Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

89

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 279
07.07.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala svima, došli smo do kraja, pa ćemo sada prijeći na prvu točku:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 279

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona i amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Budući da nema zahtjeva za stankom, pozivam poštovanog ministra pravosuđa Damira Habijana da predstavi Konačni prijedlog zakona, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Poštovane kolegice i kolege, pred nama je dakle Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona. Ja ću samo uvodno nekoliko stvari istaknuti zbog čega smo se odlučili na ove izmjene i dopune samoga zakona. Košto vam je poznato kada govorimo o digitalizaciji procesnih odnosno procesa unutar pravosuđa u principu prekršajni postupak je još jedini postupak gdje nemamo uvedenu e-komunikaciju, na ovaj način zapravo uvodimo e-komunikaciju u ove postupke.
Što se tiče same e-komunikacije, ono što stalno ističemo radi javnosti, prije svega ona će biti obvezna odnosno obligatorna za državna tijela, za tijela JLPS, za Državno odvjetništvo, za odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe kada dakle isto dostavljaju svoje podneske i priloge prema sudu, međutim za okrivljenike odnosno, odnosno osim okrivljenika, pravnu osobu i tijela JLPS i drugi sudionici odnosno fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije.
Isto tako ono što je, što su ja bi rekao novine koje su možda u javnosti izazvale najviše interesa, a to je zapravo određene izmjene u pogledu povećanja maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga, dakle on se sada povećava sa 663,61 euro na 1000 eura, isto tako i povećanje maksimalne novčane kazne sa 265,45 eura na 390 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja samoga prekršaja.
Također ono što je novina u odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju samoga prekršaja predlaže se povećanje onog maksimuma propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300 eura. I ono što je možda i ja bi rekao najvažnije, a to je da se samim ovim Nacrtom konačnog prijedloga zakona ukida mogućnost plaćanja 2/3 novčane kazne koja je izrečena u samoj presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.
Kao određena rezultat, kao određeni rezultat ili posljedica primjene ovih instituta uz mogućnost odnosno uz ukidanje pogodnosti plaćanja 2/3 novčane kazne koja je izrečena presudom sigurno će se utjecati i na smanjenje samog broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima.
Također jedan od razloga izmjena i dopuna odnosno ovog prijedloga, Konačnog prijedloga zakona je i obvezno tonsko snimanje, košto znate mi smo mijenjali i Zakon o Kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku u pogledu uvođenja datuma odnosno 1. srpnja slijedeće godine kada ćemo u svih 1500 sudnica koliko ih ima u našim pravosudnim tijelima na području cijele RH uvesti obvezno tonsko snimanje glavne rasprave. Sada se ta mogućnost obzirom da je ovaj zakon otvoreno uvodio prekršajni postupak dakle da bi imali sve postupke obuhvaćene tonskim snimanjem to je dodatnih 212 sudnica koje moramo tehnički opremiti kako bi s 1. srpnjem sljedeće godine omogućili da se ovakav vid vođenja rasprave uvede u naše sve sudnice.
Isto tako nacrtom ovog konačnog prijedlog zakona predlaže se i proširiti i krug ovlaštenika na podnošenje prigovora protiv samog prekršajnog naloga i to na način da se nacrtom ovog konačnog prijedloga zakona kao ovlaštenik podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga predlaže ovlašteni tužitelj koji je i sam podnio optužni prijedlog.
Što se tiče samoga same provedbe ovog zakona ono što je bitno naglasiti osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od dva miliona i sto tisuća eura koje se odnose upravo na opremanje ovih dodatnih 212 sudnica za tonsko snimanje glavne rasprave, ona su osigurana u Financijskom planu za 2026.g..
Evo to su ukratko glavni razlozi koji smo se odlučili na ove izmjene i dopune Prekršajnog zakona, a tijekom odgovora na vaše replike bit će prilike i za detaljnije pojašnjenje ako ima potrebe. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru. Imamo 12 replika, krećemo sa prvom replikom to je kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala ljepa poštovani predsjedniče HS-a. Uvaženi ministre Damir Habijan. Evo i ovim izmjenama i dopunama Prekršajne zakona propisano je obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom s odgodom stupanja na snagu od 1.7.2027.g., možete li mi pojasniti evo malo radi javnosti kako će u praksi izgledati takav tip ročišta odnosno hoće li stanke zaprimiti snimku umjesto pisanog zapisnika ili će snimka biti dio zapisnika i ukoliko će se izraditi transkript takvog ročišća u kojem roku će to biti? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju. Ono što je bitno naglasiti ko što sam već reko uvodno, a to ste vi spomenuli s 1. srpnjem dakle sljedeće godine uvodimo upravo takav vid postupka u sve vrste postupka sada i u prekršajni postupak odnosno osiguravamo pravnu podlogu za to. Što se tiče vašeg upita konkretno to će biti sastavni dio zapisnika, isto tako stranke će imat mogućnost dobiti i sam transkript takvog ročišta. Što se tiče samih rokova on ovisi o vrsti postupka, dakle onako kako je propisano zakonom tako će se izdavati i takvi transkripti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. poštovani ministre, pa meni nekako motiv odnosno motiv za izmjene ovog zakona nekako izgleda prilično jednostrano. Dakle, mi ovdje imamo brojke koje zaista su frapantne da imamo veliki broj izdanih prekršajnih i obveznih prekršajnih naloga, da kada se građani žale tada suci u prekršajnom postupku dosuđuju ili bitno manje kazne ili ih uopće ne dosuđuju, a kod oduzimanje dozvole imali smo onaj frapantan primjer gdje je samo jedna od sto i tolko dozvola zaista i potvrđeno oduzimanje dozvole.
E sada mi ovdje ustvari imamo pogled policije, al nemamo pogled građana i nemamo pogleda samih prekršajnih sudaca dakle nigdje nismo vidli što prekršajni suci kažu o tome zbog čega su njihove kazne odnosno kazne bitno manje od onih kazni policajaca odnosno nemamo i uvid u drugu stranu i radimo izmjene samo s obzirom na smanjenje broja predmeta i na ono što policija …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… kaže.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče i mogu reći da razumijem i vaše pitanje. Što se tiče ovoga izazova ja bi reko da su tu tri stvari koje su bitne naglasit odnosno tri dionika koji moraju sjest zajedno i koji sjede zajedno, pitanje policije MUP-a, pitanje Ministarstva pravosuđa al pitanje i one treće razine, a to je zapravo sami suci odnosno prekršajnih sudova.
Mi smo nedavno imali ako se ne varam prošli četvrtak ili petak jednu novu radnu skupinu vezano za jedne vrlo kompleksne izmjene Prekršajnog zakona koje su krenule i koje su upravo otvorile pitanje kaznenopravnih sankcija u odnosu recimo na ono što predlaže ovlašteni tužitelj recimo policija i ono što u konačnici sami suci izreknu.
Dobro ste spomenuli primjerice sigurnosne mjere, to je bilo vezano za oduzimanje vozačke dozvole na jednom uzorku od 223 predmeta samo je u jednom slučaju odnosno od 113 prijedloga samo u jednom slučaju takva mjera bila izrečena. Dakle, svjesni smo toga, analiziramo al ne možemo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… isto tako niti generalizirati, ja sam siguran da će bit prilike da kasnije malo detaljnije …/nerazumljivo/… Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala ljepa. Poštovani ministre, poštovani predsjedniče sabora. Pa ovaj zakon koji ste donijeli u biti može se gledati i kao dio jedne šire inicijative vlade za digitalizaciju procesa i u društvu tako da stvarno pozdravljamo. Vidjeli smo da je NPO-a 2,1 milijarda eura za digitalizaciju, da preko 2,2 miliona hrvatskih građana koristi e-Građani, tako posebice ovo tonsko snimanje i sa razvojem i umjetne inteligencije i transkribiranja ja vjerujem da će biti značajan iskorak. Pa moje pitanje vama što još možemo očekivati generalno u digitalizaciji, a posebice u digitalizaciji pravosuđa s obzirom da to pokriva obje grane ministarstva koje vodite?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. … treću granu, a to je uprava, šalim se. Što se tiče digitalizacije ja ga gledam odnosno mi ga u ministarstvu gledamo kao alat koji bi trebao zapravo ako govorimo o pravosuđu povećati učinkovitost, a pa na neki način i transparentnost. Što se tiče samog tonskog snimanja odnosno obveznog tonskog snimanja isto tako bit će na neki način korišten AI sustav, isto tako bitno je naglasiti da ANON dakle anonimizirani sustav koji zapravo objavljuje sve sudske presude anonimizirano isto tako koristi određeni alat što se tiče sustava umjetne inteligencije. Brojka od 2,3 milijuna građana koji koriste sustav e-Građani dovoljno govori kolko su građani prepoznali upravo važnost digitalizacije, 180 tisuća koristi u ovom trenutku platformu m-Građani putem mobilnih telefona. Isto tako projekt koji razrađujemo je tzv. Predictive Justice koji će osigurati s jedne strane i građanima korist, al isto tako i sucima. Ja se nadam da će biti prilike detaljnije objasniti nešto kasnije obzirom da je tema prilično široka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo ministre. Veći broj građana mi se tuži da su dobili prekršajne prijave zbog insignija iz Domovinskoga rata. To je opterećenje za sud, to je opterećenje za policiju. Zbog čega se to radi i da li se može to jasno i glasno reći da legitimne insignije iz Domovinskog rata se ne kažnjavaju. Iz Imotskog, iz Kaštela, iz svih krajeva di je god HOS-ovo obilježje, legitiman insignija, znakovlje iz Domovinskoga rata se kažnjava. Da li postoji ikakva mogućnost da se te građane najprije ne maltretira, da se ne omalovažava Domovinski rat, a naravno i pritisak na pravosuđe i zbog čega se to radi, zbog čega se kažnjaje ljude zbog legitimnog znakovlja iz Domovinskog rata sa 4 tisuće eura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Što se tiče same Vlade, što se tiče samog ministarstva ako govorimo o Domovinskom ratu onda mislim da je pozicija Vlade i ministarstva potpuno jasna, dakle ja mislim da tu nema potrebe bilo što detaljnije govoriti. A ako govorite o ovoj temi onda je to domena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dakle nije uopće tema ovoga zakona, Prekršajnog zakona koji ja bi rekao temeljni zakon, a imate 500, više od 500 zakona koji se naslanjaju upravo na Prekršajni zakon koji zasebno propisuje određene kazneno pravne sankcije za pojedine prekršaje. Prema tome teško mi je govoriti o konkretnim prekršajima koje vi ovdje spominjete ili kaznama koje ste ovdje istaknuli. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo zahtjev za stankom, kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa. U ime kluba Mosta traži stanku od 10 minuta. Ministre baš radi toga zbog rasterećenja sudova vi dajete ovaj zakon nama na raspravu sad u drugom čitanju. Baš zbog tog rasterećenja. Kažnjavaju se naši građani koji imaju u svome vozilu koji nose na koncertima zastave sa insignijama HOS-a gdje naravno legitiman pozdrav za dom spremni tih postrojbi koji su branili Hrvatsku od Vukovara do Dubrovnika. Ja sam na to upozoravao 2023. godine u sabornici staroj gore, kad sam rekao da se za taj zakon ne glasa, tada je i predsjednik sabora me čak i opomenuo i izbacio iz sabornice, kad sam govorio da će se to događati. Tada me napadao i vaš koalicijski partner Milorad Pupovac, Možemo!, mogu nabrojiti sve to. To su činjenice i istina al to se ministre događa. Može li se jasno poslati poruka Božinoviću koji očito uživa u tom kažnjavanju i pravosudnim tijelima da ih rasteretite naše pravosuđe od tih prije svega morbidnih, žalosnih uvreda prema braniteljima iz Domovinskog rata u ovom slučaju ljudima iz HOS-a, Hrvatskih obrambenih snaga, mojim suborcima i na taj način bi u biti rasteretili pravosuđe. Jel vrijeđanje insignija iz Domovinskog rata bi trebalo biti kazneno djelo. Onaj tko kazni nekoga tko nosi obilježje HOS-a, on vrijeđa vrijednosti iz Domovinskog rata, a u nas je sve nekako obrnuto. Zbog čega se mene tada izbacilo iz sabornice? Pa zato što sam to upozoravao šta će se događat. Tada mi se govorilo da ja govorim o konotacijama ne znam kojega rata. Ne, isključivo i samo Domovinskog rata. Isključivo Domovinskom ratu. Još jednom vas upozoravam i govorim da se ljudi žale na kazne koje dobivaju u visini od 4 tisuće eura zbog obilježja koja nose na sebi, svojim vozilima od 4 tisuće eura.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Bulj./…
To je nezakonito i nepravedno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena, a ja se sjećam te situacije i vi se sjećate ali izmišljate da ste izbačeni zbog sadržaja onog što je izgovoreno. Bili ste tada dobili petu opomenu jer ste dobacivali iz klupe, na moje uporno ponavljanje da stanete, vi ste nastavljali i zato ste dobili pet opomena. Ali sto put ponovljena laž, pokušava se nametnut kao istina, međutim jednostavno nije bilo takvo i pogledajte snimku. Svi koji su zainteresirani neka pogledaju snimku, to je jedini način na koji ja mogu doći do toga da se vidi što je istina.
Izvolite kolega Bulj povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Povreda čl. 238, govorite neistinu objavit ću na društvenim mrežama cili taj tijek.
…/Upadica predsjednik: Može objavite./…
Vi ste točno govorili, podržali ste tada g. Vidovića iz socijaldemokrata, podržali ste Možemo!, podržali ste Milorada Pupovca i na kraju izglasali ste taj zakon i danas se kažnjavaju ljudi koji nose insignije Domovinskog rata na svojoj odjeći, na svojim dijelovima, a i također i na vozilima. I rasteretimo pravosuđe …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj hvala vam lijepa./…
… i ne omalovažavati Domovinski rat jer rekli ste neistinu …/Govornik se ne razumije, govornici govore istovremeno./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj ajde sjednite. Ovako vi ste tada koristili za dom spremni tako da se moglo dvostruko tumačiti ali, ali, ali samo malo. Ali da se moglo dvostruko tumačiti ali ste uporno nastavljali govoriti, ja sam vam davao opomene, vi ste nastavljali, nastavljali, to je bio razlog, a ne sadržaj o kojem se govorilo. I uporno to pokušavate, pa stavite na društvene mreže ali integralni dio ne samo da odrežete ono što vama paše kao obično što radite.
Izvolite kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Poštovani ministre i vladajući vi ne možete pobjeći od skandaloznosti toga da mimo toga što ne postoji Zakon o javnom redu i miru …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./…
… dakle ne postoji ta, ništa nije specificirano, a vi provodite dakle …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa. Ovo nema veze sa povredom Poslovnika pa dobivate, dobivate opomenu./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… sudske praktične postupke ideoloških obračuna, a štitite komunističke simbole.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238. Ja znam da je predsjedniče Jandroković vama neugodno jer ste promijenili svoje pozicije ali ja mislim da nije u redu da na ovakav način koristite poziciju predsjedavajućega.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nisam promijenio svoje pozicije, pročitajte izjave, vidite šta se dogodilo, objavite to u integralnom obliku i vidjet će se tko govori istinu, a tko ne govori istinu. Samo vas molim da bude cijela snimka, ne onako da odrežete kao što to znadete učiniti. Kolega Bulj nemojte dalje jer imate dvije opomene, ne bi vas htio isključiti sada iz rasprave pa da onda bude problem. Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Mijenjate temu. Dakle bitno je to da ste uveli praksu kažnjavanja simbola Domovinskog rata, a s druge strane šutite na komunističke simbole, a ništa od toga …
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević ajde to ćete kroz raspravu./…
… nije utemeljeno na zakonu jer nije specificirano.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Dobivate opomenu. Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa, čl. 238. Jedino je Most promijenio …/Govornik se ne razumije./… i stav prema HOS-u. Pitajte gospodina Grmoju i Troskota što su rekli. Rekli su da ga treba zabraniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Eto kolega Grmoja šta ćemo sad?
Idemo, ajde stanite, ajde budemo sad napravili stanku pa ćemo nastaviti poslije. To je u 11 sati i 15 minuta. Može.

STANKA U 11,07 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,15 SATI
Nastavljamo dalje s radom, sada je na redu za repliku poštovana kolegica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicom, evo objasnili ste nam da se uvodi u prekršajne postupke i komunikacija odnosno i snimanje tonsko snimanje glavne rasprave. Možete li molim vas reći oni koji nisu obveznici e-komunikacije okrivljenici, oštečenici ili druge osobe u prekršajnom postupku mogu li se oni ako žele uključiti ako žele uključiti u predmetni informacijski sustav?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice, kao što sam rekao uvodno postoje oni koji su obveznici odnosno za koje je ovaj postupak obligatoran i oni za koje nije ali ono što ste spomenuli i sami mogu se, dakle postoji takva mogućnost okrivljenik kada je fizička osoba ako želi ako ima tehničke mogućnosti naravno da može ali nije obligatorno jer moramo voditi računa o tome da nažalost neki imaju pristup, neki nemaju pristup ovoga i internetu a pitanje je zapravo i tehničkog znanja. Prema tome u ovom trenutku za njih nije obvezno ali postoji ta mogućnost ako žele.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre vezano za e-komunikaciju jeste li razmišljali možda da pravilnikom definirate da prometni i komunalni redari mogu imati zasebne pretince u slučajevima kada prometni ili komunalni redari pišu kaznu tj. prekršaj gradovima ili općinama za koji rade.
Naime, sada to se često i događa gradovi i općine mogu dobiti prekršajnu prijavu od strane komunalnih i prometnih redara pa bi bilo dobro da u isti pretinac ne dobivaju spise kao i grad koji je u tom slučaju i tužitelj i tuženik. Pa evo molim vas odgovor jeste li razmišljali o tome da pravilnikom propišete takvu mogućnost?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče, dakle ovo je nešto kad govorimo o e-komunikaciji nešto što proizlazi zapravo iz e-spisa. On je zamišljen da se radi o komunikaciji koja se odnosi isključivo na sudove. Prema tome, nismo razmišljali u tom smjeru jer ovo je sustav koji ponavljam se odnosi isključivo na sudove, komunikaciju dionika unutar određenih postupaka prema sudu ili od suda. Prema tome za ovaj slučaj nismo predvidjeli odnosno nema, nema potrebe za tim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani gospodine ministre sa suradnicima, dakle izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona predlažu se nove odredbe kojima se propisuju obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom i ove odredbe su izazvale veliki interes kako kolegica i kolega saborskih zastupnika, a vjerujem da će izazvati i veliki interes u javnosti i naravno za očekivati je da će se uvođenjem obveznog tonskog snimanja prije svega skratiti vrijeme trajanja glavne rasprave a jednako tako sudionicima postupka bit će olakšano praćenje njenoga tijeka.
I sami ste u svom uvodnom izlaganju naglasili da kako bi se stvorili svi praktični preduvjeti za uvođenje izmjena i dopuna predviđenih u praksi i da je potrebno ukupno 212 sudnica do 1.7. slijedeće godine opremiti kako bi se omogućila tonska snimanja pa vas molim dodatno obrazloženje.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupniče, zastupnice, tako je dakle uvođenje obveznog tonskog snimanja odnosno njen efekt bit će učinkovitije, brže zapravo provođenje samog postupka. Ja bi rekao i transparentnije jer način na koji će se zapravo obzirom da će se raditi o tonskom snimanju bit će i autentičniji unosi, biti će onakvi stvarni unosi kakvi jesu u zapisnik. Dakle, dosad imamo situaciju da vi kao stranka, bilo koja stranka unutar postupka iznosite i daje svoju izjavu i zapravo onda sudac interpretira to putem zapisničara, unosi u zapisnik. Na ovaj način bit će autentično.
Što se tiče samog tehničkog rješenja odnosno posla koji je pred nama je prilično izazovno obzirom da je riječ o 1.500 sudnica ukupno, 212 je samo koje su kada govorimo o prekršajnim postupcima. U ovom trenutku već se provodi implementacija na određenim sudovima kako bi stigli ovaj rok od 1.7.2027. godine.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre ne znam hoćete li se složiti. Kada govorimo o prekršajnim postupcima, način vođenja tog postupka, brzina postupanja ili ne postupanja također šalje određenu poruku. Govorim to u kontekstu situacije u kojoj se dogodi napad na djelatnike unutarnjih poslova na policiji. I onda povodom tog napada policija šalje optužni prijedlog i traži izricanje određene sankcije. Pa valjda ćete se složiti sa mnom da napad na policiju na neki način predstavlja napad na državu.
Zanima me što vi mislite je li vaša vlast dala počast, priznanje, poštovanje djelatnicima naše policije kada ih je Keleminac napao, zašto se doista Kelemincu nije odredio zatvor kao što se tražilo i u kakav to položaj dovodi premijera koji sada je prisiljen policiju slat da nas predstavlja tamo gdje drugi šalju vojsku jer on tu ovlast i tu moć nema? Nije li to premijera učinilo anemičnijim nego što je bio dosada?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Ja moram priznati da poštovana zastupnice od početka kada ste krenuli s pitanjem nisam očekivao i nisam vjerovao da ćete završiti na kraju na mimohodu. Ja mislim da je i Vlada i premijer u konačnici MUP napravilo ono što je moralo napraviti kako bi sačuvalo čast i dostojanstvo ove zemlje.
Dakle, ja mislim da pravo pitanje morate uputiti vašem prijatelju Milanoviću koji je napravio sve da tu čast i taj ugled zemlje unazadi ko što čini otkad je na mjestu predsjednika RH.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre nedavno smo imali tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe na kojoj ste vi bili nazočni i drugi dužnosnici gdje smo vidili dramatičnu neuređenost hrvatskih institucija, a pogotovo represivnih i ovo što danas govorimo dakle razlike između policije i pravosuđa. To na neki način svjedoči možda najbolje činjenica koja, koja postoji u ovom izvješću, to znači od 113 prijedloga za oduzimanje dozvola samo je jedna prihvaćena, što, da ne govorim koje su to posljedice i koje su to poruke ovaj za daljnje prekršaje. Međutim, ja bih vas htio pitati zapravo za tu socijalnu neosjetljivost vlasti jer i ja sam, ali i ranije su razni zastupnici predlagali obzirom na socijalno raslojavanje u Hrvatskoj koje je sve dramatičnije, da se povećava sve veći broj siromašnih kojima, povećavanje je kazna koje se događaju proteklih godina, zaista ih bitno oštećuje, a s druge strane to je nekima beznačajno, pa zbog čega se u Hrvatskoj ne uvede taj standard da se obzirom na imovinsko stanje razlikuju prekršajne…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolega Jurčević./…
…i druge kazne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Prilikom izricanja bilo koje kaznenopravne sankcije, pa tako i novčane kazne sigurno se uzimaju u obzir i njihovi materijalni uvjeti. Ali ja mislim da se isto tako slažemo da ako je netko počinio prekršaj, govorimo konkretno o Prekršajnom zakonu, a da ne govorim o kaznenom djelu, onda mislim da je prekršaj prekršaj i treba se sagledati težina prekršaja koju ste počinili. Može se uzet kao otegotna okolnost, olakotna okolnost prilikom razmjera određivanja same novčane kazne materijalno-pravni status ili socijalni status, ali mislim da nikoga ne može ekskulpirati to što je slabijeg imovnog stanja, zbog toga ako je počinio određeno teže kazneno ili, ili teži prekršaj, to mislim da ne bi trebao biti ovoga temelj za izricanje novčane kazne.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, svakako pozdravljam e-komunikaciju i digitalizaciju koja se uvodi ovim zakonom, to je svakako dobro.
Ono što želim se osvrnuti to je ovo što smo napravili, povećanje mogućnosti izdavanja obaveznih prekršajnih naloga i naplate kazne na mjestu počinjenja prekršaja za lakše slučajeve. Naime, vrlo je jasno i vama i meni da je bitno napraviti jasnu distinkciju između recidivista ponavljača i onih ljudi koji u biti su u prometu, ne veže su i tako da imaju tu mogućnost. Smatrate li da će ovim izmjena biti često …/Govornik se ne razumije./… o preopterećenosti prekršajnih sudova, da će oni biti manje opterećeni i da će imat više vremena da se posvete onim težim i složenijim predmetima da bi te presude bile bolje i kvalitetnije?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče i to je upravo na tragu onoga što od prvog dana zapravo i govorimo na koji način sa naših redovnih sudova određena ja bi rekao i jednostavnija dijela, pa u ovom slučaju govorimo o prekršajima, na neki način odmaknut od sudova da bi suci i sutkinje imali više vremena provoditi odnosno bavit se onim složenijim predmetima koji su bitni za naše građane i za našeg gospodarstvo. U tom svijetlu možda je važno spomenuti ako pogledamo zadnju brojku neriješenih predmeta s 30.6. ove godine mi smo sada na 379 tisuća neriješenih predmeta, nikad manji broj neriješenih predmeta. Ono što je interesantno, od tog broja 71 tisuća su prekršajni predmeti, a gotovo 60,4% se odnosi upravo na prometne prekršaje i tu je zato ono što sam spomenuo otvorena ova nova radna skupina koja je započela s radom u dobroj suradnji s MUP-om da vidimo na koji način upravo te prometne prekršaje koji su ako gledamo po svojem sadržaju jednostavni dakle ako vas uslika kamera da vozite prebrzo ili prešli preko crvenog nema velike, ne bi trebalo bit neke velike rasprave, na koji način to odmaknut sa sudova i njih rasteretit da se posvete onim ja bih rekao složenijim postupcima, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lipovac Pehar izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, pa evo budući da do 1.7.2027.g. ministarstvo mora osigurati da svi prekršajni sudovi budu tehnički opremljeni za e-komunikaciju i obvezno tonsko snimanje rasprava, upravo moje pitanje je i vezano za taj nekakav omjer, postotak smanjivanja postupaka, rasterećenje prekršajnih sudova. Iz nekakvog iskustva mogu i potvrditi kako se već primjenjuje putem e, e-građani i da taj sustav već funkcionira. Zanima me kako na drugim sudovima i koliko će vam u biti trebati vremenski da se to tehnički sve odradi? Evo, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Ovo je zapravo jedno vrlo kompleksno tehničko pitanje implementacije dakle na sve sudove, 1500 sudnica, 212 se odnosi samo na prekršajne sudove. Košto sam rekao u ovom trenutku provodi se već implementacija na određene sudove, imamo zapravo dva smjera, jedno je pitanje osiguranje stabilne i čvrste veze, dakle na samim sudovima, to je jedan postupak koji se trenutačno provodi, a drugo je zapravo samo postavljanje opreme i tehničko provođenje da bi to sve skupa u svakoj sudnici i funkcioniralo. Ono što sam i rekao, prijašnji rokovi možda su bili pomalo nerealni obzirom na složenost implementacije i tehničku provedbu cijelog postupka, mi zapravo na mjesečnoj razini ako mogu reći razgovaramo sa izvođačem radova, vrijednost cijelog projekta je oko, nešto veća od 17 milijuna eura samo za ove 212 sudnica 2,1 milijun eura, vodimo sastanke, pratimo hodogram aktivnosti i ja sam siguran da ćemo s 1. srpnja slijedeće godine u svih 1500 sudnica…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…imat tehničku implementaciju ovog rješenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, vi tvrdite da nikome ne oduzimate pravo na sud, što je točno, ali nije li jednako točno da građanima šaljete poruku ako tražite sudsku zaštitu to će vas koštati više? Naime, država koristi novac kao glavni motivator da ljudi odustanu od svojih prava na postupak pred sudom umjesto da osigurava pravedni odnosno osigura pravedni sustav koji ne pogoduje onima koji imaju više u odnosu na one koji imaju manje odnosno da skratim, je li konačni cilj ovog zakona isključivo smanjiti broj predmeta u statistici?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastupnika, ne, ministra, ministra još uvijek.

Habijan, Damir (HDZ)
Sve okej, hvala lijepo.
Zahvaljujem zastupnice na vašem pitanju. Ne, nije isključivi cilj smanjiti ili urediti statistiku da bi mogli reć da imamo manji broj predmeta. Smisao je rasteretiti sudove onih postupaka, a to sam maloprije kolegi ovoga isto tako u odgovoru na njegovu repliku i rekao, onih predmeta za koje doista nema potrebe da suci troše ja bi rekao svoje vrijeme jel, da imaju 5 ročišta da bi utvrdili dal je netko ako je snimljen kamerom prešao preko crvenog ili nije nego da posvete svoje vrijeme onim predmetima koji zahtijevaju veću pažnju i više vremena u zaštiti njihovih prava građana, ali isto tako i naših poduzetnika odnosno gospodarstvenika. Činjenica da imamo najmanji broj neriješenih predmeta i kada nije rezultat nekog friziranja, rezultat je ja bi rekao predanog rada svih predsjednika sudova s kojima kvartalno održavamo sastanke i nastojimo taj broj a to se vidi i po stopi rješenja predmeta koja je iznad 100% u tome uspijeva i s time ćemo i nastaviti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo. Evo poštovani ministre iz vašeg izlaganja jasno je da predložene izmjene Prekršajnog zakona nisu usmjerene samo na usklađivanje s drugim propisima nego i na povećanje učinkovitosti prekršajnih postupaka te jačanje pravne sigurnosti građana. Čuli smo i pročitali da se uvodi e-Komunikacija, tonsko snimanje itd., možete li pojasniti na koji način će ovdje izmjene pridonijeti bržem okončanju prekršajnih postupaka, također smanjenju administrativnog opterećenja sudova i drugih nadležnih tijela te ujednačenijoj primjeni zakona u praksi, ali i u digitalizaciji pravosuđa koja će zasigurno donijeti konkretne koristi građanima i gospodarstvu u svakodnevnom životu? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Dakle, kada govorimo o cilju, a cilj je između ostalog ubrzanje samih postupaka, konkretno ovdje govorimo o prekršajnim postupcima, dakle uvođene e-Komunikacije učinit će i bržu dostavu samih podnesaka, isto tako obvezno tonsko snimanje. Ono što sam možda ostao dužan odgovoriti ja mislim da je kolega Pavić pitao vezano za daljnju digitalizaciju procesa pogotovo u pravosuđu onda je to projekt Predictive Justice koji će na neki način osigurati sucima da uz pomoć sustava umjetne inteligencije velike kompleksne predmete sa tisućama, stotinama tisuća stranica mogu sažet u jedan manji opseg i na taj način zapravo uštedjeti vrijeme kako bi utvrdili činjenice o konkretnom slučaju, ali isto tako olakšati građanima da na temelju dosadašnje sudske prakse mogu dobiti odgovor koliki je potencijalni uspjeh ili neuspjeh u sporu prije nego u njega krenu i na taj način uštedjet isto tako vrijeme, ali isto tako i novac pa na neki način rasteretiti sudove ako se ipak ne odluče krenuti u postupak. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. S time smo završili sa replikama. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda krećemo na raspravu. Otvaram raspravu i prva će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Sanja Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Poštovane kolegice i kolege.
U prvom čitanju rekli smo da ćemo podržati ovaj zakon jer su zapravo osnovne intencije ovog zakona dobre, ali smo isto tako rekli da očekujemo da će predlagač između dva čitanja ozbiljno razmotriti primjedbe proizašle iz javne rasprave iz ove sabornice, ali nažalost moramo zaključiti da se to nije dogodilo.
Pred nama nije reforma prekršajnog zakonodavstva nego i dalje tehničko dotjerivanje sustava koji je odavno prestao odgovarati stvarnosti u kojoj naši građani žive. Mi podržavamo digitalizaciju dostave, tonsko snimanje rasprava to su naravno iskoraci koje je trebalo donijeti još prije 10 čak i 15 godina, a ne danas to predstavljati kao veliki reformski zahvat jer ono što je u drugim državama odavno standard kod nas se i dalje predstavlja kao nekakva revolucionarna promjena.
Međutim, ono što ovom zakonu nedostaje je puno važnije od onoga što se u njemu mijenja, dakle najveći problem našeg pravosuđa nisu papirnate kuverte niti diktafoni u sudnici već povjerenje građana. Građani danas nemaju osjećaj da pred institucijama ove države svi vrijede jednako, nemaju osjećaj da pravila jednako vrijede i za moćne ljude, ali i za one obične ljude, nemaju osjećaj da sustav postoji zbog njih nego često imaju osjećaj da se moraju boriti baš protiv sustava koji bi ih trebao štititi. I to nije problem koji se može riješiti jednom izmjenom članka ili novom procedurom dostave, to je zapravo problem koji nastaje godinama kad građani gledaju kako jedni za iste stvari prolaze bez posljedica, a drugi se mjesecima pa nekad i godinama bore sa administracijom i sa sudovima.
I zato je pogrešno kada se kao glavni cilj ovog zakona što je nekoliko puta ponovljeno postavlja smanjenje broja predmeta na sudovima, naravno da sudove treba rasteretiti to nitko ne dovodi u pitanje, ali oni se neće rasteretiti tako da se građanima financijski učini isplativijima odustajanja od ostvarivanja njihovih vlastitih prava. Sudovi se rasterećuju tako da postupci budu učinkoviti, tako da postupci budu razumni, predvidivi, ali i pravedni i država ne bi svojim građanima smjela slati poruku koju ovdje šalje, ako platiš odmah proći ćeš bolje, ako tražiš sudsku zaštitu onda zapravo riskiraš da ćeš morati platiti više jer pravo na sudsku zaštitu nije nikakav privilegij već temeljno pravo svakog našeg građanina.
I posebno je problematično što se ponovo zanemaruje pitanje razmjernosti novčanih kazni. Danas vrijedi isto pitanje koje smo postavili u prvom čitanju, pogađa li ista kazna jednako čovjeka koji jedva spaja kraj s krajem i onog čovjeka kojemu nekoliko stotina eura ili stotina tisuća eura ne predstavlja gotovo nikakav trošak? Naravno da ne, tu je odgovor potpuno jasan.
Činjenica jest da jednak iznos nije uvijek pravedna kazna i nitko ne traži da se prekršaji kažnjavaju blaže već samo to da se kažnjavaju pravednije s obzirom da kazna mora imati isti učinak za sve danas to nije slučaj. Za nekoga je novčana kazna ozbiljan udar na kućni budžet, za nekoga drugog neugodnost koju će platiti bez previše razmišljanja. To je zapravo situacija u kojoj jednak iznos zapravo rezultira potpuno različitim ili nejednakim posljedicama.
Samo kao primjer brojne europske države su odavno otvorile raspravu o tome kako osigurati da kazna bude razmjerna stvarnoj financijskoj snazi počinitelja, kod nas se u Hrvatskoj jasno o tome i dalje ne želi govoriti što pokazuje da vlada i dalje prekršajnu politiku promatra prvenstveno kroz statistiku koliko će biti manje predmeta, koliko će biti više naplaćenih kazni umjesto da ih promatra da ju promatra dakle prekršajnu politiku kroz pravednost. Naravno da je očekivati pravednost od vlade Andreja Plenkovića zapravo iluzorno, međutim samo napomena da pravosuđe nije proizvodna traka, da cilj nije proizvesti što više riješenih predmeta u što kraćem roku nego pravedna odluka kojoj građani vjeruju. Država koja izgubi povjerenje građana u pravosuđe gubi jedan od temelja vlastite demokracije, to smo ponovili više puta ovdje međutim takve teze ne dolaze do donositelja odluka u ovoj državi. Nažalost zbog svega ovaj zakon ostavlja dojam propuštene prilike. Prilike da otvorimo ozbiljnu raspravu o tome kako hrvatsko pravosuđe učiniti dostupnijim, pravednijim i učinkovitijim. Prilike da priznamo kako problem nisu samo procedure nego osjećaj nejednakosti koji građani imaju svaki puta kada vide da za jedne vrijede jedna pravila, a za druge neka sasvim druga pravila. Klub SDP-a podržava naravno modernizaciju pravosuđa, digitalizaciju, veću transparentnost sudskih postupaka, rasterećenje sudova ali ne možemo podržati pristup koji učinkovitost stavlja ispred pravednosti. Svrha države nije samo naplatiti kaznu, zatvoriti predmet već osigurati da svaki građanin bez obzira na svoje prihode, poznanstva, društveni položaj može vjerovati da će pred zakonom biti tretiran jednako. Nažalost ovaj zakon imao je priliku ali nije napravio taj iskorak. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Kolegice i kolege godinama slušamo da su prekršajni sudovi preopterećeni, slušamo od sindikata da su radnici preopterećeni, da su potplaćeni i da im nedostaje ljudstva. Hoće li način otpreme učiniti prekršajni sustav jednostavnijim, učinkovitijim i bolje organiziranim, nadamo se da hoće barem malo doprinijeti međutim i dalje treba odgovoriti kako ćemo privući u taj sustav više ljudi, a ne da sustavno imamo natječaje na koje se nitko ne javlja. Možemo imati najbolji informatički sustav ali ako nema dovoljno sudaca i sudskih savjetnika, a pogotovo zapisničara i administrativnog osoblja učinkovitost neće značajno porasti. Prije nekoliko godina prekršajni sudovi su integrirani u općinske sudove, tada je također rečeno da će sustav biti učinkovitiji. Mi danas ne znamo jesu li i u kojoj mjeri su ti ciljevi ostvareni. Jesu li postupci doista kraći, je li broj neriješenih predmeta manji, jesu li građani dobili bržu pravnu zaštitu. Ako jesu pokažite nam podatke, ako nisu recite što to točno nije funkcioniralo jer bez ozbiljne evaluacije prethodnih reformi, teško možemo procjenjivati učinke novih. Posljednjih 20-ak godina gotovo svaka reforma pravosuđa dolazila je sa istim obećanjem, da će postupci biti brži, a da će sustav biti učinkovitiji i svašta se mijenjalo ali nismo dobili ozbiljnu analizu jesu li ciljevi doista i ostvareni. Građani s druge strane iz ankete u anketu, jasno pokazuju da nisu zadovoljni pravosuđem i da nemaju povjerenje u taj sustav i zato je važno da svaka reforma pravosuđa sadrži i obvezu naknadne evaluacije, da znamo efekte, da vidimo koja su poboljšanja, da znamo gdje su i zašto izostali rezultati. Ovako nabadamo iz reforme u reformu, a da pri tom ne znamo uklanjamo li i uzroke problema. Građani do sada baš i nisu osjetili neka značajna poboljšanja i to je glavni razlog tako lošoj percepciji pravosuđa u Hrvatskoj.
Bilo bi dobro da ministarstvo preuzme obvezu dostaviti Hrvatskom saboru izvješće godinu ili dvije nakon stupanja na snagu ovog zakona da vidimo koliko su postupci skraćeni, koliko je smanjen broj zastara, koliko se koristi e-komunikacija i van ove obvezne, obveznog dijela, kolike su uštede ostvarene, jesu li građani doista brže ostvarili svoja prava. A moram i reći što nedostaje u ovom zakonu. Svakako je došlo vrijeme da se maksimalne kazne iz čl. 33. st. 4, 5 i 6 povise. Te su kazne u nekim situacijama toliko niske da gube svoju odvračajuću funkciju te je došlo vrijeme da se da opcijama jedinicama lokalne samouprave da podignu iznose za određene prekršaje kako bi imali više reda u prostoru. Ovim prijedlogom se dižu limiti za prekršaje koji se mogu odmah platiti međutim potrebno je podignuti i iznose samih kazni kako bi se više građana držalo reda. Danas imamo apsurdnu situaciju da ako se nepropisno parkirate i dobijete kaznu u iznosu od 15 eura ako odmah platite, a dnevna karta za prvu zonu je 13,30 eura. Dakle gotovo da nema razlike između pravilnog i nepropisnog parkiranja uzevši u obzir i rekordnu inflaciju zadnjih godina, očito je da visina kazni ne slijedi kupovnu moć te samim time više nisu odvračajuće. Za bogatije građane sve češće vidimo da se vode logikom da nije zabranjeno nepropisno parkirati nego gledaju na to kao mogućnost koja košta 15 eura i to im nije problem platiti.
Ovih dana imamo i raspravu i o tzv. žutim trakama jer policija toliko sustavno ne naplaćuje kazne za kršenje žutih traka, a lokalne vlasti pri tom nemaju ovlast kažnjavanja pa se moralo stoga ići u smjeru postavljanja fizičkih barijera, a upravo neefikasnost u kažnjavanju obijesne vožnje u nedostatku drugih ovlasti lokalnih samouprava dovodi do sve većih broja uspornika prometa. Stvar bi zapravo trebala biti dosta jednostavna, ili će policija provoditi zakon ili bi trebala nekome drugome dati ovlast da provodi zakon. Situacija di se sustavno krše zakoni bez da to itko kažnjava dovode do ciničnog odnosa prema zakonima i navikava javnost da je u redu kršiti zakone bez ikakvih posljedica. Građani koji se pri tom pridržavaju zakona se opravdano osjećaju kao budale. To je pogubno i za pravnu državu i za jednakost pred zakonom. Tako da pozivam još jednom da date ovlast lokalnim vlastima da mogu kažnjavati kršenje žutih traka. Druga stvar koju napominjemo jest, a to je moguće i pravilnikom urediti, da se komunalnim i prometnim redarima osiguraju zasebni pretinci za e-Komunikaciju koji će biti različiti od pretinca grada ili općine. Naime, komunalni i prometni redari mogu pokrenuti postupak i protiv grada ili općine pa kako bi se izbjegla situacija očitog sukoba interesa bilo bi dobro da komunalni i prometni redari ipak imaju zasebne pretince u odnosu na grad ili općinu. Tako da u situaciji kada je grad ili općina tuženik i tužitelj postoje jasne podjele ovlasti.
Za kraj reko bi da nije ni sasvim sigurno da će ukidanje mogućnosti da se sudska novčana kazna smatra plaćenom uplatom dvije trećine iznosa donijeti željene rezultate jer je ta pogodnost sigurno utjecala na brzo i dobrovoljno plaćanje kazni. Postavlja se onda logično pitanje koliko će se zbog toga povećati broj prisilnih naplata i koliko će biti dodatni troškovi sudova i FINA-e? Ukoliko se time htjelo smanjiti priljev prekršajnih predmeta na sudove upitno je hoće li se stoga postići taj željeni cilj. Postoji mogućnost da se možda smanji priliv predmeta, ali će se povećati broj prisilnih naplata kao i troškova istih, pa se postavlja pitanje je li ovo ponuđeno rješenje najoptimalnije? Toliko od nas. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. U ime Kluba nezavisnih zastupnika govorit će poštovani zastupnik Nino Raspudić. Nema ga, gubi pravo na govor. Pa će onda u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govoriti kolega Nikola Grmoja i kolega Miro Bulj. Kolege Nikole Grmoje isto vidim nema, ali kolega Bulj je tu pa će on govoriti, a kolega Grmoja više neće moć govoriti. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hrvatsko pravosuđe u svim anketama uvaženi ministre, građani RH kaže da je najveći problem razvoja Hrvatske sigurnosti u Hrvatskoj je pravosuđe. Naravno jedan od tih elemenata i ovaj pokušaj smanjenja broja predmeta prekršajima, načine, modele tražite međutim je činjenica da danas imamo toliko sporo pravosuđe, preopterećeno pravosuđe, prenormiranost, neujednačenost prakse tako da imamo brojne probleme i mislim da ni gospodarski razvoj, ekonomski razvoj, sigurnost pravna u ovome trenutku dosta koči razvoj RH i toga smo mi svi svjesni, ne tribamo se mi ovdje lagat.
Međutim, kad govorimo o zakonu koji bi tribao umanjiti ili smanjiti broj i pritisak na pravosuđe onda tribamo spomenut ono što sam govorio i u svojoj replici vama, znači mi smo dovedeni u jednoj pravnoj državi koja je nastala na temeljima Domovinskog rata da se kažnjavaju ljudi koji nose legitimne insignije iz Domovinskog rata, vršimo pritisak na provosuđe veliki broj imamo tih ljudi koje se kažnjava ili na sebi da imaju oznake, na svojoj odjeći il da imaju oznake na vozilima i to sa četri tisuće eura.
HOS-ovo obilježje koje kažnjavate, legitimno obilježje 2021. ministar Ivanišević u Račanovoj vladi je legalizirao znakovlje HOS-a u Račanovoj vladi, ponavljam još jednom i tamo piše „Za dom spremni“, s tim „Za dom spremni“ uvaženi ministre od Vukovara do Dubrovnika su ginuli ljudi, vama je smiješno tajnice il pomoćnice al ovo je ozbiljna tema, ljude kažnjava i meni se piše, dopisiva policija i kažnjaje i to iđe na sudove. 2023.g. izmjenom tog zakona sam upozorio do čega će se dovesti, dovest će se da naše mlade ljudi koji su napokon progledali, vidjeli ste na koncertu 500 tisuća mladih ljudi u čovjeka koji je bio branitelj, čovjeku koji je bio zabranjivan, čovjeku koji je od tzv. fašista, antifašistički koji je od tih antifašista koji fašističkim metodama etiketiraju sve nas, pa tako je rečeno da je na koncertu Marka Perkovića Thompsona di se piva Bojna Čavoglave gdje je „Za dom spremni“ bio i budnica se kažnjavaju sa di se prozivaju kopitarima, da su ti ljudi bili kopitari. U mome Sinju je bilo ništa puno manje ljudi na Hipodromu sinjskome, dan prije Oluje prošle godine ništa manje, al to nisu bili kopitari.
Međutim, 2023.g. sam upozorio ministra, vi ste tada bili zastupnik il ministar ne mogu se sitit, da se ne kažnjava, da ne pogodujete Miloradu Pupovcu i da se izbaci povećanje kazne sa 50 eura na četri tisuće eura kažnjavanje insignija iz Domovinskog rata jer to je izravno pljuvanje na sve žrtve koje su bile pod svim insignijama, ne samo HOS-ova insignija nego insignije svih postrojbi Hrvatskih oružanih snaga, policije, hrvatske vojske, HVO-a i hrvatskih obrambenih snaga i dragovoljačkih postrojbi koje su bile u početku Domovinskog rata. Tada me se izbacilo iz sabornice uvaženi predsjednik sabora me izbacio, tada je bio Vidović gospodin iz Siska koji je rekao da ja govorim neistine, da predsjednik sabora ga podržao Milorad Pupovac rekao da uzvikujem ustaški pozdrav, bilo je tu svega. Međutim, danas se događa jedan presedan da vi opterećujete pravosuđe i policija djeluje Božinovićeva policija pod pritiskom da ljude u Imotskom, Kaštelima, Sinju ne znam drugim krajevima kažnjava sa tim insignijama. Kazna 4 tisuće eura, legitimna postrojba može li bit gori, može li bit gori. E a niste kaznili kad je Portfirije piva pravoslavne crkve koje ovden bio je u Zagrebu jel na službi Srpska pravoslavne crkve koji je piva šta se ono na Dinari sjaji, kokarda na Đujića glavi. To je bilo sasvim normalno, zvijezdu petokratečetinu koju je nosio Šljivančanin koji je nosio Ratko Mladić i ostali zločinci povezanu sa četničkim simbolima to nikom ništa. Ja bi vas zamolio rasteretite pravosuđe i nemojte omalovažavati vrijednost Domovinskog rata. Promijenili ste stav vidim, tada me se napalo da ja govorim u nekim konotacijama izbacilo me iz sabora. Ja bi vas zamolio zbog tih ljudi tih vrijednosti, znam da mijenjate agendu, mijenjaju se vremena. Vidim vas po koncertima ale zamolio vas još jednom ne zamolio nego tražim u ime mrtvih jel povezivanje izravno ustaša i Domovinskog rata i partizana ovog onog u te nekakve priče i pričice ne drži vodu. Zasigurno uvaženi ministre Jackues Nikoliere nije bio ni ustaša. Čovik je Francuz bio, bio je u HOS-u i brojni drugi branitelji koji su bili. Zato bi vas zamolio zbog tih ljudi, zbog tih vrijednosti, njihovih obitelji, zbog temeljna moderne države zbog kojih vi sidite sad ovdje, zbog mojih suboraca mrtvih i živih hitno naložit da se obustave svi postupci i sve kazne se zaustave i kažnjavanje ljudi koji nose na svojoj odjeći, svojim vozilima, svojim kućama, okućnicama stavljaju legitimne znakovlje Hrvatskih obrambenih snaga i taj za vas tzv. dvojni pozdrav za dom spremni jer je to više nego sramotno i to me boli. Mi možemo ovdje pričat o kaznama, o prometu, organizaciji prometa. Maloprije ste spominjali da u Zagrebu 15 eura će biti kazna što je nelegalno parkirano vozilo na nelegalnom mistu, da je 20 da je jeftinije to nego na legalno. To je u Zagrebu, u Sinju je drugačije, u Sinju je euro sat, mislim samo vam govorim da možemo pričat o tome i triba o tome raspravljati, o pravosuđu općenito, o broju predmeta ali ove su temeljne stvari di udarate u srž, u bol, u temelj moderne Hrvatske države i ružno je čuti kada Imočanina na koncertu Thompsona kazne zbog obilježja HOS-a. Ja mislim da se slažete ministre, ili niste suglasni ili jeste da ljudi kad su na Thompsonovom koncertu u Imotskom sa zastavom HOS-a legitimnim znakovljem da ga se kažnjava 4 tisuće eura ili policija naiđe, vidi vozilo na kojem visi amblem Hrvatskih obrambenih snaga legitiman, da ga se kažnjava. Tražim hitno da se naloži. Tada ste bili u zabludi, bili ste sa Miloradom Pupovcem u koaliciji, morali ste mu pogodovati, morali ste to odraditi. Ne triba vam, ne traži vas se posipljete pepelom ali zaustavite te bolne, nelegalne, sramotne prekršajne prijave ljudima koje nose insignije iz Domovinskoga rata da ih se kažnjaje, sramotno. Tada ste morali zbog većine zbog etno biznisa nam Milorada Pupovca koji ni dan danas neće da reće gdje je doktor Šreter, gdje mu je normalno da je nekažnjivo kažnjavanje četničkih obilježja to je njemu normalno koji hvali toga portfirija, to je normalno, ko organizira tri u Otišiću selu u vrgoračkom kraju prije Oluje. Otišić otpor Oluji gdje su sve emigracije, sve četničke te skupine se skupe u tome selu i feštaju. Gdje je počeo otpor na Hrvatsku državu, balvan revolucija na tom području, području Civljana. Tu je počeli najveći balvani i prekid sa Kninom prema Kijevu i taj dio koji se u tada napravilo. To je sve pod sponzorstvom Srpskog narodnog vijeća etno biznisa Milorada Pupovca. Tada ste bili s njim u koaliciji. To ste morali radit, Domovinski pokret vam je još tu uljuljan, oni vam uvik tribaju pa vi nećete. Evo to je moj zahtjev, a inače pravosuđe i reforma pravosuđa nit je napravljena nit će ovo pomoć da se smanji broj predmeta nit će ujednačit praksu, sudsku praksu na cijelom teritoriju RH nego i dalje će biti kao što je u slučaju Hilton Milanović dao, Plenković podržaje koncesiju da se zatvori plaža, dala se koncesija na izvor Cetine za 5 tisuća kuna mjesečno, toliko dvi krave popiju u OPG-u da našu vodu crpe, 5 tisuća kuna. Sada pretvoreno u eure ne znam koliko je na 30 godina. I dalje će se to tako koristit. Stoga još jednom molio bi vas u ime svih hrvatskih branitelja, poginulih nestalih, umrlih, njihovih obitelji, u ime mojih živih suboraca, zaustavite odmah sve prekršajne prijave i sve progone onih koji su imali na sebi obilježja legalna i legitimna iz Domovinskog rata u ovom slučaju HOS-a gdje legitimno obilježje za dom spremni odma i sad i vidite sa Božinovićevom policijom da i on to napravi. Ja znam da je on bio Mesiću desna ruka, predstojnik ureda, da krivokletnik u elementarnoj nepogodi Stipe Mesiću morate biti pod utjecajem. Znam da se te politike mijenjaju al mislim da je Domovinski rat temelj moderne Hrvatske iza nas i da niti jedna insignija ne smije biti omalovažavana nebitno rekao sam koje postrojbe, koje pripadnosti i neka je prije svega hvala svim poginulim braniteljima, hvala njihovim obiteljima, hvala mojim suborcima koji su živi, a mladi vi ste progledali vidimo napokon, vidimo na koncertima domoljublja da se taj pozdrav iz Domovinskog rata koji je bio na insignijama svih hrvatskih postrojbi pa ovaj HOS-a „Za dom spremni“ napokon vratio na pravi put, a ovi ovamo šta skiče šta ih se ne kažnjava zbog zvjezdurine petokrake i kokarde koji fašističkim metodama nama pokušavaju nametnuti fašizam nek se oni sami sebe zapitaju gdje vode, gdje idu, a Domovinski rat je temelj moderne države da nije bilo branitelja ne bi oni ni sjedili u ovome saboru kao ni vi ministre.
Odmah zaustaviti progone onih koji su imali insignije HOS-a i ostalih postrojbi u obrani RH.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicom, evo pred nama je Konačni prijedlog zakona, nacrt tog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona. Čuli smo već danas i u izlaganju ministra pa i u nekim izlaganju nekih kolega koji su govorili prije mene što ovaj nacrt konačnog prijedloga zakona donosi.
Međutim, ja ću ipak ponoviti nekoliko stvari koje su važne obzirom da pridonose bržem prekršajnom postupku što je važno i za sudove i za naše građane, posebice za naše građane. Čuli smo danas puno puta da građani izražavaju sumnju prema pravosuđu, da nisu zadovoljni, međutim evo vidimo kako Vlada čini sve kako bi postupci bili što brži i kako bi naši građani što prije ostvarili svoja prava i došli do pravde.
Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona predlaže se uvođenje e-komunikacije za prekršajne postupke pred sudovima ali naravno s ciljem daljnje informatizacije pravosudnog sustava. E-komunikacija će u prekršajnom postupku pred sudovima biti obavezna, međutim ne za sve. Ona će biti obavezna za državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe u situaciji naravno kada šalju podneske prema sudu.
Ovim zakonom također predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga u odnosu na počinitelje prekršaja fizičku osobu ili odgovornu osobu u pravnoj osobi i to sa 663,61 euro na 1.000 eura kao i povećanje maksimuma novčane kazne sa 265,45 eura na 390 eura i to za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u odnosu na fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi i to u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju.
Još bih spomenula što se tiče e-komunikacije, dakle postoji, postoje oni koji su za koje je ona obavezna, međutim oni koji nisu obveznici e-komunikacije okrivljenici, oštećenici ili druge osobe u prekršajnom postupku ukoliko žele mogu se priključiti predmetnom komunikacijskom sustavu. Dakle, daje im se mogućnost oni koji imaju tehnologiju da se uključe u e-komunikaciju.
U odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili pisanog ili usmenog, pisanog izricanja ili usmenog upozorenja počinitelju prekršaja predlaže se povećanje maksimuma propisane novčane, novčane kazne sa 132,72 eura na 300 eura. Ukida se mogućnost plaćanja 2/3 novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama predlažu se nove odredbe kojima se propisuje obavezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom, a sadržaj zapisnika o tijeku glavne rasprave i sadržaj tog zapisnika, ali s odgodom stupanja na snagu ovih odredbi do slijedeće godine dakle do 1. srpnja 2027.g. kako bi se mogli stvoriti praktički preduvjeti za primjenu tonskog snimanja glavne rasprave.
Danas smo u replikama ministru puno pitanja čuli o tome i mislim da je ministar detaljno objasnio kako će tonsko snimanje glavne rasprave ubrzati prekršajni postupak i dovesti do autentičnosti onoga što je netko rekao i kao što je ministar rekao, kada netko daje i iznosi svoj iskaz tada sudac to prenosi u zapisnik, uvijek se može dogoditi da netko ne bude zadovoljan onim što je sudac rekao, a ovako neće biti moguće izricati svoje nezadovoljstvo jer će se točno moći čuti što je netko u svom iskazu rekao.
Uvođenjem obveznog tonskog snimanja, kao što sam rekla, skratit će se vrijeme trajanja glavne rasprave, a sudionicima postupka bit će olakšano praćenje njezina tijeka. Sve ove izmjene i dopune i nove odredbe koje se uvode u Prekršajnom zakonu veliki su iskorak i dovest će do bržeg, bržeg tijeka prekršajnog postupka i ja sam sigurna do bržeg ostvarivanja pravde i do lakšeg pristupa, jednostavnijeg i bržeg pristupa pravosuđu koje bi trebalo dovesti do zadovoljstva naših građana u ovom dijelu pravosuđa, dakle kada govorimo o prekršajnim postupcima.
Iz ovih izmjena i dopuna zakona vidljivo je da ova Vlada čini sve kako bi svi postupci, i građanski, i kazneni i evo sada prekršajni bili što brži i kako bi naši građani što prije ostvarivali u bilo kojem postupku svoja prava, tako naravno i u ovom prekršajnom postupku i to je nešto što je za pohvaliti jer ova Vlada doista čini sve kako bi pravosuđe prilagodila i kako bi naši građani lakše svoju pravdu i svoja prava mogli ostvariti. Ja sam sigurna da će se to dogoditi ovim Nacrtom konačnog prijedloga ovog zakona dakle da će građani biti zadovoljniji i da ćemo moći reći da smo doista sve postupke obuhvatili e-komunikacijom. Ja sam jako zadovoljna ovo što je rekao ministar da će više od 1000 sudnica biti opremljeno, to je nešto što je veliki iskorak u odnosu na ne tako davno kada su naše sudnice bile ja bih rekla na neki način skromno opremljene, ova Vlada je pokazala da je pravosuđe važan sustav i da ga je potrebno prilagoditi običnom čovjeku. To će se svim ovim izmjenama u pravosuđu, pa tako i ovim izmjenama zakona i dogoditi, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovani zastupnik Barbir i poštovana zastupnica Puljak, najprije poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani predstavnici ministarstva na čelu sa ministrom, poštovane zastupnice i zastupnici.
U ime Kluba Centra, NPS i GLAS-a govorimo znači sada o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona. I na prvi pogled ovdje je riječ o nekim malim promjenama kojima se pokušava cijeli taj prekršajni sustav, ajmo tako reć, ubrzat. Govori se o e-komunikaciji, govori se o dostavi, govori se o elektroničnim podacima, govori se o tonskom snimanju rasprave, o prekršajnim nalozima, o pragovima novčanih kazni, ali moramo reći da se ipak tu govori o nečemu što je ipak puno važnije a to je kako država postupa prema građaninu u najmasovnijem dijelu kazneno pravnog sustava jer većina građana nikad neće završiti u kaznenom postupku, ali veliki broj građana susreće se sa prekršajnim postupkom. To je činjenično stanje jer pod prekršajnim postupkom je čitav niz različitih dijela kao što su prometni prekršaji, komunalni prekršaji također tu spadaju porezni ili inspekcijski prekršaji, prekršajni nalozi, novčane kazne, prigovori, dostava, rokovi sve to spada pod prekršajni postupak.
I upravo zato Prekršajni zakon je izuzetno važan zakon jer po svojoj količini obuhvaća jako veliki broj predmeta različitog spektra i dolazi do velikog broja građana. I on kroz taj dolazak ulazi u svakodnevni i stalni život građana i zato ga ne smijemo gledati kroz oči sustava koji želi manje predmeta, manje troškova i brže postupke. Naravno, moramo ga gledati na taj način međutim to svakako ne treba biti prioritet.
Moramo ga gledati kroz oči građana koji dobije pismeno, koji mora razumjeti rok, koji mora znati posljedice, koji mora moći ostvariti pravo na obranu i koji ne smije izgubiti pravo samo zato što nije kliknuo nešto na vrijeme ili zato što informacijski sustav nije radio onako kako bi trebao raditi.
Digitalizacija pravosuđa je potrebna, apsolutno se slažemo, e-komunikacija je izuzetno važna i nužna, brži postupci nasušno su potrebni hrvatskom pravosuđu, tonsko snimanje rasprava je nešto što je dobro došlo. Nitko ne može ozbiljno protiv toga biti da pravosuđe sa implementacijom tih stvari bude modernije, brže i učinkovitije, ali digitalizacija nije sama sebi svrha, digitalizacija ne smije biti način da se postupak prebaci sa odgovornost postupka da se prebaci na samog građanina. Ne smije biti način da sustav kaže mi smo poslali u pretinac a vi ste krivi ako niste vidjeli. Ne smije biti način da država ubrza postupak tako da smanji stvarnu mogućnost obrane. Digitalizacija mora služiti pravima građana a ne nekom statistici sudova.
Prva velika tema ovog zakona je definitivno elektronička komunikacija za državna tijela jedinica lokalne, regionalne samouprave, pravne osobe, odvjetnike, sudske vještake i tumače e-komunikacije. Ona postaje obavezna. Za fizičke osobe nije obvezna ali se navodi uz suglasnost. To je načelno dobro rješenje, fizičke osobe ne smiju biti prisiljene na digitalnu komunikaciju ako nemaju znanje, opremu ili naviku koristiti takav sustav, ali kod pravnih osoba također treba biti izuzetno oprezan. Pravna osoba nije uvijek to veliki sustav sa pravnom službom što bi na prvu se moglo reći. To može biti i mali d.o.o. s jednim zaposlenikom, može biti i obiteljska firma, može biti neka mala udruga, može biti obrtnik koji posluje preko jednostavne strukture. Zato je važno da se e-dostava ne pretvori u zamku.
U zakonu se propisuje da se dostava u sigurni elektronički pretinac smatra obavljenom istekom osmog dana od dana kada je pismeno pristiglo ako primatelj ne potvrdi primitak. To je pravno razumljivo s aspekta učinkovitosti postupka, ali politički i pravno pitanje je ono koje glasi je li osam dana uvijek dovoljno, što ako osoba nije vidjela obavijest, što ako informa… informativna poruka ne dođe, što ako završi recimo u neželjenoj pošti ili ako sustav ne radi, šta ako je riječ o toj maloj pravnoj osobi o kojima sam govorio bez administrativnog aparata koji im pomoć, što ako odgovorna osoba nije dostupna nekoliko dana.
U prekršajnom postupku rokovi nisu apstraktni, rokovi znače mogućnost obrane, rokovi znače mogućnost prigovora, rokovi znače mogućnost da građani ili pravna osoba uopće dože do suda. Zato elektronička dostava mora biti praćena snažnim jamstvima. Sustav mora jasno evidentirati kada je pismeno poslano, kada je obavijest poslana, na koju adresu je li bilo tehničkih poteškoća, je li korisnik imao pristup pretincu i postoji li jednostavan način dokazivanja da stranka nije propustila rok s vlastitom krivnjom.
U zakonu postoji rješenje da se rok ne smatra propuštenim ako sustav nije potvrdio primitak ili ako podnositelj nije primio izjavu suda zbog pogrešnog rada informacijskog sustava za koji nije znao. To je dobro, to pozdravljamo ali mora normalno funkcionirati i u praksi jer građanin ne može biti stručnjak za dokazivanje pogrešnog rada informacijskog sustava. Sustav mora biti taj koji jasno i transparentno pokazuje što se dogodilo.
Druga važna tema je tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku. To apsolutno podržavamo. Snimanje rasprave može povećati točnost, transparentnost ali i samu kvalitetu postupka, može smanjiti sporove o tome što je netko rekao, može rasteretiti zapisnik, može pomoći i strankama i sudu, međutim tu i treba također biti oprezan jer snimka nije formalnost, snimka postaje i dio je samom zapisnika. Snimku tvore audiosnimka i zapisnik o samom tijeku rasprave. Transkript se izrađuje automatski kao pomoćno sredstvo. Prijepis se izrađuje kada postoje opravdani razlozi a uvijek kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja. To je važna odredba jer upravo okrivljenik bez branitelja mora imati najveću zaštitu. Ne smijemo imati postupak u kojem će tehnički obrazovana i pravno zastupana strana razumjeti sustav, a obični građanin ostati izgubljen u njemu.
Tonsko snimanje stupa na snagu tek 1. srpnja 2027. godine i to znači da država ima godinu dana da osigura tehničke preduvjete, ali mi znamo kako često izgledaju digitalni projekti u javnom sektoru. Zato ovdje treba jasno tražiti od ministarstva oprema, edukacija, stabilan sustav, zaštita osobnih podataka, mogućnost pristupa snimci, jasna pravila čuvanja i jasnija pravila izrade prijepisa. Ako toga ne bude dobra ideja može postati novi izvor problema.
Treća važna tema je povećanje pragova za prekršajne naloge i naplatu kazni. Povećava se prag za obvezni prekršajni nalog za fizičku osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobu. Znači 663,61 euro je bilo sada to ide na 1.000 eura. Povećava se prag za naplatu novčane kazne na mjestu počinjena sa 265,45 na 390 eura i povećava se prag za pisano i usmeno upozorenje sa 132,72 eura na 300 eura.
U dijelu koje se odnosi na upozorenje to može biti pozitivno jer normalno svaki prekršaj nije isti, nije ista izmjena zloupotrebe i neki manji propust, nije isto ponavljanje prekršaja i prvi prekršaj osobito lake naravi i ako se povećanje praga za upozorenje potakne razmjernost i ljudski pristup, onda će se tu ispuniti svrha i to je dobro ali s druge strane povećanje prostora za obvezne prekršajne naloge i naplatu na mjestu počinjenja mora biti praćeno kontrolom. Prekršajni nalog jest brz instrument, ali brzina nije uvijek pravda. Prekršajni nalog pojednostavljuje postupak ali može imati posljedicu da građanin pati odnosno da plati zato što mu je lakše platiti nego se žaliti i tu dolazimo po meni do najosjetljivijeg dijela zakona odnosno ukida se mogućnost plaćanja 2/3 novčane kazne ako je kazna izrečena presudom koju okrivljenik proglašava krivim ili presudom kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog. Drugim riječima ako ne prigovoriš i platiš imaš pogodnost. Ako koristiš pravo na prigovor riskiraš gubitak te pogodnosti. Razumijemo namjeru Vlade, cilj je smanjiti broj predmeta na sudovima, cilj je motivirati građane da plate kaznu i da vode postupak ako nemaju, ako nemaju neke ozbiljne, ozbiljne razloge. Međutim tu je razmjernost postupka je jako bitna jer u biti pravo na prigovor ne smije bit nikakvo formalno pravo. Dosta ljudi uopće se nije žalilo zbog toga što nije znalo da taj, da i taj u stvari mehanizam imaju na korištenje nego najčešće bi se ljudi kaznili jer ne bi bilo razmjernosti djela u odnosu na počinjenje prekršaja tako da sam vidio čak i situaciju u praksi gdje netko tko nije prekršajno osuđen nikad jednostavno je dobivao bi na prvi prekršaj zabranu upravljanja motornim vozilom na 6 mjeseci što je bila prejaka kazna, onda bi koristio taj instrument. Znači tu je po meni razmjernost u stvari bilo nešto čime se treba baviti. Četvrta tema je proširenje prava prigovora na ovlaštenog tužitelja koji je podnio optužni prijedlog. Razlog koji Vlada navodi je da sud može izdati prekršajni nalog s blažom sankcijom od predložene ili bez predložene zaštitne mjere, a tužitelj tada nema redovno pravno sredstvo i tu treba također paziti na ravnotežu. Ostaju samo tri pitanja, hoće li sustav bit stvarno funkcionalan, hoće li građanin razumjeti svoja prava i hoće li pravo na prigovor ostati stvarno, a ne formalno. Sad će nastavit kolegica Puljak, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo ja ću se samo za kraj osvrnuti na ovu najavu ministra da je u tijeku razvoj sustava predictive justice ili prediktivno pravosuđe. Sustav koji koristi evo umjetnu inteligenciju, a pomogao ga bi sucima u analizi velike količine spisa, građanima omogućio da evo prije pokretanja postupka uopće daju jednu procjenu mogućeg ishoda tog njihovog postupka i onda se odluče žele li ga uopće pokrenuti jel. Dakle apsolutno podržavam uvijek korištenje novih tehnologija u pa evo i u pravosuđu. Pravosuđe mora koristit nove tehnologije, umjetna inteligencija može biti velika pomoć ako je naravno dobro osmišljena. Sudac koji mora analizirat stotine ili tisuće stranica spisa, tražit relevantnu sudsku praksu, uspoređivat slične predmete, donosit odluke u razumnom roku je li, takvom sucu jedan kvalitetan sustav umjetne inteligencije može uštedit vrijeme i pomoć je li da se usmjeri na ono što je najvažnije, a to je na prosudbu i donošenje odluke i isto tako i građanima zaista može biti korisno da prije pokretanja postupka bolje razumiju rizike, moguće troškove, trajanje, praksu u sličnim predmetima i onda da se u konačnici i odluče treba li, hoće li krenuti uopće u pokretanje tog, tog svog postupka.
Dakle ako im sustav može dat neku bolju informaciju onda to može povećat pravnu sigurnost i pomoć da se izbjegnu nepotrebni sporovi ali takav sustav je li osim što ga evo podržavam, treba ga od početka postavit dobro, a to je da se vrlo, da je vrlo važno da se na početku jasno definira što sustav smije, a što ne smije raditi je li. Ako građaninu kaže da su u sličnim primjerima sudovi najčešće odlučivali na određeni način, to može bit korisna informacija ali mora biti jasno da to nije odluka suda, nije pravni savjet, nije jamstvo ishoda. Dakle sudski postupak ne smije se svest na statističku neku prognozu i svaki predmet ima svoje činjenice, okolnosti i na kraju krajeva i neku ljudsku dimenziju i važno je zapravo naglasiti da je sudac onaj koji odlučuje na kraju. Dakle umjetna inteligencija može pomoć u analizi spisa, pretraživanju sudske prakse, velike količine dokumenata, pronalaženju sličnih predmeta u transkripciji, izradi i tehničkih dijelova akta ali na kraju odluku mora donijeti čovjek dakle neovisno, odgovorno i obrazloženo.
Isto tako u ovakvim sustavima važno je pitanje podataka. Sudski predmeti sadrže neke od najosjetljivijih osobnih podataka koje država ima i od početka treba znati gdje će se ti podaci čuvati, tko će im imati pristup, kako će se anonimizirat i kako će se spriječit zlouporaba. Sustav naravno mora bit transparentan, provjerljiv, dakle građani i suci moraju znati na temelju čega sustav daje procjenu. Dakle treba ga naravno testirat prije primjene, pratit njegove pogreške. Pogrešaka će sigurno biti je li u testu i paziti pri tom da ne učvršćuje postojeće neujednačenosti ili pristranosti iz ranije sudske prakse.
Peto na kraju voljela bi zaista da se ovaj sustav evo i predstavi saboru odnosno nadležnom saborskom odboru ne zato da ga ne znam usporimo ili, ili neke velike primjedbe da imamo na njega već da od početka se okupe i pravnici, suci, informatičari ali i svi zainteresirani, stručnjaci za zaštitu osobnih podataka, korisnici sustava je li, projekt može biti vrlo vrijedan ali samo ako se gradi uz povjerenje. Na kraju evo samo da kažem dakle digitalni alati, umjetna inteligencija mogu puno pomoći međutim neće riješiti sve probleme sustava. U jednoj od ranijih rasprava prošli tjedan ili onaj tjedan prije, govorili smo o tome da mladi ljudi sve manje žele ulaziti u pravosudni sustav. Ministarstvo evo pitala sam i prošli put, dobila sam odgovor koji ukazuje na to nije napravilo ozbiljnu analizu zašto mladi ne ulaze u sustav, bez te analize teško se može voditi dobra kadrovska politika. Dakle, umjetna inteligencija može pomoći sucu da brže analizira spis, ali ne može zamijeniti suca kojeg nemamo, može pomoć u pretraživanju praske, ne može nadomjestiti manjak savjetnika, službenika i loše uvjete rada. Evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na pojedinačne rasprave pa će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. govorimo o vrlo bitnom i značajnom zakonu koji bi tribao poboljšati tj. smanjiti pritisak na naše sudstvo i sve što ste napravili po ovom pitanju je dobro, međutim nama je najveći problem pravosuđe. Pravosuđe je problem broj … jedan u RH, ne jedan nego dva i tri, to sva istraživanja i naši građani koji sad to sad slušaju narod hrvatski to zna, vrlo sporo, neujednačeno. S ovim zakonom se pokušaje nešto na da se olakša pritisak na pravosuđe, međutim ovim zakonom nije neka reforma ključna reforma koje bi tribale hitno provesti i rasteretiti ono što je vrlo bitno, a to da pravosuđe donosi brže odluku, da naši suci mogu brže donositi ono što je bitno, a to da te odluke ta te njihove odluke da povećaju sigurnost naših građana, financijsku stabilnost i ekonomsku stabilnost jer pravosuđe i nepovjerenje ljudi u pravosuđe dovodi i do nesigurnosti do financijske i ekonomskog pada. I zaista jedan od velikih problema u društvu i zaostajanje za razvijenima je pravosuđe, neujednačena praksa i utjecaj raznoraznih lobija kroz pravosuđe i strukture u pravosuđe koje i dalje upravljaju, a brojne su još iz bivšeg sustava nažalost kad o tome govorimo prošlo je od samostalnosti puno godina.
I ono što je najbitnije ja sam to i predložio, mislim da je sramotno zakon 2023. donesen HDZ Andrej Plenković i SDSS Milorad Pupovac su donijeli tada kolegice i kolege, narode hrvatski zakon prekršajni gdje se povećalo sa 50 eura na četri tisuće eura kazne za insignije iz Domovinskog rata, a prije svega to se u praksi provodi to je kažnjavanje naših građana sa četri tisuće eura koji na svojim odjevnim predmetima nose il zastave ili u svojim automobilima nose insignije HOS-a legitimnog pozdrava, pozdrava koji je 2001.g. legalizirao ministar Ivanišević u Ivice Račana vladi na toj insignije kao sporan „Za dom spremni“. Ne može biti nešto sporno što je branilo i što je bilo u temeljima moderne Hrvatske države.
Zato još jednom pozivam ministra, izašao je sada, Vladu RH, Božinovićevu policiju da zaustave sve prekršaje i da više ne kažnjavaju ljude zbog legitimnih insignija iz Domovinskog rata. S ovim bi predstavnici ministarstva rasteretili i pravosuđe i zaštitili dignitet Domovinskog rata, a ne ga ponižavali.
Svjesni smo da u RH narod, poglavito mladi ljudi sve više i više cijene vrijednosti iz Domovinskoga rata koje su omalovažavane godinama nakon silnih procesa omalovažavanja Domovinskog rata od lociranja, uhićivanja, transferiranja, procesuiranja hrvatskih generala i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te vrijednosti zajedništva u Domovinskom ratu koje su nakon devet stoljeća nama dali samostalnost koju gubimo svakodnevno lošim politikama. Al nećemo dozvoliti i ne smijemo, barem mi iz kluba Mosta da se temeljne vrijednosti Domovinskog rata ponižavaju insignija, ne govorimo samo o vrijednostima insignija kad smo spomenuli ovdje sporni HOS za vas sporni, a za mene jedno od najvećih vrijednosti je svaka insignija bilo „Za dom spremni“, bilo „Domovini vjerni“ ili bilo koji drugi pozdrav, nebitno, bilo to postrojba obrambenih snaga, bilo to policija, bilo to hrvatska vojska, bilo to HVO, bilo Hrvatske obrambene snage il HOS ili bilo to dragovoljačke postrojbe iz Domovinskog rata, to je vrijednosti temelj moderne parlamentarne, demokratske RH. I ako te vrijednosti ponižajemo, ako kažnjajemo ljude zbog toga što imaju to i što imaju te insignije, ali evo mladi ljudi su napokon progledali. Vidjeli smo u Zagrebu na Hipodromu 500 tisuća ljudi u Sinju mome ništa puno manje, vidimo i dalje da te vrijednosti koje su bile gažene, ponižavame, pod krinkom antifašizma, pod krinkom globalizma sve vrijednosti koje su utemeljene na ova moderna Hrvatska su gažene i to fašističkim metodama, ali pod krinkom antifašizma gdje su se veličala znakovlja koja su napadala Hrvatsku državu, to je zvijezda petokraka il četnička kokarda. Da gospodo vi iz HDZ-a to ste zajedno sa Miloradom Pupovcem etno biznismenom izglasali 2023.g. i da tada sam upozoravao vas, ne možete reć da niste znali i tada me je Možemo! Sandra Benčić, Milorad Pupovac SDSS, g. Vidović iz Socijaldemokrata svi ste me iznapadali, a predsjednik sabora Gordan Jandroković nas je izbacio. Ovim mojim prijedlogom da odma obustavite sve procese prekršajne, kaznene, progone ljudi koji su imali legitimna obilježja na bilo kojem događanju, na svojoj kući, svome dome, svome vozilu da odma obustavite. Sramotno je u temelje države to je bol do neba, oni koji su utkali svoje živote kažnjavati naše prije svega mlade ljude. Ali mladi ljudi su progledali, bez obzira na vaše etiketiranje, proganjanje, omalovažavanje Domovinski rat je i bit će i ostat će temelj moderne Hrvatske države i nikad te vrijednosti ne smijemo zaboraviti, a ne kažnjavati one koji su se borili u Domovinskom ratu te insignije njihove.
Spomenio sam maloprije pa Nicolier šta se pričinja nekim kolegama ovdje ustaša, 500 tisuća kopitara, reći za nekoga 500 tisuća kopitara to je … ne bi izmislio i to ponavljat, poglavito slušamo kolegicu Daliju Orešković iz dana u dan i ove iz Možemo! iz dana u dan, a prija HDZ i Milorada Pupovaca. HDZ je trenutno utihnuo i više mu to nije neka konotacija dvostruka sve je to kao regularno, al bolje ikad nego ikad zaštitili vrijednosti na kojima je nastala i parlamentarnim sustava iz toga nastaje i pravosudni, i vojska i sve ono što imamo u RH da bi imali pravnu državu. Al nažalost te vrijednosti koje imamo iz Domovinskog rata zajedništvo svih Hrvata u Hrvatskoj i vam Hrvatske, obiteljske vrijednosti, vrijednosti zajedništva su ponižavane pod krinkom globalizma, pričajuć protiv hrvatskog vojnika, kažnjavajuć ga, proganjajuć ga po raznoraznim kazamatima. I moramo doć do trenutka da jednog dana vrijednost i veličine kao što je moj Sinjanin Mirko Norac da budemo hrabri i dostojni koji je obranio srce Hrvatske, kičmu Hrvatske da mu vratimo čin generala jel da nije bilo tako hrabrog momka koji nije imao vojne vještine, da nije preuzeo odgovornost kičma hrvatska bi se slomila '91.. I mi nemamo hrabrosti dati takvom junaku koji je odležao zatvor višegodišnje kazamate, a koji je branio Hrvatsku i vrijednosti koje mi danas moramo čuvati. Imamol mi to hrabrosti? Očito nemamo, očito globalizam narušuje suverenizam, ni monetarni, financijski, ekonomski, ekološki evo zagrađujte nam plaće sve predajete u strane ruke.
Stoga još jednom povucite i zaustavite sve postupke koje vrijeđaju temelje Domovinskog rata, a to je kažnjavanje za insignije iz Domovinskog rata, a poglavito HOS-a gdje se nalazi i taj …/Upadica Glasovac: Hvala./… pozdrav koji je velik „Za dom spremni“.

Glasovac, Sabina (SDP)
Imate nekoliko replika, točnije dvije prva Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Bulj dobro je da ste otvorili ovo pitanje, to je temeljno vrijednosno pitanje u Hrvatskoj koje se sve više gubi iz vida, pa samo u hrvatskoj politici kako idemo prema ovom našem dobu gotovo svakodnevno vidimo sve više lažnog predstavljanja i prijevara gdje se razne stranke predstavljaju ovakvima i onakvima, a zapravo radi se o strukturi koja razara upravo ovo temeljnu vrijednost, a to je Domovinski rat.
Na ovome primjeru se to možda najočitije vidi, dakle naglasili ste s punim pravom da je u vrijeme Ivice Račana i HSLS-a te vlade da je SDP legalizirao i „Za dom spremni“ i HOS, a HDZ '23. preko Prekršajnog zakona itd. gdje nije eksplicite to navedeno kao konkretno djelo koje se kažnjava nego su samo digli kazne, a onda u praksi negiraju to što je legalizirao Ivica Račan. Pa ko tu predstavlja nacionalne, ko predstavlja …/Upadica Glasovac: Hvala./… interese, a zapravo sve je to ustašizacija u korist srpskoga sveta.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite kolega Bulj odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lipa kolega. Ovje je vrlo jednostavno to je legitimna i legalna insignija znakovlje HOS-a gdje se točno navodi „Za dom spremni“ koji je legalizirao ministar Ivanišević u vladi Ivice Račana, a HDZ zajedno sa Pupovcom Miloradom etno biznismenom koji štiti četništvo velikosrpstvo i taj isti HDZ nikad više nije izdvajao za kulturne srpske centre koji će bit u vlasništvu SDSS-a koji će biti i dalje inkubator tj. inkubator četništva da ga očuvaju i velikosrpstva srpskog sveta tada su donili taj zakon, tada sam profesore upozorio oni su me izbacili iz sabora, svi su bili tada protiv mene jednoglasni i to je više neg sramotno, to je udar izravan u temelje moderne Hrvatske države …/Upadica Glasovac: Hvala./… a to je Domovinski rat.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnik Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Bulj legalno i legitimno su komplicirani pojmovi, nešto može biti legalno, a da baš i nije legitimno, a može biti legitimno, a da baš nije legalno, a nijedno ni drugo govori o tome da li je to dobro. međutim, vama su puna usta zajedništva, izgradnje zajedništva dok forsirate i gurate radikalne teze, krajnje rubne iz hrvatske povijesti i na taj način ulazite u ili me podsjećate na jedan od najvećih političko pravnih apsurda koje je Hrvatska imala, a to je o vremenu u vremenu o kojem vi volite govoriti, a to su devedesete, službena hrvatska politika tvrdila da vojska koja se brani ne može počiniti zločine. To koristim samo kao primjer političko pravnog apsurda jer vi sada forsirate novi političko pravni apsurd u obrani nečega što zaista ne treba braniti. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Zaista me čudi od vas kolega Račan da vi sa ovom tezom Ivicu Račana, predsjednika SDP-a, vašeg oca proglašavate ekstremnim.
Ja mu ovdje kažem hvala mu što je legalizirao insignije iz Domovinskog rata, gdje je pisalo naravno HOS i za Dom spremni. 2001. godine ja se ne mogu načuditi da je to iz vaših usta izašlo. To je legitimna postrojba, to su legitimne insignije i ova i ostale insignije svih postrojbi i mislim da je to temelj moderne hrvatske države.
U tim postrojbama su bili ljudi svih svjetonazora, svih stranaka pa i ljudi srpske nacionalnosti i ostalih manjina kojima hvala. 10 000 ljudi srpske nacionalnosti je bilo u svim postrojbama hrvatskih obrambenih snaga. Ali zaista kolega Račan, ja se čudim da vi Ivicu Račana, premijera bivšega …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… na ovaj način degradirate.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća pojedinačna rasprava zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice Sabora, predstavnici ministarstva.
Pa danas raspravljamo o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona. Javio sam se za pojedinačnu raspravu upravo sa aspekta digitalizacije. Do sada samo iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 20,1 milijarde eura uloženo je u digitalizaciju i digitalnu transformaciju društva. Ministar je sam u uvodnom dijelu govora rekao kako je 2,3 milijona naših građana već do sada u sustavu e-građani i 180 000 u sustavu m-građani, tako da ovi iskoraci koje zakon ima su na tragu onog što Vlada i ministar rada po pitanju digitalizacije i veseli isto tako upotreba umjetne inteligencije. Gospođa Puljak je malo iskazala i zadršku na način korištenja umjetne inteligencije. Zajedno sa mnom je ona isto u Vijeću Europe. Podsjetio bih je na Konvenciju Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokratizaciji i Vladavini prava kao jedan dobar okvir koji daje upravo zaštitu ljudskih prava pri korištenju umjetne inteligencije, tako da vjerujem i da primjera te konvencije koju je Hrvatska podržala u digitalizaciji pravosuđa će itekako ići.
Uz obveznu e-komunikaciju uvodi se obveza tonskog snimanja rasprava od 1. srpnja 2027. To će uvelike pomoći jer na taj način će ne samo građani moći dobiti transkripte, povećat će se transparentnost postupka, skratiti trajanje rasprave, ali isto tako kao što je ministar rekao uz korištenje umjetne inteligencije moći će se itekako ubrzati postupak.
Izmjene također povećavaju pragove za izdavanje obveznog prekršajnog naloga, naplatu kazne na mjestu i sve ostalo. Ali evo ono što sam se ja htio u ovoj pojedinačnoj raspravi je fokusirati na digitalizaciju i na ono što država do sada radi kroz digitalizaciju. Dakle, kroz državnu digitalnu sabornicu do danas je provedeno 415 milijona digitalnih transakcija sa čime su građani ostvarili procjenu uštede od 400 milijona eura.
Već do sada kažem od 3, ima nas 3,8 milijona, 2,3 milijona hrvatskih građana je u e-građanima. Iz nacionalnog oporavka, plana oporavka i otpornosti 2,1 milijarde već do sad uloženo. Uz isto tako digitalizaciju pravosuđa predstoji nam i novi financijski okvir. Trenutačno se na razini EU pregovara 2028., 2034. Hrvatska je tu 19 milijardi eura, dakle već okvirni izračuni pokazuju. Ja vjerujem da će jedan dio ići i u digitalizaciju pravosuđa i velik dio u daljnju digitalizaciju društva čime prikazujemo, pokazujemo da je Hrvatska snažno zakoračila u 21. stoljeće i da se približava ne samo po gospodarskom standardu već i po institucijama punopravnom članstvu starih članica EU.
Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Pavić.
Prva replika na vaše izlaganje zastupnik Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega najviše ste govorili o ja bih rekao prve dvije točke ovih izmjena, a to je u stvari digitalizacija, odnosno uvođenje e-komunikacije i o tonskim snimanjima, odnosno uloženim sredstvima u sudstvo generalno, pa tako i u ovaj dio.
Ono što mene ovdje zanima jeste ovaj drugi dio koji se odnosi najviše po pitanju broja smanjenja predmeta na općinskim sudovima, odnosno na njihovim prekršajnim odjelima, odnosno te diskrepancije dodijeljenih obveznih prekršajnih naloga od strane policije, te kazne od strane policije i kazni koje nakon prigovora i koje nakon prigovora daje sudstvo, daju prekršajni sudovi.
Da li vi vidite ovdje sve ove promjene nekako se meni čini da su u odnosu na, sa pretpostavkom da su sudovi preblagi. U čemu vi mislite da j e problem u toj diskrepanciji između obveznih prekršajnih naloga i kasnijih presuda po žalbama?

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ispričavam se. Ispričavam se, izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjednice.
Poštovani kolega Paus pa upravo ja mislim da će ove prve dvije komponente uz digitalnu transformaciju pomoći i ovoj trećoj. Znamo da po glavi stanovnika smo jedna od naj, po broju tužbi, po broju stanovnika smo među najjačima u EU. Isto tako mislim da ima preko milijon predmeta godišnje koji ulaze. Kao zakonodavno tijelo vlasti neću si uzet za pravo da komentiram efikasnost sudske. Naravno da ona mora i može biti bolja. Vjerujem da se i taj dio može posložiti, ali još jedanput imamo trodiobu vlasti.
Ali ono za što sam se ja javio, jer mislim da će ova digitalizacija značajno ubrzati sve procesuiranja svih predmeta kojih da smo si iskreni ima sigurno puno više nego što je to prosjek EU.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnik Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče Pavić.
U biti imao sam pitanje jedno za ministra, evo pitat ću vas pa evo ako vi možete mi odgovoriti. Što vi smatrate je li vezano za ukidanje mogućnosti plaćanja ove dvije trećine kazne u presudi kojim se okrivljenik proglašava krivim u stvari da će to dovesti do smanjenja broja prigovora. Međutim, činjenično stanje je da puno ljudi uopće nije znalo da ima mogućnost tog prigovora, međutim a najvažnije u biti zbog čega bi ljudi išli u prigovor zbog toga što bi bila prevelika zaštitna mjera. Jer najčešće ljudi imao sam primjer eto u travnju kojeg sam vidio, da čovjek koji je prvi put napravio prekršaj u prometu dobio je šest mjeseci uvjetne zabrane i on je jednostavno bio prisiljen poslati prigovor na situaciju koja je i zbog čega je dovodilo do tog prigovora. Znači ne da dvije trećine u stvari same po sebi nisu problem koliko ljudi nisu bili upoznati s tim i koristili zbog prejake sankcije koje su u startu dobili. Evo možete li odgovoriti.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Barbir pa znate poslovničke, dovoljno ste dugo tu da ste mogli postaviti repliku ministru, a ako će imat završno moći ćete mu ponovno postaviti, pa prema tome pitanje ministru postavljate ministru, imate dovoljno poslovničkih mogućnosti, dovoljno ste dugo u sabornici.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sljedeća replika zastupnik Grgurević, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjednice.
Poštovani kolega spomenuli ste korištenje umjetne inteligencije pa evo moje pitanje je što vi mislite o tome na koji način će se to moći primjenjivati, koje će biti prednosti ili potencijalni nedostaci ako mi možete malo pojasniti.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ispričavam se, krivo sam vam izgovorila prezime.
Izvolite zastupniče Pavić odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega pa ono što je sigurno da će umjetna inteligencija već sada mijenja, ali i u budućnosti će iz temelja mijenjati način na koji funkcioniramo od promjene paradigme tržišta rada, promjene profesija, nestanka mnogih profesija, nastanka novih.
Ono što je dobro još sam jedanput istaknuo imamo dvije regulative u EU. Jedno je Konvencija Vijeća Europe koja govori o vrijednostima, demokratizaciji, štiti vladavinu prava i akt o umjetnoj inteligenciji koji regulira tehnologiju. Ono što će sigurno biti izazov, ja to već vidim i u funkcioniranju Vijeća Europe i Bruxellesa i na kraju i EU fondova, da sada recimo donosimo sedmogodišnji proračun za EU fondove 2028/2034., a umjetna inteligencija gdje će biti 2034. i na koji način ćemo uopće pisati grantove trenutačno ne možemo ni predvidjeti. Drugim riječima responce institucija …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… ćemo morati biti puno brži.

Glasovac, Sabina (SDP)
Prelazimo na sljedeću pojedinačnu raspravu, zastupnik Damir Barbir.
Izvolite kolega.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovane saborske zastupnice, zastupnici.
Prekršajni zakon zaista donosi određeni broj promjena za građane, jer Prekršajni zakon u biti on je, on se i tiče građana i on je u biti, najveći broj kazni koji građani dobiju, dobiju kroz Prekršajni zakon jel'?
Za građane je to kazna ono što je najbitnije dio ovog zakona, međutim je li on obuhvaća čitav niz mjera kao što su rok, dostava, prigovori, mogućnost građana da se obrane, mogućnost da se objasni što se dogodilo i mogućnost da sud ispita jesu li zaista počinili ljudi i ono što ih se tereti da su zaista i počinili.
I zato u ovoj raspravi ne smijemo govoriti samo o učinkovitosti sustava, moramo govoriti o jednom balansu, jednoj dobroj i kvalitetnoj ravnoteži i moramo govoriti da, sustav mora biti brži što je jedna od intencija ovog zakona. Da, sustav je preopterećen i svakakav način da se to ubrza je dobar za državu. I prekršajni postupci moraju biti jednostavniji i digitalizacija da, ona je također potrebna. Međutim, građanin ne smije biti kolateralna žrtva učinkovitosti, to je ono što je ključno reći. Ovaj zakon uvodi e-komunikaciju, prekršajne postupke pred samim sudovima. Za određene sudionike ona postaje obvezna, državna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe, odvjetnike, vještake i tumače. Za njih je obvezno, za fizičke osobe ostaje mogućnost uz suglasnost i to apsolutno također podržavamo. To je zaista dobro, jer ne možemo sve građane prisiliti na digitalnu komunikaciju.
Još uvijek imamo ljude koji jednostavno nemaju u sebi neke digitalne vještine, imamo starije građane, ljude bez pristupa sustavu, ljude koji ne razumiju pravne posljedice elektroničke dostave. Ali čak i kad govorimo o pravnim osobama treba biti oprezan, jer pravna osoba nije uvijek samo neki veliki sustav što sam govorio i u govoru u ime kluba. To može biti i mali d.o.o., može biti obiteljska tvrtka, mala udruga, mali poduzetnik koji nema pranu zaštitu.
I zato je presumpcija dostave istekom osmog dana ipak jedna ozbiljna stvar. Ako pismo dođe u sigurnosni, sigurni elektronički pretinac, a primatelj ga ne potvrdi smatra se dostavljenim samo po sebi nakon 8 dana. U praksi to znači da rokovi mogu početi teći i ako osoba realno nije vidjela ono što je dobila, a to možemo reći da je to nužno radi učinkovitosti, ali moramo prihvatiti i rizik, digitalna dostava ne smije postati digitalna zamka za ljude koji jednostavno digitalno pismeni nisu.
Ne smije se dogoditi da građani ni mala pravna osoba izgubi rok zato što nije razumjela sustav, zato što nije vidjela obavijest ili zato što sustav nije radio kako treba. Zato država treba osigurati maksimalno pouzdanost sustava, jasne tragove kada je pismeno poslano, kada je zaprimljeno, kada je poslana obavijest, je li bilo tehničkog problema i kako stranka može dokazati da propust nije njezina krivnja. Druga stvar je vezana je tonsko snimanje glavne rasprave. To također treba podržavati, snimke rasprava mogu povećati transparentnost i točnost postupka, može smanjiti nesporazume, može pomoći i sudu i samim strankama u postupku, ali nije dovoljno samo propisati snimanje, treba osigurati opremu, treba educirati sudove, treba zaštititi i osobne podatke, treba omogućiti strankama pristup snimci. Treba posebno zaštititi okrivljenika koji nema branitelja. Zakon predviđa da se prijepis mora izraditi kada to zatraži okrivljenik bez branitelja i to je dobro i to treba čuvati, jer osoba bez branitelja ne smije biti slabija zato što postupak se digitalizira, a treća tema je širenje prekršajnih naloga. Povećava se prag obveznih prekršaj se povećava od starta na 1000 eura. Povećava se prag za naplatu kazne na mjestu počinjenja na 390 eura.
Povećava se prag za upozorenje na 300 eura. Dio koji se odnosi na upozorenje apsolutno smatram dobrim. Upozorenje je često puta bolje od kazne kada je riječ o lakšem prekršaju, prvom propustu i situaciju u kojoj zaista nema neke stvarne štete. Država ne mora uvijek prvo kažnjavati, ponekad mora i upozoriti. Ali kada širimo prostor za prekršajne naloge moramo biti svjesni da time širimo i prostor u kojem građanin može biti stavljen pred izbor plati odmah ili se opusti postupak.
I tu dolazimo do najspornije točke koju sam pitao i u replici zastupnika Pavića. Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine kazne ako građanin uloži prigovor, pa sud odbije prigovor i potvrdi prekršajni nalog, odnosno ako bude proglašen krivim presudom. To znači da će građanin prije nego što uloži prigovor morati razmišljati mogu li riskirati gubitak pogodnosti. To može smanjiti i vjerojatno hoće smanjiti broj predmeta, ali ne može smanjiti broj ljudi koji se usude koristiti pravo na sud, a to definitivno nije isto.
Učinkovitost se ne smije graditi na strahu od pravnog sredstva. Ako je nalog pogrešan građanin mora imati stvarnu mogućnost osporavanja. Ako postoji pogrešna identifikacija, pogrešno činjenično stanje, pogrešna primjena propisa ili olakotne okolnosti građanin mora imati prostor da to kaže. Ne smijemo stvoriti sustav u kojem je pravo na prigovor formalno dostupno, ali financijski destimulira.
To posebno pogađa građane slabijeg imovinskog stanja. Nekome je razlika između dvije trećine i pune kazne zaista mala, nekome je ozbiljan udar to na kućni budžet. Pravda ne smije ovisiti o tome može li netko financijski riskirati postupak. Zato bi bilo bolje razmotriti mode u kojem se pogodnost ne gubi automatski u svim slučajevima, nego se gleda je li prigovor bio očito neosnovan, zloupotreban ili podnesen samo radi odugovlačenja.
Jer nije isto građanin koji se opravdano brani i onaj koji postupak koristi samo da bi odgodio plaćanje. Četvrta tema je prigovor ovlaštenog tužitelja. Razumijem logiku ako sud izda prekršajni nalog blaži od prijedloga tužitelja ili izostavi zaštitnu mjeru tužitelj sada dobiva pravni lijek. Ali i tu treba čuvati određenu vrstu ravnoteže. Ako država dobiva određene instrumente građanin mora dobiti jasnije informacije, bolju pravnu zaštitu i jednostavniji pristup svojim pravima.
U prekršajnom postupku država je ionako uvijek jača strana i zato je na nama da pazimo da ubrzanje postupka ne znači slabljenje građanima. Na kraju ovaj zakon ima dobrih elemenata, a njegova kvaliteta će se vidjeti ne samo u člancima zakona nego vidjet ćemo koji će problemi nastajati u samoj provedbi, hoće li sustav raditi, hoće li dostava biti pouzdana, hoće li građani razumjeti posljedice, hoće li sudovi imati opremu i hoće li snimanje rasprava stvarno pomoći postupku.
Nadalje, hoće li upozorenje za lakše prekršaje biti korišten ili će država i dalje najradije kažnjavati. I na kraju hoće li pravo na prigovor ostati stvarno pravo, a ne luksuz za one koji mogu riskirati punu kaznu. To su pitanja na koja Vlada nam mora dati odgovor, jer moderna država nije ona koja samo digitalizira kazne. Moderna država je ona koja digitalizira postupke, ali istodobno i jača prava građana.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam lijepa.
Idemo na replike.
Zastupniče Bilić, izvolite.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Evo kolega Barbir upozorili ste na puno toga, puno toga ste i pohvalili i dobro je zapravo da država ide u korak sa vremenom i da kroz digitalizaciju koja nam je svakodnevica, u kojoj svi živimo zapravo pokušava ubrzati i učiniti sustav prekršajnog zakonodavstva učinkovitijim. Ali ono što nas u tom ubrzanom digitaliziranju mora sve brinuti da li će sustav ostati isto tako i pravedan i da li će oni koji će evo doći u ralje tog Prekršajnog zakona zapravo uz samu brzinu i digitalizaciju i dalje biti zaštićeni pravednošću.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupniče Bilić.
Pa upravo to i nije problem. Jedna od najvažnijih hajmo tako reći pitanja ovog zakona da digitalna dostava ne smije postati neka vrsta digitalne zamke jel'? Jer naši građani jednostavno nisu svi jednako digitalno pismeni, nemaju svi jednake kapacitete, neki su stariji, neki su rasli u nekim drugim okruženjima nego u ovom digitalnom okruženju kojem se nalazimo danas i ne smijemo zbog ubrzavanja postupaka na neki način rušiti pravo na obranu onih kojima je tra obrana potrebna jel' a pogotovo su to marginalizirani građani koji, stariji naši građani koji jednostavno ne mogu živjeti u korak sa modernim digitalnim dobom i to je ono o čemu će država trebat dati jasan i konkretan odgovor kako da se zaštiti onaj kojemu je pomoć potrebna.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupniče Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče govorili ste u stvari o ovom dijelu e-komunikacije sa sudovima, odnosno sa pravnim osobama. U tom kontekstu spominjali ste u stvari male pravne osobe od malih obrtnika, odnosno malih trgovačkih društava, ali ja bih rekao i malih jedinica lokalne samouprave koje možda već praćenje ovog e-dostave odnosno tog sandučića stvara problem jer mi imamo jedinice lokalne samouprave koje imaju dva zaposlena djelatnika. Dakle i to je dobar dio takvih jedinica lokalne samouprave gdje zaista može doći do propusta i onda ova presumpcija dostave od 8 dana kako ste vi rekli se stavlja pod upitnik nije li možda prekratka. Čini mi se, možda griješim da je u građanskim stvarima presumpcija 15 dana. Ali ono što me zanima jeste da li bi bilo dobro budući da je sustav digitaliziran ipak da odgovorna osoba u pravnoj osobi dobije i SMS poruku …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… da ima u sandučiću rješenje, …/Govornik se ne razumije./…

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupniče Barbir izvolite repliku.

Barbir, Damir (Centar)
…/Govornik se ne razumije./… situacija sa SMS porukama je po meni čak dobra, jer definitivno SMS obuhvaća i dio onih korisnika koji jednostavno ne mogu koristiti digitalizaciju kako ovaj zakon od njih pretpostavlja da bi trebali. Međutim, kao što sam govorio u svom izlaganju razlika između pravnih osoba i jednostavnih dioničkih društava koje imaju najčešće jednu osobu na neki način na njih stvara pritisak. Jer ako oni su poduzetnici samo sa jednom osobom oni, fizičke osobe su izuzete iz ovoga, a oni nisu izuzeti i sa njima se daje dodatno opterećenje i s tim na neki način njih se ograničava dodatno na tržištu rada. To nije dobro. Evo ideja sa SMS-om nije loša. Svakako treba poboljšati prava i ljudi i osoba u postupcima, a ne zbog tog ubrzanja da se izgube ta neka temeljna stečena prava.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
I posljednja replika zastupnica Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani kolega neću imati priliku drugi put reći, ali osvrnula bih se zapravo na izlaganje kolege Živkovića koji je upozorio na jednu važnu stvar, a to je da mi u Prekršajnom zakonu zapravo imamo kazne koje nisu odvraćajuće. Ono doslovno imamo poziv da ljudi parkiraju ne znam, evo ooo dobro je, dobro je. Evo preživio je kolega, sve je dobro. Ovoga imamo doslovno kazne koje na neki način pozivaju da parkirate svoje auto ono doslovno na Trgu bana Jelačića. Ako hoćete uklonit grafite isto tako kazne su ne odvraćajuće, ono čovjek plati 20, 30 eura i nastavi grafitirati itd.
Dakle, očekivali smo, kažem ovo su druge izmjene zakona, tiču se nekih drugih stvari. Međutim, ono o čemu trebamo zaista govoriti da imamo prekršaje koji jednostavno, odnosno kazne za prekršaje …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… koje nisu odvraćajuće.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala zastupnice Puljak.
Povećava se prag za obvezni prekršajni nalog na 1000 eura, povećava se prag za naplatu kazne na mjestu počinjenja na 390 eura i povećava se prag na upozorenje na 300 eura. I apsolutno bih podržao ono što je rekao kolega Živković. Mislim u ovom trenutku imamo potpuno identičnu gotovo situaciju. Ja mislim da je jedno 15 eura ako sam ga dobro čuo, drugo je 13,30 eura tako da u biti kod nepropisnog i propisnog parkiranja nema nikakve razlike. Znači dnevna karta za propisno parkiranje i nepropisno parkiranje je isto i onda u biti na neki način se motivira ljude da nepropisno parkiraju jer će platiti jednaki prekršaj koliko je i cijena dnevne karte za propisno parkiranje i to nije dobro i definitivno sad te kazne moraju biti veće kako bi se uveo red u jedinice lokalne samouprave.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Zastupnik Josip Jurčević je sada na redu za pojedinačnu raspravu.
Izvolite kolega.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Evo treba uvijek ponoviti kad se radi o pravosuđu da je pravosuđe ključna sastavnica neke države i nekoga društva po kojem se može mjeriti uređenost bilo prema demokratskim ili nekim drugim civilizacijskim standardima, dakle u kojem stanju je društvo.
Isto tako cijeli niz međunarodnih, a isto tako i unutar Hrvatske ocjena o hrvatskome pravosuđu jesu zapravo katastrofalne da je pravosuđe glavni uzrok nereda u hrvatskoj državi u svakome pogledu. E sad tu su dva pristupa kad se treba govoriti. Država odnosno vlast kaže da trebamo više javno hvaliti pravosuđe, da se trebamo suzdržavati od kritičkih primjedbi itd. Moje je stajalište jel' da obzirom na važnost pravosuđa treba kritički, otvoreno govoriti, suočavati se sa činjenicama u pravosuđu.
Pa evo i ovo je prigoda ne samo govoriti o nekim detaljima vezano za ovaj Prekršajni zakon. Mogu reći nekoliko rečenica o tome, ali ću se vrlo brzo vratiti na taj opći pravosudni kontekst, a pogotovo vezano za temu o kojoj je govorio kolega Miro Bulj.
Kad se radi o ovom Prekršajnom zakonu mogli bismo i tu vidjeti određene prigovore nebrige itd. Naravno da je dobro tonsko snimanje sjednica, međutim loše je u tome da se ne događa AV, audio-vizualno snimanje sjednica koje u svakom smislu, dakle kvalitetnije i korisnije pruža daleko više informacija, a cijena je vrlo u tehničkom smislu, dakle vrlo mala je razlika između tonskoga i AV snimanja.
Kad je bilo prvo čitanje onda sam to pitao ministra, međutim jednostavno odluka je donesena rekao bih ne kvalitetno i tu se ne može ništa promijeniti. Druga stvar je ta socijalna neosjetljivost zakona. Kad sam isto tako evo danas ministra pitao u replici krivo je opet bilo protumačeno da li svijest, mislim da namjerno je krivo protumačio. Dakle, govorio sam o tome da kad se radi o kaznama jel' bilo za prekršaje koji idu na više tisuća eura, dakle to je nekako, nekoga možete dakle ili većinu stanovnika u Hrvatskoj ako mu izrečete kaznu od 4000 eura za neki prekršaj, dakle to je smrtna kazna za njega, za umirovljenika, dakle koji ima 8 puta ili više manju mirovinu. Dakle, taj čovjek može jednostavno izvršiti suicid, a s druge strane takve kazne jel' su za neke super bogataše a koji su se obogatili na pljački u Hrvatskoj zapravo poticajni za činjenje kaznenih djela.
Pa ima primjera dakle na suđenjima za uvrede itd. itd. kad je osuda bila, a i znam te procese i mogu ih navesti, ali neću ih, ovdje na to gubit vrijeme. Dakle, u konkretnom procesu, dakle čovjek je bio super bogat čovjek je bio osuđen na neku uvredu i kad mu je sudac rekao da to košta ne znam 3, 4000 eura on je rekao e još jedanput i onda još jedanput žestoko opsovao i izvrijeđao onoga kojem je platio kaznu i odmah je izvadio novčanik da je spreman odmah platiti da još jedanput može počiniti evo to kazneno djelo. Dakle, tu je ta socijalna neosjetljivost.
Naravno da svatko treba odgovarati, ali sigurno bi bio puno osjetljiviji, kvalitetniji, civiliziraniji zakon u kojem bi obzirom na imovinsko stanje bio primjeren raspon kazni. To ne znači ministre, dakle opraštanje kazne ili izuzimanje nekog iz kazne, nego da ta kazna bude potvrda jednakosti građana pred sudom. Dakle, nekoga ste sa nekom kaznom osudili na smrt, a nekog ste potaknuli da još jedanput, dakle počini kazneno djelo. O tome se radi. No, vratimo se temeljnom problemu, a to je problem koji je otvorio gospodin Miro Bulj na primjeru, dakle HOS-a jel' i „za dom spremni“.
No, krenut ćemo redom pa možemo reći da je hrvatsko pravosuđe zapravo glavni neprijatelj temeljnih vrijednosti hrvatskoga društva ili hrvatske države ili Republike Hrvatske samostalne, jer u nizu odredbi zakonskih pa isto tako možemo to povezati sa određenim europskim rezolucijama. Dakle, Hrvatski Domovinski rat je temeljni, ključni, vrijednosni simbolički događaj jel' bez kojega ne bi bilo demokracije i samostalne demokratske Republike Hrvatske. Pa kad gledamo postupanje hrvatskoga pravosuđa, ali naravno i drugih državnih institucija možemo reći da se tu najviše vidi veleizdaja. Najprije na najvišoj, najvažnijoj razini u odnosu prema Haškome sudu koji je tipični, dakle politički sud, gdje se protuhrvatska haška mreža od određenih međuna…, ona se sastojala od određenih međunarodnih protuhrvatskih interesa skupa sa mrežom protuhrvatskih interesa u Hrvatskoj opet je bilo ključno pravosuđe.
Ne samo da su naše institucije, dakle MUP poslao lažne dokumente, dakle lažne dokumente, krivotvorene dokumente što se najbolje očitovalo u presudi Dariju Kordiću. I to tvrdi, dakle ne Josip Jurčević nego Carla del Ponte. I o tome sam ja više puta javno govorio uključujući i u Haškome sudu, ali nitko ne reagira u Hrvatskoj da vidimo tko je to, dakle osudio nevinog, odnosno poslao lažne dokaze jel' krivotvorine iz Hrvatske da bi se osudilo Darija Kordića. Još je strašnije, dakle što su hrvatske državne institucije radile u odnosu na tezu jel' Haškoga suda da je Franjo Tuđman, pa onda na drugom mjestu Gojko Šušak, Janko Bobetko da su čelnici udruženog zločinačkog pothvata.
U presudi protiv šestorice Hrvata iz BiH, dakle to je postala pravomoćna presuda, a hrvatske institucije nisu htjele niti nadalje ne žele zatražiti reviziju na temelju, dakle vrlo egzaktnih dokaza da se ta stigma, dakle da hrvatski državni vrh, a to znači i hrvatska država jer u tim optužnicama dakle i presudama se ne navode samo, dakle čelnici nego se do zadnje državne institucije, službe, policija, vojska, dakle svi su dakle predstavnici udruženog zločinačkog pothvata što znači da je Hrvatska zločinačka država.
Na tragu te haške mreže hrvatsko pravosuđe u kaznenim presudama je u montiranim političkim procesima tipičnima za Jugoslaviju kompromitiralo sva mitska mjesta obrane Hrvatske od slučaj Lora Split, Kuline Šibenik, Norac Gospić, Hrastov, Karlovac, Brodarac Sisak, Glavaš Osijek, Jure Šimić Bjelovar i Merčep naravno Vukovar i zapadna Slavonija.
Dakle, montirane političke presude da se kriminalizira, dakle nastanak hrvatske države. E prekršajne sad se spuštamo na ono što je govorio Miro Bulj, dakle sad se prekršajnim, dakle postupanjem na temelju zakona koji je donesen u Jugoslaviji prije 50 godina, dakle o prekršajima koji se odnose na remećenje javnog reda i mira gdje se ništa bitno nije promijenilo u samostalnoj Hrvatskoj osim što je 2023. radikalno su povećane kazne. Ali nije, gotovo ni jedan konkretan čin nije naveden u tome zakonu da je nešto prekršaj javnoga reda i mira, nego se zapravo političkim, ideološkim odlukama arbitrira, a ključno je bilo još da se visokim kaznama za nošenje znakovlja HOS-a ili izgovaranje „za dom spremni“ što su izgovarali i nosili ne samo HOS-ovci u ratu, nego su gotovo sve gardijske brigade, o tome postoji izvorni AV snimci ministre, AV snimci, dakle da su gotovo svi pozdravljali sa tim domoljubnim, plemenitim pozdravom koji nije protiv nikoga usmjeren, nego u sebi sadrži sve elemente socijalne solidarnosti. I sada se njega jel' nakon 30 godina kompromitira hoće ga se, dakle i prekršajnim presudama, dakle bez utemeljenja u zakonu kompromitirati da bi se dovršio proces haške mreže koji je započeo tamo davno prije nekoliko, prije nekoliko desetljeća.
I vi toga ministre kao obrazovan čovjek, vrstan pravnik morate biti svjesni. Ne možete reći ja radim samo svoj posao i nije me briga. Dakle, više puta sam vam navodio i slučaj Lora i sve ovo itd. O tome postoje dakle i vještačenja, ekspertize, vrlo egzaktni dokazi ali ne bi se ja štel mešati. Dakle, morate se miješati zbog političke odgovornosti koju to nosi.
I ovo što je tražio Miro Bulj je najmanje što možete učiniti. Dakle, da biste popravili donekle ili počeli popravljati proces povjerenje u hrvatsko pravosuđe. Dokle god vi mislite, dakle poništavati rezultate događajne i vrijednosne hrvatske od Domovinskog rata sa suđenjem, dakle hrvatskim braniteljima herojima obrane uključujući i strance poput Jeana Michela Nicolliera zapravo služite protuhrvatskim interesima, a najkonkretnije služite interesima srpskoga sveta koji je sada jel' u novoj promociji svoje velikosrbijanske ideologije odlučio dakle ustašizirati Hrvatsku tri desetljeća intenzivno, dakle tri desetljeća nakon završetka hrvatskog Domovinskog rata.
Međutim, vidjeli ste odgovor puka na koncertima Marka Perkovića Thompsona kako u Zagrebu, a jednostavno u Sinju, pa sada u Zaprešiću ili bilo gdje to jednostavno neće, neće proći. I ako želite pomoći svojoj stranci kojoj pripadate što je najmanje i ako želite pomoći hrvatskoj državi, njenoj uređenosti, ako želite pomoći resoru a to je pravosuđe, dakle da mu se popravi realni ugled barem ta prva mjera treba biti upravo to, dakle da se više ne događa protudemokratsko suđenje, kompromitiranje, dakle po političkim nalozima na temelju tog nesretnog zakona o javnom redu i miru kojeg je u dubokoj Jugoslaviji donio taj režim bez konkretne specifikacije da bi mogao kako mu se hoće u nekom trenutku, dakle kompromitirati …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… i poništavati dakle trodiobu vlasti.
Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Replika zastupnika Peternela, izvolite.
Samo možete, ispričavam se. Kolega Jurčeviću? Hvala.

Peternel, Igor (DOMINO)
Kolega Jurčević vi ste to sve dobro rekli. Problem je samo što tu nema nikakvih dvostrukih, ni trostrukih konotacija. Tu je sve jasno ono trenutka bilo kada je „za dom spremni“ dio službenog znaka HOS-a, legalne postrojbe u Domovinskom ratu. Sve ovo poslije, ove trivijalnosti remećenje javnog reda i mira, Prekršajni zakon, dakle toga nema u Kaznenom zakonu, a Prekršajni zakon to je sad stvar svake osobe i njezinih afiniteta tko je uznemiren, tko nije uznemiren. Obično su ovi koji nisu za Hrvatsku jako uznemireni, ali to je njihova stvar. Što vrijeme bude više protjecalo to će imati manje razloga biti uznemireni …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… naviknut će se. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor. Izvolite odgovor na repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Da, evo ovu minutu mogu iskoristiti, navesti dakle te paradokse u Hrvatskoj, da dakle s druge strane ne sankcionira se jugokomunističko, zločinačko znakovlje nego se banalizira, relativizira, a još je strašnije što se ne kažnjava ni četničko znakovlje. I o tome je bilo čak rasprave u Saboru, gdje je osnovano sumnjiva osoba za ratni zločin Miroslav, ovaj Milorad Pupovac rekao da i onako u zakonu nigdje nije rečeno, napisano dakle da četničko znakovlje treba biti zabranjeno jel'? U tome, dakle trebamo osvještavati najprije što se vrijednosno događa u Hrvatskoj, dakle vrijednosno hrvatski Domovinski rat je temelj samostalne demokratske Hrvatske države i tko god dira u te simbole, dakle on čini teški zločin. To je usporedivo sa temom Holokausta u zakonskoj regulativi i pravosudnoj u Njemačkoj, Francuskoj i drugdje gdje bilo tko tko na bilo koji način problematizira i dovodi u pitanje osnovne činjenice o Holokaustu biva pravosudno sankcioniran.
…/Upadica Glasovac: Vrijeme. Hvala./…
Tako bi trebalo u Hrvatskoj kad se radi o Domovinskom ratu, a na žalost to se ne događa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Posljednja pojedinačna rasprava je ona zastupnika Pausa, izvolite kolega.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice, poštovani ministre sa suradnicom.
Ja ću se ipak vratiti u ovom trenutku na temu, sadržajno na temu ovih izmjena prekršajnog, Prekršajnog zakona. Znači, tri su osnovne stvari po meni koje se mijenjaju ovim zakonom jeste uvođenje, jedna uvođenje e-komunikacije, drugi dio jeste u stvari tonsko snimanje koje će bit uveden kad se steknu tehnički uvjeti sljedeće godine. I treći dio se u stvari odnosi na normativne izmjene koje su usmjerene ka smanjenju broj predmeta koji dolaze na sud. I mislim da su te izmjene ne same po sebi kako su tehnički predložene najproblematičnije, ali motiv za te izmjene čini mi se da nije možda u potpunosti sagledan i razrađen do kraja.
Što želim reći? Dakle, mi ovdje sa podacima koji su nam iznijeti u stvari kažemo sljedeće u obrazloženju ovoga zakona, da imamo veliki, povećani broj prigovora u posljednjih nekoliko godina, da se na 80% obveznih prekršajnih naloga i prekšajnih naloga koje izda uglavnom u prometu policija podnose prigovori, a da su suci u tim predmetima kasnije koji nastanu iz tih prigovora u stvari bitno blaži u određivanju kazne našim građanima nakon što su uložili prigovor.
I mislim da upravo tu treba sad razmisliti da smo mi sve ove izmjene koje smo predložili predlagali sa aspekta ja ću to tako reći ne Ministarstva pravosuđa, nego sa aspekta Ministarstva unutarnjih poslova. Dakle, zato što je Ministarstvo unutarnjih poslova kao da smo nezadovoljni time što su građani uložili prigovore, pa su suci prema njima bili blaži i zato treba spriječiti mogućnost, odnosno umanjiti mogućnost da se prigovori ulažu. No, da li su građani u stvari, hajmo to tako reći pokušali prevariti sustav jer su uložili tako veliki broj prigovora. Ja mislim da upravo sudske presude koje dobivaju potvrđuju da nisu, jer u 80% prigovora sud je zaista uvažio njihove argumente i mako ili smanjio kaznu ili je potpuno otklonio pogotovo ako se radilo o zaštitnoj mjeri recimo oduzimanja vozačke dozvole i uvijek pronašao neke olakotne okolnosti. Tu treba zastati i razmisliti da li su te olakotne okolnosti zaista postojale, pa ih policija nije uzela u obzir pri izdavanju obveznog prekršajnog naloga ili nisu postojale, ali ih je sud izmislio da stavim pod navodnike. I jedna i druga teza su prilično opasne, ali ja ne vidim ovdje da smo mi u biti uopće razmislili o tome i pitali te suce zbog čega dolazi do te diskrepancije između dodijeljenih kazni na lisu mjesta da to tako kažem i onih koje su dodijeljene u postupku, a enormna je razlika.
Ja ću vam samo reći da postoji jedno istraživanje koje kaže da preko 80% slučajeva kada građani ulože prigovor u stvari građani priznaju da su počinili prekršaj, ali sud pronađe olakotne okolnosti ili pronađe one okolnosti koje nisu bile, koje nije proveo, koje nisu provedene od strane tužitelja, odnosno recimo uzmimo za primjer policajce na licu mjesta, pa ih je uvažio, pa ih je uvažio sud.
Mi nemamo ovdje mišljenje sudaca zbog čega dolazi do te diskrepancije, na temelju čega su ti prigovori uvažavani, da li je sve u tom postupku provedeno kako treba. Ako imamo recimo snimak kamerom koja u stvari snima prekoračenje brzine u tom kontekstu nakon što se traže podaci od vlasnika vozila tko je vozio prekršajni nalog ide automatizmom. No, da li je i tu postojala neka olakotna okolnost možda je ne znam čovjek jurio, vozio ženu jer je trebalo hitno odvesti, jer je bio porod u pitanju ili je bila neka hitna situacija.
Dakle, mi ovdje jednostavno presumiramo to da druge dvije komponente, odnosno druga tri stupa, druga dva stupa u ovom postupku kada krene postupak, prekršajni postupak u stvari ne rade svoj posao kako treba, pa treba spriječiti da uopće nešto dođe do njih. Ja mislim da nam upravo u ovom prijedlogu zakona kronično fali, u stvari stav ne znam Visokog prekršajnog suda ili Pravnog fakulteta ili mišljenje nekoga tko bi bio relevantan reći zbog čega dolazi do te diskrepancije.
Ono što je tu sad, bitno je pogledati ove odredbe koje mijenjamo hoće li one zaista polučiti ono što je cilj ovih izmjena, a to su normativne izmjene koje bi smanjile broj predmeta koji dolaze na sudove, jer govorimo cijelo vrijeme da nam dolazi preveliki broj …/Govornik se ne razumije./… Da li će povećanje maksimalnog iznosa za obvezni prekršajni nalog smanjiti broj prigovora na prekršajni nalog? Ja ne mislim da hoće i ako dobijete veću kaznu još ćete se lakše odlučiti za to da uložite prigovor, pa kud puklo, puklo. Ako već morate platiti punu cijenu, platit ćete je nakon što pokušate je umanjiti.
Da li će povećanje maksimalne naplate na licu mjesta također smanjiti? Mislim isto da neće. Ako odredite veću kaznu to neće motivirati nekoga da neda prigovor. Ja mislim da motivira upravo da da prigovor, mada mislim da su obje te dvije odredbe da se razumijemo same po sebi dobre, ali ne u kontekstu u kojem se te izmjene rade, a to je smanjenje broja predmeta na sudovima.
Ono što mislim da je zaista dobro jeste pisano i usmeno upozorenje gdje se povećava iznos kada se daje mogućnost, mogućnost pisanog i usmenog upozorenja koju mislim da često, često nisu ovlašteni tužitelji uopće kao takvo ponudili, ponudili onome tko je počinio prekršaj. Dakle i osobno i na osobnoj razini, dakle vi da bi mogu vas uvjeriti da ukoliko ne tražite, ne tražite tu pogodnost da dobijete opomenu često vam je policajci niti ne ponude, odnosno stvaramo, stvaramo predmet, predmet već na samom startu od strane policije, odnosno ovlaštenog tužitelja. Da se ukida plaćanje dvije trećine kazne po presudi dobro, ne znam. To je već po presudi, to sigurno neće smanjiti broj predmeta koji će doći na sud, neće se netko odlučiti kažem zbog toga ali neka stoji da ne bude jednako kao i prije.
Dakle, proširen krug ovlaštenika podnošenja prigovora meni je to normalno i bilo mi je nenormalno da netko tko je bio tužitelj ne može prigovoriti na rješenje suda. Mislim da je to dobro, ali ponovo ne smanjuje broj predmeta sigurno koji će doći na sud, odnosno broj prigovora. I dostava obavijesti osobama sa javnim ovlastima u pretinac. Dobro, to je neka mjera koja ne utječe također po meni na smanjenje broja predmeta.
Dakle, jedino što bi moglo utjecati ovdje od ovih mjera po meni na smanjenje broja predmeta jeste u stvari ovo ukidanje plaćanja dvije trećine kazne i to je to. Ja ne vidim da će ove druge mjere otkloniti mogućnost da netko podnese, podnese prigovor na prekršajni nalog. S time da nismo pogledali zbog čega dolazi do te diskrepancije između onoga što odlučuje na kraju sud po prigovoru i onoga što je odlučio ovlašteni, ovlašteni tužitelj.
Mislim da upravo taj pogled samo sa jedne strane je najveći problem i ovih zakonskih izmjena i da bi trebalo u svakom slučaju, u svakom slučaju vidjeti da li možda sudovi imaju nekakve prijedloge prema ovlaštenim tužiteljima da u samom početku, u startu kada se izdaje taj prekršajni nalog odrade sve one radnje koje će umanjiti mogućnost da na sudu postoje olakotne okolnosti, odnosno da se uvaži prigovor, pa ćemo na taj način stvoriti jednu atmosferu u stvari pouzdanja u prekršajni nalog kod građana jer ponavljam 80% građana ne negira krivnju, nego jednostavno smatra da nisu utvrđene sve okolnosti koje su utjecale na navedeni događaj i da je u toj mjeri onda određena kazna po tom prekršaju bila previsoka.
Evo toliko da ne duljimo dalje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Zastupniče Barbir izvolite imate repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani kolega Baus, recite mi kako očekujete smanjenje broja prigovora ukidanjem mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne kad građani u najvećem broju slučajeva tu mogućnost nisu niti koristili, odnosno ključni razlog prigovora nije bila visina za uplatu nego osjećaj nepravedno izrečene sankcije posebno kod zaštitnih mjera poput zabrane upravljanja vozilom.
Imamo konkretne primjere koje sam govorio i prije, gdje se i neosuđivanim osobama za prvi prekršaj izriču mjere koje su očito nerazmjerne zato pitam vrlo jasno rješava li ovaj zakon stvarni problem ili samo pokušava ubrzati naplatu bez uočavanja pitanja razmjernosti i pravednosti samih sankcija. Evo hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Ja ne vidim i ne očekujem od ovih izmjena koje su ovdje predložene da će u bitnome utjecati na ubrzanje postupka i na smanjenje broja prigovora, odnosno broja predmeta na prekršajnim, na prekršajnim sudovima. Što se tiče ove konkretne mjere da se ukine mogućnost plaćanja dvije trećine kazne po presudi mislim da bi jedino ona, da bi jedino ta kazna i mogla u nekoj mjeri utjecati na to ako čovjek procijeni da ulaže prigovor bez neke osnove. Ali kao što ste i sami rekli uglavnom građani ne negiraju krivnju i smatraju da su počinili prekršaj, ali da im nisu uzete u obzir olakotne okolnosti pri dodjeljivanju obveznog prekršajnog naloga. I ukoliko se zaista osjete tu da to tako kažem povrijeđeni, odnosno osjete neku razinu nepravde mislim da ni ova mjera neće imati preveliki utjecaj na smanjenje broja predmeta i da je komotna mogla i ostati u Prekršajnom zakonu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Prije svega zastupniče želim vam se od srca zahvaliti na sadržajnoj i argumentiranoj raspravi ovoj, ali i nizu drugih. Smatram da je to jedan od najboljih načina da obranimo dignitet Sabora u trenutku kada ga dobar dio zastupnika izvrgava ruglu.
A što se tiče suštine s obzirom da nemamo egzaktne podatke zašto sudovi staju na stranu građana, pa im čak unatoč priznanju koje je ionako olakotna okolnost smanjuju razinu kazne. Dat ću jedan retorički odgovor, možda je problem u tome što je država krenula represivnim metodama naplaćivati kazne kako bi na taj način malo upotpunila blagajnu koja, blagajnu državnog proračuna koja je očito prazna i time se najavljuje šta građane od jeseni pa na dalje čeka.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor zastupniče Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Da, ne znam osim ove deklarirane u obrazloženju ne znam za ovu drugu motivaciju o kojoj govorite, za ove izmjene i za povećanje mogućnosti povećanja prekršajnih kazni. Ja vjerujem da je to miks raznih motiva. Jedan jeste zaista i uvođenje većega reda, a ovi nus benefiti koje možda država dobije sa naplatom većih kazna sigurno dobro dođu državnom proračunu koji je već prenapregnut s obzirom da u stvari ja bih rekao promjenu strukture rashoda koju smo imali zadnjih dvije, tri godine.
Ono što bih ovdje još bih samo iznio dva podatka, ono što mi je zanimljivo jeste da otprilike samo u 12 i pol posto slučajeva sudovi potvrde kaznu koju je dodijelio ovlašteni tužitelj na licu mjesta, odnosno obvezni prekršajni nalog. To nije samo blagost sudova, to znači da nešto griješi i ta strana.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I posljednja replika zastupnik Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega vi ste opravdano otvorili problem jel' visine kazni i uopće reguliranja naplate itd. Međutim, ja sam u svojoj raspravi naglasio da nekakva prekršajna kazna od više tisuća eura za nekoga znači smrtnu presudu ili ga zapravo treba činiti kriminalcem koji će ići pljačkati da bi imao što jesti.
S druge strane mogli bismo reći u takvim slučajevima da suci opravdano, dakle umanjuju značajno kaznu ili oslobađaju zbog toga jer razumiju situaciju. Ali ostaje isto nejasno ovo što smo naveli. Dakle, 113 zahtjeva za oduzimanje vozačke dozvole samo je jedan, znači manje od 1% je prihvaćen. Dakle, u ovom slučaju kad se spašava život i zapravo moguće je čovjeku da preživi, da izvrši samoubojstvo možemo reći da je to opravdano. Ali u ovom slučaju to su ti paradoksi, dakle jer potpuno je neopravdano da u 113 prijedloga obzirom na trend, dakle pogibija na cesti da se događa, dakle da ni jedan posto se ne prihvati. Ali to sve zapravo sugerira da bi trebala ozbiljna rasprava i u Hrvatskom saboru o tome …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… kako dakle regulirati …
…/Upadica Glasovac: Izvolite odgovor./…
… socijalno osjetljive i pravednije itd. uvažavajući puno toga, …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… puno aktera dakle a ne samo jednoga, pa malo o tome.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupniče Paus izvolite odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
Pa reći ću vam iz osobnog iskustva. Dakle, živim u manjem mjestu daleko od urbanih središta. Uzmite mi auto, u stvari ste me osudili da ne mogu živjeti, gotovo da ste mi uzeli ne mogu doći na posao. Nitko tko živi tamo gdje živim ja ne može doći na posao, ne može obaviti da tako kažem običnu spežu, odnosno kupiti namirnice koje mu trebaju, koje mu trebaju za život. Dakle, automobil nije samo prijevozno sredstvo. Dakle, ono je, danas vi bez automobila ne možete normalno živjeti.
U situaciji kada gotovo da ne postoji javni prijevoz osim u većim urbanim središtima, dakle recimo na području općine gdje ja živim javni prijevoz je nestao još prije petnaestak godina jer nije bio ekonomski isplativ. Vi imate starije ljude koji ne mogu do doktora doći ukoliko ih netko ne odveze. Dakle, u takvoj situaciji upravo ova zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole je vrlo velika kazna …
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
… i mislim da to sudovi uvažavaju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam zastupniče Paus.Sada prelazimo na završna stajališta, odnosno završne riječi u ime klubova.
Prva na redu je zastupnica Lipovac Pehar u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite kolegice.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Prekršajni zakon jedan je od najvažnijih zakona našeg pravnog sustava. Iako se često o njemu govori manje nego o kaznenom ili građanskom zakonodavstvu upravo se kroz prekršajno pravo najveći broj građana susreće sa državom i pravosuđem. Prometni prekršaji, narušavanje javnog reda i mira, zaštita okoliša, rad inspekcija, gospodarsko poslovanje, komunalni red sve su to područja u kojima se svakodnevno primjenjuje Prekršajni zakon.
Zato kvaliteta ovog zakona izravno utječe na osjećaj pravne sigurnosti građana, ali i na povjerenje u institucije države. Prekršajni postupak mora biti brz, učinkovit i pravedan. On ne smije biti ni prespor, ni pretjerano administrativno opterećen, ali isto tako mora jamčiti zaštitu prava svakog građanina. Upravo je pronalaženje te ravnoteže najveća vrijednost svakog kvalitetnog prekršajnog zakonodavstva. Izmjene koje su danas pred nama upravo idu u tom smjeru i zato će ih Klub zastupnika Domovinskog pokreta i podržati. Posebno pozdravljamo uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke. U vremenu digitalne uprave sasvim je prirodno da i pravosuđe prati razvoj tehnologije. Elektroničko podnošenje podnesaka i elektronička dostava sudskih pismena značit će manje administracije, manje čekanja i brže rješavanje predmeta. To nije samo pitanje modernizacije sustava, to je pitanje poštovanja vremena građana, poduzetnika, odvjetnika, državnih tijela i samih sudova.
Svaki postupak koji se može ubrzati bez narušavanja prava stranaka predstavlja dobitak za cijelo društvo. Pozdravljamo i uvođenje obveznog tonskog snimanja glavnih rasprava. Takvo rješenje već postoji u drugim sudskim postupcima i predstavlja važan iskorak prema većoj transparentnosti i kvalitetnijem vođenju postupaka.
Sud će manje vremena trošiti na diktiranje zapisnika, a više na raspravljanje o samoj stvari dok će sudionici imati vjerodostojan zapis o tijeku rasprave. Podržavamo i mjere kojima se nastoji rasteretiti sudove povećanjem mogućnosti izdavanja obveznog prekršajnog naloga, naplate novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja, te izricanja pisanog ili usmenog upozorenja za lakše prekršaje.
Sudovi se trebaju baviti složenijim predmetima koji zahtijevaju provođenje dokaznog postupka i sudsku ocjenu svih okolnosti. Jednostavniji prekršaji trebaju biti riješeni brzo, učinkovito i uz što manje administrativnih troškova. Takav pristup nije samo racionalniji, nego je i u interesu građana koji očekuju da država postupa učinkovito.
Pozdravljamo i rješavanje, rješenje kojim se omogućuje veća kontrola prekršajnih naloga kada sud izrekne blažu sankciju ili izostavi zaštitnu mjeru u odnosu na prijedlog ovlaštenog tužitelja. Time se doprinosu ujednačenijoj sudskoj praksi, većoj pravnoj sigurnosti i dosljednijoj primjeni zakona. Važno je naglasiti kako i jedan od ovih izmjena, kako ni jedna od ovih izmjena ne dovodi u pitanje pravo građana na pristup sudu. Okrivljenik i dalje ima mogućnost podnijeti prigovor na obvezni prekršajni nalog i ostvariti sudsku zaštitu.
Dakle, cilj nije ograničiti prava građana, nego pojednostaviti postupke tamo gdje je to moguće uz očekivanje svih temeljnih procesnih jamstava. Ističem kako učinkovito prekršajno pravosuđe nije važno samo zbog statistike riješenih predmeta. Ono je važno zbog svakog građanina koji očekuje da o njegovom predmetu bude odlučeno u razumnom roku zbog svakog poduzetnika kojem dugotrajni postupci stvaraju dodatne troškove, ali i zbog povjerenja javnosti u institucije države.
Naravno uspjeh ovih izmjena neće ovisiti samo o zakonodavnom tekstu. Njihova će se stvarna vrijednost pokazati tek ako sudovi budu tehnički opremljeniji, ako informacijski sustavi budu pouzdani i sigurni, te ako svi sudionici budu pouzdani i sigurni, te ako svi sudionici budu educirani za korištenje novih digitalnih alata. Upravo zato očekujemo da će ministarstvo osigurati sve potrebne organizacijske i tehničke preduvjete kako bi ove izmjene…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…u praksi zaživjele bez poteškoća, zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završnu riječ će uzeti zastupnik Ante Babić, izvolite kolega.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice HS.
Poštovani ministre, kolegice i kolege.
Tijekom današnje rasprave dosta se govorilo o pojedinim odredbama ovoga prijedloga Prekršajnog zakona, međutim mislim da je važno ne izgubiti iz vida njegovu osnovnu namjeru koja je vrlo jasna. Naime, ovim zakonom želi se dodatno unaprijediti prekršajni postupak kroz suvremenija rješenja, jednostavniju komunikaciju između sudova i stranaka, te učinkovitiji rad pravosudnog sustava. Dakle ovim prijedlogom uvodi se e-komunikacija u prekršajne postupke, nastavlja daljnja informatizacija pravosudnog sustava, uređuje elektronička dostava pismena, uvodi obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava i mijenjaju pojedina rješenja koja su iskustva iz prakse pokazala potrebnim unaprijediti. Sve to ima jedan zajednički cilj, da prekršajni postupci budu učinkovitiji nego što su danas.
Tijekom rasprave također smo čuli i određene kritike na prijedlog ovoga zakona. To je sasvim legitimno, međutim držim da je važno postaviti pitanje, ako svi govorimo da postupci trebaju trajati kraće, da sudove treba rasteretiti i da građanima treba omogućiti jednostavniju komunikaciju s pravosuđem, onda je teško osporavati rješenja koja upravo tome služe. Naime kolegice i kolege, tehnologija danas nije sama sebi svrha, njezina je svrha da postupci budu jednostavniji, da se manje vremena troši na administraciju, a više na ono zbog čega sudovi postoje odnosno na donošenje odluka. Mislim da upravo u tome treba promatrati i uvođenje e-komunikacije, te obveznog tonskog snimanja rasprava. To nisu izmjene koje se donose zato što je nešto moderno ili zato što dobro zvuči, one se donose zato što mogu pridonijeti učinkovitijem radu sudova, boljoj organizaciji postupka i kvalitetnijem ostvarivanju prava svih sudionika u postupku.
Jednako tako važno je reći nekoliko riječi i o izmjenama koje se odnose na obvezni prekršajni nalog. I u prvom čitanju, kao i danas tijekom rasprave o njima se možda i najviše raspravljalo, međutim pritom ne smijemo zanemariti činjenicu da su upravo iskustva iz prakse bila razlog zbog kojeg su ove izmjene i predložene. Naime, odgovornost zakonodavca nije samo donositi nove propise, odgovornost je pratiti kako se postojeći propisi primjenjuju i imati spremnost reagirati kada praksa pokaže da pojedina rješenja više ne ostvaruju svrhu zbog kojeg su i uvedena. Upravo je to po mom mišljenju učinjeno ovim zakonom. Hrvatski građani od nas očekuju da svaki zakon bude korak naprijed, da institucije rade učinkovitije, da postupci budu razumljiviji, da se suvremena tehnologija koristi tamo gdje može se olakšati rad i građanima i sudovima. Upravo zato smatram da je dobro što se daljnje unaprjeđenje pravosudnog sustava nastavlja i kroz ovaj zakon.
Ono što je važno još jednom jasno ponoviti, ovim zakonom se ne ukida pravo na sudsku zaštitu, mogućnost prigovora ostaje i dalje, dakle ne zatvara se put prema sudu nego se sustav postavlja tako da se sud koristi onda kada je to doista potrebno. Dakle ako netko riješi stvar odmah bez suda može proći povoljnije, a ako ide do kraja postupka i sud utvrdi njegovu krivnju onda plaća puni iznos. Zbog toga držim da ovaj Konačan prijedlog zakona predstavlja razumno, promišljeno i potrebno unaprjeđenje prekršajnog postupka. Možda neće riješiti svaki izazov s kojim se pravosuđe suočava, ali će ga učiniti učinkovitijim nego što je danas.
Zbog svega navedenog Klub HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona, hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
I posljednja završna riječ u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će zastupnik Josip Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana predsjedavajuća, poštovani ministre sa suradnicom, poštovani kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani.
Možda se u HS teško razumijevanju stvari jer nažalost sabor je sveden na nešto što ne bi trebao biti, gdje nam stižu serije zakona koje zapravo mi ne pripremamo, pa ako i na bilo koji način tome nešto prigovorimo onda se to potpuno krivo doživljava. Dakle, stoga i obzirom da sam ja kritički govorio da ne bi bilo nesporazuma valja reći dakle da sve promjene koje dolaze iz EU u smislu zakonske regulative su uglavnom veoma dobre i dobrodošle u Hrvatsku i ipak predstavljaju određenu pretpostavku na kojoj se može popravljati stanje u pravosuđu u Hrvatskoj i takve jel stvari nedvojbeno svatko podupire i mislim da to ne treba na neki način krivo doživljavati. Ali obzirom na stanje u pravosuđu i uopće u hrvatskoj državi prvenstveno je potrebno kvalitetno, dubinsko, kritičko suočavanje sa stanjem u kojem se nalazimo. Nije to nekakvo ekskluzivno mišljenje evo mene ili nekih koji kako oni kažu kritiziraju samo i prigovaraju nego se to očitovalo neki dan kada je bila ta tematska sjednica Odbora za pravosuđe koja mislim je okupila najviše državne dužnosnike koji se odnose upravo na taj represivni sustav dakle bio je evo i ministar pravosuđa, bio je ministar policije koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, što ima posebnu težinu i bio je cijeli niz drugih, bili su, bila je predsjednica Vrhovnog suda itd., itd. i tamo se zapravo očitovalo upravo to stanje i u hrvatskom pravosuđu i u hrvatskoj državi gdje je osnovni prigovor svih bio i samopriznanje, čak i neka vrsta samokritike, dakle da ne postoji ta tzv. međuresorna suradnja, što se očituje evo i na primjeru ovoga zakona o kojem odnosno ovih dopuna zakona, Prekršajnog zakona o kojemu, o kojemu i danas, o kojemu i danas govorimo.
To znači da ovi 113 prijedloga za oduzimanje vozačke dozvole na sudu je prihvaćen samo jedan. Dakle tu je očigledno na prvi pogled da ništa ne znate o pravosuđu, MUP-u, o načinu funkcioniranja države, da tu nema neke usklađenosti i da tu se ne zna ovaj tko radi, zašto i kako ili svatko radi, radi kako, kako hoće. Prema tome, kritičke rasprave su uvijek dobrodošle, a pogotovo kad se radi evo o Prekršajnom zakonu, a u kojem sam isticao čak i ove dobre stvari, to niko nije protiv informatizacije to omogućio, učinkovitosti, itd., itd.. Međutim kad se radi o tonskom snimanju, evo ja sam osobno prigovorio i držim da je to potpuno neopravdano da se samo stonski snima, ne audiovizualno jer to ne košta gotovo ništa više u tehničkom i tehnološkom smislu, a mislim da ne moram objašnjavati u pravosudnom, a pogotovo u nekakvom histeriozacijskom, umjetničkom, socijalnom smislu koliko AV Zapis puno više činjenica nudi pravosuđu jel, od body language do, do situacije u sudnici da možete bolje locirati itd. ko je šta rekao i slično, da ne navodim sve te, sve te prednosti. Ali dakle tu se nije dovoljno mislilo da kad bi se, kad se već ide u taj tehnički i tehnološki zahvat da on bude na neki način u punoj mjeri koristan i pravosuđu i društvu, nego ništa, idemo u tonsko ovaj snimanje, neko se ovaj toga sjetio i kraj priče. Naravno da je dobro da nakon kaznenih postupaka da je to uvršteno u prekršajni sud, ali sa ovim prigovorom dakle da se opet nekvalitetno razmišljalo.
Kad se radi o ovim kaznama jel ta i socijalna neosjetljivost koju sam naglašavao, ali i drugi kolege kad su ušli u dublju raspravu o zapravo tim prekršajnim kaznama jesu, kolko su one smislene, kolko nisu, zbog čega dakle ovlašteni tužitelj podnosi jedan prijedlog, a ne znam 80% se toga ne prihvaća itd., itd., dakle problem su iznimno, iznimno duboki i rekao bi da puno više u HS bez obzira na našu nemoć jel smo pretvoreni zapravo u nešto niže od kokošinjca dakle na našu nemoć svaka kritička rasprava je dobrodošla i ona zapravo najviše pridonosi tome da se osvijestimo da su nužne, nužne dakle kapitalne, kapitalne promjene, tako da sve kritičke rasprave su dobrodošle o bilo čemu, pa uključujući i ovome zakonu s time da naravno poduprijet ćemo sve što je u smislu barem formalnopravne regulative koja dolazi iz EU ili tehnoloških promjena, dakle da je to dobrodošlo, ali vidimo da se ni o tome ne razmišlja dovoljno ovaj i da, il se nije dovoljno educirano i slično. Prema tome, dakle potpora ovim tehnolo… dakle i svakoj informatizaciji koja će naravno ako promijenimo druge stvari pridonijeti učinkovitosti hrvatskom pravosuđu…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…ali je to neka daleka, daleka priča. Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Ovime smo iscrpili sve rasprave. Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti. A prije nego što prijeđeno na slijedeću točku, proglašavam kratku stanku do 13 i 52.
STANKA U 13,50 SATI
PDF