uhidbeni nalog ključni i da je ovo pitanje nadležnosti na drugome mjestu po, po važnosti. I ovo što je rekao kolega Grmoja je potpuno, potpuno utemeljeno. Ja sam i neku knjigu napisao o tom problemu '13. koji se događao, pa sam morao dosta temeljito istražiti povijest europskog uhidbenog naloga odnosno oko 10-tak godina se to pitanje oprezno otvorilo i raspravljalo jer je svaka država bila svjesna kolko je to dakle osjetljivo, osjetljivo pitanje. E i '13.g. zapravo mogli smo najbolje svjedočiti, to je bila prava drama i zapravo europske institucije su tada u puno oštrijem obliku rekle ovu istinu koju je rekao kolega Grmoja sada vezano za hrvatsko pravosuđe i uopće cijeli hrvatski upravljački sustav. Sjetimo se da je tada izbila prava drama odnosno najprije smo jedno mjesecima ili godinama tvrdili da je najveći događaj u hrvatskoj povijesti taj 1. srpnja 2013. kad ćemo uć u tu dugo željenu itd. EU i onda se dogodila ta drama europski odnosno tzv. lex Perković, gdje se pričalo o King Kongu, a i drmao se sabor i slično i na koncu jel se nije htjelo postupiti po tom europskom uhidbenom, uhidbenom nalogu i EU je do nemogućih rekao bih razina, dosada to nikada nije bio slučaj u povijesti EU, dakle otvoreno prijetila ovaj Hrvatskoj da će je odmah strpati u tzv. magareću klupu jel i sankcionirati teže nego što je čak bilo i predviđeno i na vrhuncu te krize Viviane Reding koja je u komisiji bila zapravo možemo reći europska ministrica pravosuđa, javno izjavljivala da čelne institucije vlasti u RH štite najgore vrste zločinca jer ovo što je se dogodilo dakle ubojstvo Đurekovića sigurno je jedno od najtežih kaznenih, kaznenih dijela i po tim dubinskim pritiskom jel se moglo opet dalje vidjeti koliko je složena ta interesna korupcijska struktura u RH, koliko u jednoj dimenziji se međusobno tuče ko će biti na vlasti i više upropaštavati i pljačkati Hrvatsku, a s druge strane dakle propadaju hrvatski nacionalni interesi. Pa se prisjetimo jel da je krajem godine napokon došlo do izručenja Perkovića, ali ne Mustaća i da su o istoj stvari dva suda, jedan u Zagrebu, a drugi u Velikoj Gorici donijeli potpuno kontradiktorne odluke. Dakle sud u Zagrebu županijski ovaj na čelu sa Ivanom Turudićom dakle donio je odluku o tome da se izruči Perković, a sud u Velikoj Gorici je to odbio i onda se dogodila čudna rekao bih pravno upitna gimnastika gdje je u proces uvedena zapravo, a pravno je to kažem upitno, uvedena Gizela Đureković, supruga ubijenog Đurekovića i nekako su savijanjem podzemno, nadzemno rukom vlastima i institucijama u Hrvatskoj dogodilo se na koncu i izručenje Mustača.
Zanimljivo je istaknuti i završno mišljenje suca u pravomoćnoj presudi ovaj Perkoviću i Mustaču, isto tako to je ponovio i u javnom životu u Hrvatskoj odvjetnik Gizele Đureković gosp. Pavlović koji je rekao da je to povijesna prigoda RH da napokon iz jednog zločinačko-komunističkog sustava iskorači u proces demokratizacije, međutim nažalost to se nije dogodilo, a pod tim pritiskom dubinskim na drugom mjestu je smijenjen ključni čovjek korupcije u Hrvatskoj, to je Mladen Bajić jel koji je formalno postao zamjenik pod tim dakle pritiscima, političkim, dubinskim, obavještajnim, da ne nabrajam sad kako to sve ide jel ovaj stavljen je na drugo mjesto, a doveden je Cvitan, ali je do dana današnjega ključni čovjek dakle pravosuđa u Hrvatskoj Mladen Bajić, zloglasni jel koji je potpuno raskrinkan na slučaju Lora dakle ako je u slučaju Lora bio ratni zločin onda je glavni ratni zločinac Mladen Bajić, dakle to ja već 20.g. odnosno tamo negdje od '10., znači više od 15.g., postoji taj feljton sa preslicima dokumenata gdje je stvar nedvojbeno jasna. Moć te korupcije se očituje u tome da je on, dakle nikako da ode u mirovinu jel, pa je izvanrednim mjerama produžen mu je mandat s potpisom gđe. Šipek jel i naravno našeg čuvenog neprosvijećenog apsolutiste Andreja, Andreja Plenkoivća.
Prema tome, na ovome zakonu jel upravo kojeg sada donosimo može se potpuno, potpuno jasno jel razlučiti taj dubinski sukob u Hrvatskoj jel ko će koga, uostalom ta struktura je i ubila svoju državu neznanjem, korupcijom i slično, dakle voljenu Jugoslaviju, a sada sa velikim guštom jel krčme, krčme i Hrvatsku, to je ta jedna dimenzija. A druga dimenzija jel ovaj katastrofalno za hrvatsku budućnost što smo upravo vidjeli na primjeru dakle mi smo ipak bili prinuđeni kao država izručiti i jednoga i drugoga jel, a onda kad smo i od Njemačke potraživali Radoševića i druge, da sad ne nabrajam te slučajeve ili kapitalni slučaj Hernadi koji je iznimno važno za Hrvatsku u političkom, suverenističkom, energetskom, financijskom i svakom drugom smislu dakle nikako ga nismo mogli dobiti jer se Mađarska pozivala na svoje nacionalne interese i na koncu ništa od toga, a da ne govorimo sve financijske štete od više stotina milijuna eura koje moramo ovaj snositi prema MOL-u itd. itd..
Prema tome, ovo je prevažno pitanje dakle u dvije dimenzije jedna je jel da je krajnji čas ako želimo da išta ostane od Hrvatske kao nekakve zajednice koja će zastupati eto nekakve interese svojih državaljana i svoje jel dakle ona mora, ovo što je rekao kolega Grmoja dakle do temelja razoriti tu korupcijsku strukturu u kojoj je dakle glavni čimbenik i glavni sustav jest sustav, sustav tog nesretnog pravosuđa. Zbog toga podsjećam ponovno dakle Vivien Reding je dakle rekla tada '13.g. javno, pa su čak i mediji u Hrvatskoj morali prenijeti dakle da najviše institucije vlasti u državi RH dakle štite i podupiru najgore vrste zločinaca. Mi se s time nažalost nismo mogli suočiti nikako, ni do današnjega dana i kao što vidimo tada je obećano u toj raspravi od strane tada predsjednika Vlade Milanovića da će izići na površinu tzv. famozni King Kong, međutim kao što vidimo mi još uvijek nismo istjerali toga King Konga jer zapravo on jest ta velika dubinska koalicija, to znači duboka država koja upravlja i s HDZ-om i sa Možemo! i sa SDP-om i zapravo kad se radi o protuhrvatskim interesima potpuno je svejedno ko će od njih biti na vlasti, a to se ponajbolje očituje nažalost kod nas u saboru gdje vidimo dakle s jedne strane se tuku žestoko da bi zavarali birače da zapravo kao oni su suprotni, zastupaju ne znam ovaj neko hrvatske domoljubne, a drugi nekakve jugoslavenske i komunističke interese, ali kad se radi o ključnim stvarima u pravosuđu dakle tu se događa ta dubinska trgovina, kao i na nekim ključnim, ideološkim, identitetskim vrijednosnim stvarima poput Istanbulske konvencije gdje smo vidjeli zapravo odnos snaga protuhrvatske duboke države i čestitih ljudi. Prisjetimo se da je tada iz HDZ-a izbačeno jel neutralizirano 14 zastupnika koji su bili suzdržani, ukinuto je nekoliko ogranaka dakle događao se teror i čišćenje. Prema tome, krajnji je čas da se s time suočimo, a možemo se suočiti jedino ako hrvatski građani prepoznaju taj problem i prepoznaju ko je dosada bio moralan, stručan i zastupao djelima, ne riječima nego djelima hrvatske nacionalne društvene interese odnosno zastupanje interesa Hrvatske kao državne i socijalne zajednice. Prema tome, budućnost Hrvatske najkraće rečeno je u rukama hrvatskih građana i kao što je rekao više puta Marin Miletić za ovom govornicom dakle dragi građani…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…uzmite u ruku olovku na izborima.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Sada proglašavam stanku do 15 sati.
STANKA U 14,50 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,00 SATI
Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnicima, nastavljamo sa zasjedanjem.
Završno u ime klubova zastupnika na redu je kolegica Ljubica Lukačić u ime Kluba zastupnika…
…/Upadica se ne razumije./…
…znači uvodno je, evo izvolite onda uvodno, pa krećemo s pojedinačnim nakon vas po sadašnjem stanju, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gosp. potpredsjedniče HS.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo kao što smo već čuli pred nama je Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Obzirom da je ovaj zakon donesen 9. srpnja 2010.g., a stupio je na snagu 1. srpnja 2013. i mijenjan je 8 puta, bilo je potrebno pristupiti cjelovitoj, izradi cjelovitog teksta zakona. Stoga kao što sam rekla danas imamo konačni prijedlog tog zakona kojim se osigurava cjelovito preuzimanje i provedba relevantnih instrumenata EU u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima osiguravajući time da domaći pravni poredak nastavi biti usklađen s pravnom stečevinom EU u ovom području.
Posljednjim osmim izmjenama koje su bile 2024.g. su u važeći zakon unesene odgovarajuće izmjene povodom pismo službene obavijesti Europske komisija, a u vezi prenošenja okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2022.g. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, a radi se o odredbama koje se uvode u nacionalno zakonodavstvo. Europska komisija je 12. ožujka 2025. uputila obrazloženo mišljenje RH zbog navodno nepotpunog i nepravilnog prenošenja okvirne odluke, međutim u tom slučaju ne radi se o nepravilnom prenošenju okvirne odluke koje bi stvaralo probleme u praksi ili se kosilo s temeljnim načelima i primjenom europskog uhidbenog naloga i koje bi ugrožavalo samu primjenu tog instituta već se radi o odredbama tehničke naravi ako je treba uskladiti s tekstom, s tekstom okvirne odluke, poglavito čl. 5. st. 3. okvirne odluke i čl. 18. okvirne odluke.
Donošenjem ovog zakona otklonit će se primjedba odluke Vijeća, pardon otklonit će se primjedba Europske komisija, a vezano za okvirnu odluku Vijeća od 13. lipnja 2022.g., te je tekst prijedloga zakona sada u potpunosti usklađen sa tekstom okvirne odluke.
U prijedlogu ovog zakona ugrađene su i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe 2024/3011 Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupka u kaznenim stvarima u punom opsegu. Danas smo već čuli šta to znači, a to je da RH u potpunosti može preuzeti neki kazneni postupak od neke druge države članice, jednako tako kao što i neka druga država članica može od RH preuzeti u potpunosti vođenje kaznenog postupka.
Ova uredba donosi se 7. studenog 2024.g., a primjenjuje se između država članica koje su sudjelovale u njezinu donošenju od 1. veljače 2027.g.. U odnosu na tekst važećeg zakona izvršene su i određeni ispravci što se tiče grešaka u pisanju, te izmjene pojedinih odredbi uzimajući u obzir praksu i praktičnu primjenu važećeg zakona, kao i odredbe koje se odnose na Uredbu EU 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018.g. o Agenciji EU za suradnju u kaznenom pravosuđu, Eurojust, te zamjeni i stavljanju izvan snage odluke Vijeća 2002/187.
Stupanjem na snagu prijedloga zakona dakle prestat će važiti ovaj postojeći zakon koji je trenutno na snazi, a svi postupci koji će biti u tijeku na dan njegovog stupanja na snagu dovršit će se po odredbama ranijega zakona.
Mi smo ove godine 29. svibnja poštovane kolegice i kolege o ovom zakonu raspravljali u prvom čitanju, te smo donijeli zaključak da se zakon prihvaća, a da se sve primjedbe i prijedloge uputi predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. Stoga se ovim Konačnim prijedlogom zakona prvenstveno uređuju postupci pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u državama članicama EU, no međutim ne uvode se nikakve nove nadležnosti, niti novi oblici postupanja koji bi zahtijevali dodatna proračunska sredstva. Poslovi koji proizlaze iz zakona obavljat će se u okviru postojećih nadležnosti i pravosudnih tijela dok se jačanje kapaciteta, jačanje administrativnih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta pravosuđa provodi kontinuirano kroz određene aktivnosti i ulaganja.
Danas smo imali priliku čuti da ovaj zakon i nije nešto tako važan od nekih kolega, no međutim ja mislim da je on itekako važan jer on štiti temeljna prava osoba obuhvaćenih postupcima pravosudne suradnje i ta temeljna prava i njihova zaštita osigurava se kako odredbama ovog Konačnog prijedloga zakona, tako i neposrednom primjenom Ustava RH, relevantnih međunarodnih ugovora, Povelje EU o temeljnim pravima, Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te odredbama Zakona o kaznenom postupku i drugih posebnih propisa. Zbog navedenog nije bilo potrebno dodatno razrađivati pojedina postupovna jamstva u odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona. Poštovane kolegice i kolege, zbog svega navedenog Klub HDZ-a podržat će donošenje ovog zakona, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lukačić, prelazimo na pojedinačne rasprave, prvi i jedini je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Dug je, složen i pun obrazaca, pojmova, rokova, potvrda, naloga, standardnim formulara, upućivanja na razno razne uredbe, direktive i okvirne odluke. Ali iza te formalne strukture stoji jedno važno pitanje, a to je kako u europskom prostoru slobode, sigurnosti i pravde istodobno omogućiti i učinkovitu kaznenu suradnju među državama članicama i zaštititi u prvom redu temeljna prava građana. To je srž ovog zakona jer pravosudna suradnja u kaznenim stvarima nije obična administrativna suradnja, ovdje se ne radi samo o razmjeni papira između sudova i državnih odvjetništva, ovdje se radi o uhićenju osobe, predaji osobe drugoj državi, pribavljanju dokaza, zamrzivanju i oduzimanju imovine, izvršenju zatvorskih kazni, priznavanje novčanih kazni u mjerama opreza, o zaštiti žrtava i o prijenosima kaznenih postupaka. Dakle radi se o najosjetljivijem području javne vlasti, kaznenom progonu i ograničavanju ljudskih prava, kao što sam rekao. Zato ovaj zakon ne treba se gledati isključivo kao europsko usklađivanje, naravno on jest usklađivanje sa europskom tekovinom pravnom, ali svakako usklađivanje u kaznenom pravu mora biti više od pukog prepisivanja europskih akata, mora bit pažljiva ugradnja europskih instrumenata u domaći sustav i kaznenopravni poredak jer u kaznenom pravu forma nije sporedna, postupak nije sporedan, rok nije sporedan, prijevod, pouka, pravo na odvjetnika, pravo na sudsku kontrolu, sve to nije sporedno. U kaznenom postupku prava nisu ukras, ona su granice između pravne države i gole represije. Temelj ovog zakona je načelo uzajamnog priznavanja, to načelo je okosnica pravosudne suradnje u cijeloj EU. Njegova logika je u biti jednostavna, ako jedna država članica donese pravosudnu odluku, druga država članica je u pravilu priznaje i izvršava bez ponavljanja kompletnog postupka. To je važno jer bez njega nema učinkovitog europskog kaznenog prostora, bez toga bi počinitelj mogao pobjeć preko granice i računati da će se postupak usporiti ili da će se raspasti, bez toga bi se i imovina stečena kaznenim djelom lakše skrivala iz države u državu, a i žrtve bi bile manje zaštićene, bez toga bi organizirani kriminal, korupcija, trgovanje ljudima, terorizam, pranje novca i kibernetički kriminalitet lakše koristili granice koje za kriminal postoje puno manje nego za pravosuđe. Ali načelo uzajamnog priznavanje nikad ne smije postati slijepi automatizam, ono počiva na uzajamnom povjerenju, u prvom redu među državama članicama, a povjerenje nije isto što i nekritičnost. Europski pravni poredak ne traži od nacionalnih sudova da zatvore oči pred temeljnim pravima, naprotiv zato je važno da zakon izričito propisuje načelo poštivanja temeljnih prava i sloboda priznatih Poveljom o temeljnim pravima EU. To je politički, ali i pravno ispravno i ključno jer europski uhidbeni nalog može biti vrlo učinkovit instrument, ali upravo zato što je učinkovit mora imati snažne mehanizme zaštite. Kada sud odlučuje o predaji osobe drugoj državi, on ne odlučuje o običnom proceduralnom pitanju, odlučuje o slobodi, o mogućnosti da osoba bude lišena slobode i predana drugoj državi članici, o mogućnosti da se postupak protiv nje nastavi i u pravnom sustavu koji možda ne poznaje, na jeziku koji možda ne razumije, daleko od obitelji, odvjetnika i svakodnevnog života. Zato u takvom postupku moramo jasno vidjeti pravničku ravnotežu, s jedne strane učinkovitost kaznenog progona, a s druge strane temeljna prava tražene osobe i to su ključna pitanja je li osoba jasno poučena o pravima, ima li pravo na odvjetnika, jel ima pravo na tumačenje i prijevod, razumije li mogućnost pristajanja na predaju, razumije li posljedice odricanja od načela specijalnosti, ima li mogućnosti bit saslušana, postoje li razlozi za odbijanje izvršnog naloga, postoji li zaštita dvostrukog suđenja za isto djelo, je li riječ o djetetu, je li riječ o osobi s imunitetom, postoji li opasnost povrede temeljnih prava. To nisu formalnosti, to su jamstva jedne ozbiljne pravne države.
Posebno je važno ističem pitanje djece. Zakon predviđa posebna prava kada je u pitanju tražena osoba dijete, obavještavanja zakonskog zastupnika, zaštitu privatnosti, liječničku pomoć, ograničavanje lišenja slobode, alternativne mjere i hitno uključivanje suca za mladež, državnog odvjetnika, zakonskog zastupnika i Hrvatskog zavoda za socijalni rad. To je dobro, u provedbi to mora biti stvarno jer dijete nije samo manji okrivljenik, dijete ima poseban položaj, posebno ranjivosti i poseban standard zaštite.
Druga velika tema je europski istražbeni nalog. To je iznimno važan instrument jer omogućuje da se dokazne radnje provedu u drugoj državi članici i u suvremenom kriminalitetu dokazi često nisu samo u jednoj državi, podaci su na serveru u drugoj državi, svjedok je u trećoj, transakcija je prošla kroz četvrtu, imovina je provlačena negdje drugdje i zato je europski istražni nalog posebno potreban, ali ovdje vrijedi isto, učinkovitost ne smije …/Govornik se ne razumije./… i procesna jamstva, mora bit potrebita, mora biti zakonita, mora se izvršavati u skladu s domaćom postupovnopravnom država izvršavanja osim kada zakon drukčije predviđa. Posebno je važno da postoje razlozi za nepriznavanje i ne izvršenje ako bi izvršenje bilo protivno temeljnim pravima iz prava EU.
Treća važna tema je oduzimanje imovine i zamrzavanje imovine, nešto o čemu sam ja pitao u svojoj replici. Ovo je područje gdje europska suradnja mora biti snažna, organizirani kriminal i korupcija ne smiju završit tako da netko odsluži kaznu, a zadrži imovinu, novac stečen kaznenim djelom mora se pratiti, imovina mora biti osigurana, nezakonita korist mora biti oduzeta. Tu podržavamo jačanje mehanizma uzajamnog priznavanja, naloga za zamrzavanje i oduzimanje, ali mora postojati sudska kontrola, zaštita prava trećih osoba i jasna mogućnost pravnog lijeka jer imovina može bit povezana s osumnjičenikom, ali ne može zadirati u prava bračnog druga, zatim postoje problemi prava djece, suvlasnika, poslovnih partnera ili trećih osobe koje nisu počinile kazneno djelo. Pravo države da oduzme nezakonitu korist mora biti snažno, a ne smije biti proizvoljno. Četvrta tema je prijenos kaznenih postupaka. To je jedna od najvažnijih novosti odnosno prvo čitanje jer konačnim prijedlogom jasnije se naglašava provedba i instrument EU o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima. To je pravno vrlo osjetljivo područje, prijenos postupaka može imat smisla ako se dokazi nalaze u drugoj državi, ako su lišeni tamo, ako su žrtve tamo, ako je većina relevantnih okolnosti povezana s drugom državom, ako bi vođenje postupka u jednoj državi bilo učinkovitije, pravičnije, ali i racionalnije, ali prijenos postupka ne smije značiti i postojati kao neki način izbjegavanja domaće odgovornosti, ne smije postojati način da se predmet koji je neugodan samo prebaci drugdje i ne smije postojati način forum šopinga odnosno traženja povoljnijeg pravnog okvira.
Ali ovdje treba postavit pitanje je li rok od 3 dana dovoljan u kaznenim stvarima, pogotovo prekograničnima, 3 dana mogu biti iznimno kratka, osoba mora znat razumjeti odluku, mora se savjetovati sa odvjetnikom, možda čak treba i prijevod, možda su spisi opsežni, možda žrtva ne razumije posljedice prijenosa. Zato treba pazit da pravni lijek ne bude samo formalan jer pravni lijek koji postoji na papiru, ali ga se realno ne može pripremiti nije neko stvarno jamstvo.
Peta stvar su usporedni postupci, načelo „ne bis in idem“. Zakon predviđa mehanizme komunikacije kada se u više država članica vodi postupak u odnosu na iste činjenice, istu, istu osobu, to je izuzetno važno. Nije prihvatljivo da se osobe za iste činjenice paralelno kazneno progoni u više država bez koordinacije, nije prihvatljivo ni da države, da i same, da same žrtve i sustav lutaju između više postupaka, dogovor o vođenju jednog postupka može bit racionalan i pravedan i to je pravno važno.
Šesta tema su Eurojust odnosno europska pravosudna mreža i zajednički istražni timovi. To su instrumenti bez kojih ozbiljni prekogranični kriminal ne može biti, niti se može istraživati, ali tu treba pazit na kapacitete jer u obrazloženju se kaže da za provedbu zakona nisu potrebna dodatna sredstva nego se sredstva osiguravaju u okviru redovnog poslovanja pravosudnih tijela i ministarstva i tu treba biti oprezan jer postoji pitanje realno ko će to sve raditi odnosno ko će prevoditi, ko će koordinirati, ko će pratiti rokove, tko će komunicirati sa Eurojustom, tko će voditi statistike, tko će organizacijske specijalizacije i educirati suce, državne odvjetnike, službenike i policiju. Europska pravosudna suradnja znači nije samo zakon, to su ljudi, znanje, jezici, informatički sustavi i organizacijska praksa.
Na kraju ovaj zakon možemo promatrati kroz tri pravnička standarda. Prvi je učinkovitost, država mora surađivat s drugim državama članicama, kazneni progon ne smije stati na jednoj granici. Drugi pravnički standard je razmjernost, svaka mjera koja zadire u slobodu, imovinu ili privatnost mora biti potrebna, prikladna i razmjerna cilju. I treći je zaštita temeljnih prava, europski prostor pravde ne može biti samo prostor učinkovitog progona, mora biti prostor poštenog postupka, prava na obranu, prava na odvjetnika, prava na prijevod, prava žrtve, prava i zaštita djece i zaštita od dvostrukog progona. Ako ova tri standarda budu živa u praksi zakon može biti koristan, ako ostanu samo uvodne odredbe, a praksa postane automatizam imat ćemo opet problem kao i u brojnim drugim zakonima. Zato naša poruka nije protiv europske pravosudne suradnje, naprotiv ona je nužna, ali europska pravosudna suradnja mora bit suradnja pravnih država, a ne samo suradnja represivnih aparata. To je razlika koju ovaj zakon u provedbi mora dokazati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Prelazimo na završna izlaganja u ime klubova, prvi i zasad posljednji je kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Iz dosadašnje rasprave moglo se razaznati koliko je važan ovaj zakon, čak rekao bih puno važniji za EU nego što je, što je za Hrvatsku, pa ću ponoviti dakle zašto je važan, naime jer je, zapravo rekao bih ključni jer ukoliko EU namjerava biti nekakva buduća država, ona to neće biti dokle ne bude imali jedinstveno pravosuđe i ovaj zakon koji ima desetak instituta on će se sigurno u budućnosti dograđivati. Iz izlaganja pojedinih kolega čuli smo koliko je tu zamki uskih grla i naravno u završnoj ovoj raspravi neću u to ulaziti, ali toga trebamo biti svjesni. Ali ono što je najvažnije za Hrvatsku i rekao bih to je i meni osobno, ali trebalo bi biti i svima nama ovdje u saboru najvažnije, ta dva glavna instituta koja smo već i u ranijim raspravama naglašavali jesu europski uhidbeni nalog kao broj jedan uvjerljivo, a onda isto tako pitanje nadležnosti europskog tužiteljstva i nacionalnih tužiteljstava. Iz svega toga, a pogotovo iz ove druge činjenice možemo vidjeti dakle iz te pitanja nadležnosti možemo vidjeti da natpolovična većina država zapravo nije spremna na to nekakvo zajedničko buduće europsko pravosuđu jer su u pitanju nadležnosti dakle presudnu ulogu ako dođe do sukoba mišljenja između europskog tužiteljstva ili europske tužiteljice sada i nekoga na nacionalnoj, nacionalnoj razini dakle državnog odvjetnika onda presudu o tome donosi dakle jedna strana, a to je državni odvjetnik. Prema tome iz te činjenice se može vidjeti da postoje te zadrške i da sad ne ulazimo u kojoj državi su one opravdane, u kojoj, u kojoj nisu.
Europski uhidbeni nalog je rekao sam broj jedan i kad gledamo hrvatska iskustva s time, u raspravi u ime kluba sam podsjetio jel na taj kapitalni slučaj koji je ne samo važan za razumijevanje pravosuđa u Hrvatskoj nego dakle da možemo vidjeti kakvi se sve dubinski sukobi događaju u Hrvatskoj, dokle to, dokle to može ići i tada smo mogli prvi puta rekao bih najjasnije vidjeti i tu podjelu koja postoji, interesnu podjelu u upravljačkom sustavu RH di su ti dubinski, koruptivni i klanovski interesi daleko važniji od zajedničkih državnih, državnih interesa. Iz tog slučaja mogli smo vidjeti da je tadašnja jel vlast možemo tako reći, to znači koju je u izvršnoj vlasti predvodio Zoran Milanović, imali su većinu, većinu u saboru i taj lex Perković i sve što se događalo s njime zapravo je najveći skandal u povijesti europske, EU.
Na koncu se jel ipak zbog moći EU, ali i korupcijskih struktura i podataka s kojima raspolažu Europljani ipak došlo do toga da se dogodilo izručenje, ali opet i na tom izručenju se vidjela ta duboka, duboka podijeljenost i tu je bilo jasno da je možemo reći ta strana koju je simbolizirao Zoran Milanović dakle grčevito do zadnjeg trzaja rekao bih branio izručenje svojih ljudi najjednostavnije rečeno. Međutim ovdje kad se radi o slučaju Geodezija možemo vidjeti da sada postojeća vlast u tom sukobu nadležnosti iako je činjenično dokazano jel da europska tužiteljica ima pravo jel voditi taj proces jer se radi o europskim novcima, naša izvršna vlast sadašnja, dakle Plenkovićeva vlast jednostavno je lagala, da budem ovaj jednostavan, lagala da tu nema europskih novaca, da se radilo u slučaju Geodezija isključivo o hrvatskim novcima iako je u izvještaju godinu ranije o tim novcima država dakle priznala hrvatska država, to znači Plenkovićeva vlast priznala da se ipak radi o europskim novcima, ali u pitanjima te, te moći vidjelo se dakle da se tu ne zastupaju ni u jednom '13., ni sada u ovom drugom slučaju državni interesi nego se zapravo štite članovi vlastitoga nekakvoga stranačkoga ili korupcijskoga, korupcijskoga klana. To sve skupa i to je najvažnije slabi Hrvatsku uključujući i sve ovo što se danas događa, dakle evo čuli smo vijesti iz Ankare dakle najnovije do ovog sukoba jel razaranja HV-a sigurnosnog sustava dakle dubina klanovskih protuhrvatskih interesa u Hrvatskoj je toliko snažna da se izokrenula ljestvica važnosti, to znači nisu na prvom mjestu državni zajednički jel socijalni interesi hrvatske kao društva i kao zajednice nego zapravo interesi nekih korupcijskih klanova koji se međusobno tuku, a naravno svi vanjski interesi će to iskorištavati i zapravo…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…Hrvatska sve skupa nestaje, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
S ovim smo stigli do kraja rasprave koju stoga zaključujem. Po ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti. Zahvaljujem se ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gosp. Damiru Habijanu sa suradnicima. Jednako tako vama kolegice i kolege na konstruktivnom sudjelovanju u raspravi i želim vam ugodan ostatak dana.
Sutrašnji dan počinjemo sukladno planu sa prvom točkom dnevnog reda, a to je Prijedlog strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH za razdoblje 2026.-2035.. Ugodan ostatak dana.

SJEDNICA ZAKLJUČENA U 15,30 SATI
PDF