Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

83; 84

  • Godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu
  • Odluka o povlačenju Oružanih snaga Republike Hrvatske iz misije i operacije potpore miru - Izvješće, Predlagatelj: ministar obrane
02.07.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovana zastupnice i poštovani zastupnici.
Na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora predlažem Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama prva i druga iz Plana redoslijeda rasprava za danas. To su:

- Godišnje izvješće o obrani za 2025.

i

- Odluka o povlačenju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske iz Misije i operacije potpore miru

Jesmo li suglasni sa ovim prijedlogom? Hvala lijepa.
Provest ćemo objedinjenu raspravu.
Predlagatelj prve točke je Vlada RH na temelju članka 8. Zakona obrani, a podnositelj druge točke je ministar obrane na temelju članka 55. stavka 4. Zakona o obrani.
Raspravu su proveli Odbor za obranu, Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za zakonodavstvo.
Prije nego što dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Imamo zahtjev za stankom.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Tražim stanku u ime kluba Mosta od 10 minuta.
Ministre francuski načelnik Stožera je izjavio protiv njihove vojske francuske je izjavio 2025. u studenom mjesecu da djeca u Europi moraju biti spremna ginuti protiv Rusije.
Da li ćete vi dozvoliti da u toj političkoj protu, nije bi ni referendum nego čista vaša politička volja da u koaliciji vojnih hrvatski vojnik, hrvatski časnik salutira tom načelniku Stožera francuske vojske koji nije smijenjen. Ministre kao hrvatski branitelj, kao profesionalni vojnik i časnik, vama kao bratu po oružju govorim je li to u skladu sa načelima naše borbe u Domovinskom ratu, u čelima demokratskog odlučivanja, gdje je to političko sluganska volja nekoga da sudjeluje u koaliciji vojnih i da hrvatski vojnik, mladić, djevojka gine za tuđe interese. Jer da je drugačije onda bi taj načelnik Stožera francuske vojske bio smijenjen. On nije smijenjen, nećemo dozvoliti da hrvatski vojnik gine za tuđe interese. Hrvatski vojnik će braniti Hrvatsku državu i hrvatsku granicu.
Još jednom vam ponavljam i vama hrvatskim braniteljima u Hrvatskom saboru, a i svima, a i vama ministre obrane, brate po oružju. Nećemo dozvoliti bez ikakve odluke i referenduma hrvatskog naroda …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega./…
… da hrvatski vojnik sudjeluje u tuđim ratovima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Bulj.
Ovdje se ne radi o sudjelovanju u ratu, nego hodanju po Shan zelizeu u Parizu, tako da nemojte stvarati zabludu kod hrvatskih građana da se ovom odlukom ide u rat ne daj bože, nego se ide protokolarno sudjelovati u jednoj vojnoj paradi, dakle nema veze sa odlaskom u rat.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Članak 238. kolega Bulj tri godine ste lagali hrvatski narod da će hrvatski vojnik ići u Ukrajinu. Tri godine ste lagali. 7000 vojnika svih zemalja je u N SATU-u misiji, nitko nije u Ukrajini. U Wis Badenu su u Belgiji, u Poljskoj i u Rumunjskoj. Nemojte više lagati hrvatski narod, jer vašim lažima hrvatska vojska je jedina danas koja nema informacije vezano za borbe u Ukrajini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Mažar.
Dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. General Mandon, načelnik francuske vojske je jasno rekao da moramo biti spremni svoju djecu slati u tuđe radove. Hrvatski vojnik to ne smije raditi, stoljećima smo ginuli za tuđe ratove. Tko je pitao hrvatski narod, hrvatsku sirotinju hoće li ići u geopolitičku paradu …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Bulj.
…/Upadica Bulj: … protiv volje hrvatskog naroda./…
Hvala vam kolega Bulj.
Hajdemo molim vas sada stanimo svi. Prvo raspravljamo o nečem što se uopće ne događa, dakle hrvatski vojnici ne idu niti u Ukrajinu, niti će bilo gdje ratovati za interese drugih. Dakle, nemojmo sada ulaziti u neku raspravu koja ne postoji. Dakle, tema ta ne postoji. Ovdje se radi o protokolarno-ceremonijalnom događaju koji se odvija na ulicama Pariza i koji nikako nije povezan sa sudjelovanjem bilo kojeg vojnika u rat u Ukrajini, tako da vas molim kolega Bulj ja razumijem da želite političku polemiku. Ali ovo je jako važna tema i bitno je da hrvatski građani jako dobro znaju o čemu se radi, jer puno je manipulacija u javnom prostoru, puno toga se nastoji izmistificiratit i manipulirati, ali nemojmo to raditi.
Ovdje se radi o životima ljudi, ovdje se radi o sigurnosti Hrvatske države, hrvatskog naroda. Daj malo odgovornosti ipak vas molim sve.
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Članak 238. poštovani kolega Bulj, vi se zaista ovaj puta možete sramiti ne kao zastupnik, nego kao hrvatski branitelj jer obmanjujete hrvatsku javnost, obmanjujete hrvatske branitelje. Branitelji nikada nisu lagali svojem narodu. Narod braniteljima i Hrvatskoj vojsci vjeruje, a vi sada iznosite čiste laži, obmane pokušavajući uplašiti ljude da će ići na bojišnicu u Ukrajinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Hvala vam lijepa.
Dobivate opomenu.
I kolega Bulj naravno isto je dobio opomenu za ono što je izgovorio, ali hajde još kolega Troskot, pa ja mislim da nema potrebe da raspravljamo o ovome, jer nema veze sa istinom.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Predsjedavajući članak 238. stavak 5., dakle riječ je o važnoj geopolitičkoj poruci koju je general Mandon poslao. Ovdje se ne radi o direktnom ratu sada, ali da li je general Mandon poslao poruku da Francuzi spremite svoju djecu za rat. To je poslano, to je 12. mjesec 2025. godine. U tom kontekstu koalicija vojnih i naša vojska da hoda pred načelnikom glavnog stožera koji je tako nešto izgovorio mi govorimo o geopolitičkoj povorci.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Troskot hvala vam lijepa.
Dakle, hajdemo još sad nešto razjasniti. Dakle, u svim zapadnoeuropskim i srednje europskim zemljama, skandinavskim zemljama, baltičkim zemljama govori se o mogućnosti rata sa Rusijom. Dakle, o tome govore visoki državni dužnosnici i vojni dužnosnici, obavještajci, dakle to je jedna potencijalno moguća stvar ali to ne znači da s tim ljudima više nećemo imati kontakte, oni iznose svoja mišljenja. Ovdje se dakle ne radi ni o kakvoj obavezi Hrvatske vojske ni ne daj bože odlasku hrvatskih vojnika u Ukrajinu. Dakle, ja vas molim da te stvari ne spominjemo jer nisu istinite. Tako da ovaj ja mogu samo apelirati na vas, vi ćete govoriti što želite ali nemojmo zbunjivati ljude, ionako su zbunjeni.
Izvolite kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijedili ste Članak 238., ministar je sam rekao da neće sudjelovati vojno Hrvatska u Koaliciji voljnih nego isključivo politički, a ovdje da hrvatski časni hrvatski vojnik salutira Mandonu načelniku stožera i generalu francuske vojske koji je rekao da se moramo biti spremni …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Bulj./…
… slati svoju djecu u tuđe ratove ja na to ne pristajem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj ajde ma nemojte to raditi.
…/Upadica Miro Bilj: I nećemo to dozvoliti da hrvatski vojnik gine za tuđe interese./…
Pa zašto to radite? Pa zašto to radite? Kakva je korist za hrvatske ljude, za Hrvatski sabor, za vas osobno da stvarate paniku i govorite o tome da će netko ići u rat? To stvarno nije istina, a zbog istine važno je reći da će na tom mimohodu biti sve zemlje članice EU, sve zemlje članice EU i bit će i zemlje koje nisu članice EU zato što je to takav protokolarni događaj. I što onda neka tamo budu sve zemlje članice, nek dođe i Srbija a mi nećemo biti tamo. Mi smo pametniji od drugih, svi će oni valjda u rat jedino ćemo mi ovaj valjda mudro stajati sa strane.
Ajde ljudi moji molim vas ovo je preozbiljna tema da bismo tako nonšalantno ovaj manipulirali informacijama. Dajte se smirite i dajmo budimo odgovorni hrvatskom narodu kao zastupnici u Hrvatskom saboru.
Kolega Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Članak 238. predsjedniče, naravno da kolegi Bulju odgovara da izmišlja, da zbunjuje javnost jer tema je izvješće o obrani u 2025.. Njega ne zanima koliko je Hrvatska vojska spremnija danas nego što je bila prije godinu dana, njega ne zanima da je Hrvatska vojska uvela temeljno obrazovanje dakle za sve mlade generacije i da je vratila vojsku …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Piletić./…
… u brojne hrvatske gradove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto je tako replika, dobivate opomenu.
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Članak 238., kao i Zoran Milanović i Miro Bulj kad nemaš dokaz posadi sumnju, a kad nemaš rješenje onda podmetni motiv. Sumnja u ovom slučaju je ta priča o Koaliciji voljnih, a motiv koji su podmetnuli je priča o tome da su Francuzi prodali Srbiji Rafale koji su puno bolji od naših i tu skupljaju ljude …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Borić./…
… i izmišljaju zapovjedi koje bi trebale služiti tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, dobivate i vi opomenu.
Kaže mi tajnica sjednice da nisam dao opomenu kolegi Troskotu i Bulju, dajem im onda za isto tako povrede Poslovnika.
Idemo sada dalje, kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala predsjedniče.
Pa evo ja ću malo na temu, tražim stanku u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta u trajanju od 10 minuta jer želim istaknuti važnost ovoga današnjeg trenutka. Sigurnosna situacija u Europi danas je bitno drugačija nego što je bila prije nekoliko godina. To vidimo rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom Istoku i sve izraženije prijetnje pokazuju da mir više nije ono što se samo po sebi podrazumijeva.
Zato pozdravljamo činjenicu da Hrvatska ulaže u modernizaciju Hrvatske vojske, pozdravljamo nabavu aviona, helihoptera, sustava Bayrakta, vozila i sve ostalo što čini našu zemlju sigurnijom i jačom.
Jednako je također i važno ponovno uvedeno temeljno vojno osposobljavanje jer bez ljudi nema ni obrambene sposobnosti a mi to koji smo bili u Domovinskom ratu najbolje znamo.
Domovinski pokret smatra da je ulaganje u obranu, ulaganje u sigurnost hrvatskih građana, zaštitu državnog suvereniteta i očuvanje mira. Hrvatska mora imati vojsku koja može odgovoriti na sve današnje suvremene izazove ali i pomagati građanima u kriznim situacijama kao što su to čin… kao što je to tijekom požara, spašavanja ili drugih izvanrednih događaja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Sada ćemo napraviti stanku do, aha kolega Raspudić, izvolite.
Izvolite, izvolite kolega Raspudić.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Kolegice i kolege tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom razmotrili neke konkretne brojeve i pokazatelje stanja u hrvatskoj vojsci ne ulazeći sada u političke interpretacije.
Ključni podatak je da ćemo morati izdvajati 5% BDP-a za obranu što je ogromno. Uzmimo da se za zdravstvo izdvaja između 7-8% i da je to po glavi stanovnika 1.300 do 1.400 eura godišnje. Dakle, postavlja se pitanje kako Vlada dugoročno fiskalno misli održati taj porast izdvajanja za obranu pogotovo kad smo jedva skrpili ove godine ostali na 3%, dakle na granici procedure prekomjernog deficita. Drugo, koliko od tog novca će uspjeti iskoristiti hrvatski klaster konkurentnosti, dakle hrvatska vojna industrija?
Nadalje, ono što je najveći problem su službeni podaci koje ste dali na stranici 26 koji pokazuju dramatičan i kontinuiran slom kadrovske strukture oružanih snaga gdje smo u 4 godine izgubili preko 1.200 ljudi. To je pravo pitanje. Potom što je sa projektom Bradley, modernizirana su u Đuri Đakoviću do '25. tek 24 vozila, kada će ostala? Što se tiče sustava Himars oni će biti isporučeni do kraja '28., pitanje je koja je strategija premošćivanja obrambenog jaza u raketnim sustavima veliko dometa do te isporuke.
Zatim visi pitanje ophodnih brodova što traje nevjerojatnih 12 godina, a sad nakon sloma Brodosplita postavlja se pitanje koliko je točno novca poreznih obveznika do danas uplaćeno Brodosplitu za 3 nedovršena broda.
Zatim što radimo po pitanju Crne Gore i vraćanja broda Jadran i na koncu sad saznajemo da nije dovoljan bio ovaj novac za Rafale nego da treba ih dodatno nadograditi na standard F4, zašto to nije dogovoreno već unutar osnovnog paketa nabave?
Evo, ovo su neka …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… konkretna pitanja o kojima trebamo raspravljati.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, ima li još zainteresiranih? Ako ne nastavit ćemo onda u 10 sati.

STANKA U 9,50 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Pozivam poštovanog potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića da predstavi Godišnje izvješće o obrani i odluku o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz misije i operacije potpore miru.
Izvolite ministre.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, Godišnje izvješće o obrani u skladu sa Zakonom o obrani Vlada podnosi Hrvatskom saboru i ono kroz prikaz aktivnosti razvoja obrambenih sposobnosti, strukturu obrambenih resursa te ključne razvojne projekte omogućuje u 2025. godini uvid u područje obrane. Dokument je to kojim je Hrvatskom saboru i javnosti omogućuje uvid u aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske i predstavlja mehanizam građanskoga nadzora.
Značajna izmjena globalnog i europska sigurnosna arhitektura dovela je do nastavka porasta zahtjeva za povećanjem ulaganja u obrambene sposobnosti na nacionalnoj razini kao i u okviru NATO-a i EU. Na NATO samitu u Haagu u lipnju 2025. godine dogovor je saveznica o potrebi izdvajanja 5% BDP-a za obranu od čega 3,5% za temeljne potrebe obrane a 1,5% za ulaganja povezana sa obranom do 2035. godine.
RH je 2025. godine dostigla 2,1% BDP-a za obranu od čega gotovo 34% za opremanje i modernizaciju. Ujedno je Vlada potvrdili …/Govornik se ne razumije./… dostizanja zahtijevanih 5% do 2035. godine.
U sklopu NATO EU intenzivno se radilo na jačanju obrambene spremnosti. EU nastavila je provoditi obrambene inicijative i razvijati nove što je potvrđeno Bijelom knjigom u europskoj obrani „Spremnost 2030. godine“. EU poseban je naglasak u okviru napora za jačanje pripravnosti posvetila potrebi jačanja otpornosti i civilnoj vojnoj suradnji. Ističemo uspostavu instrumenta Sigurnosna akcija za Europu SAFE zajam u vrijednosti od 150 milijardi eura. RH odobren je ovaj zajam u vrijednosti od 1,7 milijardi eura.
Kao vjerodostojna članica NATO i EU RH dala je značajan doprinos u pružanju potpore Ukrajini, osnaživanju sposobnosti i odvraćanje obrane, unaprjeđenju obrambene industrije te provedbi mjera usmjerenih na osiguranje i izgradnju međunarodnog mira i stabilnosti. U sklopu kontinuirane potpore Ukrajini u 2025. godini Vlada je donijela tri odluke o darovanju materijalnih sredstava Ukrajini iz područja vojne namjene.
RH i dalje pridonosi operacijama potpore miru, misijama i aktivnostima u inozemstvu u okviru NATO-a, EU i UN-a. U operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u 2025. godini sudjelovale su ukupno 904 pripadnika Hrvatske vojske. Hrvatska vojska i u 2026. godini sudjeluje u operacijama, misijama i aktivnosti u inozemstvu u skladu s odlukama Hrvatskoga sabora.
U okviru bilateralne i multilateralne suradnje Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska nastavili su jačati suradnju sa strateškim partnerima kroz zajedničke inicijative, vježbe i sudjelovanje u misijama i drugim aktivnostima. Strateški planski okvir osiguran je u srpnju 2025. godine donošenjem nove Strategije obrane RH i dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH. Odgovor je to sigurnosne i obrambene izazove i rizik u smislu daljnjeg rasta izdvajanja za obranu.
Kako bi osigurala provedbu ciljeva Hrvatska je predana ispunjavanju obaveza u ulaganju za obranu te opremanje i modernizaciju. U skladu s tim ciljem nastavljen je rast obrambenog proračuna, te je obrambeni proračun za 2025. godinu povećan za oko 23% u odnosu na 2024. godinu, a proračun za 2026. godinu za 3,6% u odnosu na 2025. godinu. Kontinuirano povećanje obrambenog proračuna bilo je u svim godinama mandata ove Vlade i za izvještajnu 2025. godinu proračun Ministarstva obrane iznosio je 1,57 milijardi eura dok je za 2026. godinu iznosi 1,63 milijarde eura. U odnosu na 2016. godinu povećanje proračuna Ministarstva obrane za 2026. godinu iznosi oko 1,1 milijarde ili oko 208%.
Ljudi su najveća vrijednost obrambenog sustava. Radi daljnjeg promoviranja vojnog poziva i dodatnog poboljšanja statusa pripadnika Hrvatske vojske donesen je niz mjera koje unaprjeđuju standard vojnika, dočasnika i časnika. Kako bismo osigurali popunu djelatnog sastava i pričuvne komponente Hrvatske vojske te sposobnosti naraštaja snaga ključna aktivnost u 2025. godini bila je uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja što je omogućeno izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH donesenim u Hrvatskom saboru u listopadu prošle godine.
Prva generacija ročnika njih 800 od toga 82 žene uspješno je u svibnju završila temeljno vojno osposobljavanje. U dva mjeseca naučili su osnove vojničke vještine odnosno kako reagirati i zaštiti sebe i druge u kriznim situacijama. U disciplinu i savladavanje zadataka ročnici su pokazali odgovornost i spremnost za služenje domovini, tijekom obuke usvojili su rukovanje osobnim naoružanjem i korištenje suvremene opreme uključujući dronove, pružanje prve pomoći te osnove samoobrane.
Trenutačno se na temeljnom vojnom osposobljavanju nalazi 900 ročnika od toga su 53 žene. Budući da smo već u drugom naraštaju kapacitet obuke podigli smo za dodatnih 100 mjesta. Uz žene dragovoljno se u ovom uputnom roku prijavilo i 231 novak. Stopa prigovora savjesti za ova dva uputa novaka na temelju vojnog osposobljavanja iznosila je ukupno 3,3%.
Što se tiče statusa i materijalnog prava pripradnika Hrvatske vojske osnovica za izračun plaća djelatnim vojnim osobama kontinuirano je rasla od 2016. godine do danas i to u iznosu od 50% uz povećanje plaće preko uvećanih koeficijenata, osobnog čina za izračun plaće za oko 40% iz 2024. godine.
U 2025. godini još se provodilo dragovoljno vojno osposobljavanje koje je realizirano sa 4 uputna roka. Obuci je pristupilo ukupno 746 ročnika a njih 542 sklopilo je ugovor o vojničkoj službi odnosno službi u Hrvatskoj vojsci. Uz to radi poboljšanja materijalnog statusa ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju visina mjesečne naknade bila im je sa 900 eura povećanja na 1.000 eura.
Zbog ciljane veličine osoblja uspostavljamo popunu obrambenog sustava na što uz plansko promicanje i izlazak osoblja iz sustava utječe i postupak prijema. U početka, od početka 2025. godine do danas u Hrvatsku vojsku primljeno je 730 vojnika, 150 dočasnika i 137 časnika dok je u istom razdoblju promaknuto ukupno 2.598 djelatnih vojnih osoba, od toga 776 vojnika odnosno mornara.
Osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman postavljeni su okviri za obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske i zaposlenika u državnim tijelima. Sporazumom o promjeni statusa, studijskih programa vojno vođenje i upravljanje i vojno inženjerstvo između Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih i Ministarstva obrane i strane 2025. godine definiran je prijenos studijskih programa sa Sveučilišta u Zagrebu na Sveučilište obrane i sigurnosti koje do akademske godine 2025/2026 godine nositelj izvođenja navedenih studijskih programa.
Radije, ranije navedeni obrambeni proračun omogućuje nastavak projekata opremanja i modernizacije svih grana Hrvatske vojske. U ovih 35 godina od osnutka Hrvatske vojske danas su naše oružane snage u procesu povijesne modernizacije. U 2025. godini u području opremanja, modernizacije, izgradnje sklopili smo ugovore u ukupnoj vrijednosti od oko 2 milijarde i 304 milijuna eura. Nastavljamo s ulaganje u sve tri grane Hrvatske vojske u opremanje i modernizaciju te infrastrukturu. Ako usporedbu iskažemo u odnosu na ulaganje, opremanje, modernizaciju i izgradnju naših oružanih snaga od 2016. do danas onda je riječ o povećanju iznosa od oko 588 milijuna eura ili čak 576%.
Obrambene sposobnosti Hrvatske vojske prikazane su prošle godine na svečanom mimohodu prigodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 30 obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja.
Vlada i Ministarstvo obrane čvrsto su opredijeljeni za daljnje unaprjeđenje i modernizaciju sposobnosti Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost naših građana i potpora NATO ciljevima i sposobnostima.
Vezano uz granu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva projekt višenamjenskog borbenog aviona Rafal provodi se u skladu sa sklopljenim ugovorima koji, koje plaćanje se provodi do 2026. godine. Preletom zadnjega aviona u RH 25. travnja 2025. godine kompletirana je flota od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafal. U prosincu 2025. godine potpisano je pismo namjere za opremanje višenamjenskog borbenog aviona Rafal na standard F4 što će dodatno ojačati ukupnu borbenu sposobnost i razinu samozaštite u uvjetima modernog zračnog ratovanja. Od 1. siječnja ove godine višenamjenski borbeni avioni Rafal provode zadaću nadzora i zaštite zračnog prostora RH.
Projekt opremanja višenamjenskim helikopterima Black Hawk provodi se u dvije faze. Prva faza je završena i obuhvaćala je isporuku 4 helikoptera od kojih je prva dva donacija vlade SAD-a. Druga faza obuhvaća nabavu dodatnih 8 helikoptera čija isporuka se očekuje tijekom 2028. godine. Cilj je uspostaviti flotu od 12 višenamjenskih helikoptera s mogućnošću konfiguriranja četiri helikoptera za provedbu specijalnih operacija zrakoplovnih snaga.
U studenom 2024. godine sklopljen je ugovor o nabavi besposadnog zrakoplova u sustavu Bayaktar u iznosu od 73,9 milijuna američkih dolara bez PDV-a. Konfiguracija se temelji na 6 letjelica a paket obuhvaća centar za zapovijedanje i nadzor, simulator za obuku, nadzorno upravljačke i podaktovne stanice, inicijalni komplet pričuvnih dijelova i svu potrebnu opremu i alate za održavanje. Sustav je isporučen u kolovozu i uveden u uporabu u rujnu prošle godine.
U cilju opremanja Hrvatske vojske modernim raketnim sustavima srednjeg i velikog dometa s mogućnošću preciznog djelovanja po visokovrijednim ciljevima u prosincu 2024. godine s vladom SAD-a potpisan je pismo ponude i prihvaćeno je kojim je pokrenuta nabava sustava samohodnog višestruko raketnog sustava Himars. Isporuka sustava očekuje se do 2028. godine, nabava se provodi po načelu sveobuhvatnog paketa i uključuje 8 lansera s elementima i raketama, pratećom opremom te povezanim uslugama kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje sustava u operativnu uporabu.
U prosincu 2025. godine sklopljen je ugovor o zajedničkoj nabavi s Francuskom Republikom za opremanje jedne topničke bojne samohodnih haubicama 155 mm Cezar s pripadajućom opremom po načelu sveobuhvatnog pristupa. Ugovor o zajedničkoj nabavi uz Francusku Republiku potpisali su Republika Estonija, Republika Bugarska, Portugalska Republika i Republika Slovenija. Vrijednost ugovora je oko 328 milijuna eura sa indeksacijom cijena, a sredstva se osiguravaju kroz višegodišnje financiranje od 2025. do 2030. godine kroz instrument SAFE. Isporuku 18 haubica i pripadajuće opreme očekuje se tijekom 2029. godine.
Projekt raketnog sustava protuzračne obrane vrlo kratkog dometa Mistral započeo je u prosincu 2022. godine kada je sklopljen ugovor za nabavu s francuskom MDA. Vrijednost ugovora je oko 53,9 milijuna eura bez PDV-a.
Uz protuzračni sustav i rakete osiguran je paket integralne logističke potpore, obuka osoblja prema načelu obuka obučitelja i tehnička potpora proizvođača. Tijekom ove godine očekuje se isporuka preostalog dijela sustava.
Što se tiče nabave sustava za suprotstavljanje bespilotnim zrakoplovnim letjelicama naše oružane snage prepoznale su nove prijetnje te pokrenule razvoj nove sposobnosti i kroz stati… taktičku studiju iskazale zahtjev za opremanjem dva sustava u stacioniranoj inačici za zaštitu kritične vojne infrastrukture. Tu su i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brige srednjeg pješaštva te je to višefazni razvojni projekt.
Opremanje protudronskim sustavima predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrije i tehnološke baze. Takav pristup omogućuje potporu nacionalnim tvrtkama i kapacitetima za istraživanje i razvoj. U prosincu 2025.g. sklopljen je okvirni sporazum u iznosu od 125 milijuna eura bez PDV-a kroz financiranje od 2026.-2029.g. Tvrtka Končar Digital i Sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS što omogućuje prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava u Hrvatskoj čime se osigurava razvoj domaćih sposobnosti, održavanje i dugoročna potpora sustavu.
U prosincu 2025.g. sklopljen je okvirni sporazum o nabavi naoružani bezposadni zrakoplovnih sustava TFPV dron kamikaze prve klase hrvatskom tvrtkom Orka iz Osijeka u vrijednosti od 10 milijuna eura s PDV-om, sredstva se osiguravaju kroz financiranje od 2025.-2027.g..
Projekt u hrvatskoj kopnenoj vojsci borbenog vozila pješaštva Bradley započeo je 2022.g. prihvaćen donacije 89 vozila od SAD-a do kraja 2025.g. dovršeni su radovi modernizacije i nadogradnje 24 vozila u tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila iz Slavonskog Broda koja su predana hrvatskoj vojsci i planirana isporuka preostalih vozila je tijekom ove godine. Samo za informaciju jel netko od saborskih zastupnika je pitao vezano oko Bradley vozila u ovom trenutku 40 Bradley vozila je isporučeno hrvatskoj vojsci.
U studenom 2024. vlada je donijela odluku o nabavi tenkova Leopard 2A8 kroz zajedničku nabavu sa Saveznim ministarstvom obrane Savezne Republike Njemačke, uz RH u zajedničkoj nabavi sudjeluje i Kraljevina Norveška, Češka Republika, Republika Litva i Kraljevina Nizozemska. RH ustupila je Ukrajini 30 tenkova M84, 30 borbenih vozila pješaštva s pričuvnim dijelovima i streljivima uz financijsku naknadu njemačkog saveznog ministarstva obrane od 144,8 milijuna eura. Navedena financijska sredstva korištena su za plaćanje dijela predujma za nabavu tenkova Leopard 2A8. Ovaj ugovor je sklopljen u prosincu 2025.g. u vrijednosti milijarda i 484 milijuna eura s indekasacijom cijena kroz višegodišnje financiranje od 2025.-2030.g., sredstva se osiguravaju kroz instrument SAFE isporuka se tenkova očekuje od 2028.-2030.g. ugovor uključuje i nabavu simulatora pričuvnih dijelova i logističku potporu.
U prosincu 2025.g. sklopljen je okvirni sporazum o nabavi 420 vojnih terenskih kamiona Tatra u ukupnoj vrijednosti od oko 211 milijuna eura s indeksacijom cijena. Sklapanje ovog sporazuma omogućava i Tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila ugovor o završnoj montaži kamiona i njihovo održavanje. Potrebna financijska sredstva osigurana su kroz instrument SAFE.
Što se tiče ugovora o gradnji pet obalnih ophodnih brodova iz 2014.g. graditelj Brodosplit BSO d.o.o. imao je obavezu izraditi glavni projekt izgraditi i opremiti te isporučiti pet brodova do kraja 2018.g., do sada su isporučena dva broda i to prototip 2018. i prvi brod 2025.g., a preostala tri broda serije nalaze se u različitim statusima gradnje. Jedan od mojih prvih poteza kad sam stupio na dužnost ministra obrane bio je odlazak u Brodogradilište Split i pokretanje dovršetka isporuke obalnih ophodnih brodova što je rezultiralo nastankom gradnje i dovršetkom prvog broda u seriji i njegova isporuka u siječnju 2025.g. Hrvatskoj ratnoj mornarici.
Pregovore za nastavak i završetak gradnje preostala tri broda Ministarstvo obrane vodilo je od svibnja 2024.g. do srpnja 2025.g. uz dva vještačenja. Financijski zahtjev koji je graditelj dostavio završetak preostala tri broda serije je neosnovan, istodobno važno je istaknuti da Ministarstvo obrane kao naručitelj do sada ispunilo sve financijske obveze prema graditelju sukladno ovome ugovoru.
Graditelj je u listopadu 2025.g. o raskidu ugovora s istim danom kada je dospio u blokadu zbog poteškoća u poslovanju, ponajprije zbog nelikvidnosti te je nad njim otvoren predstečajni postupak. Time su stvoreni uvjeti za ispunjenje ugovornih obveza kad je graditelj obvezan predmet nabave u zatečenom stanju zajedno s poslovnim kapacitetima i svom opremom staviti na raspolaganje naručitelju odnosno Ministarstvu obrane. Radi zaštite interesa RH u skladu s odredbama Pomorskog zakonika navedeni brodovi u gradnji upisani su u veljači ove godine u Upisnik brodova Oružanih snaga RH i u ožujku ove godine podnijeli smo zahtjev za mirno rješenje spora protiv graditelja.
Što se tiče Hrvatske ratne mornarice Ministarstvo obrane je u travnju 2025.g. uputilo zahtjev za informacijama u 23 gospodarska subjekta u 13 država za opremanje višenamjenskim brodovima Korvetama. Zaprimljena je početna analiza odgovora na zahtjev za informacijama prema kojima je ostalo 11 gospodarskih subjekata u osam država. Vezano uz navedeno opremanje i modernizaciju moram istaknuti da je potpora hrvatske obrane industrije bila usmjerena na jačanje domaće proizvodnje, povezivanje s fondovima EU za razvoj i visoke tehnologije te suradnju gospodarstva i države kako bi se stvorila snažnija industrija radi jačanja nacionalne sigurnosti i gospodarskog rasta kroz ulaganje, inovacije, zapošljavanje i izvoz.
Ministarstvo obrane potiče korištenje instrumenata i mehanizama EU za sufinanciranja aktivnosti te podupire integraciju obrambene industrije u širu europsku arhitekturu, uz to uz potporu Ministarstva obrane u Zagrebu je u travnju 2025.g. održana 8. jadranska i vojna zrakoplovna izložba i konferencija ASDA. Na izložbi je sudjelovalo 30 delegacija, 236 izlagača iz 28 država od kojih 48 hrvatskih izlagača gdje su prezentirana dostignuća vojne industrije i potpore međunarodnoj afirmaciji hrvatskih proizvođača namjenske industrije.
U području infrastrukture provodimo potrebne radnje za povratak hrvatske vojske u Baranju u grad Beli Manastir. U 2025.g. ulaganja su izvršena i u infrastrukturu u vojarnama u Petrinji, Zemuniku Donjem, Kninu, Vukovaru, Plesu, Lučkom Zagrebu i Splitu za poboljšanje uvjeta života i rada pripadnika hrvatske vojske u 2025.g. uloženo je u izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju građevina ukupno 22,7 milijuna eura.
U okviru ispunjavanja svojih ustavnih zadaća hrvatska vojska u 2025.g. kao i do sada uspješno pružala potporu civilnim institucijama i stanovništvu u gašenju požara u Hrvatskoj i inozemstvu, u potrazi spašavanja na kopnu, otocima, moru te drugim namjenskim zadaćama.
Zaključno, još jedanput ističem kao čelnik državnog tijela nadležnog za obranu da ćemo i u idućem razdoblju uz projekte opremanja, modernizaciju izgradnji oružanih snaga posebnu pažnju posvetiti ulaganju u daljnje unapređenje i status i materijalna prava svih pripadnika hrvatske vojske koji su temelj obrambenog sustava. Nastavit ćemo razvijati nove i unapređivati postojeće sposobnosti kako bi hrvatska vojska odgovorila na sve izazove i zadaće definirane Ustavom i zakonom kako bi naš narod na nju uvijek mogao računati.
Poštovane zastupnice i zastupnici HS-a predlažem da u raspravi i usvajanju date potporu Godišnjem izvješću u obrani za 2025.g. i preći ćemo na drugu temu koja je objedinjenja. Što se tiče Odluke o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz misije i u operacijama potpore miru u skladu sa Zakonom o obrani u nadležnosti HS-a u odlučivanju o sudjelovanju Oružanih snaga RH u operacijama potpore i miru u operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu. Odlukom HS-a o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u operacijama potpore miru UN-a iz 2024.g. u operaciji potpore miru u Libanonu UNIFIL moguće je u 2025. i '26.g. uputiti do tri pripadnika dok je u misiju potpore mira NATO misiji u Iraku moguće od 2025. i '26. uputit do 10 pripadnika uz mogućnost rotacije.
Predsjednik Republike na temelju ovlaštenja iz Zakona o obrani i odluka HS-a donio 18. srpnja naredbu kojom se u listopadu i studenom 2025.g. upućuju u operacije potpore miru u Libanonu jednog pripadnika oružanih snaga na rok od godinu dana te drugu naredbu 16. listopada 2025.g. koja se u studenom 2025.g. upućuje u NATO misije u Iraku šest pripadnika na rok od sedam mjeseci i jednog pripadnika na rok od 13 mjeseci.
Predsjednik Republike donio je 2. ožujka 2026.g. Odluku o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz operacije potpore miru UN-a UNIFIL u Libanon i iz misije potpore miru NATO misija u Iraku. U skladu s odlukom koja se odnosi na operacije potpore miru u Libanonu Ministarstvo obrano upoznalo je stalnu misiju RH pri UN-u i Odjel za mirovne operacije UN-a dostavu verbalne note koja se traži repartracija pripadnika iz operacije potpore miru nakon čega nas je UN-ov ured za vojne poslove obavijestio da je postupak repatrijacije pokrenut s trenutkom učinkom te uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju poduzeo sve aktivnosti radi povlačenja pripadnika iz operacije omogućene kopnenim prijevozom pripadnika do Međunarodne zračne luke u Beirutu za daljnje putovanje u Hrvatsku vojnim letom u sklopu operacije izvlačenja njemačkih trupa.
Prije toga zatražio sam i dobio potporu njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa za sigurno povlačenje pripadnika u koordiniranoj evakuaciji iz Libanona koji je osigurala Savezna Republika Njemačka. Naš pripadnih nakon evakuacije iz Libanona sletio je u francuski grad Orleans odakle se 13. ožujka 2026.g. vratio u Hrvatsku.
Što se tiče povlačenja iz misije potpore miru NATO misije u Iraku, o tome je Ministarstvo obrane obavijestilo NATO zapovjednu strukturu i zapovjedništvo misije. Povlačenje je provedeno tako da je 18. i 19. ožujka provedena evakuacija. Neesencijalnog osoblja iz Bagdada strateškim vojnim letom oružanih snaga SAD-a tri pripadnika u Jordanu, a četri pripadnika u Turskoj, 19. ožujka tri pripadnika iz Jordana prebačena su u Tursku te su 20. i 21. ožujka naši pripadnici prebačeni iz vojne baze u Turskoj za Prag te su cestovnim putem prevezeni u Hrvatsku.
Zaključno možemo istaknuti da je povratak naših pripadnika proveden u koordinaciji Ministarstva obrane i Glavnog stožera oružanih snaga. Ključni kriteriji za provedbu ovih aktivnosti bila je sigurnost pripadnika i ovim putem ističemo da RH pridaje važnost sudjelovanja u misijama i operacijama kao aktivnostima doprinosu jačanja međunarodne sigurnosti. Ona je važan instrument vanjske i sigurnosne politike te osigurava ispunjenje nacionalnih interesa i vanjskopolitičkih ciljeva RH. U skladu s čl. 55. st. 4. Zakona o obrani izvješćujem HS o navedenom. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku vlade i ministru obrane. Imamo 40 replika pa vas molim da budemo koncentrirani i da ne koristimo bez potrebe povrede poslovnika jer imamo i ovako mogućnost za dugačku raspravu. Prvi na redu je kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani ministre, vidimo da predsjednik Milanović tumači zakone ne onako kako je propisano nego onako kako mu paše u pojedinom trenutku. Pročitat ću njegovu izjavu sa konferencije za medije dok je bio premijer, kaže „Netko me je oslovio kao predsjednika države, al ja to nisam i nikada neću biti iz više razloga, a jedan je što moram govorit istinu dok predsjednik države ne mora govorit istinu.“.
Poštovani ministre smatrate li da osoba koja je sama tako opisala funkciju predsjednika danas ima moralni kredibilitet drugima dijeliti lekcije o istini i odgovornosti, a sve u svezi zabrane odlaska hrvatskim vojnicima na mimohod u Francusku? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupniče Babić, nije problem interpretacije određenih zakona koji predsjednik države, a u jednom trenutku i premijer kada je bio je tumačio i donosio ovdje nije problem interpretacije ovdje je problem jasnog kršenja zakona nepoštivanja zakona koji jasno definiran, izglasan u ovom HS-u 2018.g. sa 107 ruku i taj zakon u ovom trenutku predsjednik RH ne poštuje, tj. svjesno ga ne poštuje izdavajući zapovijedi koje je izdao načelniku glavnoga stožera.
Ono što je predsjednik i kao predsjednik koji proteklih pet ili šest godina koliko je predsjednik, a i onih tri i po il četri godine kako je bio premijer govorio naravno da tu dosljednosti u nijednoj toj izjavi nema ni dan dana i tako je to već kontinuirano od kad je dotični gospodin aktivan u hrvatskoj politici.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Poštovani ministre, 2024.g. ste rekli vraća se vojni rok i jedna od alterna... tj. vojarni koje ste naveli bila je Grad Sinj. Grad Sinj je povijesni grad, grad vojnički, grad Alke sinjske ministar Šušak je '94. na Alci imao povijesni govor gdje je rekao da se kune pred Bogom da će iduće godine Alka biti u oslobođenom cetinskom krajinu, trčat će se u Sinju i to je ostvareno. Međutim to su bili lokalni izbori iza toga u Sinju nema ročnih vojnika, 2008. ukinuto zbog čega je razlog zašto nije u Sinju vojska i na kraju da ne bi bilo da sam ja nešto lagao, evo francuski načelnik stožera članak 11. mjesec 2025. kaže jasno pročitat ću, moramo biti spremni izgubiti našu djecu. Da li će hrvatski časnik i vojnik salutirati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ovome sramotnoj izjavi načelnika …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Bulj./…
… francuske vojske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, uvaženi zastupniče Bulj kad govorimo o vojarni u Sinju puno puta smo već o tom komunicirali i izravno i na odboru i ja sam rekao da u ovom trenutku tri pozicije su osigurane za provođene temeljnog vojnog osposobljavanja. Vojarna, vojarna u Kninu, vojarna u Slunju i vojarna u Požegi. I rekao sam da su planovi za budućnost povećanje kapaciteta, broja pripadnika koji idu na temeljno vojno osposobljavanje a naravno i povećanje broja lokacija u koje ćemo ići.
Razgovarat ćemo i rekao sam da je Sinj nešto što je u opciji ali moramo prvenstveno napraviti predradnje da bi uopće mogli dovesti temeljno vojno osposobljavanje u Sinj. Nisam to zaboravio, nisam ovaj to rekao zato da to ne bi napravio ili sam to rekao samo prigodno nego jednostavno proces koji radimo mi smo tek započeli sa temeljnim vojnim osposobljavanjem, tek je drugi naraštaj na temeljnom vojnom osposobljavanju i sad u ovom trenutku imamo
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i određene podatke i broj ljudi koji treba i temeljem toga ćemo širiti kapacitete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre sa suradnicima, naime u ovom izvješću godišnjem o 2025. godini jasno da Hrvatska vojska sudjeluje u nizu operacija i misija osim u dvije iz kojih je povučena. Tako Hrvatska sudjeluje u deklariranim postrojbama NATO saveza gdje se planira, gdje se uvježbava i gdje se odvraća neprijatelja od onih ciljeva koje želi postići. Divizi… u multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu sudjelujemo sa 26 pripadnika i to je ono što nam služi na čast u Mađarskoj. Kad smo u nacionalnom savezu sa NATO savezom onda imamo i određene obaveze i određenu sigurnost. Ove misije i operacije su za razliku od ovih protokolarno ceremonijalnih obaveza koje je RH htjela izvesti u Francuskoj sasvim drugačije i opće se ne mogu usporediti. Kakva opasnost je za one vojnike koji u sastavu tih najsnažnijih NATO postrojbi sudjeluju …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Đakić./…
… i pokazuju svoju snagu …/Govornici govore istovremeno govore ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, držimo se, kolega Đakić držimo se vremena molim vas.
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče, zastupniče Đakić ovaj Hrvatska vojska i stvaranje Hrvatske vojske, stvaranje hrvatske države je nerazdvojivo. I tada kada smo stvarali hrvatsku državu i kada smo stvarali Hrvatsku vojsku rekli smo cilj nam je biti članica tada Europske zajednice danas EU i biti članica NATO-a i sudjelovati zajedno sa zapadnim saveznicima i euroatlantskim saveznicima u aktivnostima i jačanju naše države i naših oružanih snaga. Upravo u ovom trenutku to činimo i radimo. Gdje su naši vojnici u opasnosti evakuiramo naše vojnike. Sve misije u kojima su hrvatski vojnici prisutni u ovom trenutku upravo koriste i razvoju naših oružanih snaga, naših sposobnosti i jačaju naše veze.
Odlazak Hrvatske vojske u Francusku na mimohod je nešto što je potpuno i totalno ceremonijalno, protokolarno bez ikakvih vojnih obveza, aktivnosti, bez ikakve obaveze i bez ikakvih slanja ne znam Hrvatske vojske ne znam ni ja di. To smo već …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… stotinu puta rekli i bit će velika šteta ako Hrvatska vojska ne bude svoju zastavu nosila …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… na tom mimohodu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Na pitanje me je potaknuo sam predsjednik sabora kad je rekao da su građani zbunjeni. Vlada Andreja Plenkovića je dobila povjerenje građana ali taj mandat premijer nije dobio da državne institucije pretvara u stranačke organizacije ne znam županijske ili gradske niti je dobio mandat da od ljudi traži a pogotovo onih u uniformu stranačku i političku poslušnost. To ne znam može od ministra, od vas, od Deura i slično.
On je kazao da je načelnik Glavnog stožera napravio krivu procjenu jer je poslušao vrhovnog zapovjednika a ne premijera, pa mene evo sad zaintere… interesira opće je poznata činjenica da ste vi bili u Domovinskom ratu pa da ljudima bude jasno kada ste bili na bojišnici i dobili zapovijed jeste li zvali ustavne stručnjake, analizirali zakone ili ste samostalno odlu… i samostalno odlučivali hoćete izvršiti zapovijed ili ne. Da li bite poslušali vrhovnog zapovjednika?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, evo došli smo i do bojišnice.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim vas ugasite mikrofon kolegice Marković.
Izvolite odgovor.

Deur, Ante (HDZ)
A vi poštovana, 238. poštovani predsjedni… vi poštovana kolegice kao i vaš šef brkate rat i mir. Usmena zapovijed u ratu je mjerodavna ali u miru ima svoje zakone kao i svaka normalna država. Vi morate stvarno se malo ne toliko …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Deur to je bila naravno replika i dobivate opomenu.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Zastupnice Marković, povrijeđen je Članak 238., pa nije ni predsjednik Milanović dobio mandat da bi protuustavno radio i da bi kršio zakone a isto tako niste ni vi dobili mandat da biste od gradskog, svečane sjednice gradskog vijeća radili skup SDP-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa, dobivate opomenu kolegice Baričević.
Izvolite ministre odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Marković ovdje nije stvar procjene tko će koga slušat, da li će slušat ili će postupiti po za… ovdje je stvar zakona koji je donešen ovdje u ovom Hrvatskom saboru i vjerojatno ste vi bili tada ovdje sjedili i digli ruku za upravo taj članak zakona. Možda vi niste ali većina drugih članova SDP-a koji danas ovdje sjede je, svakako predsjednik saborskog Odbora za obranu gospodin Arsen Bauk on je svakako digao ruku za to.
Govorimo o zakonu ne govorimo o procjeni, dojmu ili ne znam ni ja čemu. Govorimo o zakonu koji predsjednik RH krši svjesno i namjerno. Svi ustavnopravni stručnjaci, svi praktički javno artikularne, zaključci su da se krši zakon na koji je predsjednik svjesno krenio i na taj način natjerao svojim autoritetom i načelnika Glavnog stožera da isto to čini, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a to je kršenje zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam i molim vas da ne miješamo bojišnicu ovdje kolegice Marković jer može onda predsjednik izdat zapovijed da puca netko od vojnika pa nadam se da ne biste to htjeli i da oni to izvrše bespogovorno provjeravajući ovaj što piše u zakonu. Tako da budimo ozbiljni oko ove teme. Ona je možda atraktivna za građane ali poštivanje zakona obvezuje sve nas zajedno koji ovdje sjedimo i koji smo na važnim i odgovornim državnim pozicijama.
Kolegice Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre evo svi znamo, a i u izvješću se navodi kako je ponovno uspostavljeno uvedeno temeljno vojno osposobljavanje. Budući da se često komentira kako naši mladi žive u nekom digitalnim svijetu te nemaju koncentraciju te da su čak sa sobom ne dovode nekakve temeljne obiteljske vrijednosti, mene zanima vaše mišljenje kakav je interes mladih, kakvo je njihovo ponašanje, odgoj tijekom služenja vojnog roka te koje korake planirate poduzeti kako bi Hrvatska vojska privukla i zadržala kvalitetan kadar? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena zastupnice Lipovac Pehar u izvješću smo navodili i navodio sam naravno svi mi unutar MORH-a smo zajedno to radili i radimo i činimo i navodimo konkretne stvari koje radimo da bi se poboljšao status pripadnika temeljnih vojnog osposobljavanja i profesionalnog sastava Hrvatske vojske, od povećanja plaće, uvjeta rada, modernizacije, opremanje i temeljno vojno osposobljavanje pokazalo jednu nevjerojatnu stvar da koju ja evo moram priznati da ni ja nisam vjerovao da će to tako biti. 97% mladića koji dobije poziv na temeljno vojno osposobljavanje se odaziva, 3% se poziva samo na priziv savjesti i između ostalog 10% uvijek bude i žena koje dolaze kao dragovoljke, djevojke. Izuzetan dobar odaziv i vrlo brzo ćemo popuniti sve ono što trebamo popuniti, od pričuvnog sastava do profesionalnog sastava ako nastavimo ovom dinamikom i ovom kvalitetom. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Sve što je bitno za njih u ovom trenutku i Hrvatska država i Vlada …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… radi i brine se o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani ministre imam jako puno konkretnih pitanja koja ću postaviti i u govoru u ime kluba i siguran sam da ću dobiti odgovore i kasnije. Unutar ovog vremena replike od 1 minute postavio bih vam dva pitanja vezana za zrakoplovstvo. Prvo se tiče Rafala, kao što ste rekli kompletirana je eskadrila ali u prosincu 2025. potpisano je pismo namjere s Francuzima za nadogradnju za standard F4. E sad to je operativni paradoks, taj standard donosi naprednije radare, poboljšane sustave kibernetičke zastave, integraciju novog naoružanja ali ako su ti sustavi nužni za suvremeno ratište zašto javnosti od početka nije komunicirano da 1,2 milijarde nisu konačne nego da će to ići dalje. Dakle pitanje koliko će dodatno koštati nadogradnja na F4 i drugo pitanje tiče se sustave ACE, NATO doktrine raspršivanja aviona kad dođe neposredna opasnost na više aerodroma da nisu svi zgurani na Plesu, moje informacije s terena …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… su da ništa po tom pitanju nismo napravili. Dakle koliko …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Raspudić./… košta F4 i što je sa doktrinom ACE? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
O ispričavam. Poštovani predsjedniče i uvaženi zastupniče Raspudić pokušat ću vrlo brzo jer nemamo puno vremena. Kad govorimo o Rafalima i govorimo o F4 razini tj. updateanje sustava softvera uglavnom se to radi na tim avionima. Svakodnevno sustavi se moderniziraju, rastu, jačaju, budu snažniji, budu bolji, budu kvalitetniji i mi moramo pratiti tu dinamiku. Kada su ugovarani Rafali, tada ta razina nije postojala. Već sada postoji razina 4plus, F4plus koja je još razinu iznad toga i tako će to biti i u buduće. Iduće godine će vjerojatno bit razina F5. U ovom trenutku Amerikanci, Kinezi razvijaju F5, F6 generacije ovaj borbenih zrakoplova, tako da će se to nastaviti i dalje raditi. To koliko će koštati, to u ovom trenutku nemamo tu informaciju, nismo komunicirali to javno i u ovom trenutku nemamo tu informaciju. Kreni …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… krenilo se u modernizaciju i vidjet ćemo koliko …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… će to koštati. Ne mogu na drugo pitanje stić odgovoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Gabričević izvolite.

Gabričević, Veselko (HSU)
Hvala lijepa. Poštovani ministre sa suradnicima izvješće o obrani za 2025. godinu obuhvatilo je sve segmente rada i djelovanja Ministarstva obrane i pruža mogućnost da se cjelovito sagleda stanje u oružanim snagama. Razvidno je da je težište bilo na opremanju Hrvatske vojske suvremenim sredstvima ratne tehnike i uvođenje temeljne vojne obuke. Jučer održana združna taktička vježba na poligonu na Slunju pokazala je u kojoj su fazi opremljene obučene i sposobne oružane snage za izvršavanje namjenskih zadaća. Zaista treba čestitati vama osobno i Vladi što je prepoznala ove velike probleme i što ih rješava za razliku od nekih koji su zapostavili ovu najvažniju sastavnicu domovinske sigurnosti. u 2025. godini odrađen je veliki posao kako na organizaciji tako i na logističkom planu za početak temeljne vojne obuke. Obzirom na potrebu ubrzane …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… popune postrojbi pričuvnim sastavom, smatrate li …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Gabričević./… i da li je potrebno proširivati kapacitete za obuku. …/Upadica predsjednik: Hvala./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas da se držimo vremena, počeli ste svi izlazit dosta je viš…, puno iz vremena. Izvolite ministre.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Gabričević kad govorimo o rastu, modernizaciji naših oružanih snaga, samo ću reć jednu činjenicu, onda ću vam pokušat odgovorit ovaj drugi dio. Da smo 2016. godine nastavili raditi dinamikom i brigom kako se tada vodila o oružanim snagama, mi danas ne bi imali Hrvatsku vojsku, ne bi imali ni Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, ne bi imali niti hrvatsku vojsku niti bi imali jednog pričuvnog pripadnika. Danas se stvari mijenjaju i vrlo brzo pričuvni sastav će dinamikom ovom kojom mi radimo biti popunjen ili će se popunjavati jednom dinamikom kojom treba, a isto tako paralelno kroz temeljno vojno osposobljavanje, popunjavamo i profesionalni sastav Hrvatske vojske, a kao što znate i kroz ovo izvješće i kroz sve ovo što se događa, Vlada RH izdvaja ozbiljne novce za modernizaciju i opremanje upravo tih svih segmenata naše nacionalne sigurnosti, a u ovom slučaju govorimo i o pričuvnom sastavu i o profesionalnom sastavu Hrvatske vojske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre u izlaganju ste rekli da je prošle godine od 746 ročnika čak 72 ročnika nastavilo karijeru u vojsci. Ove godine od njih 800 njih svega 32,5 izrazilo je interes za ulazak u djelatnu vojnu službu. Kako objašnjavate tako drastičan pad zainteresiranih osoba za nastavkom vojne karijere, a podsjećam da je preko 50%, dakle 446 od 800 u ovom prvom naraštaju su bili ročnici koji su tamo dragovoljno.
Dakle, kako objašnjavate tako drastičan pad i što očekujete od idućih naraštaja gdje će biti sigurno i manje tih dragovoljaca, tj. koji su tamo dragovoljno, puno će više biti onih koji su tamo obvezni. Kako objašnjavate tako drastičan pad?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas kolega Deur, kolegice Bušić nemojte vikati iz klupa.
Izvolite ministre.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Živković vi ste napravili klasičnu manipulaciju u pitanju. Prvo ste rekli brojku, a onda ste to prebacili u drugom naraštaju postotke, tako da ispadne puno manje, a ja ću vam reći šta znači to u brojkama.
Od 8 stotina iz prvog naraštaja, prvog naraštaja 8 stotina, oni koji su ušli prvi puta 2 stotine i 57 ih je iskazalo volju, želju da ostanu u profesionalnom sastavu Hrvatske vojske. Ogroman broj, broj koji se inače generalno mogao u prijašnjim godinama kroz cijelu godinu nakupiti, možda kojih stotinjak više. Ovdje smo već u prvom naraštaju od njih 800 imali 250 s time da, to je jedan naraštaj, a ukupno godišnje prođe 5 naraštaja kroz temeljno vojno osposobljavanje kroz naše vojarne. Tako da očekujemo intenzivan povećani broj onih koji će se odlučiti za karijeru u Oružanim snagama što je i dokaz ovim brojevima koje sam sada spomenuo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre.
Skandalozne izjave predsjednika Milanovića i odluke danas bacaju sasvim drugi fokus na ovu današnju temu. Mene ono što me interesira više puta ste istaknuli da je sustav obrane stabilan i učinkovit međutim činjenica da već dulje vrijeme svjedočimo javnim nesuglasicama između državnog vrha oko pitanja zapovijedanja Oružanim snagama.
Presedan koji je predsjednik Milanović uveo u upravljanje Oružanim snagama da je njegova zapovijed iznad zakona nije pao na pamet niti jednom predsjedniku Republike Hrvatske od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas i podsjeća me na neka davna nedemokratska vremena.
Unatoč vašem trudu, opremanju i podizanju standarda i uvjeta rada Hrvatske vojske koji nije zabilježen u proteklih 30 godina koliko ovakva situacija koja očigledno po tumačenju predsjednika zakoni Republike Hrvatske ne vrijede kada se tiču njega i njegovih zapovjedi utječe na operativnost Oružanih snaga i obrambene sposobnosti naših Oružanih snaga.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Klasić zapovijed iznad zakona je toliko opasna da u ovom trenutku ne želim ni izgovarati riječi koje mogu i koje bi eventualno najavile šta se može dogoditi a nakon što se ovakva praksa napravi, da jedan čovjek si dopušta da njegova zapovijed bude iznad zakona, hrvatskih zakona koji su doneseni u hrvatskom Parlamentu i u Hrvatskom saboru. Vrlo opasna situacija, jako loše utječe na stanje u Oružanim snagama, jako loše utječe na procese modernizacije i opremanje jer ovakve situacije stvaraju zbunjenost, kaos i dovodi do zaključka da stvari nisu koordinirane.
Ne znam šta nam donosi budućnost, ovakvo ponašanje predsjednika Republike Hrvatske je vrlo opasno, mora se naći način, model kako to riješiti. Ovako dalje sa takvim načinom i odnosom prema Oružanim snagama od strane predsjednika Republike Hrvatske se ne može dalje nastaviti raditi ili će se nastaviti jako otežano raditi.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Kralj jel'? Izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče.
Pa evo imali smo tu prije tjedan dana raspravu o braniteljima gdje je bilo jasno da HDZ svojata branitelje kao svoje što je potpuno pogrešno, a vojsku očito da ne možete svojatati kao svoju, nego očito da ima netko tu tko vodi računa i o vojsci, a ne može HDZ …
…/Upadica predsjednik: Kolega Kralj!/…
… preuzet cijelu državu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kralj izvolite sjesti. Nitko ne svojata vojsku. Postoje zakoni i mi kao saborski zastupnici moramo biti prvi kada se govori o tome da se poštuju zakoni. Dakle, nemojte sada govoriti načelno. Ovdje se radi o vrlo jednoj preciznoj stvari, točno definiranoj. Tko svojata vojsku to su sad politikantske rasprave. Koncentrirajmo se na zakone, jako važno u ovome trenutku.
Kolegice Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre Godišnje izvješće o obrani za 2025. potvrđuje da žene ravnopravno sudjeluju u svim segmentima vojne službe, od obuke i zapovjednih dužnosti do međunarodnih misija i operacija.
To pokazuje da Hrvatska vojska nije samo moderna po svojoj opremi, nego i po vrijednostima i vrednovanjima znanja i sposobnosti, a ne spola. Stoga me zanima ministre koje dodatne mjere Ministarstvo obrane planira poduzeti kako bi se povećao interes žena za vojni poziv i kako bi se unaprijedile mogućnosti njihovog profesionalnog razvoja i osigurali još bolji uvjeti za usklađivanje vojne karijere i obiteljskog života.
Poštovani ministre ima li diskriminacije u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče, uvažena zastupnice Krpan. Nema posebnog tretmana nikoga u Oružanim snagama i generalno u svim vojskama svijeta tretman je prema muškarcu i ženi potpuno isti dosljedan, pravičan i onako kako nalažu pravila i zakoni i pravilnici.
Što se tiče unapređenja materijalnog statusa kad govorite i o stambenom zbrinjavanju i svemu jedan od pravilnika je spreman i on će vrlo brzo izaći van. Kad govorimo konkretno o stambenom zbrinjavanju pripadnika naših Oružanih snaga koji vrijedi kako za žene, tako i za muškarce. Nema nikakvog posebno statusa i nema naravno diskriminacije u odnosu muško, žensko u Oružanim snagama niti toga smije biti, na to se strogo naravno vodi briga i o tome se vodi računa i tako će naravno dalje nastaviti i biti.
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre Zoran Milanović izmislio je sadržaj oko ciljeva mimohoda u Parizu na kojem treba biti i Hrvatska vojska, a samo radi toga kako bi stvorio uvjet za izdavanje nezakonite zapovjedi da Hrvatska vojska tamo ne ide. Prije godinu i po dana isto je učinio i sa NSATU misijom, rezultate vidimo, lagali su.
Zastupnik Bauk jučer je potvrdio da je zbog cilja pobjede na predsjedničkim izborima dozvoljeno igrati se sposobnostima Hrvatske vojske tj. lagati, izmišljati učinke tada u tom slučaju ciljeva te misije.
Moje pitanje ministre, možemo li mi prihvatiti da se Hrvatskom vojskom zapovijeda na izmišljenim sadržajima i političkim tezama, a sve u svrhu vlastitih političkih ludosti iako su te zapovijedi i protuzakonite i protuustavne a da nam pritom strada Hrvatska vojska?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Borić vrlo opasna situacija, presedan koji se dogodio i koji ne znam u kojem će se smjeru dalje razvijati. Hrvatska vojska nije igračka ničija, Hrvatska vojska je institucija u koju hrvatski narod ima najviše povjerenja. Hrvatska vojska je stvorila, obranila i oslobodila hrvatsku državu i dan danas njen tretman u hrvatskom društvu je poseban u smislu poštovanja i povjerenja koje imamo prema njima.
Ovo što se sad danas dogod… što se događa jučer, prekjučer je presedan kakav dosad nikad nije viđen kojim se prekršio zakon svjesno i namjerno nekoliko puta upozoren predsjednik hrvatske države da krši zakon i on je na to rekao ja sam zakon moja zapovijed iznad toga nazivajući ovaj zakon kako nekakvu pukotinu, kao nekakav fusnotu koju ne zna ni on tko je i kako donio a koju je donelo 107 zastupnika Hrvatskog sabora. Opasna situacija u potpunosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre ja ću se ipak vratit na temu ovog izvješća i ono što u izvješću imamo navedeno a to je između ostalog da se i kroz ovo izvješće upozorava na sigurnosnu situaciju u Europi odnosno konkretno riječ je o hibridnim prijetnjama, kibernetičkim napadima, dezinformacijskim kampanjama kojim možemo biti svjedoci.
Ono kad pokušavam u našem proračunu vidjeti koliko sredstava mi izdvajamo za stavku koja bi se odnosila na kibernetičku sigurnost koja je izuzetno bitna, sad smo nedavno bili i svjedoci kako su iscurili određeni podaci iz nekog drugog sustava, zamislite kad to izađe iz sustava koji je u kojem je Hrvatska vojska i onda vidim da su to sredstva na Ministarstvu obrane, zatim u SOA-i pa na nekakvim drugim ministarstvima, ali bez obzira na to vi ste potpredsjednik Vlade koliko se okvirno sredstava za kibernetičku sigurnost ova država izdvaja.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče, uvažena zastupnice Mrak Taritaš odvaja se sasvim dovoljno novaca kroz proračun koji je usvojen u ovom saboru za kibernetičku sigurnost. Kibernetička sigurnost je danas jedno područje u kojem do prije 10-ak godina nije bilo potrebe niti se o tome voditi brigu, niti se od toga braniti, niti je to bio bilo kakav alat u sukobima. Danas je kibernetička sigurnost nešto što je nezaobilazno i na kraju krajeva kibernetičko ratovanje je danas prisutno ovaj prvenstvo na aktivnim ratištima diljem svijeta.
Hrvatska vojska i Ministarstvo obrane na tome naravno intenzivno radi i konkretan iznos koji je izdvojen za kibernetičku sigurnost u ovom trenutku ne mogu vam reći jer ne znam, ali je ona svakako prikazana u stavci proračuna Oružanih snaga i kao takva je prisutna i kao takva će se koristiti upravo za kibernetičku zaštitu naših podataka, zaštitu od kibernetičkih napada i …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… svega onoga što kibernetika u ovom trenutku može napraviti u odnosnima …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… dvaju država ili dvaju zaraćenih strana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Kolega Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre na samom početku ja vam čestitam što činite sve suprotno za Hrvatsku vojsku i hrvatskog vojnika u odnosu što je činio SDP i njihova vlada. Naoružavate ih, činite njihov materijalni status povoljniji i činite Hrvatsku sigurnijom zemljom. Uveli ste i temeljno vojno osposobljavanje i ono što me zanima s obzirom da mladi ročnici dolaze u Slunj, Knin i Požegu koliko ste zadovoljni sa suradnjom jedinica lokalne samouprave, koliko je dobro organizirana priprema samih ročnika i dolaska dakle njih u ti grad te jednostavno vas molim da ukoliko imate informaciju koliko je to hrvatskih vojnika krajem svibnja ove godine pa i prošle sudjelovalo na međunarodnom vojnom hodočašću u Lurd i možete li potvrditi je li Lurd zaista u Francuskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupnice, zastupniče Piletić 950 pripadnika Oružanih snaga i pripadnika MUP-a i pripadnika vatrogasne zajednice i veterana i branitelja je sudjelovalo na mimohodu u Lurdu. I sudjelovat će nadam se i dalje ako nam se ne zabrani i to, ako ne krenemo i sa zabranom i na odlazak na hodočašće, vojno hodočašće koje Oružane snage RH svake godine ovaj idu.
Kad govorimo o suradnji između jedinica lokalne samouprave gdje se odrađuje temeljno vojno osposobljavanje ono je potpuno korektno. Ja nemam nikakvo izvješće s terena da je bilo kakav problem. Prvenstveno mladići i djevojke koje su na temeljnom vojnom osposobljavanju su ozbiljni, svjesni i razumni, disciplinirani kada izađu van vojarne što je vrlo bitno i naravno ta sinergija tih mladih ljudi i jedinice lokalne samouprave …
…/Upadica predsjednika: Hvala vam./…
… je na zadovoljstvo obaju tako da nema nikakvih problema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre vaše izvješće za 2025. godinu naravno uključuje i medicinsku skrb u vojsci. Znamo da je to organizirano kao specijalizirani sustav koji je potpora vojnicima u očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti i evidentno je da je tijekom 2025. godine u 22 vojne ambulante opće medicine evidentirano 30 tisuća pregleda i postupaka, a u 14 vojnih ambulanata dentalne medicine 26 i 800 tisuća pregleda.
Naravno da bi vojska funkcionirala potrebno je da funkcionira i sustav koji brine o njoj. Vojni liječnici imaju pravo na dodatak na plaću što pozdravljam ali da bi oni mogli obavljati svoj posao trebaju i medicinske sestre i tehničare. Zašto onda te iste medicinske sestre i tehničare zaposleni u Oružanim snagama nemaju pravo na dodatak na plaću? Evo mene zanima da li medicinske sestre i tehničari …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u Oružanim snagama vrijede manje?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena zastupniče Curiš Krok, nemaju da. Imaju, liječnici imaju, oni nemaju jer je liječnički kadar je deficitan u generalno kad govorimo o Oružanim snagama RH i bez tih naknada i bez tih dodataka na plaću bojim se da bi ostali bez liječničke struke unutar oružanih snaga, tako da za sada tu naknadu i tu potporu ili dodatak na plaći imaju samo liječnici i još neke kategorije koje nisu zdravstvene kategorije. Medicinske kategorije unutar Oružanih snaga RH, poput pilota itd., itd.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milan izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se. Poštovani ministre nije li najveća šteta u ovom slučaju kada nećemo poslati naše vojnike u Pariz, to što predsjednik RH svojim istupima stvara dojam da osobni politički stav, stavlja ispred zakona i institucija. Naime, predsjednik RH g. Milanović javno osporava primjenu zakonske odredbe koju Hrvatski sabor usvojio 2018. godine sa 107 glasova. Pri tom mislim na čl. 69. st. 5. Zakona o obrani. Na potkopava li se na taj način povjerenje u naš pravni poredak, kakva se poruka šalje našim građanima i hrvatskim saveznicima? Zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče HS-a, uvaženi zastupniče Milan pa mislim da sam i rekao bio na prijašnjim odborima, vrlo opasna situacija, situacija bez presedana do sada. Doduše bilo je još nekakvih konkretnih ovaj ili sličnih situacija ali ovo je jasno u potpunosti kao dan šta se ovdje dogodilo, nepoštivanje zakona o strane prvog čovjeka Hrvatske države, predsjednika RH koji javno kaže da to nije zakon, da je to nešto sa strane podmetnuto ne znam ni ja kako. Da ne mora poštivat, da je on zapovjednik oružanih snaga i da on odlučuje šta će i kako će biti. Ne znam u kom će smjeru odvesti ova situacija, ovo je bezizlazna situacija u smislu predsjednika RH, on ovo ne može objasniti i ne može ničim ovo opravdati. Vidjet ćemo šta institucije koje su nadležne za ovakve situacije kažu i da li će reagirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvaženi zastupniče Baksa, kad ste spomenuli ulogu oružanih snaga u svim ovim situacijama, naravno kompletnu protupožarnu sezonu zajedno sa vatrogascima čini Oružane snage RH. Kanaderi koji konkretno rješavaju najveće požare, najveće ugroze, prijevoz unesrećenih, prijevoz helikopterski prijevoz unesrećenih sa naših otoka ili sa udaljenih dijelova Hrvatske koji se trebaju prebaciti prema kliničkim bolničkim centrima ili negdje dalje, će oružane snage i dalje činiti raditi. Oružane snage se zato i moderniziraju, ne moderniziraju se samo oružane snage da bi se vodio neki imaginarni rat u kojem se stalno nas se plaši nego da bi bile i na potrebi i na usluzi civilnom društvu. Ono što ćemo dalje nastaviti raditi to je kao što sam i rekao nabavka i novih helikoptera ali i dva nova kanadera kroz europske fondove u ovom trenutku u procesu nabave. Tako da će se flota kanadera koji gase požare diljem naše Hrvatske ovaj, sa ovih dosadašnjih 6 povećati na još 2, tj. ukupno 8. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre 2025. godine dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 119 ročnica što pokazuje da sve više mladih žena Hrvatsku vojsku vidi kao profesionalnu priliku. Moje pitanje vama je kako će ministarstvo taj interes pretvoriti u dugoročnu karijeru kroz stipendije, vojno obrazovanje, mentorstvo i jasne puteve prema tehničkim i zrakoplovnim i zapovjednim specijalnostima. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvažena zastupnice Ban, da djevojke, žene su u prosjeku između 10 i 12% od ukupnih dragovoljnih koji dolaze jer one nemaju obavezu kao što znate ali u odnosu na one koji imaju obavezu, 10-ak, 12, nekad bude i 15% mladih djevojaka koje dođe i odradi svoje temeljno vojno osposobljavanje, neke se odlučuju za ostati u oružanim snagama, neke naravno ne. Oni koji se odlučuju niz je mogućnosti unutar Oružanih snaga RH. Možete se školovati, možete doći već školovani, možete nastaviti školovanje kroz naše sveučilište, možete se školovati kroz našu Ratnu školu. Možete odrediti i odlučiti koja je vaša specijalizacija, za šta vam je na kraju krajeva sklonosti, za šta ste obrazovani i šta su vam prioriteti. Tako da svi oni koji dolaze u OSRH imaju niz mogućnosti, a i naravno kada ste spominjali i ovaj dio koji se tiče materijalnog rješavanja njihovih, njihovih ovaj boravka tamo su jasno definirani našim, našim pravilnicima o dodacima, o plaćama, …/Upadica predsjednik: Hvala./… o svemu onome što je i potporama pri …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… stambenom zbrinjavanju itd.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre rekli ste da su ljudi najveća vrijednost hrvatskog obrambenog sustava i ja se sa time sigurno slažem ali bojim se da su ljudi danas i to se vidi ovih dana, najveći problem hrvatskog obrambenog sustava, prije svega oni vodeći ljudi. Ja ne znam kakvu mi to poruku šaljemo našim dočasnicima, našim časnicima, svim našim vojnicima na kraju krajeva i građanima kada se Vlada, ministar obrane i vrhovni zapovjednik predsjednik RH javno svađaju oko vojske, oko obrambene politike. Moje pitanje je u stvari da li planirate osobno, bez obzira na različita stajališta i na to tko je u pravu, napraviti iskorak i zbog dobrobiti hrvatskog, Hrvatske vojske, hrvatskog obrambenog sustava sjesti sa vrhovnim zapovjednikom kako bi se razriješila ova, po vašim riječima za Hrvatsku vrlo opasna situacija, ja mislim da biste trebali to učiniti bez obzira na onu drugu stranu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvaženi zastupniče Paus. Nije ovdje problem interpretacije kako ćemo šta ćemo, nije ovdje problem svađe i da li ćemo ovako ili onako, nije ovdje problem sagledavanja politike da li Vlada RH sagledava politiku međunarodnu, obrambenu na svoj način, a predsjednik Republike na drugi način, ovdje je problem vrlo jednostavan, ovdje nema rasprave, ne može biti rasprave. Utemeljenje u našoj tvrdnji i utemeljenje u zakonu ono što je predsjednik Republike napravio je protivno zakonu i ne možemo raspravljati o tome da li ćemo mi sada interpretirati zakon čl. 69. st. 5. ovako ili onako nego onako kako piše i drugačije ne može. Ja ne mogu drugačije tumačiti zakon ako u zakonu tako piše ja sam temeljem zakona postupio, a predsjednik RH mora razumjeti da on iako je vrhovni zapovjednik oružanih snaga tako piše u Ustavu, ali on nije iznad tog Ustava i nije iznad zakona RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Čl. 238. ovdje je problem što nijedna i druga strana ne shvaćaju odgovornost koju su preuzeli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Kolegice i kolege, kolegice i kolege molim vas, molim vas kolega Deur kolega Paus ima pravo na vlastito mišljenje nikomu ga ne može osporit, ali činjenice su jedno, a mišljenje kolege Pausa je nešto drugo, dakle to je tako kako je. Dobivate opomenu jer nije bila povreda poslovnika.
Kolegice Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Uvaženi ministre sa suradnicima. Pa evo izvješće o obrani za 2025.g. pokazuje da RH nastavlja i dalje sustavno ulagati u modernizaciju hrvatske vojske i u jačanje sposobnosti oružanih snaga i sigurnost naših građana. Međutim u posljednje vrijeme svjedočimo situacijama u kojima predsjednik RH svojim odlukama ili uskraćivanjem suglasnosti dovodi u pitanje sudjelovanje pripadnika hrvatske vojske na međunarodnim aktivnostima pri čemu šteti RH kao članici NATO saveza i EU. Možete li pojasniti koliko takve situacije otežavaju planiranje i međunarodnu suradnju oružanih snaga RH te kakvu poruku šaljemo našim saveznicima u NATO u EU kad zbog takvih prijepora dolazi u pitanje sudjelovanje RH u međunarodnim .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... vojnim aktivnostima? Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvažena zastupnica Salopek, šaljemo katastrofalnu poruku. Ponovit ću ponovno '90.-te godine krećemo u samostalnost RH ciljevi su nam ti, ti i ti da sad ne nabrajam, stekli smo ih krvlju kako jesmo da sad ponovo se ne vraćamo nazad, danas sve to bacamo u blato gubimo vjerodostojnost, gubimo vjerodostojnost u svakom smislu pa čak i na protokolarnim događanjima nam se brani da budemo tamo prisutni. Šta to znači? To je poruka toj državi, to je poruka savezu da nismo principijelni, da smo nepouzdan partner i da je pitanje šta će bit naš sljedeći korak. U toj situaciji ne možemo očekivati da ćemo imati reciprocitet od naših saveznika kad nama bude bilo potrebito nego ćemo biti definirani kao neprincipijelni, neodgovorni, nekonzistentni, nepouzdani i kao taki ćemo imat status unutar EU, unutar NATO-a to je pogubno za Hrvatsku .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... to su temeljna načela i temelji postojanja Hrvatske države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Poštovani potpredsjedniče i ministre obrane. Imamo Zorana Milanovića kao mladog kvalitetnog jugoslavenskog omladinca koji odlazi u Titovu gardu sigurno perspektivan, ali u Domovinski rat nije perspektivan to ga ne zanima. Kao predsjednik vlade tako perspektivan iz kao Titov omladinac rastura i uništava hrvatsku vojsku onda kao predsjednik države pokazuje nam sve ovlasti vrijeđanja i kontinuiranoga.
Al da se vratimo što radi kao predsjednik vlade, ono što je i Tito izbjegavao šalje interventnu policiju na sto postotne hrvatske invalide. Znate koliko je bilo sposobnih branitelja? Samo njihove supruge kojih su ih vozile u invalidskim kolicima .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... i na takve ljude Zoran Milanović šalje .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Deur./... interventnu policiju. To je ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur molim vas isteklo je vrijeme. Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvaženi zastupniče Deur, da svjedoci smo bili konkretnih poteza sadašnjeg predsjednika RH. Ja ću se samo vratiti na jednu možda će sada zvučati malo i smiješno, ali oni koji su bili u vojsci tada to njima nije bilo smiješno. 2008.g. povećana je plaća pripadnicima oružanih snaga 2008.g., zadnji put je povećana prije dvije godine pod ovom vladom, ali 2013.g. je prvi puta i smanjena, smanjuje je upravo vlada Zorana Milanovića i ono što je najsmješnije od toga svega vojnicima koji nisu časnici nego koji su obični vojnici u kantinama za ručak oni nisu imali pravo na juhu i na salatu eto dotle se išlo, da ne govorim o drugim stvarima. A onda sve ono što se događalo i ovo što ste spominjali i prosvjedi na koji su policija interventna slata na hrvatske branitelje i invalide to je jedna sasvim druga dimenzija Zorana Milanovića kao takvo. .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... A jučer smo recimo čuli da mu nije strano ni prijetiti ni meni .../Upadica predsjednik: Hvala./... ni ministrima ni svim HDZ-ovcima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Poštovani ministre obrane. U svibnju ste donijeli odluku da se pripadnicima počasno zaštitne bojne odobrava prelazak granice RH radi sudjelovanja na obilježavanju 81. obljetnice oslobađanja koncentracijskih logora u Republici Austriji.
Na temelju čega ste donijeli takvu odluku, s tim ste se konzultirali, od koga ste tražili suglasnost, što je sa njom bilo, kako je ona provedena i da li je u konačnici ona i izvršena? Jer to je u biti tema ovih dana o čemu se raspravlja, dakle vaša odluka prema počasnoj dakle vaša odluka prema Počasno-zaštitnoj bojnoj da prijeđe granice Republike Hrvatske kako bi sudjelovala negdje i da li je to protuzakonito, da li je to zakonito, da li je to napravljeno uz suglasnost nekoga i da li je to u konačnici izvršeno i kako je izvršeno?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Mažar, da u pravu ste. Ovaj 9. i 10. svibnja ove godine upućen je dio Počasno-zaštitne bojne u Austriju gdje su sudjelovali u obilježavanju onoga što ste vi i rekli, znači ovako je to išlo.
Evo moje odluke, ovo je moja odluka. Nakon toga ide odluka Tihomira Kundida kao načelnika Glavnog stožera, suglasnost pročelnika ureda, načelnika Glavnog stožera i na kraju zapovjednika, brigadira Tihomira Zebeca zapovjednika Počasno-zaštitne bojne. Ni u jednom trenutku nema Zorana Milanovića, te njegove odluke i nakon toga se pripadnici Oružanih snaga upućuju u Austriju i tamo predstavljaju Republiku Hrvatsku na ponos i čast svima nama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vuletić, izvolite.

Vuletić, Darko (HSS)
Poštovani predsjedniče, ministre sa suradnicima kao hrvatskom branitelju žao mi je što se ovo sada događa da se politizira sa institucijom u koju hrvatski narod ima veliko povjerenje, ali znamo sa kojeg to brda dolazi, a s druge strane sam sretan kad vidim ovo izvješće i kad upalim retrovizor i kad pogledam kako je Hrvatska vojska izgledala prije, a kako sada. Imam jedno pitanje, lajt pitanje za ministra na koji način Ministarstvo obrane usklađuje stavove sa Milanovićem kako bi Republika Hrvatska na međunarodnoj sceni unutar NATO-a i EU-a nastupala sa jedinstvenom i snažnom obrambenom politikom.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Vuletić sve što je zadano Ustavom i zakonom Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske koordinira sa predsjednikom Republike Hrvatske i do sada je to tako uvijek i bilo i biti će od strane nas. Jedna od tih stvari koju je predsjednik iskoristio u ovom proteklom vremenu je to da je zabranio Oružanim snagama sudjelovanje u NSATU, tamo nismo, zabranio je suradnju sa ukrajinskom vojskom, nemamo nikakva iskustva, nemamo znanja i nemamo apsolutno nikakvo znanje koje u ovom trenutku Ukrajinska vojska dijeli sa svim članicama NATO-a, sa svim članicama savezništva koji su na kraju krajeva i politički i vojno na strani Ukrajine.
Nemamo, zabranjena nam je suradnja i sa izraelskom vojskom u smislu izmjene tehnologija znanja i toga svega i mi to poštujemo. I ja kao ministar i Vlada Republike Hrvatske jer je to u ovom trenutku njemu zakonski moguće učiniti, napraviti i mi to poštujemo. Šta to reflektira prema budućnosti?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Jako loše i slabljenje Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Glasovac, povreda Poslovnika, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovako povreda članka 238. omalovažavanje zastupnika. Ovdje se već nekoliko puta zapravo razvlašćuje Hrvatski sabor jer se govori da je predsjednik Milanović zabranio sudjelovanje hrvatskih časnika u Misiji NSATU. To je netočno! Hrvatski sabor nikada nije glasao o toj odluci …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a zašto je to tako pitajte svoje kolege u HDZ-u i predsjednika Sabora. Nikad nismo glasali, niste dali tu odluku na glasanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac nećemo sad se vraćati na to, to bi.
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Molim? Pa to je na vašu sramotu ako baš hoćete, baš na vašu sramotu, to ste se ponijeli kao slugani Predsjednika Republike i donijeli jednu štetnu odluku za Hrvatsku kad već želite da se o tome glasno priča.
Kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
238. gospodine predsjedniče Sabora slažem se sa vama slažem se sa vama da se ne trebamo vraćati, ali se vratio ministar pa smo morali odgovoriti. Stavite na glasanje u petak odluku NSATU pa ćemo vidjet tko je zabranio, zašto je išlo, zašto nije itd. Za sada tehnički gledano po Poslovniku ste vi zabranili, a ako zastupnici u Saboru izglasaju dvotrećinskom većinom ići ćemo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolega Bauk.
Replika je bila, dobivate opomenu.
Kolegica Glasovac povlači.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Članak 238. Kolega Bauk radi toga je načelnik Stožera Kundid bio zatvoren na Pantovčaku. Vi kao predsjednik Odbora za obranu se niste pojavili. Plašili ste hrvatske građane da će hrvatski vojnici završiti u Ukrajini. Sada NSATU ima 7000 vojnoga osoblja iz svih država Europe i svijeta i niti jedan nije u Ukrajini. Dakle, to je najveća sramota SDP-a u zadnje vrijeme što ste slagali hrvatski narod vezano za Ukrajinu. Sramota!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Dobivate opomenu.
Kolega Mažar bila je replika.
Kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
238. je u pitanju obmanjivanje javnosti i vrijeđanje nas zastupnika. Jasno je bilo tko je bombardirao Hrvatski sabor, a i tko je opstruirao Hrvatski sabor. Predsjednik države je jasno rekao da idu u vojnu misiju u Ukrajinu što nije apsolutno bilo točno. To je bila obična laž …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a i vi danas slijedite tu lažu koju je on izrekao.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je replika dobivate opomenu.
Kolegice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je članak 238. I nakon svega toga bili su izbori. Sadašnji predsjednik države je dobio milijon 122 tisuće 850 glasova što je puno i to na izborima, što je puno više od onih pola milijona što su došli na koncert koji stalno spominjete koji nisu bili na izbore …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Marković./…
… pa evo toliko savršen predsjednik države i mišljenju naroda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Dobivate opomenu, bila je replika.
Idemo dalje.
Sada je na redu kolega Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
S obzirom na plan da Hrvatska do 2035. godine izdvajanje za obranu poveća na 5% BDP-a možete li pojasniti na koji će se način pritom zaštititi ulaganje u domaću obrambenu industriju kako bi što veći dio tih sredstava ostao u hrvatskom gospodarstvu i otvorio nova radna mjesta.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Josić sve što radim i sve što činim ne samo ja, nego svi mi zajedno ovdje i u Vladi je to da podržavamo, ojačavamo, osnažujemo našu obrambenu industriju. Nekoliko tvrtki naših već i jako kvalitetno, dobro i u financijskom smislu količinski puno radi sa drugim državama od Amerike do Tajlanda. HGK, naša Agencija Alan smo složili smo i mapu naših obrambene industrije, 180 u ovom trenutku što manjih što većih tvrtki postoji, 15-ak do 30 su izuzetno ozbiljne jake i snažne koje su prisutne doslovno u cijelome svijetu i ovom trenutku oni doživljavaju ekspanziju, s time da i ono što mi nabavljamo, a to je bilo i u izvješću, i Tatrine kamione i sustav protudronske obrane radiće i dorađivaće ili će u suradnji raditi sa našim .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... tvrtkama Đuro Đaković, Končar itd.. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima, zastupnice i zastupnici. Vjerujem ministre koliko zaključujem iz vašeg dosadašnjeg djelovanja i onog što ste izrekli da nam hrvatska vojska mora biti iznad dnevne politike i isto tako vjerujem da ćemo se složiti da vojnici ne smiju biti taoci institucionalnog nadmetanja osobnih animoziteta ili nekih predizbornih poruka. Ako Hrvatska kao saveznica primjerice sudjeluje na nekoj svečanosti i to u državi koja nam je strateški partner u obrambenoj suradnji onda to treba biti po mom mišljenju pitanje državnog dostojanstva, a ne povod nekih novih blokada ili političkog spektakla.
Molila bih vas da zbog javnosti ministre objasnite točnu proceduru kako je to propisano u zakonu i tko ima koje ovlasti kada je riječ o .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... protokolarno ceremonijalnoj aktivnosti naše vojske u inozemstvu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvažena zastupnice Petir, čl. 69. st. 5. Zakona o obrani jasno definira ovako jedan mali članak u kojem piše odluku upućivanja na ceremonijalne na događaje protokolarne događaje Oružanih snaga RH van granica RH donosi odlukom ministar obarane i taj članak možete uguglati, naći ga, pogledati svi i točno tako piše i temeljem toga sam ja i napravio moju odluku koju sam uputio načelniku glavnog stožera koji je onda nakon pritiska predsjednika RH odbio provesti tu odluku i zapovijed izdati prema 21 pripadniku oružanih snaga koji trebaju ceremonijalno otići u Pariz nositi hrvatsku zastavu zajedno sa svim našim saveznicima i stupati, koračati sa svim našim saveznicima iz NATO-a i EU i evo danas smo u ovoj situaciji u kojoj raspravljamo o nečemu što ne bi uopće trebalo .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... biti tema razgovora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zelić izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedniče HS-a. Poštovani ministre sa suradnicima. Pa evo iskreno pozdravljam sva ulaganja u naoružavanju vojske sva ulaganja u vojnike jer jedino spreman, zadovoljan, sposoban vojnik može odgovoriti na sve zadatke da brani državu, da brani sigurnost građana. A isto tako ova ulaganja u mlade ljude ročnike da se evo i popuni pričuvni sastav, da se dođe i do profesionalnih novih vojnika i odnosno ono što ste rekli da do '30.g. dobijemo zaista i sposobnu i vojsku, a isto tako i naoružanje.
Sigurnost građana nema cijenu i sva ova ulaganja su opravdana i stoga evo iskreno vam hvala što dajete sve od sebe da nam građani budu što sigurniji i država. Međutim, čini mi se na osnovu sveg ovo što se sad dešava i od prije da predsjednik RH baš radi suprotno .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... da ne bude da budemo što slabiji .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Zelić./... pa vaše mišljenje molim. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvaženi zastupniče Zelić. Ovom dinamikom ako nastavimo, a nema razloga da ne nastavimo do 2030.g. u potpunosti opremljene oružane snage, obučene, svi sustavi stavljeni u uporabnu i operativnu sposobnost, popunjen pričuvni sastav i u potpunosti naravno realiziran temeljem vojnog osposobljavanja koje takvo već i funkcionira. Sve ovo što danas radimo i činimo 2030.g. će biti zadnja godina kada ćemo moći reći sada smo jedna manja kompaktna, operativna, efikasna borbena sila koja je u potpunosti modernizirana zapadnim naoružanjem tj. NATO standardima. U toj dinamici nitko nema pravo zaustaviti tu dinamiku i u toj dinamici nitko nema biti pravo netko tko će to sprečavati, nitko, bio to predsjednik države, saborski zastupnici, ja ko ministar bilo tko ne, svi moramo zajedno raditi na tome jel su to ciljevi koje smo si zadali sami i na kraju krajeva ono što je nedvosmisleno potrebno .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... Hrvatskoj državi, a to je jaka i snažna vojska.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima. Pa evo vidimo ovo izvješće zaista je apsolutno pozitivno i praktički možemo reći da svjedočimo jednom povijesnom opremanju i ulaganju u hrvatsku vojsku. Nikada do sada takvih postignuća nije bilo naročito ističem ovo temeljno vojno osposobljavanje koje se pokazalo apsolutno opravdano i prihvaćeno. Mene zanima odnosno vjerujem da i veliku veliki dio javnosti hrvatske zanima upravo što je uloga predsjednika države bila u svemu ovome? Koji je njegov doprinos svemu tome odnosno realizaciji svih ovih strateških ciljeva? I u konačnici što je on to pozitivno doprinio, napravio ne samo za oružane snage nego i općenito za RH u posljednjih nekoliko godina njegovog mandata? Evo ako možete to prokomentirati. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče sabora. Uvaženi zastupniče Šašlin. Imamo referentne točke kad govorimo o predsjedniku države, četri godine premijer pet ili šest godina predsjednik države, ništa, nula. Kada je bio premijer svi se sjećamo, ne moramo to sada ponavljati niti je to sada tema, ali evo malo ćemo se onda više možda fokusirati u ovih 40-ak sekundi na ono što je učinio i šta je doprinio, doprineo razvoju Oružanih snaga RH dok je bio predsjednik države, ništa, apsolutno ništa. sve što se radi hrvatska vlada i proračun RH plaća, organizira, europski fondovi, zajam SAFE, suradnja naša sa našim saveznicima i sve ono što radimo isključivo radi Vlada RH, on se pojavi samo u trenutku kada treba napraviti ovo što je napravljeno i na neki način usporiti i dovesti u pitanje kredibilitet Oružanih snaga RH. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, uvaženi ministre obrane, evo ja s ponosom pozdravljam ovogodišnje izvješće o obrani. Iz njega se iščitava jasno kako opremate, modernizirate sve tri grane hrvatske vojske, a onda s druge strane vidimo predsjednika Milanovića kako mu ne valja mu EU, ne valja mu Ukrajina, Izrael, sad mu ne valja ni Francuska da pošaljemo tamo na počasnu postrojbu 7 naših hrvatskih vojnika i to nije normalno ponašanje. Rekli ste vrlo je opasno stanje, neodgovorno, protuzakonito, protuustavno ovo što radi i ja bi vama evo postavila neko hipotetsko pitanje, da li je to sutra prijetnja svima nama kad ovako protuzakonito radi da onda pošalje Hrvatsku vojsku na hrvatske saborske zastupnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Pa jučer je iskoristio priliku pa izravno prijetio meni, prijetio je ministrima u Vladi RH i prijetio je generalno stranci i saborski zastupnicima naravno. Pa evo zanima me da mi kaže konkretno šta je to i čega bi se ja trebao bojat i ovaj šta je to čime on meni prijeti, to me jako zanima, a kad govorimo o ovim njegovim odlukama, ove odluke mogu odvesti u kaos. Ove odluke mogu dovesti u kaos. Ovo su ozbiljne stvari, ovo je zloupotreba položaja i zloupotrjebljava se najjača poluga jedne države, a to su oružane snage. Svašta se nakon ovog može očekivati i svašta se nakon ovog može dogoditi. Nakon onoga što je se dogodilo i nakon njegovih izjave intervjuu o medijima, jednostavno ste vidjeli profil tog čovjeka kako na koji način funkcionira kada ga se malo makne i kada se malo izbaci iz balansa. Evo to je to, budimo svjesni ovoga što se dogodilo i čudi me samo SDP koji je svjestan kršenja zakona, koji šuti …/Upadica predsjednik: Hvala./… i koji doslovno vlastiti zakon koji su izglasali u ovom trenutku ne spominju kao problem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala, hvala. Kolega Radić izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre obrane sa suradnicima, iz vašeg iscrpnog izvješća kao i uvodnog izlaganja vidljivo je da se uz modernizaciju naoružanja i opreme velika pozornost posvećuje i jačanju vojne infrastrukture, posebno veseli činjenica kada govorimo o jačanju vojne infrastrukture da se tu uključuju i objekti. S obzirom da je na vašu inicijativu i da ste najavili pokretanje vraćanja Hrvatske vojske u Baranju, ono što svakako pozdravljam i što me veseli, zanima me koji su daljnji koraci vezano za vraćanje Hrvatske vojske u Baranju odnosno u Beli Manastir. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedniče. Uvaženi zastupniče Radić, da kao što smo najavili to ćemo izrealizirati. U nekakvom dinamičnom, dinamičkom planu negdje smo na sredini tog projekta. Vrlo brzo će biti gotovo i izdane građevinske dozvole, imovinsko pravni odnosi su riješeni. Nakon toga ide natječaj i izgradnja vojarne u Belom Manastiru. Ona je prijeko potrebna i zbog prvenstveno zbog sigurnosne situacije, zbog blizine granice, zbog migracija, zbog svega onoga što je i na kraju krajeva u cijeloj hrvatskoj Baranji je do 2014. godine i funkcionirala jedna vojarna. Nakon toga je ona odlukama možete mislit koje vlade, ukinuta, maknuta. Mi ćemo je vratiti i vratiti nazad oružane snage i vojsku u Beli Manastir, ojačati, osnažiti sigurnosnu situaciju na istoku Hrvatske, demografsku, ekonomsku i u svakom drugom smislu i naravno tamo se predviđaju i određeni kapaciteti za temeljno vojno osposobljavanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče, poštovani ministre. Ja podržavam vaše izvješće, ono je vrlo iscrpno i temeljito, iz njega je razvidno koliko ulažemo u Hrvatsku vojsku i kako ona postaje jedna respektabilna, kako Hrvatska zajedno s njom postaje jedna respektabilna vojna sila. No međutim ja bih vas pitala je li ova odluka koju ste vi donijeli prva takva u posljednje vrijeme pa da je predsjednik imao razloga na to reagirati ili je takvih odluka već bilo. Pitam vas to zato što mi nije jasno kako to da nikad prije nitko od onih koji sad su i njemu nakloni, nije pokrenuo ocjenu ustavnosti zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući. Uvažena zastupnice Lukačić da donosio sam i prije takve odluke. Zadnju sam evo prije nekih 15-ak minuta i pokazao. Zadnja je bila 9. i 10. svibnja gdje su bili upućeni u Austriju naši pripadnici oružanih snaga tj. Počasno zaštitne bojne i nije bilo nikakvih problema. Odjedanput se sada problem stvorio i sada od nečega što je bilo normalno, što je bilo uobičajeno, što je u skladu zakona i svega onog što je postaje problem i danas raspravljamo o stvarima o kojima ne bi trebali raspravljat. Dovodimo u neugodnu situaciju sve pripadnike oružanih snaga uključujući i načelnika Glavnog stožera i stavljamo u politički fokus Oružane snage RH koje to ne bi trebale biti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala. Poštovani ministre ovo izvješće pokazuje odgovornost Vlade u vrijeme ove nesigurne geopolitičke situacije. S druge strane imamo predsjednika Milanovića koji je od svog dolaska na Pantovčak i micanja bista preko protuustavnog pokušaja kandidature na parlamentarnim izborima, nepoštivanja Dana državnosti pa sve do protuzakonite zabrane sudjelovanja naše vojske na svečanom mimohodu radi štetu Hrvatskoj u najmanjoj riječi. Sve ovo što sam nabrojala i puno više označava kako Zoran Milanović pokušava ugušiti simbole hrvatskog identiteta i državnosti. Takvo ponašanje nanosi nam sigurno štetu na međunarodnom ugledu i moje mišljenje je kako zabrana sudjelovanja naše vojske na svečanom mimohodu u stvari nije pitanje obrane i zaštite nacionalnih interesa nego kampanja Zorana Milanovića protiv Vlade i to preko hrvatskog vojnika i Oružanih snaga RH. Koliko šte…, koliku štetu nam to nanosi takvo ponašanje u odnosu s našim saveznicima …/Upadica Reiner: Hvala./… i da li je to kompromitiranje Vlade pa makar ….

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući, uvažena zastupnice Blažević, rekao sam nekoliko puta, ponovit ću i to nije zgoreg ponavljati stalno. Ogromnu, nemjerljivu i možda čak i nepopravljivu štetu je napravio. U razgovoru kada razgovarate sa drugim ministrima, kada razgovarate sa drugim pripadnicima Oružanih snaga, načelnicima Oružanih snaga oni sa podsmjehom ili sa smijehom otvorenim promatraju ovo što se događa kod nas i pitaju nas da li je moguće da i zbog čega i iz kojeg razloga je zabranjeno ovo ili zabranjeno ono, šta vam je tu problem, ne razumijemo, zbog čega se to radi. Teško je to nama objasniti njima ali je nama vrlo jasno i vi ste to napomenuli. Predsjednik RH je u političkoj kampanji i to je bio i kada su bili zadnji parlamentarni izbori pa je odustao, sada je ponovno u političkoj nekakvoj kampanji na štetu i nažalost Oružanih snaga RH. One ne smiju biti predmet nikakvih političkih rasprava, nikakvih političkih prepucavanja. Nažalost on je doveo oružane snage upravo u tu poziciju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani ministre počesto u javnom prostoru čujemo kritiku pa i omalovažavanje od strane predsjednika republike oko nabavljene vojne opreme i naoružanja. Francuzi nas prevarili za Rafale, što će nam i ne trebaju nam Leopardi tenkovi i tako redom. Koga predsjednik tu kritizira, možete li kratko kazati kako teče postupak nabavke, kako se utvrđuju prioriteti, tko sve sudjeluje. Sudjeluju li recimo u odabiru i utvrđivanju prioriteta Glavni stožer Oružanih snaga općenito vojni stručnjaci. Usudi li se tu predsjednik republike sumnjati u stručnost pobjedničke Hrvatske vojske i njenih stručnjaka.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući. Uvaženi zastupnik Barbarić, odlično pitanje. Kad govorimo o nabavki generalno je oružanih sustava sve počinje u biti iz Glavnog stožera od načelnika Glavnog stožera i njegovog tima, od detaljnog plana razvoja koji je dokument. Temeljem tog dokumenta načelnik Glavnog stožera iskazuje potrebe o Oružanim snagama, šta im treba i koje su to karakteristike naoružanja koje im trebaju. Nakon toga to dolazi na saborski odbor koji predsjedava g. Bauk ovdje u saboru gdje se raspravlja i o tome. Tek onda nakon toga to ide na Vladu i onda se osiguravaju sredstva i to se i kupuje. To je procedura nabavke i naoružanja sve opreme počevši od Cezara do Rafala do Bajraktara i svega onoga što je predsjednik u ovom trenutku lošim, promašenima i ne znam ni ja kakvom kupovinom. Čak i išao je i u, i u, i u sferu nekakvih radnji koje nisu ovaj, koje nisu ovaj časne što se tiče tih nabava. Tako ide proces nabave i to svi trebali bi znati, a posebno hrvatska javnost. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovani ministre pa evo ja sam saborski zastupnik koji često za ovom govornicom brani Domovinski rat, branitelje i samo znači ishodište i Hrvatska vojska danas. Domovinski rat i sami branitelji često su tema određenih difamacija i ovdje u saboru ali ono što mene sada zabrinjava u ovoj situaciji. Vi ste vrlo jasno definirali zakon, vrlo jasno ste govorili o problemu koji je nastao, evo i sami ste branitelj dragovoljac. Mene sada zabrinjava jedna stvar. S obzirom da je Hrvatska vojska po svim mjerilima po svim anketama stup društva, znači naši građani imaju najveće povjerenje u Hrvatsku vojsku, možete li mi reć evo čak ne kao ministar nego kao branitelj dragovoljac, koliko je ovo štetno za samu našu Hrvatsku vojsku koja je u biti u jednom izrasta jedno pravedno oslobodilačkog čisto rata koji je često bio kako kažem tema difamacija i koliko je to u biti loše za našu državu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Kukavica vi kao dragovoljac Domovinskog rata sigurno znate šta znači ovo za naše oružane snage i kao bivši i časnik i branitelj i pripadnik oružanih snaga sigurno znam kako se osjećate u ovom trenutku. Ono što štetu nanosimo ogromnu. Ogromna šteta se nanosi i o njoj sam puno govorio ali ću reći jednu stvar koju nisam do sad rekao. Ti pripadnici oružanih snaga koji se šalju u misije, a u ovom slučaju šalju se na protokolarno događanje, na mimohod Champs-Elysees u Parizu sa svim svojim članicama savezništva unutar NATO-a EU. To je za njih čast i da njih pitate oni bi otišli tamo pješke samo da nose hrvatsku zastavu i da se pokažu kako izgleda prava vojska, kako izgleda hrvatska vojska sa zastavom ispred svih onih koji su sa svojim zastavama tako i sa hrvatskom zastavom. Oni to žele, oni to hoće, zato su obukli uniforme Hrvatske vojske, zato su se odlučili za tu karijeru. Da se nisu odlučili za tu karijeru oni bi se možda bavili nekim drugim poslom i u ovom trenutku ne da pravimo štetu državi i …/Upadica Reiner: Hvala./… oružanim snagama nego pravimo štetu i pojedincima unutar oružanih snaga.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kralj.

Kralj, Denis (SDP)
Jel se čujemo? A čujemo, ok. Hvala potpredsjedniče. Pozdravljam i ministra, pozdravljam i državne tajnike i sve suradnike. Ovako prije nekakvih mjesec, dva imali smo slučaj ročnika koji je dobio temperaturu pa je zvana mama da ga pokupi pa me zanima kako je za taj slučaj kriv predsjednik Milanović, sam siguran da je on kriva za to i SDP-ova vlada prije 10 do 15 godina. Također vam preporučujem da treba pokazati u životu nekakav stav. Znači ako kupimo skupe avione od Francuza i oni nam uvale nekakve stare avione, a Srbima prodaju bolje, onda treba nekakav stav pokazati u životu i ne slat naše vojnike na njihovu paradu nego pokazati stav da mi imamo svoje ja i da mi ne želimo sudjelovati u nečemu ako nas je netko preveslao. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Kralj nitko nije spomenuo Milanovića kad je mladi vojnik dobio temperaturu, bio u stacionaru i kada mu je određeno kućno liječenje i otišao je svojoj kući. Nitko, mi smo to čak koliko se ja znam komentirali i ja sam o tome govorio i apsolutno nikakva odgovornost nije na predsjedniku Milanoviću u tome. Odgovornost je na meni ako baš hoćete i na načelniku Glavnog stožera koji smo proveli i doveli nakon 17 godina ponovno temeljno vojno osposobljavanje koje 97% odaziva u to temeljno vojno osposobljavanje a kad govorimo o Francuzima, o Rafalima i ne znam ni ja čemu, vi prvenstveno morate poznavati vojnu tehnologiju i vojnu opremu. Avion je samo podloga, sam avion je podloga, on je nešto što se nadograđuje, ono što avion ima u sebi naoružanje, softvere, sposobnosti, mogućnosti, radare sve e to radi ... između kvalitetnijeg i manje kvalitetnijeg. Mi kao članica NATO saveza imamo sustave koje možemo koristit, a koje Srbija neće moć koristiti oni se zovu recimo Link 16, taj Link 16 unutar NATO-a sve NATO članice .../Upadica Reiner: Hvala./... s tim Linkom 16 komunicirao, ali oni koji nisu oni ne mogu i to je ... između naših Rafala u pozitivnom smislu za nas.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala, hvala lijepa g. potpredsjedniče sabora. Poštovani g. ministre, ovo danas nesigurna, nestabilna i zapravo vrlo nepredvidiva vremena današnjega svijeta vaše izvješće doista ohrabrujuće što se tiče napretka hrvatske vojske i ja vam na tom doista iskreno čestitam. Posebno je ohrabrujuće čuti o suvremenoj opremi hrvatske vojske, a također uspješnom uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja koje ste vi g. ministre uveli. Moje pitanje vama je sljedeće, kao ministru obrane RH, a u prvom redu kao dobrovoljcu dragovoljcu, dragovoljcu Domovinskog rata koje posebno ...
Ne dao Bog potrebe g. ministre je li hrvatska vojska danas spremna obraniti Hrvatsku i je li spremna obraniti svoje dostojanstvo?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući. Uvažena zastupnice Bušić, hrvatska vojska ajmo to tako reći, kada nije ni postojala obranila je Hrvatsku '91.g., a '95.g. u te četri, pet godina se modernizirala, opremila i oslobodila hrvatski okupirani teritorij. Danas oružane snage su miljama daleko od onih oružanih snaga koje smo imali '90.-tih godina, spremni smo za svaku zadaću, zajedno sa našim saveznicima, zajedno sa članicama NATO-a i zajedno naravno sa našim hrvatskim narodom. Naravno da smo spremni i zato radim ovo sve i činimo da budemo spremni obraniti Hrvatsku u svakoj ugrozi u svakoj situaciji, to ćemo činiti i to je smisao postojanja Oružanih snaga RH i smisao onoga što mi radimo.
Vlada RH radi povijesni posao opremajući ovo je po prvi puta od samostalnosti RH u povijesti Hrvatske da se naš vojska modernizira, da prelazimo s istočne na zapadnu tehnologiju i da ćemo biti ono što trebamo biti. .../Upadica Reiner: Hvala./... Vrijeme isteklo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Biloglav ima repliku.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče HS-a. Poštovani ministre, prije nešto malo manje od godinu dana, dakle u vremenu na koje se odnosi ovo vaše izvješće se dogodio jedan vrlo ružan incident u vojarni Josip Jović na Udbini, to je bila provala one trojice civila koji su upali u vojarnu zadržali se tamo skoro sat vremena, to je incident koji je jako, jako rastužio, naljutio i prije svega zabrinuo sve one hrvatske građane kojima je stalo do što snažnije i što spremnije hrvatske vojske. To osobito vrijedi za one među nama, a tu spadate i vi koji smo tu našu hrvatsku vojsku gradili prije puno godina, a ovo. Dakle, moje pitanje bi vama glasilo što je u međuvremenu poduzeto da se takvi incidenti ne bi više ponavljali? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Biloglav. Na veliki teren, na poligon koji je te veličine kao što je na Udbini i vojarna koja obuhvaća sve to postoje prostori gdje netko može uć, nažalost ta tri te tri osobe su unutra ušle, al ono što je ključno i bitno oni su unutra ušli i presreli su ih naši vojnici. Traženo je od njih da se zaustave, oni se nisu zaustavili nego su se uputili na van tog prostora, pitanje je onda bilo zašto nisu pucali i zašto nismo to riješili kako vojska to rješava. Vojnik je zapisao tablice i javio policajcima koji su ih na kraju zaustavili, identificirali i poslali tamo gdje im je mjesto. To su bili civili, da smo to učinili onda bi ovaki prilike naslovi bile i pitanja sa ljeve strane ..., zašto ste upotrijebili silu i ubili nedužne turiste koji su došli obilaziti naše dalmatinsko zaleđe. E to bi tako bila postavljena teza. Pošto smo napravili ovak kako smo napravili onda imamo pitanje da li su naše vojarne sigurne, da li smo mi .../Upadica Reiner: Hvala./... spremni se obraniti od toga svega, jesmo i napravila vojska točno kako treba .../Upadica Reiner: Hvala./... pojačane su mjere zaštite i vojarni i poligona.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre, već smo godinama svjedoci sukoba dvoje čelnik ljudi u vlasti, predsjednika države i predsjednika vlade, na taj način golemu štetu i blokade trpe dva ključna sustava, vanjska politika i sigurnost. Međutim, izgleda da je Rubikon prijeđen kao što ste rekli i sami ovih dana kada se može, bilo je ovdje pitanje, očekivati svašta jel se sada počelo posezati gdje će i na koji će stranu vojska. Prava katastrofa je to što se dirnulo u zapovjedni ustroje vojske, moje mišljenje o Milanović je poznato, ali on je po Ustavu vrhovni zapovjednik i ako počnemo dirati taj zapovjedni ustroj onda može svatko posezati za pojedinom postrojbom u hrvatskoj vojsci što će izazvati pravu katastrofu. Držim da je vrijeme da institucije poput sabora i slično ili HDZ ako smatra .../Upadica Reiner: Hvala./... da je Milanović sve ono što je neka pokrene čl. 105. u Ustavu i neka ga smijeni. .../Upadica Reiner: Hvala lijepo./... ali se ne smije dirati ...

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala uvaženi zastupniče. Uvaženi predsjedavajući, uvaženi zastupniče Jurčić. Zakon je jasan nema interpretacije zakona na sva načina, posebno ovog zakona o kojem smo sad razgovarali i koji je predmet ove cijele rasprave i toliko je jednostavan da ga doslovno dijete iz osnovne škole pročita i zna šta i kako i na koji način treba reagirati i šta treba napraviti kad pročita taj članak zakona. Ja ne znam kolko puta moram objašnjavati, ne može nitko biti iznad zakona ni vi ni ja ni predsjednik Hrvatskog sabora ni predsjednik države niti bilo tko. Zakon je zakon, on važi za sve i dok se taj zakon ne promijeni po tom zakonu se mora tako postupati kao što sam rekao i vi i ja i predsjednik RH, a u ovom slučaju zakon jasno definira koji je do sad već bio korišten nekoliko puta. Između ostalog i pokazao sam prije manje od mjesec i po dana da sam isto takvu odluku donio i da je bez ikakvih problema to napravljeno i učinjeno.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević je dignuo povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Nije sporan taj zakon, njegov članak ali prema mišljenju niza pravnih stručnjaka dakle došlo je do nedorečenosti između odredbi Ustava tko je vrhovni zapovjednik i dakle ovoga članka zakona. Ali obzirom …/Upadica Reiner: Dobro./… na ugroze koje se događaju dovodimo u pitanje …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./… gospodina Kundida. To je diranje u zapovjedni ustroj što je nedopustivo.
…/Upadica Reiner: Kolega Jurčević./…
Ovo su sve političke …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Dobijate drugu opomenu. Kolega Sander ima repliku.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče sabora. Potpredsjedniče Vlade i uvaženi ministre, prvo pohvaljujem ovo izvješće u kojem se vidi veliki napredak. …/Govornik se ne razumije./… vama i cijelom timu ljudi koji se s tim bave, koji rade na tom. Posebno pohvaljujem za ovogodišnju požarnu sezonu, ako vatrogasac za kanadere. Apeliram i da dižemo standard tih pilota što je vaša nadležnost i što možemo da, jer rade veliki izazovni ali želio bi o aktualnosti. Rekli ste da na ovoj u Francuskoj sudjeluju sve europske zemlje i veliki broj članica NATO-a pa bi vas htio pitat, nisam čuo jel tu sudjeluje Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja. Jeli to mi svrstavamo se uz te zemlje, jel nas predsjednik Milanović jer me to ljudi ove dan zovu i pitaju jel nas on svrstaje da mi idemo u blok sa Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom da je to područje, da su to zemlje kojima mi želimo bit zajedno, a ne sa svim europskim zemljama i članicama NATO-a.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Sanader pa takav se zaključak nameće, ako nećemo sa zapadnim saveznicima s kojim, kojim, kojima i pripadamo na kraju krajeva i praktički pripadamo njima jer smo dio tog saveza, ostaje nam onda istočni savez koje je su te zemlje koje ste vi navodili. Ili postoji neka treća opcija, a to su nesvrstani ponovno da revitaliziramo nesvrstane, nađemo još par afričkih zemalja i idemo u nesvrstane. Ja ne znam drugačije kako objasniti i kud mi idemo i kud ćemo završiti na vanjsko političkom planu, na obrambenom planu, generalno kao država ako kontinuirano 3 ili 4 godine uporno ignoriramo suradnju sa našim saveznicima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima. Želim pohvaliti vaše izvješće o obrani. Kako nam je tema predsjednik Milanović mogu konstatirati da on ponovno je pokazao svoj dobro poznati talent proizvodnje sukoba. Obzirom da SDP, SDP-u smanjen manevar glasovanjem za Zakon o obrani 2018. godine koji jasno propisuje da odluku o prelasku granice radi protokolarnog ceremonijalnih aktivnosti donosi ministar obrane, zanima me vaš komentar na jutrošnje izlaganje kolega iz Mosta. U njihovom nastupu primjećujem jalov pokušaj spašavanja Titova gardista Zorana i njegova ugleda, jesu li svjesni šta rade. Evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Budalić da ja sam se iznenadio i jučer slušajući izjave određenih čelnika Mosta. Do sada je Most funkcionirao politički da je nekako držao ni jednu ni drugu stranu nego su imali nekakvu svoju politiku koja je bila ono konzistentna ajmo reći i onako bila je ajmo reći njihova ali danas se ipak pokazalo nešto ipak malo drugačije. Da progovara neka druga politička opcija iz zastupnika Mosta, svjesno govoreći i svjesno braneći ono što je potpuno neobranjivo. U biti bili su glasnogovornik Zorana Milanovića danas u Hrvatskom saboru.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Gospodine ministre previše čuđenja za nekoga tolikog iskustva i razumijevanja politike. Čudite se Mostu što govore, a nama što šutimo. Ma dobro, moje pitanje ipak će biti usmjereno na ove recentne događaje. Ja ne vidim neku veliku dramu oko ovoga što se sad događa ali vidim potencijal za nju ako se situacija nastavi. Ja na vas apeliram da vaše djelovanje bilo javno bilo u okviru konzultacija s premijerom ili s vašim stranačkim kolegama bude takvo da situacija ne eskalira. Naime u ovome trenutku imamo načelnika Glavnog stožera koji je postupio po zapovjedi predsjednika replike koja je pisana ako sam uspio čuti i koja je na snazi i ona će bit na snazi dok je ili on ne povuče ili dok je tijela koja su za to nadležna, a to je prvenstveno Ustavni sud ne utvrdi da ona nije u skladu s Ustavom i onda ako se to dogodi, zna se što će se u tom smislu dalje raspravljati pa evo moje pitanje, hoćete li vi na ovu vatru stavljati kap vode ili slamčicu u budućem djelovanju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Uvaženi zastupniče Bauk, da vi ste predsjednik saborskog Odbora za obranu. Vi dobro znate i upućeni ste jako dobro u ovu tematiku i ove sve naše teme koje mi sad ovdje komuniciramo. Ne možemo se mi niti ja osobno povinuti bilo kome niti ćemo se to, niti ćemo to činiti. Ako netko, a u ovom slučaju predsjednik RH pokušava nametnuti verbalnom agresijom nešto što u ovom trenutku nije utemeljeno u zakonu, naša obaveza je štititi zakon koji smo sami ovdje izglasali u ovom Hrvatskom saboru i nismo mi adresa kojem trebate to govoriti što ste sad meni rekli. Adresa je predsjednik RH, s njim obavite takav razgovor i objasnite čovjeku da se ne može tako ponašati, da Hrvatska ima svoje zakone, da nitko nije iznad zakona i da situacija u koju smo se doveli, eskalacija te situacija se može vrlo lako riješiti. Puštanjem načelnika Glavnog stožera da donese zapovijed da se uputi 21 čovjek, 21 pripadnik Oružanih snaga na mimohod u Pariz i mi smo riješiti sve probleme. …/Upadica Reiner: Hvala./… Do tada ćemo tjerati zakon onako kako zakon piše.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovani ministre, Hrvatska ulaže značajna sredstva milijarde i milijarde u skupu vojnu opremu mahom strane proizvodnje. Neki bi čak rekli i preskupo, ali dobro to na stranu. Imamo znači Rafale, Bradleye, Leoparde, Bayraktare, Black Hawkove, ove Cezar haubice. E sad, ono što mene zanima je gdje je u toj priči domaća hrvatska proizvodnja i koliko država potiče hrvatsku proizvodnju. Ja ću spomenut samo jedan slučaj neuspješnog ulaganja u hrvatsku proizvodnju 2014. godine potpisan ugovor sa Brodosplitom za 5 ophodnih brodova Hrvatske ratne mornarice. Rok isporuke je bio 5 godina. Danas 12 godina nakon potpisivanja ugovora samo 2 broda su isporučena, ostalih 3 su ostali u prostoru. Pa sad vi meni odgovorite gdje je hrvatska proizvodnja i zašto padamo na projektima kad govorimo o ulaganju ne samo u hrvatsku proizvodnju, nego to korist ima i …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… hrvatski obrambeni sustav.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Anušić.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Uvažena zastupnice Glasovac vrlo brzo ću pokušati odgovoriti, jer nemamo puno vremena.
Što se tiče industrije naše ona u ovom trenutku doživljava doslovno procvat. Uključena je u proizvodnju i opremanje i prilagodbu svih kamiona Tatra 420 koji će doći u Đuru Đaković. Uključeni su u modernizaciju Bredleya, uključeni su u modernizaciju tenkova. Kad govorimo o HS produktu o tom mogao bih govoriti sat vremena jer jednostavno njihov proizvod koristi doslovno se diljem svijeta. Tu ja Končar sa kojim smo potpisali vrijednost ugovora 125 milijona eura za proizvodnju zajedno sa poljskom tvrtkom protudronskog sustava, 4 protudronska sustava koja sam naveo ovdje u izvješću i oni u ovom trenutku rade na tome, radit će na još nekim ozbiljnijim i velikim bitnim stvarima u budućnosti, o tom ću vam javljati. Tu je niz, niz drugih tvrtki koje su okupljene oko našeg obrambenog industrijskog klastera koji promoviramo diljem svijeta po svim sajmovima, a kad govorim o obalnim ophodnim brojevima spomenut ću vam samo jednu stvar obalne ophodne brodove je naručio ministar Kotromanović kada je bio premijer Vlade …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… Zoran Milanović. Ugovor koji su potpisali je ništa drugo bio nego rezultat toga što je …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… problemi, neisporuka, nedovoljno kvalitetan ugovor i sudski postupci …
…/Upadica Reiner: Hvala lijepa ministre./…
… koje ja sad moram voditi.

Reiner, Željko (HDZ)
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Najprije predsjednik Odbora za obranu poštovani zastupnik Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na dvadesetoj djelomično zatvorenoj sjednici održanoj 19. lipnja 2026. godine raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2026. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravljao o predmetnom izvješću kao matično radno tijelo. Obzirom da je, da su prve dvije strane izvješća uvodno izlaganje koje je iznio i ministar onda ću preskočiti zbog uštede vremena. U raspravi je iznesena opća potpora Godišnjem izvješću o obrani. Ocijenjeno je kako se radi o iscrpnom, sveobuhvatnom i stručno pripremljenom izvješću iz kojega je vidljivo da su sredstva trošena namjenski u svrhu jačanja bojne opremljenosti Oružanih snaga.
Ocijenjeno je da je na mimohodu u Zagrebu bio prezentiran dobar dio nove vojne opreme, te da je tijekom 2025. i 2026. došlo do povijesnog opremanja Hrvatske vojske nakon tugo vremena. Pri tome je istaknut značaj uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja i dobrog odaziva na osposobljavanje čime se stvaraju uvjeti za obnovu pričuvnog sastava.
U odnosu na postavljeno pitanje o broju ročnika koji su nakon završenog dragovoljnog vojnog osposobljavanja u 2025. godini izrazili želju za nastavkom vojne karijere odgovoreno je da je od 746 ročnika koji su pristupili obuci njih 542 sklopilo ugovor o službi u Hrvatskoj vojsci. Od početka 2025. do danas u Hrvatsku vojsku je primljeno 730 vojnik, 150 dočasnika i 137 časnika. Što se tiče završetka postupka modernizacije preostalih borbenih vozila pješaštva Bradley navedeno je da je do danas 45 vozila modernizirano, te da će od ukupnog broja od 89 doniranih 62 vozila ući u postrojbe Oružanih snaga, a da će 27 vozila biti korišteno za pričuvne dijelove.
U planu je da se do kraja 2026. isporuče sva vozila Hrvatskoj vojsci. U odnosu na pitanje vezano uz završetak gradnje preostala tri obalna ophodna broda istaknuto je da je vlasništvo prešlo u Ministarstvo obrane, da su brodovi upisani u Upisnik brodova Oružanih snaga, te da je ministarstvo u ožujku 2026. podnijelo zahtjev za mirnim rješenjem spora protiv graditelja Brodosplita i da je postupak u tijeku. Također je istaknuto kako ministarstvo nastoji ravnomjerno opremati i modernizirati sve grane Oružanih snaga.
U raspravi je tematiziran i trend povlačenja američkih snaga iz međunarodnih aktivnosti u Europi i utjecaja na možebitno povećanje broja pripadnika Hrvatske vojske u misijama.
U raspravi je istaknuta i pozitivno ocijenjena usmjerenost na čovjeka i aktualno opremanje Hrvatske vojske pri čemu je iznesena ocjena da se pritom treba uvažiti veličinu Republike Hrvatske i mogućnosti državnog proračuna, te da se među državnim prioritetima na prvom mjestu trebaju naći izdvajanja za socijalu i zdravstvo. Ovo je sad jako zanimljivo.
Iznesena je i ocjena kako su se u RH promijenile na bolje okolnosti i odnos između vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH i Vlade RH, to prije 10 dana, te je tijekom 2025. održana sjednica Vijeća za obranu i mimohod u Zagrebu. Također je istaknuto kako su velikom većinom glasova doneseni temeljni dokumenti na području obrane i zakoni kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje, a Odbor za obranu donio je niz odluka kojima je dano pozitivno mišljenje u postupcima javne nabave za potrebe opremanja Hrvatske vojske.
U kontekstu temeljnog vojnog osposobljavanja i malog postotka novaka koji izražavaju prigovor savjesti navedeno je kako je potrebno povećati kapacitete u vojarnama budući da 4000 ročnika kojih se poziva na vojno osposobljavanje u kalendarskoj godini predstavlja oko ¼ mladih muškaraca u generaciji zbog čega bi kroz određeno vrijeme mogao znatno narasti broj mladih koji se ne pozivaju na temeljno vojno osposobljavanje. U odnosu na navedenu primjedbu istaknuto je kako je već sada po uputnom roku povećan broj za sto ročnika te da će se tijekom godina povećavati kapaciteti i da su u pripremi tri dodatne vojarne koje će služit za obučne centre, nakon provedene rasprave odbor je jednoglasno odlučio predložiti HS-u donošenje zaključka kojim se prihvaća Godišnje izvješće o obrani za 2025.g.. Također na sjednici koja je održana nešto prije odbor je bez rasprave jednoglasno predložio HS-u da prihvati izvješće ministra obrane o Odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz misija i operacija potpora miru. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova poštovana Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajnici. Žao mi je što je ministar otišao voljeli bismo mi ga vidjet koji put i na našem odboru, ali dobro.
Mi smo kao Odbor za ravnopravnost spolova o ovom Godišnjem izvješću raspravljali na sjednici koja je održana jučer kao zainteresirano radno tijelo, iako kada govorimo obično u ime odbora ovo izvješće preskočim radi racionalizacije vremena ovaj uvodni dio koji govore predstavnici ministarstva jer uglavnom to kažu ovdje u plenarnoj sjednici, danas ministar uvodno o tome nije govorio ništa pa ću onda prikazati cjelokupnu raspravu.
Dakle, uvodno je državni tajnik sažeto predstavio izvješće iz perspektive ravnopravnosti spolova, istaknuo je kako se u posljednjim godinama bilježi pozitivan trend u zastupljenosti žena u vojsci od ukupno 13.732 djelatne vojne osobe na dan 31. prosinca 2025.g. bilo je 2006 žena odnosno oko 14%. U kategoriji državnih službenika i namještenika od ukupno 1761 zaposlenih 911 su žene što čini 51,7%. Udio žena na zapovjednik i voditeljskim dužnostima iznosio je 13,4, a u 2025.g. 15% žena je promaknuto u viši čin.
U operacijama potpore miru i misijama u inozemstvu udio žena iznosio je 8%. U akademskoj godini 2025/2026 na studijskim programima Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman bilo je upisano 293 kadeta od čega 65 žena odnosno 22%, studijske programe završilo je 18 žena dok se na prijediplomskim, diplomskim i poslije diplomskim studijima uz potporu Ministarstva obrane školovalo 30 žena. Slijedno rastuće izobrazbe časnika završila je 61 žena, a slijedom rastuće izobrazbe dočasnika 60 žena, funkcionalnu izobrazbu i stručno usavršavanje završilo 87 žena, a na temelju provedenog natječaja u 2025. sklopljeni su ugovori o vojničkoj službi sa 538 vojnika među kojima je 92 žene.
Raspored na časničke dužnosti prvi časnički čin poručnika korvete dobilo je 139 pripadnika hrvatske vojske među njima 35 žena, nadalje 62 pripadnika od toga 14 žena raspoređeno je na temelju završene temeljne časničke izobrazbe dok je 77 kadeta među njima 21 kadetkinja raspoređeno nakon završetka studijskog programa.
Proces profesionalnog razvoja djelatnog sastava Ministarstva obrane nastavljen je u 2025.g. na svim vrstama izobrazbe školovano je ukupno 2277 pripadnika hrvatske vojske od čega 333 žene. U skladu s planom promicanja za 2025. u viši čin promaknuto je 1962 djelatnih vojnih osoba, 569 časnika, 762 dočasnika i 631 vojnik od toga je promaknuto 349 žena, 178 časnica, 71 dočasnica i 110 vojnikinja.
Dragovoljno vojno osposobljavanje završilo je 687 ročnika među njima i 119 ročnica. U aktivnostima NATO-a i svim misijama u kojima je sudjelovala hrvatska vojska udio žena je bio prosječno viši od prosjeka NATO-a, primjerice u operaciji potpori miru KFOR na Kosovu sudjelovala su tri kontingenta s ukupno 406 pripadnika među kojima 34 pripadnice.
Vezano uz temeljno vojno osposobljavanje žene se mogu dragovoljno prijavljivati u prvom naraštaju bilo je 82 žene od 447 dragovoljnih ročnika što čini 18% ili 10% od ukupnog broja pozvanih dok se u drugom naraštaju prijavilo 54 žene od 289 dragovoljnih ročnika što je 18,7% ili 6% od ukupnog broja pozvanih.
U raspravi su članice odbora zahvalile predstavniku Ministarstva obrane na redovitom odazivu na sjednice odbora i tu doista zahvaljujemo državnom tajniku Hrgu te pohvalile sadržaj izvješća. Izvješće metodički i metodološki usklađeno s prošlogodišnjim što olakšava usporedbu iako ne u potpunosti, izraženo je zadovoljstvo što broj žena raste i među djelatnim vojnim osobama i među državnim službenicima i namještenicima i napomenuto je, želim to ovdje posebno istaknuti da kao Odbor za ravnopravnost spolova prvenstveno u ovom izvješću govorimo o ženama jer su u vojsci i u obrambenim snagama manjina, ali da bismo na isti način raspravljali i o muškarcima kada bi oni bili manjina. Istaknuto je da je udio žena među djelatnim vojnim osobama porastao na 14,4% u 2024. na 14,6% u 2025.g. što je povećanje od 0,2% i gotovo na razini statističke pogreške. Jedini pad bilježi se u udjelu žena u operacijama potpora miru i misijama u inozemstvu, a slično je i sa brojem studentica na vojnim studijskim programima koji se smanjio u 2025.g. udio je 22% dok je prethodne godine iznosio 24,3%.
Nadalje, upozoreno je da je 2024.g. bilo 81 kadetkinja i 81 studentica dok ih je '25. bilo 65 što je razlika od gotovo 20% manje. Sugerirano je da se u budućim izvješćima navodi tumačenje brojčanih podataka, upozoreno je da kadetska populacija izravno utječe na buduću časničku strukturu te bi za nekoliko godina moglo doći do manjka žena među časnicama zbog pada apsolutnog broja studentica. Istaknuto je da se možda radi o jednogodišnjoj fluktuaciji al da je potrebno pratiti radi li se o trendu kako bi se po potrebi uvele odgovarajuće mjere.
Nadalje, kad se raščlane podaci o promaknućima po kategorijama vidljivo je da je 15% žena promaknuto, međutim da postoji unutarnja neravnoteža. Od 349 promaknutih žena udio promaknutih časnica iznosi 29,5%, dočasnica tek 9,3% dakle 71 od 762, a vojnikinja 17,4%. Drugim riječima, žene se promiču u časnički sustav po stopi više nego tri puta većoj nego u dočasnički. Istaknuto je da bi takve podatke trebalo dodatno komentirati izvješćima jer dočasnički korpus čini okosnicu zapovjedne strukture na nižim i srednjim razinama. Kada se to poveže s udjelom žena na zapovjednim i voditeljskim dužnostima što je oko 13,4% što je manje od postotka zastupljenosti žena, uočava se konkretan i brojčano dokaziv oblik fenomena staklenog stropa. Objašnjeno je da je sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova često govori o fenomenu staklenog stropa ili ljepljivog poda odnosno o situacijama u kojima žene unatoč prisutnosti među zaposlenima, nailaze na prepreku napredovanja. Zanimljiv je kontrast kod ugovorne pričuve za vrhunske sportaše i sportašice gdje je udio žena 35,8%. To je znatno više nego na svim drugim pozicijama u vojsci te više nego dvostruko veći od udjela žena u djelatnom sastavu koji je 14,6%. Riječ je o segmentu kojem se angažman temelji na već stečenom sportskom uspjehu, a ne na redovitim mehanizmima selekcije obuke i napredovanja unutar ovoga da tako kažem vojnog sustava, što pokazuje da ograničavajući faktor nije nedostatak interesa ili sposobnosti žena nego funkcioniranje internih sustava selekcije i …/Govornik se ne razumije./… napredovanja unutar samog sustava obrane. Predloženo je stoga da se u budućim izvješćima raščlane po spolu i podaci o prijemu i izlasku osobe iz sustava. Naime bez tih podataka nije moguće utvrditi napuštaju li žene sustav razmjerno svom udjelu ako se pokaže da taj izlazak nije razmjeran, potrebno je ispitati razloge.
Vezano uz temeljno vojno osposobljavanje, ono je obvezatno za muškarca, dragovoljno za žene što ne predstavlja diskriminaciju međutim potrebno je pratiti hoće li nastati nejednak pristup beneficijama pri zapošljavanju nakon završenog temeljnog vojnog osposobljavanja. Razgovaralo se i o obvezama iz rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama miru i sigurnosti odnosno o trećem nacionalnom akcijskom planu provedbe rezolucije koji više nije u nadležnosti Ministarstva obrane nego Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Sugerirano je da buduća izvješća sadrže potpunu raščlambu svih podataka što je obveza prema Zakonu o ravnopravnosti spolova. Poštovani gospodine predsjedniče ja vas molim da samo kolegu upozorite da ne ometa jer ima neki problem sa čitanjem ovog izvješća. Zahvaljujem.
…/Upadica Reiner: Ne, nemojte, nemojte molim vas ometati./…
Želim samo reći da naš odbor radi ozbiljno i odgovorno svoj posao koji po poslovniku ima i dozvolite mi da onda to odradim do kraja.
Također navedeno je da su pojedini podaci u izvješću donekle neusklađeni s drugim dokumentima Ministarstva obrane. Pohvaljeno je donošenje plana djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova te izražena nada da će se u budućim izvješćima prikazati ostvarenje ciljeva navedenog plana. Predloženo je i institucionaliziranje funkcije rodnog savjetnika odnosno savjetnice u zapovjednoj strukturi što postoji u pojedinim NATO članicama, a ta funkcija postoji i u samom Ministarstva obrane ali ne i u ovom vojnom dijelu. Iz pozicije zainteresiranog radnog tijela, ocjenjeno je da je izvješće dobro prilagođeno našem odboru, zahvaljeno je na svim iznesenim podacima te izraženom u tom dijelu zadovoljstvo radom ministarstva. Završan državni tajnik zahvalio na svim sugestijama i prijedlozima te naveo da nadležne službe ministarstva raspolažu traženim podacima koji će biti uključeni u buduća izvješća. Podsjetio je da je Ministarstvo obrane kompleksan sustav, različit od ostalih, a kojemu prema anketama hrvatski građani najviše vjeruju. Vezano uz primjedbu manjem udjelu žena među dočasnicama nego među časnicama, podsjetio je da je ranije postojao problem nedovoljnog broja časnica i na kraju rasprave odbor je jednoglasno odlučio predložiti saboru donošenje zaključka o prihvaćanju ovog izvješća. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Otvaram raspravu o ovoj točki i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Kolegice i kolege, ako neki umjetnik bude imao inspiraciju da napiše pjesmu o ovome izvješću, u njoj bi svakako mjesta mogao naći stih dobra bila 2025. godina. Što će napisati za 2026. obzirom na recentna događanja, vidjet ćemo. U 2025. godini naime dogodilo se nekoliko stvari što se tiče obrambenog sustava koji su i nas u opoziciji motivirali da za razliku od izvješća za 2024., podržimo izvješće za 2025. godinu. Koji su to bili razlozi? Prvo, velikom većinom glasova dakle temeljem konsenzusa uglavnom, bilo je nekih suzdržanih glasova, nakon dugog niza godina suspenzije vojnog roka odnosno temeljno vojnog osposobljavanja, doneseni su zakoni kojima je uvedeno temeljno vojno osposobljavanje. Razlozi zašto je bila naša motivacija da podržimo te odredbe, prvenstvene su što smo vidjeli da brojčano stanje oružanih snaga, a posebno pričuve je došlo na one, one razine kada je doista moglo doći u pitanje funkcioniranje oružanih snaga i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, vidjeli smo prvenstveno ne kao odgojnu mjeru za mlade generacije koje vise na mobitelima i kompjuterima iako se danas u stvari ratovi dobijaju između ostalog upravo na taj način, nego zbog toga da vojni poziv približimo mlađim generacijama i da u onome, u onom formatu koliko su strateški dokumenti predvidjeli brojčani sastav Oružanih snaga RH da se broj mladih prvenstveno mladih muškaraca, a onda i žena koje se opredjeljuju za vojni poziv, bude takav da brojčano stanje oružanih snaga ne dovedemo u pitanje. Nakon dugog niza godina temeljem zajedničke odluke predsjednika republike i predsjednika Vlade RH, sazvana je i sjednica Vijeća za obranu, gdje su se i Hrvatskom saboru predložili strateški dokumenti, dugoročni plan razvoja oružanih snaga i stratege obrane RH, dokument koji je bio predmet usuglašavanja i suglasnosti Vlade i predsjednika RH koji je također sa velikom većinom glasova prihvaćen u HS-u i koji je također bio razlog da se ovom izvješću pristupi puno blagonaklonije nego onom 2024.. Ova rasprava koja je prethodila, a ticala se odnos predsjednika Republike i načelnika glavnog stožera je podsjetila na to zašto nismo bili spremni prihvatiti izvješće za 2024.g. jer se te 2024.g. u odnosu prema i predsjedniku i načelniku glavnog stožera događalo sve ono što nije trebalo, a vidim da će slična rasprava biti i za izvješće za 2026.g..
Zato je možda i dobro da je ovo izvješće za 2025.g. došlo upravo sada na dnevni red pa da možemo jasno razlučiti i vidjeti razliku između 2024., 2026. i 2025.g. također da pokažemo i građanima i onima koji to gledaju i pripadnicima oružanih snaga ako je to i njima bitno, da ono što je dobro u sustavu oružanih snaga podržavamo, a ono što imamo primjedbe i kritiziramo. Tako da ćemo prihvatiti oba izvješća koja nam je predložila bilo vlada, bilo ministar, ali nećemo pokleknuti na popustiti pred ovom kanonadom o čemu ću nešto reći kasnije kritika na odluku predsjednika Republike odnosno na zapovijed kojom nije dozvolio odlazak na Champs-Elysees.
Također osim Zakona o obrani i osim Vijeća za obranu tijekom srpnja 2025.g. održan je i mimohod i tu je bilo određenih prijepora oko datuma i to je dogovoreno, prema tome može se kad se hoće i na kraju krajeva bio je i vrlo pristojan broj prijedloga Ministarstva obrane o suglasnosti za nabavu određenog naoružanja pri čemu bi možda neke postupke su mogli biti i nešto, neću reći transparentniji, ali javnosti vidljiviji.
Naime, bio je jedan slučaj kada smo ustvari imali zatvorenu sjednicu odbora gdje smo se svi naravno potpisali da ćemo obzirom da su bili klasificirani podaci da ih nećemo iznositi u javnost, a onda kada je završila sjednica odbora sve ono što mi nismo mogli iznosit u javnost ministar je reko na pressici, tako da ako će to biti i dalje slučaj da se onda ipak razmisli o načinu rasprave o tim stvarima. Međutim, bilo je i zatvorenih sjednica koje su i dan danas ostale zatvorene što naravno također pokazuje i odgovornost zastupnika i naravno nekakvu želju za ostvarenjem zajedničkog cilja da Oružane snage RH izvršavaju budu spremne i sposobne izvršiti svoje zadaće jer mi računamo jednom ćemo i mi doć na vlast pa onda bolje da nam ostavit normalno stanje u oružanim snagama kao što smo i mi vama ostavljali dva puta.
Što se tiče recentnih događaja, što se tiče recentnih događaja kolega Đakiću želio bih vas upoznati s nekoliko članaka Zakona o obrani koje svakako tu postoje, ali nisu bili dovoljno naglašeni. Prvo je čl. 7. st. 7. predsjednik RH i vrhovni zapovjednik oružanih snaga predstavlja oružane snage u zemlji i inozemstvu, pardon bit ću precizniji kolega Mažar čl. 7. st. 7. točka 7, evo da lakše pronađete. A i također čl. 70. Zakona o obrani citirat ću vam stavke koji su bitni.
1. stavak, „Načelnik glavnog stožera“ odnosno glava 5 zapovijedanje i rukovođenje u oružanim snagama „Načelnik glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u oružanim snagama na temelju“ pazite sad „zapovjedi i naredbe od predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga zakona“.
Stavak 2., stavak 2., pa piše na temelju zapovjedi i naredbi predsjednika Republike .../Upadica se ne razumije./... O tome je li nešto .../Upadica Reiner: Molim vas ne, ne iz klupa./... zakonito ne odlučuje predsjedništvo HDZ-a nego sudovi u ovoj zemlji koji još uvijek funkcioniraju, a dok je još uvijek je na snazi.
Stavak 2. kolega Đakiću stavak 2., stavak 2. „Načelnik glavnog stožera odgovoran je predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz st. 1 ovoga članka.“, dakle jasno je kome je odgovoran.
Ajmo dalje stavak 3. „Načelnik glavnog stožera dužan je“ dužan je „o provedbi akata kojima se regulira uporaba ili korištenje oružanih snaga istodobno“, istodobno „izvijestiti“, koga, „predsjednika Republike i ministra obrane.“.
I još ću spomenuti stavak 7 i 8 jer stavci 4,5,6 govore o drugim stvarima koje sad nisu aktualne. Sedam „Zapovijedanje i rukovođenje u oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije“, znači ako treba prevodit na hrvatski al neću vi u HDZ-u uvijek govorite da vi funkcionirate po načelima subordinarosti tako da znate o čemu se radi. I osam, pazite osam „Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitog funkcioniranja oružanih snaga.“.
Ja sam pročito šta piše u članku 70., e a što se tiče, što se tiče kolega Mažar članka 69. članak 69. postoji načelnik glavnog stožera je po članku 69. išo provesti odluku ministra obrane, a onda je dobio zapovijed predsjednika Republike, prema tome načelnik Glavnog stožera je postupio kako je trebao i ja sam, sad ću se malo osvrnuti i na vašu raspravu od prije. Dakle ono što vi imate zamjeriti predsjedniku
…/Upadica Reiner: Kolega Đakić molim vas ne iz klupe./…
republike, ono što vi …
…/Upadica se ne razumije./…
… ono što vi …
…/Upadica Reiner: Ja sam vas lijepo molio ne iz klupe molim vas./…
Ono što vi, ono što vi ovoga zamjerate predsjedniku republike u političkom smislu, to je vaše legitimno neslaganje, a ono je temeljno u odnosu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu gdje ima neke razlike iako ne suštinske između vas i njega. Što se tiče ostaloga, bilo je dakle niz uvreda, niz kleveta i niz laži, a vi znate kako naš narod reagira na klevete i laži. Što vi imate više kleveta i laži to je on narodu što pa se vidi na izborima, 74%. Nakon ovoga bi vjerojatno bilo 84% ali nema veze. Međutim nije to suštinski problem, niti on vas štedi niti vi njega štedite i tako će vjerojatno bit na obostrano zadovoljstvo i u buduće al što ste se uhvatili načelnika Glavnog stožera. Jeste evo i da krši zakon, da je vas je razočarao, izgubio povjerenje i ne znam što mu sve niste rekli. Pa nije vam Tihomir Kundid Tomislav Sokol da se s njime možete tako šutat. On se četnika nije bojao kad je trebalo pa se neće ni vas bojat.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, ne gospodine, gospodine Mažar vidite …
…/Upadica Reiner: Molim vas ne iz klupe, molim vas./…
… subordinacija i jedno čelništvo članak 70. Ja ne znam trebamo li prevoditi što znači vrhovni zapovjednik, vidite to je ono što je vama Plenković e znate to je ono što je vama Plenković, to je vojsci Milanović. Ne, ne to je vojsci Milanović.
…/Upadica Reiner: Ajmo se, ajmo se dogovorit da nećemo iz klupe dobacivati molim vas, molim vas./…
Ali gospodine potpredsjedniče oni su meni, na mene poticajno djeluju, nemojte ih opominjati.
…/Upadica Reiner: Ne, ne, baš me briga dal na vas poticajno ili nepoticajno djeluju ali ne iz klupe, ne može nitko dobacivati i uopće mi je svejedno s koje strane, molim vas./…
Zahvaljujem. Nakon ovog dinamičnog djela moje rasprave da se vratimo na temu poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče, molim vas da ministru obrane i svima onima koji su zaslužni, a posebno načelniku Glavnog stožera prenesete naše čestitke na urađenom u 2025. godini. Sa zadovoljstvom ćemo podržati izvješće za 2025. kao što ćemo s još većim zadovoljstvom kritizirati izvješće za 2026., ako zbog toga što je postupio kako svaki vojnik treba postupiti kad dobije dvije dijametralno suprotne zapovjedi od svojih zapovjednika, da posluša onu koju mu je dao netko viši. Ako zbog toga bude ikakve posljedice snosio kao što je jučer neoprezno rekao ministar Anušić, inače više-manje nemam nekih većih primjedbi. Mislim da je on u ovome puno trezvenije pristupa od premijera jer u stvari mislim da ovo više povrijedilo premijera nego njega al da ne radim klin između njih, njih dvojice. To je dovoljno vidljivo i prema van, ne moramo još mi dodatno to poticati. Prema tome 2025. dobra, 2024. loša, a 2026. vidjet ćemo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije povrede Poslovnika. Kolega Paus je dignuo, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo. Ma zaista sam htio gospodine potpredsjedniče. Čl. 238. Upozoriti na to da ste 3, 4, 5 puta molili vaše kolege stranačke da ne upadaju u riječ. Upadali su, nisu poslušali. Mislim da ste zaista da je bilo vrijeme da date opomenu i pustite kolegu Bauka da na miru završi svoj, svoje govor. Ovo je bilo prešlo mjeru obične, običnog dobacivanja iz klupe. Ovo je zaista bilo ometanje iznošenje stajališta.

Reiner, Željko (HDZ)
To što kolega Paus vi mislite možete provesti kad jednog dana sjedite ovdje na ovom mjestu, a ja ću vodit sjednicu onako kako ja mislim i kad je bilo dobacivanje sa ove strane isto tako nisam reagirao nego sam apelirao na to da se to ne čini jer je to stvar pristojnosti s bilo koje strane dolazilo. Prema tome ovaj ja vas lijepo molim brinite vi o svojim stvarima ako imate šta za reći, možete svakako reći na razne načine i svako to može reći. S lijeve, s desne, sredine, kako god hoće, u ime kluba, pojedinačno, završno itd., a dobacivanje iz klupa stvarno nije primjereno.
Kolega Đakić vi ste digli povredu Poslovnika.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. 238 je u pitanju iznošenje neistina. Naime upotreba vojnih snaga i u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, tada predsjednik države ima ovlasti zapovijedanja. U ovim prilikama počasno ceremonijalne naravi, o čemu mi govorimo. Pa to je slijed koji je do sada funkcionirao besprijekorno. …/Upadica Reiner: Dobro./… Zašto pravite od ničega skandal i vi i predsjednik države.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu. Ovaj, kolegica Mrak Taritaš je dignula povredu Poslovnika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Referiram se na čl. 238 poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Kad vodite sjednicu ne vodite jednako prema nama koji smo u oporbi i prema vladajućima. Kad vladajući dobacuju iz klupe vi sa svog mjesta kažete pa evo rekao sam budite dobri, nemojte više, poslušajte. Kad se to desi sa strane oporbe onda se dobivaju opomene, da ne kažem da ima onih koji su dobili i tri opomene. A prema kolegu Pausu samo je falilo još da kažete da to što on misli i govori može objesit mačku o rep. Nije bilo korektno.

Reiner, Željko (HDZ)
To je vaše mišljenje, iskreno rečeno ne zanima me baš previše. Ovaj kolega Živković je dignuo povredu Poslovnika. Izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Pa 238. Rekli ste kolegi Pausu da vi imate svoje mišljenje, da će se tako voditi sa sjednicom. Međutim imate Poslovnik i po Poslovniku trebate voditi sjednicu. Čuli ste kolegu Đakića da je vrijeđao, da je vrijeđao sa jako grubim rječnikom za vrijeme govora kolegu Bauka i niste mu dali opomenu. Ja vas pozivam da kada čujete takvo vrijeđanje, kada čujete da tako netko vrijeđa nečiju inteligenciju da koristite svoju ovlast predsjednika sukladno Poslovniku i date opomenu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Da sam čuo iskreno rečeno dao bih mu opomenu kao što sam mu dao opomenu kad je zlorabio poslovnik. Kolega Bauk i vi ste digli povredu Poslovnika.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
238. gospodine potpredsjedniče ja nemam primjedbi na vaš način vođenja sjednice. Točno je, meni je gospodin Đakić dobacio da sam budala, ali ja znam da sam ja njemu simpatičan i da je to više bilo tepanje nego uvreda.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Ja nisam čuo da vam je to dobacio, da sam čuo dao bih mu opomenu.
Ali dobro idemo dalje na ozbiljnu diskusiju.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Zvonimir Troskot i Miro Bulj.
Najprije poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege, poštovana javnosti što pratite putem ekrana.
Prvo ću se osvrnut kolegi Budaliću koji je izjavio da mi štitimo nekakvog Titovog gardista. Dakle, Plenković i Milanović dolaze iz istog mrijestilišta. To su politička unučad Budimira Lončara i politička djeca Mate Granića i da vi nas uspoređujete sa takvim i na kraju dana vaš Plenković je pisao maturalnu radnju o Edvardu Kardelju koji je bio desna ruka ni manje, ni više nego drugu Titu. I vi nama govorite o nekakvom Titovom gardisti.
Što se tiče ovih događanja svih, dakle ono što je ključna stvar vi ste lagali javnost. Ovo je interni dopis vaše stranke prema medijima gdje govorite da je dan prije mimohoda Koalicija voljnih. To ste vi rekli, ali ste javnosti komunicirali da je ovo NATO, EU i strateško savezništvo. Vas Francuska poziva na Koaliciju voljnih i ono šta se dogodilo jest geopolitička rasprava zapravo treba li Hrvatska ići u Koaliciju voljnih ili ne treba? Ne treba ići iz razloga što je načelnik Glavnog stožera francuske vojske Fabien Mandon u 11. mjesecu 2025. rekao Francuzi pripremite svoju djecu jer će ići ginuti protiv Rusije i nije smijenjen nakon toga. To je politička izjava načelnika Glavnog stožera koji će salutirati, pozdravljati vojnike koji će šetat po Champc – Elyseesu. To je slanje geopolitičke poruke i pitanje jel' Hrvatska treba sudjelovat u tome. Da li mi trebamo saveznike? Da. Jel' ih imamo? Ooo da. Jučer su bili u Slunju na vojnoj vježbi gdje je Hrvatska sudjelovala sa NATO članicama uključujući i SAD koje su bile odlikovane. Ali mi ne trebamo ići provoditi geopolitičke stvari koje nemamo, zašto bismo mi spašavali političku situaciju jednome Macronu koji ima 80%, dakle mu narod ne vjeruje. To je politička stvar.
I tu govori gospodin Đakić o nekakvom mirnom dobu kao da ne razumije ili možda ne razumije Klusevica koji je rekao da je rat nastao od politike drugim sredstvima. Šta vama tu nije jasno? I u takvim situacijama uvijek je vrhovni zapovjednik, uvijek bez obzira tko je. Nestat će svi ovi sa scene političke, neće biti ni Plenkovića, ni Milanovića, doći će drugi ljudi ali proces ostaje isti. U mirnodopsko doba i u ratu, dakle sukladno nauku Klausevicu koji svi učite po školama ili niste to učili pa ne znate kaže rat je nastavak politike drugim sredstvima bio informacijski rat, bio geoekonomski rat, bio ekonomski rat, kakav god da jest. I vi zapravo gurate Koaliciju voljnih, pozadina cijele ove cijele priče da si je netko zamislio da počasna mora ići tamo u Francusku paradirati. Pa bila je! Bila je u Lurdu u 5 mjesecu i tu nema geopolitičke opasnosti gdje je to potpisao sam ministar nitko nije reagirao zato što nema političke opasnosti da Počasna bojna pomaže vojnom ordinarijatu da se promovira Hrvatska vojska.
I bila je, ali u ovom trenutku, dakle iza toga stoji Koalicija voljnih, gdje Macron i Velika Britanija u ovom slučaju Macron žele preuzimat po njihovom nauku, po domeni, rezervnoj domeni kako oni zovu još od Charles de Gaullea, dakle vodstvo i liderstvo u obrani i u vanjskoj politici.
I mi u tome nećemo sudjelovati i imamo pravo na to. I to nam je rekao druga osoba NATO saveza kad je došao u Zagreb, kada je rekao da svaka članica NATO saveza ima pravo suvereno donositi odluku gdje ćemo mi slati našu vojsku. To je on rekao u Zagrebu, to smo tražili da sam kaže da ne bi mislili ili da postoje određene malverzacije po tom pitanju. Znači stav je, Hrvatska vojska treba sama donositi odluku i donosi gdje ćemo mi sudjelovati. Ne samo da je zapovijed ovo što je bilo navedeno nego postoje još određene zakonske odredbe kao što je članak 17. Zakona o službi u Oružanim snagama, citiram: „Vojne osobe obvezne su provoditi zapovjedi i naloge nadređenih osoba iznad načelnika Glavnog stožera jedino je vrhovni zapovjednik zvao se on Wiliam Voles ili se zvao Milanović ili Petar Đurić, irelevantno je.
Proces je takav koji smo napravili na temelju Ustava Republike Hrvatske kao i na temelju, dakle zakona koje smo sve naveli. Vezano za Plenkovića i Milanovića ja mislim da je katastrofa šta njih dvojica rade, jer dolaze iz istog mrijestilišta i situacija sa vojskom se nastavlja kao 2000. godine samo na drugačiji način, samo na drugačiji način se to događa. Pa šta vi liječite komplekse vlastite vojne karijere ili komplekse nekakve pragmatične neljubavi prema Domovini, gdje vjerojatno jedini pištolj koji ste vidjeli u životu je bio pištolj na vodu. I dok je grmilo devedesetih godina bili ste i jedan i drugi u mišjoj rupi, da bi danas vas dvojica croasan bojna tjerali Hrvatsku u mišju rupu i jedan i drugi jer ovo nigdje ne vodi, ovo nigdje ne vodi stalno je nekakva prepirka. Pa gledate koja je uloga sabora u tome svemu, odjednom čujemo strateški savez sa Francuskom, kad je to sabor potvrdio, ne znači da nije, ali kad je sabor potvrdio pazite strateški savez sa Francuskom. Koje je to razbacivanje sa pojmovima? Pa bio je strateški savez sa Izraelom pa je preko noći utihnuo. Šta se tu dogodilo? Pa onda saznamo Koalicija voljnih to je strateški sad put za Hrvatsku. Pa ko donosi te odluke, na temelju kojih podataka, na temelju kojih strateških pokazatelja? Samo saznamo da smo mi u nekakvim strateškim savezima. Ko je to odobrio? Koji su to nacionalni interesi Hrvatske ili partikularni osobni interesi da ti se na Champs-Elyseesu pozdravlja počasna bojna? Je problem je samo da bi počasna bojna koja nije ništa drugo nego pripadnica Oružanih snaga RH salutirala načelnika glavnog stožera francuske koji je rekao da bi slao djecu za ginut protiv Rusije, pa idi i šalji onda. Plenkoviću ako ste toliko hrabri svi pa idite protiv Rusije odmah sada, odmah sada idite.
Nadalje, dakle ovaj izvještaj ovdje, dakle dok vas dvojica kroasan bojna evo tako ih treba nazvati gdje su vjerojatno na Cvjetnom trgu jedan je nosio ciklu da se spasi od anemije, a drugi kremicu za lice, pa šta je vama da ćete se vi igrat sa hrvatskom vojskom na ovakav način, jedan i drugi dok devedesetih vas nigdje nije bilo i sa jednim Kundidom koji je oslobađao Petrinju ljudi moji da se vi ovako igrate da čovjek ima žgaravicu u želucu, načelnik glavnog stožera pobjedničke hrvatske vojske. Pa šta je vama čovječe i ko vam to pravo daje? Ko Lončar? Je li g. Budalić ili Mate Granić koji nije ni bio na Brijunima, pazite vi koji su vaši politički savjetnici, nit je Mate Granić bio na Brijunima i još gore kao ministar vanjskih poslova od predsjednika Tuđmana nije bio pozvan u Ženevu da pregovara sa protivničkom stranom. Bili su Stipetić, Vesna Škare Ožbolt, Ivić Pašalić i bio je Smiljan Reljić ministar vanjskih poslova. Danas taj isti Tuđman se još nije ohladio u grobu taj je išo u predsjedničke izbore. A tko mu je vodio kampanju? Ni manje ni više nego Andrej Plenković. I vi nama govorite za Titove gardiste? Ma sram vas može bit. Mi na hrvatsku vojsku što se tiče SDP-a isto tako, mi nismo nikakvi branitelji Milanović, nit želimo da bivši načelnici glavnog stožera koji su izašli i presvukli dres i postali političari na isti način se događa i sa generalom Lucićem koji 30.6. u intervjuu govori da se politička odredba ministra obrane može zapravo može nadjačat zapovijed pisana od vrhovnog zapovjednika jučer u Dnevniku mijenja sliku i mijenja tu, ma kičmu ovaj s sagne.
I vi heroje domovinskog rata navedete da moraju kičmu slamat pred vašim ludostima, heroji koji su oslobađali koji su slušali one pucnje koje smo jučer slušali u borbenoj moći kada čuješ kad ti raketa fijukne pore ušiju ili geler ili metak ili tako dalje. Pa s kim ćete se vi igrat? Ovo je hrvatska vojska je država čovječe, hrvatska vojska je država.
Nadalje, nadalje dok paradira kroasan bojna jel drugo nisu. Srbija se nemilosrdno naoružava ljudi moji i to nisu obrambene rakete to su napadačka oružja. Zbog čega? Kako nam nije bitno taj dio zašto o tome ne raspravljamo? Bosna i Hercegovina sad se događa Crna Gora vidjet ćete ono što Clausewitz naučava da je rat produžetak politike drugim sredstvima sada napad na crnogorski identitet jel je politički cilj srpski svet. Šta tu nije jasno gdje samoviktizacija se događa i prelijeva u političko strateški projekt srpskoga sveta. I dok se Srbija nemilosrdno naoružava kroasan bojna vodi svoje bitke dok s druge strane progonite hrvatsku vojsku koji se nalaze na radarima, dakle to je započeo Kotromanović 2015. 18 tisuća eura kaznenog progona da s druge strane to provodi sada ministar Anušić, e to je ono što vi radite od hrvatske vojske.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu poslovnika, moram, prvo mora kolega Bulj pa onda, da, da, da dobro reći ćete vi svoje. Sad će nastaviti zastupnik Miro Bulj u ime istog kluba.

Bulj, Miro (MOST)
Nama je ovdje potrebna istina, istina o hrvatskom vojniku, nama je potrebno govorit o izvješću o hrvatskoj vojsci, al samo istinu. Istina je da su hrvatski vojnik koji je oslobodio Hrvatsku državu mjerodavan govoriti o svim trenutnoj situaciji. Ja se osjećam kao mlad čovik koji je bio kao hrvatski branitelj, hrvatski sam časnik, 20-ak godina sam proveo u oružanim snagama da mogu da kažem da je sramotno ponašanje prema hrvatskom vojniku. Sramotno je ponašanje ako će hrvatski vojnik paradirati prid ovim likom, general Mandon koji je izjavio čitam nema ministra, moramo biti spremni izgubiti našu djecu. Tko je taj lik? Gdje je naš suverenizam, di je istina o hrvatskom vojniku i zašto se poklopimo ušima zbog koga? Pa jesmo mi suverena država? Tko je donio odluku da mi budemo uopće u tim voljnim? Ko je donio odluku da naša djeca ginu za tuđe interese?
Kažete ovo je nije rat, ali je ovo geopolitička poruka, hrvatski vojnik ne smi i nema pravo nikoga poslati da pozdravi ovoga lika, nema pravo koji poziva evo ja dižem da pročitate, '25.g. ža mi je što ministar nije ovdje. Rekao sam jutros moj brat po oružju. 2008. HDZ ukinuo vojni rok sad je ga vratio, izgubili smo cilu generaciju momaka, ljudi koji su spremni braniti svoju domovinu, danas ne znaju rastavit pušku i sad kad vraćate vojsku za koju sam se ja osobno predlagao i borio, izrugivali ste se ovdje kao saborskom zastupniku i to ste donijeli politički. Da govorio sam prije lokalnih izbora četiri centra između njih i Sinj povijesni grad, vojno povijesni grad Alke i grad gospe. Tada je ministar, žao mi je šta nije ovdje izjavio 2024. godine da Sinj. Znate što je Sinj? Ratni ministar Gojko Šušak je Centar za obuku u Sinju oformio. Njegova izjava je legendarna na Sinjskoj alci '94. Kunem vam se tako mi Boga iduće godine četnički topovi neće prijetiti Sinjskoj alci ni Cetinskom kraju i to je bilo točno tako. Jedina biste Gojke Šuška znate di je, u Sinju. Ministra obrane i počasni građanin grada Sinja ali ne kad su došli parlamentarni izbori nema vojske u Sinju koja ima infrastrukturu, gdje već imamo vojsku, imamo prazne zgrade, strateški vrlo bitan položaj. Ne zbog čega. Jer nisu na vlasti kao HDZ, nije politički pametno. Strateški je pametno, tu je granica najuža, tu nemamo kopnene snage koje su bitne snage za tu uski dio te granice i obranu naših ljudi na uz granicu uz Livno i uz taj potez prema Tomislav gradu i srcu Bosne. To je kičma Hrvatske, tu je najtanja naša granica. Samo je rekao da određivanje strateških partnera kako kome padne na pamet, kao bi im se aplaudiralo u Parizu nit je pošteno nit je korektno prema narodu. Mi smo suverena država i narodu pripada vlast, isključivo samo narodu. Niti je referendumu odlučeno da naši sinovi geopolitički budu i vojska, to je sam ministar kazao nikada neće vojska sudjelovati u vojnima …/Upadica Reiner: Hvala./…, samo politički, a sada je gura …/Upadica Reiner: Hvala./… i vojno. To nećemo dozvolit.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Borić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238. Zastupnik Troskot izvrijeđao je svih ovdje na svoj način kao u nekakvom delirijumu i nije radio nikakve razlike. Spomenuo je mog kolegu i hrvatskog branitelja Ivana Budalića u negativnom kontekstu. Čovjeka kojeg poznaju svi u njegovom kraju i znaju šta je dao doprinosu u Domovinskom ratu. A kolega Troskot imate Grmoju i Petrova, njima održite govor u svom klubu, pitajte ih što su učinili u trenutku kad im je Hrvatska vojska poslala poziv da obuku hrvatsku odoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu. Kolegica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Zastupnik Bulj je povrijedio čl. 238. Dakle jedan veliki galamdžija, samo straši ovdje hrvatsku javnost. Prešao je sve granice. Dakle nije ovo slanje vojske u rat i nije vojna misija. Zašto se vi ne bavite djecom u Sinju? 200 djece vam je ostalo neupisano u vrtiće, to je briga o kojoj morate brinit. Pustite vi vojsku, vojska je u pravim rukama. Hrvatska Vlada vodi brigu ponosno.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije povreda Poslovnika pa dobijate opomenu. Kolega Kralj izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Čl. 238. Hvala potpredsjedniče. Da u pravu ste Hrvatska vojska je u pravim rukama, ima svog zapovjednika, a on sigurno nije Andrej Plenković nego zapovjednik je samo jedan i samo jedan može i biti. A …/Govornik se ne razumije./… da ste primijetili da je u pravim rukama.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ne to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu. Kolegica Baričević je ponovno.

Baričević, Danica (HDZ)
Da, jel. Povrijeđen je čl. 238. Zastupniče jel on u pravim rukama ovog za branitelja kršitelja Ustava koji prelazi sve granice. To, to nisu prave ruke. Prave ruke su ove koje poštuju hrvatske zakone.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to je isto nije bila povreda Poslovnika pa moram dati opomenu. Treća vam je.
Idemo mi sad dalje. U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predstavnici Ministarstva obrane kojih je sve manje, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu. Da je to izvješće slučajno bilo na dnevnom redu sabora pred 10 dana svi bi sa jednim onako olakšanjem govorili o tome jer je i zaključak odbora bio da u 2025. godini, cveta cveće u naše preduzeće. Dakle Odbor za obranu je rekao da karakteristika 2025. da je uspostavljen jedan pristojan odnos između Ministarstva obrane i između vrhovnog zapovjednika i predsjednika RH Zorana Milanovića i da je ta karakteristika izvješća za 2025. i to je bilo na tom odboru koji je sa 9 glasova, dakle svi koji su bili su glasali za to izvješće, svi su imali jedno olakšanje. U međuvremenu je bila jedno istraživanje. Istraživanje kom građani RH vjeruju pa su onda to istraživanje pokazalo da građani RH najviše vjeruju Hrvatskoj vojsci. Hrvatska vojska je bila na prvom mjestu, na zadnjem mjestu je bilo pravosuđe. Pravosuđe koje, s kojim se susreću svaki dan, a hrvatskoj vojsci su vjerovali i danas ja uvodno želim nešto reći o vjeri u institucije i sad jednostavno se i ta vjera građana u Hrvatsku vojsku treba reć zabunili ste se, nije to baš tako, to je malo drugačije. Ako mi ne poštujemo institucije ove zemlje i institucije ove države, mi koji ovdje sjedimo, ako mi se prema njima ne odnosimo onako kako se treba odnosit onda džaba krečimo. Predsjednika RH možete voljet, možete ne voljeti ali on je institucija i točno je Ustavom su propisane njegove obveze. Premijera možete voljet, možete ne voljet ali premijer kad je predsjednik HDZ-a onda upravlja HDZ-om, a kad je premijer onda treba odgovarat za ono što je. Jednako tako nije bilo dosta nego jednog pristojnog časnog čovjeka koji je, koji odlično radi svoj posao, koji je načelnik Glavnog stožera OSRH i njega treba provuć kroz sve ove političke rasprave i sve ove političke bitke je i on njega treba okaljat i pokazat da tome nije tako. Ja sam odrasla u jednom gradu koji je bio gdje je karakteristika bilo to dakle u onoj bivšoj državi, ona bivša vojska koji je bio prepun vojske. Sa mnom u razred i u osnovnu školu i dalje u gimnaziju su išla djeca čiji su očevi bili tad različitih rangova i zapovjednici, da ne kažem da je išla i djevojka čiji je otac bio zapovjednik sve te velike. Tad smo govorili da nisu to, danas su to vojarne, tad su bile kasarne. I ja sam ju jednom prilikom naravno kao vrlo mladobudna tinejđerka gdje mi nije bilo jasno sad nešta, ja sam ju pitala ja kažem daj mi molim te objasni ti vojnici tamo koji jesu, oni krenu ujutro mest to dvorište i metu ga cijeli dan, dvorište čisto. Onda mi je ona rekla znaš vojska funkcionira na način da poštuje zapovijed i u zapovijed na sumnja, ne preispituje i ne sumnja. Kad dobije zapovijed, zapovijed mora poštivati i sukladno njoj dalje radit. Što mi očekujemo od načelnika Glavnog stožera OSRH koji je obrazovan, koji cijeli svoj radni profesionalni vijek posložio na način da sluša zapovijedi svog vrhovnog zapovjednika, da ga ne sluša i nemoj i dakle ono što smo sad u javnom prostoru zapravo doveli do toga da nema više niti jedne jedine institucije koja je vrijedna uopće pristojnosti. Kad sam išla danas ujutro u sabor, u tramvaju mi je jedan gospodin rekao, idete u sabor, ja kažem da. Šta idete se opet tamo malo svađat i vrijeđat. To je ono kako nas građani doživljavaju. Nije čudno da nas tako doživljavaju. Nije ništa čudno da nas tako doživljavaju jer ako u javnom prostoru političkom je vrijeđanje, svađa, zapravo osnov, a osnov nije poštivanje institucija, dogovor, razgovor. Ako ima problem sjest i riješit ga nego je u javnom prostoru postaje zapravo vrijedni oni koji se prvi ili jače znaju nabacit blatom na koga, na institucije. Ponavljam, osobu možete voljet ili ne voljet, može vam se sviđat ili ne sviđat ali kad prestanemo poštivati institucije onda idemo u smjeru u kojem ne treba ići. Imala sam dakle da je bila rasprava pred 10 dana sigurno bi ovu raspravu počela drugačije, danas ju moram i želim početi ovako. Ja moram priznati nešto što je uopće u raspravi i neće biti, a možda nije loše za spomenuti. 3. ožujka, govorim o ovoj 2. točci dnevnog reda koja je objedinjena sa 1. točkom dnevnog reda. 3. ožujka je Ministarstvo obrane uputilo saboru odluku o povlačenju odluku o povlačenju iz NATO misije u Iraku i iz UN misije u Libanonu ljudi koju smo odnosno vojsku koju smo tamo poslali. Ta odluku je vrhovni zapovjednik i predsjednik RH donio 2. ožujka. 3. ožujka je ona upućena u sabor u saborsku proceduru. Vidi čuda eto nas 2. srpnja i objedinjena rasprava onako proći ćemo ispod radara pitanje, zašto se nije odmah u ožujku raspravljalo o svemu tome. Zamislite nekakvu situaciju da mi kažemo ne prihvaćamo to. Jel uopće imamo mogućnost prihvatit, ne prihvatit. Pa kolegice i kolege pa mi ovdje nismo dizači ruku. Dakle dižemo ruku na gumb kako nam netko kaže. Ajdemo uključiti mozak i ajdemo uključiti i vidjeti koje su naše obveze i koje su naše, naše zadaće. Mi ovdje nebrojeni broj puta zaista od toga što radimo, nam bude neugodno. Ja često zaista onu riječ koju sam neko vrijeme koristila, prestala sam ju koristit, ponovno ću ju koristiti susramlje. Neugodno mi je, sram me je. Kad mi netko nešto kaže spustim pogled jer mi je neugodno. Ako mi ne poštujemo institucije, ako mi ne znamo šta joj je zadaća koje institucije, ako su nam institucije nevažne, pa kako očekujemo onda od svih drugih.
Vratit ću se na ovo izvješće o obrani. U ovom izvješću o obrani su sve ono što se u 2025. napravilo. Napravljeno je otprilike istom metodologijom kakvo je bilo i izvješće za 2024. O toj metodologiji ministar Anušić jako voli onaj dio šareni, dakle voli one sve slikice pa kao što je bio i u proteklom izvješću, tako u ovom izvješću, možete ga prelistati i slike putevima ministra Anušića gdje je bio, s kim se sastao i fotografirat se. Jedna moja kolegica je rekla kad sam joj rekla nemoj me više slikat to mi ide na živce, ona je rekla samo se slikaj znaš kako će ti te slike bit super za 5 godina, tako da i to meni sad izgleda i ministar koji se voli slikati i voli foto dokumentirati gdje je bio. Ali iz ovog izvješća kad ga pažljivo čitate vidite nekoliko problema. Ja ću ukazat na te probleme, ne zato što sam zločesta nego zato što mislim da treba dobro voditi računa i na njih ukazat. 2020. godine u Hrvatskoj smo imali djelatnih vojnika ili profesionalne vojske kako god to hoćete zvati 14.836. 2025. ih imamo 13.732, dakle tisuću manje što ukazuje na činjenicu da imamo manje profesionalne vojske nego pred 5 godina. Ja sam osobno stava i mislim da trebamo voditi računa da profesionalne vojske imamo što više, onda sam išla malo naravno gledat kako uvijete gledate pa se nekako gledate neke zemlje iz kojima možete biti usporedive što su oni radili pa onda između ostalog vidite da je Češka recimo napravila veliko povećanje svoje profesionalne vojske. Poljska s kojom po broju stanovnika i po površini teško da smo usporedivi ali dva put više je povećala svoju dakle svoj broj profesionalnih vojnika ali za to bi trebali imati strategiju zadržavanja dakle ročnika koji su sad se odlučili na vojni rok koji su ročnika i strategiju kako želimo privući ljude da budu i ostanu u profesionalnoj vojsci. To postoji metodologije, ne treba ih izmišljat. Već su neke zemlje to prošle, postoje zaista metodologija i bilo bi dobro znati koja je to strategija i vidjeti da strateški kažemo, Hrvatska želi do 2030. jer postoje neke druge strategije u kojem imate, baratate brojkama. Želimo do 2030. imati 20 tisuća profesionalnih vojnika. Ja to govorim iz rukava zaista jer nije, dakle to treba napraviti analizu i da bi to, to bilo trebamo još toliko novaca, trebamo uložit, trebamo napravit to, osigurati jedno, jedno od u toj strategiji politika koja treba biti je i stambena politika i onda to sve zajedno ima smisla. Druga tema je o kojoj želim reći je sigurnost okruženja. Ratovi danas koji se vode i koji smo nažalost sudionici odnosno sudionici, ja bih rekla suvremenici to je najtočnije reći, ratova koji se vode, a to je rat u Ukrajini, rat na Bliskom istoku za kojem ne vidimo kraj. Jer svaki rat na kraju mora sjest za stol i ući u nekakve mirovine sporazume koji su spremni na određeni način prihvatiti svi. ja to moram priznati nisam nikad očekivala da će rat u Ukrajini se pretvoriti u rat koji traje više od 4 godine, a i vidite ovo što se dešava na Bliskom istoku da ne ide dobro. To sve, vodi se drugačije. Vode se apsolutno na drugačiji način nego što je bilo prije i u ovom izvješću je jasno detektirano slijedeće, a to je da je dakle naveden je rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskoj istoku ali je i dalje rečeno da je sigurnosna situacija neusporedivo složenija i drugačija zbog hibridnih prijetnji, kibernetičkih napada, dezinformacijskih kampanja. Dakle sad se cijele kampanje vode za dezinformaciju i meni je bilo logično da pitam ministra koliko Hrvatska za to izdvaja, što ulaže. Znate koji je bio ministar odgovor, dosta, dovoljno, nemojte brinut. Časna riječ, neću reć pionirska i omladinska nego mi je otprilike rekao možda časna HDZ-ovska riječ. Znamo što to znači dovoljno. Dakle znam da nije znao koliko je pa ću se potrudit pa ću onda premijera pitati u zastupničkom pitanju da vidimo koliko se izdvaja jer kibernetička sigurnost je izuzetno bitna. Dakle to je onaj prostor gdje imamo i umjetnu inteligenciju i digitalno ratovanje i kad malo pogledate sve ono što dobivamo od NATO-a onda pokazatelji koji jesu oni govore o tome da se obrambeni sustav države mora postaviti odnosno na sigurnosne izazove i taj jedan kibernetička prijetnja je jedan od tih izazova. I postoji još nešto što mi posve zaboravljamo i što nam postaje nevažno, a postaje izuzetno važno, a to je kako razvijamo domaću obrambenu industriju. Šta ulažemo u domaću obrambenu industriju, šta ulažemo u istraživanje, šta ulažemo u njihovu, njihov kontakt prema nekim drugim zemljama EU. Kolegice i kolege 12% radnog stanovništva SAD-a radi u vojnoj industriji dakle industriji koja je vezana uz vojsku koja se bavi dakle svim onom što je za vojsku potrebno. Zamislite da oni to nemaju gdje izvoziti ili da postaje problem što bi se desilo u Americi. Dakle kad Trump kaže da je on mirotvorac, a to jedino Infantino valjda misli da je on mirotvorac. Da je on mirotvorac i da će on obustavit ratove, onda se trebamo jako zabrinut jer sve je suprotno i sve je drugačije. Poticat će nekakve ratove ali Hrvatska između ostalog treba vidjeti i koje gospodarstvo mi potičemo u kontekstu svih događanja koji jesmo ja sam apsolutno sigurna da je razvoj domaće obrambene industrije jedna od vrlo važnih grana koju trebamo poticati za razvoj našeg gospodarstva. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime kluba zastupnika. A pardon, sad smo 1 sat je pa moramo ići na iznošenje. Stat ćemo s ovom točkom.

Reiner, Željko (HDZ)
Time smo završili sa izlaganjima klubova, pa se vraćamo na raspravu o našoj točki i sada će u ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govoriti poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Prije nego počnem ovu raspravu sa Izvješćem o obrani 2025. osvrnuo bih se na nekakve vidim ove teze koje su po ovoj raspravi ovdje pokrenute. Mene zapravo zabrinjava koliko se ovdje sa lakoćom iznose lažne teze, ali zapravo i lažni narativ i lažno stvaranje problema. Ponekad me to podsjeća na ono doba covid krize dok su usta oporbe bila često puna neutemeljenih kritika i lažnih teza upravo se to danas desilo i oko ovog pitanja odlaska naših vojnika i predstavnika na mimohod u Francusku.
Ovdje možemo danas čuti da odlazak tamo je zapravo odlazak u rat u Ukrajinu protiv Rusije, da svi koji idu gore i pristupaju Koaliciji voljnih. Mislim ako ovdje samo stavimo nekakvu logiku na stol vidjet ćemo da pozdrav načelniku stožera francuske vojske ne znači da s njime dolaze u Ukrajinu, jer po tome bi ispalo da i vojnici Republike Srbije će se ići boriti u Ukrajinu protiv Rusije. Pa tu ne vidim nikakvog temelja od ovih danas lažnih, iznesenih težnji da mi smatramo odlazak u Francusku se zapravo predstavlja odlazak u rat protiv Rusije.
Onda će sve one nazočne zemlje sutra ići ratovati protiv Rusije, iako budimo svjesni da je narativ velikog broja europskih političara i vojnih stručnjaka upozorava na mogućnost sukoba dogledno Rusiji. To ne znači da će se dogoditi ili da ćemo sutra ići. To je nešto koje se postavlja mogućnost jer vidimo da je ovo okružje od 2022. do sada zapravo predstavlja iz povijesnih okvira nekakvo razdoblje prije Drugog svjetskog rata i uvijek postoji mogućnost sukoba. Normalno da ovdje trebamo štititi interese Republike Hrvatske i Hrvatske vojske, ali nemojmo se praviti bedasti i znamo i sami da trebamo imati saveznike ako hoćemo čuvati našu državu.
Isto ne trebamo se praviti ludi ko' da se ništa ne dešava. Pa znamo i sami kako je bilo za Domovinskog rata, kako je ratovi na području bivše Jugoslavije su počeli i Republika BiH kada je počeo rat u Republici Hrvatskoj su smatrali da je najbolje ne miješat se u tu problematiku i u ta događanja, jer njih rat će zaobići.
Ja mislim da moramo razmišljati o svim opcijama i biti dobro pripremljeni. Ali idem se vratiti zapravo zbog čega smo danas tu, a to je zapravo izrazito dobro koncipirano Izvješće o obrani u 2025., jedno od boljih do sada i pokazuje značajni napredak u razvoj Oružanih snaga i obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske. Pred nama je danas Izvješće o obrani, dokument koji daje pregled rada Ministarstva obrane i HV-a u protekloj godini, ali i pokazuje smjer razvoja obrambenog sustava RH u sve složenijem sigurnosnom okruženju. Najprije želim istaknuti kako izvješće sveobuhvatno i jasno prikazuje aktivnosti koje su provedene tijekom godine. Posebno je važno naglasiti da je RH nastavila jačati svoje obrambene sposobnosti u skladu sa obavezama koje proizlaze iz članstva u NATO-u i EU. U vremenu obilježenom ratom u Ukrajini i nestabilnošću na Bliskom Istoku, te rastućim sigurnosnim izazovima, ulaganje u obranu nije pitanje izbora nego odgovornosti prema vlastitim građanima. Međutim, uz sve pozitivne pomake izvješće otvara i nekoliko pitanja na koje bih u budućnosti trebalo dati snažnije odgovore. Prvo ću navesti te koje mi se čine nekakve i pitanja koja su otvorena, onda ćemo preći na ono što mi se čini da je pozitivno napravljeno.
Hrvatska javnost, evo ga, mjesecima je svjedok poremećenih odnosa između predsjednika države s jedne strane i Vlade RH s druge strane. Ti se poremećaji najizrazitije održavaju na vanjsku obrambenu politiku, evo vidjeli smo iz najnovijih događanja. Očigledno pred nama su i uz ovu energetsku i ekonomsku krizu složena i opasna vremena i ne pomaže nam zato izostanak komunikacije na relaciji Pantovčak- Ministarstvo obrane, kao niti lutanja i neshvaćanja predsjednika Milanovića da li smo dio NATO-a i tko su nam saveznici, a tko nisu. Predsjednik nam je često u najsrdačnijim odnosima upravo sa vođama koje destabiliziraju jedinstvo EU i NATO-a, ali imaju razumijevanja za agresiju na Ukrajinu. Neprihvatljive i neusklađene izjave o hrvatskom odnosu prema NATO savezu i EU diskreditiraju gotovo svako tjedno RH kao stabilnog i pouzdanog partnera na međunarodnoj sceni, kao što i kod naših saveznika nanose nepopravljivu štetu ugledu Hrvatske.
U čl. 100. Ustava RH navodi se da je predsjednik republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH. Međutim, uređenje svakodnevnog upravljanja sustavom oružanih snaga prepušteno je Ministarstvu obrane, što je regulirano Zakonom o obrani i Zakonom o službi u Oružanim snagama. Upravljanje Oružanim snagama u nadležnosti je predsjednika samo u slučaju izbijanja oružanog sukoba, a u mirnodopsko vrijeme sustavom Oružanih snaga, kao i njihovim razvojem upravlja Ministarstvo obrane. Ministarstvo obrane prema tome donosi proračun za obranu u okviru proračuna Vlade RH kao temeljni dokument razvoja Oružanih snaga i financijska potpora tome, nabavu borbenih sredstava, izobrazbu, kao i veličinu i broj pripadnika Oružanih snaga.
Što se tiče Ustava, treba također podsjetit da je njime predviđeno međusobna suradnja nositelja vlasti u okviru njezine trodiobe, međutim njezino je funkcioniranje po prvi put od nastanka države ugroženo. Sve dosadašnje Vlade i predsjednici uspjeli su se dogovoriti i naći zajednički model operativnosti unatoč stranačkim razlikama. Iako je sadašnji predsjednik Milanović mijenjao Zakon o obrani kako bi smanjio ovlasti predsjednika republike 2013.g. jer mu je tada kao premijeru to, nije odgovaralo, danas se istog ne pridržava ili ga zloupotrebljava i to nije dobro. HV suočena je s dvostrukom linijom zapovijedanja, što dovodi do blokade funkcioniranja u ovim kriznim vremenima i ta se dramatika mora zaustavit, ne mogu osobna taština i želja za populizmom blokirati Oružane snage. Šteta je već napravljena jer su mnoge kontroverzne odluke predsjednika republike u proteklih godina nama dovela da su nas saveznici i partneri već sada smatraju nepouzdanim partnerom sa kojima se zbog toga dijele ograničen pristup obavještajnim podacima i vojnim procjenama. Zbog takvih odluka predsjednika republike naši najviši časnici već danas su zakinuti u pristupu potpunim i sigurnosnim informacijama od savezničkih zemalja. Nažalost, ako se nastavi ovakve eskapade predsjednika za očekivati je da ćemo uskoro dobit status Crne Gore u okviru dijeljenja obavještajnih podataka NATO saveza.
U Izvještaju za obranu vidljivo je da izazov ostaju i također i ljudski potencijali iako je tijekom godina primljen značajan broj novih vojnika, dočasnika i časnika, iz sustava je istodobno izašao veliki broj djelatnih vojnih osoba. To pokazuje da će zadržavanje kvalitetnog kadra biti jednako važno kao i njegovo privlačenje. Potrebno je zato dodatno ulagati u standard života vojnika, stambeno zbrinjavanje, sustav nagrađivanja, profesionalni razvoj i kvalitetu radnih uvjeta kako bi vojni poziv bio dugoročno privlačan.
Drugo, modernizacija tehnike mora biti praćena odgovarajućim ulaganjem u održavanje, logistiku, infrastrukturu i obuku. Nabava suvremenih sustava predstavlja veliki iskorak, ali i njihova puna operativna vrijednost ovisit će o sposobnostima sustava da ih kvalitetno održava tijekom cijelog životnog vijeka.
I treće, iako je u izvještaju vidljivo povećanje ulaganja u domaću obrambenu industriju, postoji prostor za još snažnije uključivanje hrvatskih proizvođača u velike projekte modernizacije. Tim bi se dodatno ojačalo domaće gospodarstvo, razvijale nove tehnologije i povećala sigurnost opskrbnih lanaca. Također je potrebno nastaviti razvijati i sposobnosti u području kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije, besposadnih sustava, te zašite kritične infrastrukture. Suvremeni sigurnosni izazovi sve manje ovise isključivo o klasičnim vojnim prijetnjama, a sve više o hibridnim ugrozama i informacijskom prostoru.
Smatram također da bi buduće izvješće moglo sadržavati više pokazatelja uspješnosti pojedinih projekata i jasnije rokove i njihove provedbe, te usporedba planiranih i ostvarenih rezultata. Takav pristup dodatno bi unaprijedio transparentnost i omogućio HS kvalitetnije praćenje razvoja obrambenog sustava.
Pozitivnim smatram činjenicu da se obrambeni izdvaja dosegnuli 2,1% BDP-a pri čemu je gotovo trećina sredstava usmjerena u opremanje i modernizaciju HV-a. Takav omjer pokazuje da se sredstva ulažu u razvoj i sposobnosti, a ne samo u održavanje postojećeg sustava. Posebno treba pohvalit nastavak uvođenja višenamjenskog borbenog aviona Rafalei, helikoptera Blackhawk, besposabnih sustava Bayraktar, borbenih vozila Bradley, te pokretanje i nabavu Leoparda 2a8 i samohodnih haubica Caesar. Tim HV ulazi u razdoblje najopsežnije modernizacije od osamostaljenja RH unatoč često kontradiktornim stajalištima Predsjednika Republike Hrvatske kao vrhovnog zapovjednika i to smatram najvećim doprinosom Ministarstva obrane i Vlade Republike Hrvatske obrane Republike Hrvatske i jačanju oružanih snaga.
Pohvalit treba i međunarodni angažman Hrvatske. Sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u međunarodnim misijama i operacijama potvrđuje da Hrvatska nije samo korisnik sigurnosti, nego i adekvatan doprinositelj međunarodnog mira i stabilnosti.
Istodobno aktivna suradnja sa saveznicima, te uključivanje u europske obrambene projekte dodatno jačaju međunarodni položaj Republike Hrvatske, iako na ovom području vrijedi istaknuti i potporu koju Hrvatska vojska svakodnevno pruža građanima kroz gašenje požara, traganje i spašavanje, medicinske letove, te pomoć tijekom različitih kriznih situacija. Upravo takve aktivnosti pokazuju da vojska nije samo jamac nacionalne sigurnosti, nego i važan oslonac civilnom društvu.
Zaključno. Godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu pokazuje da je Republika Hrvatska nastavila odgovorno ulagati u sigurnost svojih građana, modernizirati Oružane snage i jačati međunarodni položaj države. Ostvareni su značajni rezultati u modernizaciji, međunarodnoj suradnji i razvoju strateških sposobnosti unatoč često kontradiktornim stajalištima Predsjednika Republike.
Istodobno pred nama ostaju izazovi vezani uz ljudski potencijal, održivost sustava, razvoj domaće obrambene industrije i prilagodbu novim sigurnosnim prijetnjama. Također jedan od glavnih problema operativnosti Hrvatske vojske i dalje ostaje u pogledu zapovijedanja HVO-om, te stavljanja Stožera i Oružanih snaga Republike Hrvatske uz nezavidan položaj političkog opredjeljivanja.
Ured predsjednika Milanovića svojim odlukama često je u svrhu osobnih PR kampanja bez obzira na posljedice za Oružane snage postaje glavni destabilizirajući faktor daljnjeg razvoja Hrvatske vojske što smatram neprihvatljivim. Stoga kako bi se dugoročno i na zadovoljavajući način uspostavilo nesmetano upravljanje oružanim snagama, bez obzira na tko obnaša dužnost predsjednika države, predsjednika Vlade ili ministra obrane nužna je hitna izmjena zakona, izmjena i dopuna Zakona o obrani i Zakona u službi u Oružanim snagama u mirnodopskim uvjetima.
Taj odnos treba preciznije definirati kako bi se otklonile poteškoće koje trenutačno postoje, te se trajno urediti ti za nacionalnu sigurnost krucijalni odnosi. Pritom treba razmotriti rješenje u ustavima i sličnim zakonima drugih država članica NATO saveza i EU. To nije problem od jučer. Evo HSLS i ja osobno smo to predlagali 2022. i 2023. i na tiskovnoj konferenciji predočili prijedlog promjena Zakona o obrani. Na žalost to tada nije bilo prepoznato. Posljedice danas vidimo kakve su nam Oružane snege.
Samo Izvješće o obrani za 2025. uz navedene opaske predstavlja kvalitetan pregled ostvarenih aktivnosti i zaslužuje potporu uz očekivanje da će se u narednom razdoblju dodatno unaprijediti područja u kojima još postoj prostor za napredak kao i zakonski okvir upravljanja Oružanim snagama.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sad će u ime Kluba nezavisnih zastupnika govoriti poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (DRITO)
Kolegice i kolege, žalosno je bilo danas vidjeti da se rasprava o ovom važnom izvješću, Izvješću o obrani za 2025. najvećim dijelom potrošila na ovu trakavicu Plenković – Milanovića i najnoviji politički sukob koji ima vrlo loše posljedice i po vojsku i po hrvatsko društvo ponovo u cjelini. Umjesto da se raspravlja o meritumu kakvo nam je stanje obrane, koji su problemi, koje su perspektive i što nam je činiti.
Ova najnovija događanja ukazuju na zabrinjavajući trend daljnje politizacije, sad možemo već reći i partizacije vojske. Dakle, da ne promatramo obranu i vojsku kao nešto što se jednako tiče svih nas, kao nešto što je naše, ta vojska je temelj države nego da se i to promatra kao polje politički, pa i partikularno partijski sukob. I to je jako loše.
Druga tendencija koja se vidi iz ovog izvješća je trend povećanja vojnog budžeta. Radi se o famoznih 5% BDP-a oko kojeg su se složile NATO-a u Europi i što vjerojatno velik dio javnosti nije ni svjestan koliki je to izdatak.
Primjerice za zdravstvo izdvajamo između 7 i 8% BDP-a. 5% BDP-a za prošlu godinu ako uzmemo ukupan BDP značilo bi 1300 do 1400 po glavi stanovnika godišnje za obranu. E sad, budući da je Hrvatska u situaciji gdje je u stanju gdje je imala veliki rast BDP-a godinama i ogromnu inflaciju, dakle gdje se budžet silno punio, da je uspjela nabiti tolike rashode da smo na granici ove procedure prekomjernog deficita. Dakle, čudesno smo ostali na 3%, a očito je sljedeće godine da će se to probiti i da ćemo imati problem pokrpati proračun.
E sad, kako u tako šupljem proračunu naći još dodatnih nekoliko postotaka za izdvajanje za obranu? To je pitanje svih pitanja. I danas smo primarno trebali razgovarati o tome. No, vratit ću se još na te brojeve i pokazatelje. Dakle, ako s jedne strane vidimo povećanje količine novca za vojsku i obranu, a s druge strane sve veću politizaciju na žalost i partizaciju cijele priče pa opravdano se možemo sumnjati jel' se tu povećava onda i prostor za mito i korupciju i kriminal jer su to ogromne nabave i ogromna sve veća sredstva.
Dakle, u državi u kojoj smo vidjeli kako glavni državni inspektor završi u zatvoru zbog traženja kokošarskog mita ili ministar zdravstva i na aparatima za dječje bolnice optužen je da je uzimao mito što onda možemo očekivati da će se događati oko ovih dodatnih milijardi i milijardi koje ćemo izdavati za obranu?
Dakle, druga stvar koje se treba dotaknuti, što je pozitivno to je osnivanje sveučilišta obrane i sigurnosti koje treba doista postati temelj vojne znanosti i znanje u Hrvatskoj. Međutim, upitno je danas koliko je to tako, jer imamo trend gubitka znanstvenosti u vojnom obrazovanju što ima za posljedicu i upitno kreiranje studijskih programa. Ako pogledamo ishode učenja oni su naizgled obećavajući, međutim problem je što nastavnici, nositelji kolegija dobar dio njih nemaju vojne kompetencije, pa se postavlja pitanje kako takvi programi su uopće mogli dobiti akreditaciju.
Dakle, opet pitanje ljudi i kadra, a vidjet ćemo i preciznije iz brojeva u Izvješću kakvo je stanje i u vojsci po tom pitanju. Dakle, ovaj skok na 5% izdvajanja BDP-a za obranu se mora ostvariti do 2035. godine. To je dogovoreno u lipnju 2025. na NATO summitu u Haagu, 3 i pol posto za temeljne potrebe, 1 i pol posto za investicije.
E sad, ključno pitanje kako Vlada planira dugoročno fiskalno održati taj drastičan porast izdvajanja za obranu i hoće li to utjecati na druga ministarstva i socijalna davanja. O tome smo mi danas primarno trebali raspravljati, trošiti energiju na nas, a ne u stotoj epizodi prepucavanja Plenković – Milanović. Mi imamo hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije koji predstavlja neprofitnu udrugu i alat za industrijsko umrežavanje svih dionika obrambene industrije u Hrvatskoj. E sad, koliko je od ovog iznosa koji se do sada davao na naoružanje ili koji će se tek davati ovim povećanjem do 5% BDP-a koliko se realiziralo kroz hrvatski klaster konkurentnosti, odnosno domaću vojnu industriju, a koliko na uvoz za opremanje i modernizaciju i što možemo učiniti u sljedećim godinama kako bi što veći dio tog financijskog kolača koji će sve europske članice NATO-a izdvajati dođe i do hrvatske vojne industrije. To je drugo važno pitanje.
Koliko je MORH svojim opremanjem, modernizacijom osnažio istraživanje i razvoj vojnim inovacijama te povećavanje zapošljavanja u tvrtkama klastera u Republici Hrvatskoj. Što se tiče upravljanja ljudskim potencijalima tu dolazimo do velikog problema to je odljev kadrova. Tijekom 2025. primljeno je 538 novih vojnika ili mornara dok je djelatna vojna služba prestala za čak 751 osobu.
Izvješće donosi izrazito zabrinjavajuće podatke na stranicama 26, 27 i 28. Dakle, to je ta negativna bilanca kadrova. Izgubio je, dakle samo u jednoj godini 2025. na koje se izvješće odnosi izgubili smo 213 djelatnih vojnih osoba. Dakle, evo nema ministra Anušića pa da upitam, poštovani ministre službeni podaci iz vašeg izvješća otkrivaju dramatičan i kontinuiran slom kadrovske strukture Oružanih snaga.
U razdoblju od 2021. do 2025. godine, dakle u 4 godine broj djelatnih vojnih osoba pao je sa 15008 na 13732 što znači da smo izgubili cijelu jednu postrojbu od preko 1200 ljudi u 4 godine. Što ćemo s ti? Zašto o tome ne razgovaramo, nego ćemo li opet što je rekao Plenković, što je rekao Milanović.
Ako uvozimo vojnu opremu vrijednu milijardu eura, a gubimo ljude koji njome trebaju upravljati, pa mi ugrožavamo nacionalnu sigurnost. Kako i kada točno planirate zaustaviti ovaj opasan trend i pokrenuti kadrovsku bilancu u kojem sustav gubi više ljudi nego što ih uspijeva privući i završiti.
Imate li plan? Treba li uvesti program zadržavanja djelatnih vojnih osoba? Hoćemo li o tome ili opet Plenković i Milanović? Puno bi tu bilo potpitanja na kojima sada neću zadržavati kao što je struktura izlazaka i osobni zahtjevi, razlozi napuštanja vojske i tranzicijski programi kao indikator. No, bit će prilike i za to.
Što se tiče hrvatske kopnene vojske bitno je dotaknut se dvije stvari. Projekt Bredley do kraja 2025. modernizirana su prema ovom izvješću i predana tek 24 Bredley vozila u tvrtki Đuro Đakovć. Čuli smo danas od ministra da je u ovoj godini to se povećalo i to pozdravljamo.
Kasni li dinamika isporuke u odnosu na prvotne planove Bredleya i jesu li osigurani svi kapaciteti i sve sa hrvatske strane za punu operativnost preostalih vozila. Što se tiče sustava Himers pokrenuta je nabava 8 lansera u vrijednosti od 289,9 milijuna dolara sa isporukom tek do kraja 2028.
Tu se postavlja sljedeće pitanje koja je strategija premošćavanja obrambenog jaza u raketnim sustavima velikog dometa do te isporuke što u međuvremenu ove dvije godine. Sjedeći problem je problem u hrvatskoj ratnoj mornarici. To je krah projekta obalnih ophodnih brodova. Brodogradilište Brodosplit je u listopadu 2025. uputilo izjavu o raskidu ugovora i otišlo u predstečaj a MORH je u ožujku 2026. pokrenuo postupak mirnog rješenja spora. Brodovi su prepisani na HVO u veljači 2026. u zatečenom stanju.
E sad ministre Anušiću koji niste nazočni taj projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova traje nevjerojatnih 12 godina i pretvorio se u prvorazredni nacionalni i sigurnosni skandal. Izvješće navodi da je u listopadu prošle godine Brodosplit raskinuo ugovor, a da je MORH tek u ožujku ove godine pokrenuo postupak mirnog rješenja spora nakon što je u veljači preuzeo nedovršene brodove u zatečenom stanju.
E sad, koliko je točno novca poreznih obveznika do danas uplaćeno Brodosplitu za ta tri nedovršena broda to je pitanje, a ne što je najnovije rekao Milanović, a što mu je odgovorio Plenković. Hoće li MORH aktivirati ugovorne kazne i bankovna jamstva protiv Brodosplita za nanesenu štetu i probijanje svih rokova, te u koje točno domaćem ili stranom brodogradilištu, pod kojim financijskim uvjetima i za koji iznos planirate dovršiti ove brodove koji su godinama u nedovršenom stanju.
Imamo i problem sukcesije s Crnom Gorom. U prosincu 2025. osnovano je Povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran, koji je još uvijek u Crnoj Gori. Dakle, u izvješću se navodi da je krajem prošle godine osnovano posebno povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran, stranica 24. Budući da se radi o ustavnoj obvezi zaštite hrvatske imovine i sukcesije na temelju međunarodnog prava možete li zastupnicima i javnosti iznijeti točan izvještaj o radu tog povjerenstva u proteklih 7 mjeseci?
Koji su konkretni pravni i diplomatski koraci poduzeti od osnutka povjerenstva prema Podgorici i je li Crna Gora uopće imenovala svoj pandan tom povjerenstvu sa kojim bi se vodio stručni dijalog i postoji li realan rok za povrat školskog broda Jadran?
Dolazimo do hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Rafali, flota od 12 aviona Rafal je kompletirana i oni su preuzeli nadzor zračnog prostora 1. siječnja 2026. U prosincu 2025. potpisano je pismo namjere za nadogradnju na standard F4. E sad tu imamo jedan operativni paradoks. Standard F4 donosi naprednije radare, poboljšane sustave kibernetičke zaštite, integraciju novog naoružanja. E sad ako su ti sustavi nužni za suvremeno ratište zašto javnost od početka nije obaviještena? Zašto joj nije komunicirano to da je nabavna cijena od 1,1 do 1,2 milijarde eura za Rafale nije konačna već samo prva rata u nizu neprekidnih modernizacija i troškova?
Dakle, zastupničko pitanje ministru kojeg nema je koliko će dostatno koštati nadogradnja na standard F4 i zašto se ti tehnički zahtjevi nisu ugovorili u sklopu osnovnog paketa nabave? Ili ćete radije da mi malo komentiramo zadnju Milanovićevu dosjetku i nakon toga najnoviji Plenkovićev …/Govornik se ne razumije./…
Nabavili smo 6 Barjaktara turskih bespilotnih letjelica preko noći bez jasne svrhe i strategije. Iz MORH-a čak nisu ni pitali za mišljenje, jedinu postrojbu koja je u to vrijeme koristila bespilotne letjelice to je obavještajna pukovnija. Dakle, potom smo ih potpuno nepripremljeni uklopili u zračni prostor među ostale civilne avione na međunarodnoj zračnoj luci Zagreb umjesto na neki manje opterećen aerodrom izabrali su najgoru moguću lokaciju što onda predstavlja noćnu moru za kontrolu leta.
Nakon godinu dana nisu bili u stanju promijeniti Pravilnik o letenju vojnih zrakoplova da barem djelomično olakšaju letenje tih Barjaktara. Postavlja se i osnovno pitanje zašto turski proizvodi? Jel' sad Turska naš strateški partner? Na čijoj je recimo strani Turska u BiH? Druga stvar oko zrakoplovstva koje treba istaknuti je NATO doktrina EIS, …/Govornik govori engleski, ne razumije se./… To je doktrina raspršivanja aviona u situaciji bliske opasnosti. Znači kod nas sud svi Rafali smješteni u Zagrebu nagomilani na Plesu. U trenutku bliske opasnosti mora se imati detaljan po ovoj NATO-ovoj doktrini plan da se oni rasprše na druge aerodrome u zemlji, pa i u partnerskim zemljama primjerice Slovenija ili Aviano, a ne da ih držiš ranjive, sve skupa nagomilane da ti ih mogu jednim udarcem onesposobiti.
E sad pitanje za ministra kojeg nema je da li se na tome išta radi? Jer informacije koje smo dobili sa terena je da se po tome ne radi ništa. Znači da ništa u Hrvatskoj nije napravljeno po pitanju NATO doktrine EIS oko tih vrijednih zrakoplova i ostaju jako …/Govornik se ne razumije./… Ovo su sve vrlo konkretne stvari koje se tiču hrvatske sigurnosti, hrvatskog interesa i ponovit ću još jednom žalosno je da umjesto da dobivam odgovore na ova pitanja …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… se mi partijski prepucavamo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS, PGS-a, Unije ISU-PiP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnikom poštovane kolegice i kolege.
Dakle, ja se ovdje neću u potpunosti složiti sa ovime što je malo prije mene rečeno da razgovarati o Plenkoviću i Milanoviću nije razgovarati o meritumu. J mislim da mi ne razgovaramo ovdje cijeli dan o Plenkoviću i Milanoviću, da mi razgovaramo o vrhovnom zapovjedniku vojske Republike Hrvatske i da razgovaramo o ministru obrane kao drugome zaduženome, a koje posredno možda može dobivati zapovjedi od samog premijera, ali razgovaramo o dvije pozicije u sustavu vlasti Republike Hrvatske koje su odgovorne za sigurnosni sustav Republike Hrvatske. I to je meritum stvari kada se razgovara o Izvješću o obrani, jer sve ovo što je ovdje nabrojano u ovom izvješću od pitanja ljudstva, od pitanja opreme, tehnike, materijalnih uvjeta sve je podređeno tome tko time upravlja u određenoj situaciji kada to bude potrebno i da li nam je sustav rukovođenja, upravljanja, zapovijedanja kako bi se to reklo u vojsci u stvari funkcionalno.
Ja sam ovdje ministra obrane kad je bio pitao u replici, no naravno nisam dobio, nisam dobio odgovor. Ali otprilike morat ću ipak prepričati što sam ga pitao. Dakle, rekao je ministar da su ljudi najvredniji resurs u hrvatskoj vojsci. I s time ćemo se zaista složiti, ali je moja, moje razmišljanje bilo da su u ovom trenutku ljudi i najveći probleme hrvatske vojske. I to ne bilo kojih ljudi, nego dva vodeća čovjeka u hrvatskoj vojsci, odnosno čelnih Ministarstva obrane i vrhovni zapovjednik posredno premijer itd.
dakle tu nastaje naš, tu nastaje naš problem jer tu ne funkcionira sustav onako kako bi trebao funkcionirati.
Kada sam pitao ministra da li će usprkos tome što ima različita stajališta očigledno od predsjednika države, s obzirom da bi trebalo polučit neku dobrobit, njihova suradnja bi trebala polučiti dobrobit, a ne štetu za sustav obrane RH, znači usprkos tome skupiti snage i preuzeti odgovornost koju, koju ima kao ministar kada je preuzeo tu funkciju, prema i časnicima i dočasnicima i građanima RH i prema RH kao takvoj, ipak razgovarati i sjesti sa vrhovnim zapovjednikom HV-a i pokušat to razriješiti, odgovor je bio u stilu da to nije pitanje, da to nije pitanje odgovornosti nego da je to pitanje ustvari poštivanja zakona, da je to pitanje, pa se nabrajalo 2, 3, 4, 5 stvari koje su opet išle ustvari u ono što nije u samoj srži problema, da dvije čelne osobe koje upravljaju hrvatskim obrambenim sustavom ne funkcioniraju odnosno nemaju suradnju.
E sada, da bih ministru, a i samom vrhovnom zapovjedniku pokazao što znači odgovornost, dakle kada preuzmete odgovornost za nešto, ispričat ću jednu priču koja seže nakon Drugog svjetskog rata, u 1946.g.. Dakle 1946.g. u Parizu saveznička komisija odlučuje o tome da li će Hrvatska, da li će Istra pripasti Hrvatskoj odnosno tadašnjoj Jugoslaviji ili će pripasti Italiji. U donošenju odluke te komisije značajnu ulogu nakon što su antifašisti predvođeni komunističkim pokretom oslobodili teritorij, ali u donošenju odluke značajnu ulogu je imao Božo Milanović, svećenik koji je skupio podatke, podatke o nacionalnoj pripadnosti življa koje živi na tom području, Slovenskoj i Hrvatskoj, skupio podatke o kulturi, skupio podatke o svemu onome što treba da bi ta komisija mogla donijeti pravovaljanu odluku i upravo su ti njegovi podaci bili presudni u donošenju odluke da se Istra priključi Hrvatskoj. Nakon te komisije odnosno nakon tih sastanaka jedan novinar u Parizu pita Božu Milanovića kaže kako to da vi katolički svećenik lobirate za Jugoslaviju, a ne za katoličku Italiju? Božo Milanović mu je tada odgovorio da granice, granice država se određuju za stoljeća, a režimi se mijenjaju. E to je odgovornost, odbačene su ideološka prepucavanja, odbačene su različita razmišljanja i išlo se u prilog nacionalnog interesa. E to ne rade vodeći ljudi našeg obrambenog sustava, dakle nisu odbacili sve ono što je manje bitno od ovog prioritetnog, od ovoga što smo i mi kao građani i naši građani dali mandat da imaju obavezu sjedit i razgovarat dokle god ne donesu neki zaključak, ako treba i 77 puta. Dakle to je ono što sam mislio ministru reći, to je ono što sam mislio da ću od ministra dobiti odgovor i da će reći da, to je važnije od moga ega, to je važnije od onoga što ja mislim u ovoj situaciji, važno je da sustav ima glavu i rep. Toliko, toliko o tome što se tiče, što se tiče ove situacije koju nažalost imamo, al mislim da je to jedna od većih boljki u ovom trenutku u sustavu hrvatske, hrvatske obrane jer ne daj Bože da se neka situacija dogodi u kojoj treba reagirati, pitanje je da li bimo mi uopće odreagirali kako treba, na kraju krajeva i ministar je svojim riječima to rekao da je zabrinjavajuća situacija. Pa ako je zabrinjavajuća situacija napravite ministre iskorak.
Što se tiče samog ovog Izvješća o obrani, dakle kolege prije mene su dosta detaljno iznijeli podatke i mislim da izvješće zaista korektno, korektno prezentira trenutnu situaciju u hrvatskoj, HV-u i nas donekle zabrinjava, a vidimo i ministra, na kraju krajeva zbog toga je koliko sam shvatio i ponovo uveden obvezni vojni, vojni rok. Zabrinjava ustvari brojčano stanje u HV-u odnosno pad interesa za, za ulazak u Oružane snage RH i nadamo se da će se zaista to sa tom, sa tom ovaj mjerom i popraviti.
Ono što bi htio ovdje naglasiti da zaista mi smo u proteklih nekoliko godina uložili velika sredstva, velika sredstva u obranu, nabavili puno nove opreme, u nabavci je puno nove, puno nove opreme i kada već na kraju krajeva ulazimo u taj ciklus povećanja za izdvajanja za obranu i sa ciljem da imamo u konačnici, ako sam dobro, dobro shvatio, 2035. 5% BDP-a da se izlaže za obranu, mislim da ovi naši programi kupnje naoružanja ne smiju biti samo programi kupnje naoružanja nego da to mora biti ustvari razvoj hrvatske industrije, tehnologije, znanja, istraživanja, proizvodnje. Dakle pitanje je u svim tim našim nabavama koliko smo mi ustvari doprinjeli da se, da naše tvrtke dobiju posao, da naši ljudi usvoje, usvoje nova potrebna znanja, koliko smo uspjeli u svim tim pregovorima dogovorit da mi smijemo određene dijelove tih tehnologija izrađivati, ugrađivati, održavati, pa i servisirati i mislim da i tu ustvari nismo dovoljno, nismo dovoljno učinili, da smo previše ovisni o, ja ću to tako nazvat, servisima svih onih tvrtki kojima smo, od kojih smo kupili, kupili opremu. Nešto je o tome govorio i kolega, kolega Raspudić prije mene kad je spominjao avione Rafaleie, dakle ako ćemo mi cijelo vrijeme bit pretjerano ovisni o tuđoj tehnologiji i o tuđem znanju onda nismo sklopili dobar posao. Ja se nadam da ćemo mi u većoj mjeri preuzeti znanje i tehnologiju i dati više, više ovaj posla našim tvrtkama. Dakle pitanje je koliko je od tih milijardi koje smo uložili, će ostati u Hrvatskoj, dakle koliko radnih mjesta stvaramo u hrvatskim tvrtkama potpisivanjem tih ugovora? Jer različite zemlje na različite načine potpisuju ugovore sa tim tvrtkama dok se kod nas u Đuri Đakoviću ustvari samo radi, rade karoserije, recimo neke druge, neke druge ovaj države koje su kupile tu istu opremu ustvari sklapaju i rade čitave, čitave ovaj te kamione Tatra ne, tako da mislim da, da, da bi trebalo vodit računa da u tom kompletu kad se potpiše ugovor dobijemo puno više od same opreme i puno više od onog osnovnog održavanja nego da to mora bit i servisiranje i mogućnost na kraju krajeva razvoja vlastitih, vlastite proizvodnje određenih dijelova te opreme. Koje tehnologije su se dakle prenesle u Hrvatsku, koje komponente ćemo proizvodit sami, koje sustave možemo održavati i modernizirati bez potpune ovisnosti o inozemstvu? Mislim da na ta pitanja treba odgovoriti jer ako ćemo mi kroz ovaj SAFE program koristit samo kao kreditnu liniju da od nekoga nešto, da od nekoga nešto kupimo, bez da razvijamo domaću obrambenu industriju u većoj mjeri nego što je naravno imamo sada razvijenu, a da istovremeno druge države upravo to rade, mislim da onda u tom kontekstu zadužit ćemo se, plaćat ćemo godinama nešto, a nećemo dobit onaj smjer razvoja naše vojne industrije i vojnih znanja koje bimo trebali imati. Dakle mislim da je stvarno tu važno da ne upadnemo u tu zamku da kroz europske kredite ustvari otvaramo neka radna mjesta u nekim drugim državama, Njemačkoj, Francuskoj, Turskoj ili tako negdje, nego da upravo ti novci koje ćemo uzet iz kredita SAFE da posluže za otvaranje radnih mjesta u RH.
Evo dakle neću više ovaj pretjerano dužiti i ono što mi je isto, isto mi se čini iako se to spominje, dakle vidjeli smo zadnjih nekoliko godina veliku promjenu u načinu ratovanja, veliku promjenu u predodžbi koja, koja vojna, vojna oružja i sredstva u budućnosti će značiti puno više. Vidimo da ustvari ova relativno jeftina vojna sredstva poput dronova i drugih tehnologija za puno manje novaca pružaju puno veću učinkovitost i sigurnost odnosno puno veće ubojito djelovanje imaju prema, prema neprijatelju odnosno prema nekome s kim, s kim smo ne daj Bože u sukobu i vidjeli smo da ova komercijalna sredstva koja su skupa poput tenkova, brodova, aviona, u ovim modernim ratovima imaju sve manju ulogu. Nadam se da vodimo računa da taj omjer i tehnologije i informacijskog ratovanja i svega onoga što slijedi iz ovih par, par godina koje smo imali prilike vidjeti u kojem smjeru se kreću, kreću ovaj razvoj vojne industrije, da ćemo to uklopiti u naše, u naše strategije i u naše financiranje i da ćemo zaista s obzirom da smo mala zemlja sa relativno malim sredstvima optimizirati, optimizirati taj naš, taj naš obrambeni sustav sa jednom zaista željom da vrhovni zapovjednik i ministar, i ministar obrane dokle god je ovakav Ustav, više nas ne dovedu u ovu situaciju da nismo sigurni, nismo sigurni da imamo čvrstu liniju zapovijedanja i da znamo tko što u sustavu radi.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, za početak ja bi volio reći da pri donošenju politika, pri ocjenjivanju politika da ja itekako cijenim indikator. Indikatori su strašno važan način kojima se provjerava da li je neka politika dosegla neki svoj cilj ili nije. Naravno, indikatori nisu uvijek savršen alat, indikatori mogu zanemariti neki određeni kontekst zbog kojega se njima ne može savršeno ocjenjivati neka politika, ali su sve u svemu često dobar alat da procijenimo je li neka politika uspješna ili nije. To govorim jer sam čitao vijest prije dva mjeseca, pa i ministar je danas to u obrazloženju naveo, da je od 800 ročnika iz prvog naraštaja interes za ostankom u Oružanim snagama iskazalo njih 260. Tada je rekao da je to velika stvar za popunjavanje oružanih snaga. Kada je došao Izvještaj o obrani odmah sam išao provjeriti kakvo je bilo stanje u 2025.g., kada smo imali samo dragovoljno vojno osposobljavanje, a tamo je baš i navedeno da je dragovoljno vojno osposobljavanje primarno se provodilo radi pripreme kandidata za ulazak u djelatnu vojnu službu, te je koncept obuke tako bio i osmišljen. Tamo broj nažalost nije bio naveden, međutim na odboru je državni tajnik, pa i ministar danas, su mi naveli podatke i tamo su mi rekli i danas ovdje da od 746 osoba koje su dobrovoljno pohađale, njih 542 su nastavile vojnu karijeru. Dakle imamo prošle godine od 746 osoba, njih 542 nastavlja, a ove godine od 800, njih 260 nastavlja. To je ogromna razlika, to je ogromna razlika. Dakle kroz koncept dragovoljnog vojnog osposobljavanja je preko 72% su ročnika ušlo u djelatnu vojnu službu. S druge strane, u prvoj generaciji obveznog vojnog roka interes je iskazalo samo 32,5%. To je pad od preko 50%, oko 55% je pad. To je ogroman pad interesa za nastavkom i ministar to naziva velikim uspjehom. S time, i to treba napomenuti, u toj prvoj generaciji od 800 ročnika njih je preko 50% bilo tamo dobrovoljno, znači ne radi se o tome da su 800 obveznika temeljnog vojnog osposobljavanja tamo pozvani, prvi iz te generacije, nego je preko 50% tamo bilo dobrovoljno, 446 je tamo bilo dobrovoljno. Da izignoriramo ove koji su kao TVO došli na, na vojnu obuku, da ih izignoriramo, da kažemo kolko je ovih koji su dragovoljno došli u vojsku, koliko je samo njih ostalo, da samo njih računamo znači od tih 446 njih 260, to je 50 i nešto posto, znači i tu je pad od 20-tak postotnih poena tj. 30 i nešto posto je pad onih koji su dragovoljno pristupili vojnoj obvezi. Znači događa se zbog novog sustava da manje ljudi nastavlja ići u svojoj profesionalnoj vojnoj karijeri.
Kaže ministar da ti brojevi nisu usporedivi jer će u godini dana biti više naraštaja. Hoće, bit će više naraštaja i u tih više naraštaja treba pratiti, ozbiljno treba pratiti brojke koliko će ljudi nastavljati i to je indikator prema kojem ćemo u konačnici moći procjenjivati koliko je ovaj novi sustav uspješniji u tom temeljnom kriteriju od starog sustava. Jer ako te brojke nisu značajne, a resursi koje ulažemo i ljudstvo koje ulažemo i kapaciteti regularne vojske u koju ulažemo u to da se osposobljavaju mladići koji tamo ne žele biti, sve je to značajnije povećano. Ako su ti resursi toliko povećani, a rezultati slični ili približno slični onima koje smo imali onda je to jasan indikator toga da je ta reforma bila neuspješna i na kraju godine moramo uspoređivati podatke o tome koliko je ljudi i kolko je ljudi iz svake, iz svake, svakog novog naraštaja ročnika nastavilo ići u profesionalnu vojnu službu. Dakle već sada sigurno možemo reći da je program dragovoljnog vojnog osposobljavanja rezultirao boljom konverzijom nego temeljno vojno osposobljavanje, a taj prvi naraštaj s kojim uspoređujemo, koji sigurno ima i najviše onih koji, koji su dragovoljno, taj prvi naraštaj je sigurno trebao biti pokazni primjer, taj prvi naraštaj će sigurno imati i najveću konverziju, a zato jer je, i u tom prvom naraštaju je sigurno najveći broj ročnika koje je tamo dobrovoljno i tamo su dobrovoljni ročnici nadreprezentirani. Unatoč tome ministar već evo mjesecima tu konverziju prikazuje kao uspjeh. Taj pad zainteresiranosti se prikazuje kao uspjeh. Ja mislim da to nije uspjeh, ja bi rekao da moramo i dalje pratiti koliko je, koliko je mladih nastavilo svoju vojnu karijeru i ozbiljno pratiti te brojeve, a pretpostavka je po tome koliko sada imamo koji su dragovoljno i da će broj tih dragovoljnih opadati i da će onda i konverzija, stopa konverzije u djelatne vojne osobe također s vremenom padati. I kada na kraju godine usporedimo koliko smo eura po ročniku potrošili da on postane dio sustava profesionalne vojske, ja se nadam da ćemo dobiti te podatke u slijedećem Izvještaju o obrani, kada usporedimo svaki euro koji smo uložili da dobimo jednog vojnika, mislim da ćemo itekako ako tako pogledamo podatke, itekako biti razočarani sa ovom reformom, itekako ćemo biti razočarani.
Kao uspjeh i to me isto čudi, kao uspjeh se prikazuje i da je izuzetno mali broj mladih ljudi iskazalo priziv savjesti. Kaže ministar mene je to ugodno iznenadilo, svega nešto više od 3% je iskazalo prigovor savjesti. To nije dobra stvar, to znači da se postavio sustav gdje mladi ljudi nemaju okvir u kojem mogu iskazati prigovor savjesti. Evo tu smo mjesecima slušali ministra koji se hvali da su proveli anketu u kojoj kaže da će 63% mladih pristupiti temeljnom vojnom osposobljavanju, sad ih pristupa 97%. Znači postoji razlika između 63% i 97% mladića koji nisu htjeli biti na temeljnom vojnom osposobljavanju, a koji su međutim svejedno pristupili, a zašto su pristupili? Pa pristupili su zato jer je sustav tako napravljen da iskazivanje prigovora savjesti ima toliko negativnih posljedica na život pojedinca da im se ne isplati. Stvorili su materijalni sustav takav da je sustav previše odvraćajući i što je rezultiralo time, da imamo tamo i mlade ljude koji nisu zainteresirani i da oni koji su visoko motivirani, a to znamo koji su, to su ovi koji su dragovoljni, imamo manji postotak ljudi koji su dragovoljno došli u vojsku i koji nastavljaju svoju vojnu karijeru jer ih se miješa sa ovima koji tamo ne žele biti i to smo upozoravali. Ako miješate ljude koji tamo ne žele biti sa onima koji su visoko motivirani, smanjit ćete motiviranost visoko motiviranih mladića i podaci jasno pokazuju da se upravo to i dogodilo. Dakle mi imamo sustav između ostalog i gradili smo, MUP je gradio centre za civilnu zaštitu gdje je trebala se provoditi obuka mladih ljudi za civilnu zaštitu, ti centri sad zjape prazni jer je premali broj ljudi iskazalo prigovor savjesti, a iskazalo je premali broj prigovor savjesti jer je sustav preodvraćajuć da postoji smislen način da se on iskaže i sad smo izgradili paralelni jedan sustav koji se ne može popunjavati, a glavni cilj uvođenja temeljne vojne obveze je bilo da imamo što više profesionalnih vojnika, a taj se cilj isto ne ostvaruje.
Upozoravali smo u raspravi o uvođenju temeljne vojne obuke da je uvođeno na način koji je, koji je nerazmjerno svrsi, da se pretjeruje u nagradama i u odvraćajućim mehanizmima i to se pokazuje, to ovi podaci također pokazuju.
Kao zaključak mogu reći da je na svima nama da pratimo indikatore, da pratimo je li, jesu li politike koje provodimo stvarno doprinose onime, onome čemu smo ih iz razloga kojih smo ih uveli i da na temelju toga radimo reevaluacije naših politika.
Što se tiče izvještaja samog ja mogu reć da je ono korektno napisano i da nemamo ništa protiv samog teksta izvještaja, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Josip Đakić.
Prije nego što on počne govorit samo bih htio reći, ne znam da li je predsjednik HS to rekao na početku sjednice, mi ćemo danas raditi do kraja ovu točku i slijedeću točku kako bismo mogli završiti jer sutra u 10 je glasovanje, tako da ćemo definitivno završiti sa svim točkama koje su predviđene za danas tijekom današnjeg dana.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Da i amandmane, tako je.
Ovaj, hvala što ste me podsjetili.
Kolega Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gosp. potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajnici, kolegice i kolege, pa evo pred nama je danas rasprava samo o jednom Godišnjem izvješću Ministarstva obrane za 2025.g. i danas raspravljamo o jednom od temeljnih stupova hrvatske države, njezinoj sigurnosti, obrambenoj sposobnosti i spremnosti da zaštiti svoje građane, svoj teritorij i svoju slobodu.
Godišnje izvješće o obrani za 2025.g. predstavlja vjerodostojan prikaz rezultata, ali još važnije, pokazuje jasan smjer razvoja hrvatskog obrambenog sustava. Ovo nije izvješće koje govori o planovima na papiru, već koje govori o ostvarenim rezultatima, o ulaganjima, o modernizaciji, o međunarodnom ugledu RH, Hrvatske i najvažnije govori o HV-u koja je danas snažnija, opremljenija i puno spremnija nego prije samo nekoliko godina. Svijet u kojem danas živimo potpuno je drugačiji od onoga prije 10.g.. Na europskom tlu i dalje traje ruska agresija na Ukrajinu, Bliski istok suočen je sa ozbiljnim sigurnosnim krizama, sve su izraženije hibridne prijetnje, kibernetički napadi, dezinformacijske kampanje i ugroze kritične infrastrukture. U takvom sigurnosnom okruženju odgovorna država nema pravo zatvoriti oči. Zato posebno pozdravljamo činjenicu da je Vlada RH pravodobno prepoznala nove sigurnosne okolnosti, te donijela nove Strategije obrane RH i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje 2025.-2036.g.. Time je postavljen dugoročni okvir razvoja HV-a usklađen sa nacionalnim interesima, ali i obavezama koje proizlaze iz članstva u NATO savezu i EU. To je odgovorna državna politika, politika koja razmišlja 10.g. unaprijed. Često se u ovoj sabornici govori o ulaganjima, o cestama, o školama, o bolnicama i sve je to također jako važno i napredno, al nijedna od tih ulaganja nema puni smisao ako država nije sigurna jer sigurnost je temelj razvoja svake države. Upravo zato posebno treba istaknuti kako je RH tijekom 2025.g. za obranu izdvojila 2,10% BDP-a, čime je ispunila NATO-v cilj i NATO-ve standarde, a gotovo 34% obrambenoga proračuna usmjereno je u opremanje i modernizaciju HV-a. To nije trošak, to je ulaganje u sigurnost hrvatskih građana, a sigurnost hrvatskih granica odnosno ulaganje u budućnost RH. Oni koji danas olako kritiziraju obrambena ulaganja trebali bi se prije sjetiti kako izgleda država koja nije spremna. Hrvatska je nažalost to iskustvo početkom '90-tih godina imala. U Domovinskom ratu nismo imali dovoljno naoružanja, nismo imali razvijenu vojnu industriju, ali imali smo hrvatske branitelje, njihovu hrabrost, zajedništvo i ljubav prema domovini. Zato danas imamo moralnu obavezu učiniti sve da Hrvatska više nikada ne bude nespremna i upravo to ova Vlada kontinuirano radi. Kada govorimo o modernizaciji HV-a govorimo o najvećem investicijskom ciklusu od završetka Domovinskog rata i to potvrđuje činjenica iz ovoga izvješća, danas Hrvatska raspolaže višenamjenskim borbenim avionima Rafalei, čime je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ponovno preuzelo punu odgovornost za nadzor i zaštitu hrvatskog zračnog prostora i hrvatsko nebo čuvaju naši hrvatski piloti. To znači da Hrvatska samostalno izvršava jednu od najvažnijih zadaća svoga suvereniteta. Istodobno je uvedena u operativnu uporabu besposadni sustav Bayraktar TB2, nastavljen je projekt opremanja helikopterima, modernizacija radarskog sustava, kao i projekt borbenih vozila. Kroz europski institut SAFE pokrenut je nabava čak 44 tenka Leopard 2a8, 18 samohodnih haubica, novih vojnih aviona i dodatnih količina streljiva, za što je Hrvatskoj odobren i zajam od 1,7 milijardi. To samo prikazuje jasno da Hrvatska razmišlja dugoročno i ne nabavlja opremu za jednu godinu već gradi sposobnost koja će štititi Hrvatske od desetljećima.
Također, ovo izvješće potvrđuje i snažan međunarodni položaj RH. Naša država danas nije samo korisnik sigurnosti, Hrvatska je država koja sigurnosti aktivno doprinosi u međunarodnim misijama operacijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. U 2025. godini ukupno su sudjelovala 904 pripadnika Hrvatske vojske. Naši vojnici služe rame uz rame sa vojnicima najjačih demokracija svijeta i to govori o njihovoj stručnosti, obučenosti i profesionalnosti, profesionalizmu, ali i o međunarodnom ugledu RH.
Posebno želim istaknuti činjenicu da je Hrvatska nastavila pružati pomoć Ukrajini potvrđujući svoju dosljednost u zaštiti međunarodnoga prava, teritorijalne cjelovitosti države i europskih vrijednosti. Sve to pokazuje da je Hrvatska danas država koju saveznici poštuju i čiji se glas čuje te država koja preuzima odgovornost i upravo zato možemo biti zadovoljni rezultatima koji su predstavljeni u ovom izvješću.
Međutim, snage jedne vojske ne mjeri se samo brojem aviona, tenkova i suvremenih borbenih sustava. Najveća snaga svake vojske uvijek je njezin čovjek, a to je hrvatski vojnik, hrvatski časnik, hrvatski dočasnik. To su žene i muškarci koji su svoj životni poziv posvetili služenju domovine.
I upravo zato posebno želim istaknuti da ovo izvješće pokazuje kako je jednako pozornost posvećuje se ljudima kao i modernizaciji i tehniki. Na kraju 2025. godine Ministarstvo obrane RH vojska je brojila 15.493 pripadnika od čega 13.732 djelatne vojne osobe, od toga 2.006 žena i 1.761 državnih službenika i namještenika. Tijekom godine primljeno je 538 vojnika i mornara, 172 dočasnika, 139 časnika te 139 državnih službenika i namještenika dok je više od 2.200 pripadnika sudjelovalo u različitim oblicima školovanja, stručnog usavršavanja, izobrazbe. To govori da Hrvatska ne ulaže samo u oružje već i u znanje, obrazovanje, profesionalnost, ulaže u ljude jer upravo ljudi čine razliku između dobre i vrhunske vojske.
Posebno pozdravljamo činjenicu da je Hrvatski sabor donio izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama u RH kojim je ponovno uvedeno temeljno vojno osposobljavanje. Oko toga se vodilo mnogo rasprava ali budimo iskreni može li ozbiljna država dopustiti da nema osposobljenu pričuvu i može li odgovorna država zanemarite sigurnosne okolnosti u Europi i u svijetu. Može li država koja je svoju slobodu izborila u Domovinskom ratu zaboraviti koliko je važnu spremnost, koliko je važna spremnost Hrvatske vojske? Ne može naravno.
Temeljno vojno osposobljavanje nije usmjereno protiv bilo koga. Ono je ulaganje u otpornost države i odgovornost mladih ljudi, ulaganje u sposobnost RH da u svojoj svakoj krizi, kriznoj situaciji zaštiti svoje građane. To je odluka koja će vrijeme pokazati kao ispravnu, odgovornu i sveobuhvatnu.
Poštovane kolegice i kolege, Hrvatska vojska nije samo jamac nacionalne sigurnosti ona je i oslonac hrvatskim građanima. Koliko puta smo posljednjih godina svjedočili da upravo pripadnici Hrvatske vojske prvi dolaze pomoći kada je najteže, kada su ugroze bilo koje vrste. Tijekom '25. godine Hrvatska vojska je pružila i potporu civilnim institucijama u gašenju požara, hitnom medicinskom prijevozu životno ugroženih osoba, prijevozu transplantacijskih timova i organa, traganju i spašavanju na kopnu i moru i otocima te brojnim drugim zadaćama. Nastavljen je doprinos protupožarnih snaga kroz europski mehanizam RESC EU čime Hrvatska pomaže ne samo svojim građanima nego i drugim europskim državama. To je Hrvatska vojska kakvu građani poznaju profesionalna, pouzdana i uvijek spremna pomoći.
Isto tako jednako važan dio ovog izvješća odnosi se na razvoj hrvatske obrambene industrije. Sve više domaćih tvrtki uključuje se u projekte modernizacije Hrvatske vojske. To znači nova radna mjesta, nova znanja, nove tehnologije, jačanje hrvatskog izvoza i ono što je posebno važno veću samostalnost RH u području obrane i opremanja. To nije samo sigurnosna politika to je i gospodarska politika jer svakako ulaganje u hrvatsku obrambenu industriju znači ulaganje u hrvatske radnike, hrvatske inženjere i hrvatsko gospodarstvo.
Međutim, postoji još jedan dimenzija ovoga izvješća koja ne, koju ne smijemo zaboraviti. To je međunarodni ugled RH. Prije nešto više od 30 godina Hrvatska je bila država koja je molila međunarodnu zajednicu da prepozna njezino pravo na slobodu. Danas je Hrvatska država koja ravnopravno sudjeluje u donošenju odluka unutar NATO saveza i EU, država koja sudjeluje u međunarodnim operacijama, koja razvija obrambene sposobnosti zajedno sa najrazvijenijim saveznicima, država koja EU odobrava milijarde eura za zajedničku obrambenu politiku. I to nije došlo slučajno već je rezultat kontinuiteta odgovorne državne politike.
I na kraju želim reći ono što smatram najvažnijim već sam, već sam spomenuo na početku ali govorit ću uvijek jer ne smije zaboraviti. Moderna Hrvatska vojska počiva na temeljima koje su stvorili hrvatski branitelji. Bez njihovih hrabrosti danas ne bismo raspravljali o modernizaciji Rafala, Leopardima, o međunarodnim misijama, o NATO-u i ne bismo imali svoju državu. Zato hrvatskim braniteljima dugujemo trajno poštovanje. Njihova žrtva obvezuje svaku hrvatsku vladu da ulaže u obranu i Hrvatsku vojsku odnosno u sigurnost hrvatskoga naroda. I uvjeren sam da upravo ova Vlada obavezu ispunjava odgovorno i svim onima koji kritiziraju i politiziraju moram reći da modernizacija Hrvatske vojske danas nije politički projekt jedne vlade već to mora biti nacionalni projekt RH, projekt koji nadilazi jedan mandat, projekt koji će koristiti budućim generacijama i koji će jamčiti da Hrvatska ostane sigurna, slobodna i međunarodna uvažena država. Ovo izvješće pokazuje da Hrvatska ne čeka izazove, nego se Hrvatska sa njima priprema. Pokazuje da Hrvatska ne odgađa odluke već ih donosi, da ne govori o sigurnosti već služi sigurnosti i zato će klub HDZ-a se punim povjerenjem podržati godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu iako se u njemu ne spominju neke nesuglasice koje proizlaze iz današnjih, a njih je bilo čini mi se bar desetak onih ključnih koji su bitno naštetili RH i njezinom ugledu. Uz sve ono što su hrvatski vojnici u NATO misijama, operacijama ili djelovanju ostvarili, uz sve priznanja koja su dobili od saveznika kao što je Amerika, kad su pobijedili na športskim igrama u Poljskoj, kad su dobili za sve operacije u Afganistanu i bilo gdje najveće odlikovanja i priznanja, danas pomalo gubi svoju vrijednost kada mi zbog jednog proceduralno pokušaja sudjelovanja u jednom, jednoj proslavi doživljavamo takove bezvezne kontradiktornosti koje zapravo narušavaju i Ustav i zakon. Stoga smatram da to nije vrijedno današnje rasprave iako smo svi nužni i dužni sjetit se da sloboda i suverenost ne dolazi sami po sebi, a vjerodostojnost Hrvatske vojske kao i hrvatske politike proizlazi od zajedničkih odluka koje moraju biti vjerodostojne na međunarodnom planu kako ne bi bilo lutanja ili pristranosti, a iz ovih svih dosadašnjih možemo samo izraziti sumnju da se dogodilo nešto što kroz ovih 10 bitnih povreda i zakona i Ustava koje je predsjednik države izrekao, dolazimo do zaključka da ne uvažava se ni NATO savez ni EU ni bilo koja država prijateljica s kojom imamo izvanredne odnose. To se ne smije događati, to nije ulog predsjednika države. On ne smije nastupati tako drastično prepoznatljivo da štiti agresore tj. Rusiju u ovom pogledu. Stoga evo zaključit ću u ovom izvješću iako to nije predmet ali s obzirom da ste svi kolege osvrtali na taj događaj koji je zadnji u nizu od tih 10 bitnih koje su narušili ugled RH drastično u konačnici samo mogu reći …/Upadica Reiner: Hvala./… da to je za Hrvatsku tegobno i da to se ne smije događati.

Reiner, Željko (HDZ)
Iz informatike su me molili da napravimo jednu kratku stanku pa ćemo napraviti do 14,45 stanku.

STANKA U 14:40 SATI.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14:45 SATI.

Poštovane kolegice i kolege, evo molim vas zauzmite svoja mjesta. Stanka je gotova pa ćemo ići na pojedinačne rasprave i prva će govoriti poštovana zastupnica Sandra Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče. Poštovani tajnici, kolegice i kolege.
Pred nama je godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu koje pokazuje nastavak modernizacije Hrvatske vojske, značajna ulaganja u opremanje i razvoj sposobnosti te jačanje međunarodne suradnje. Sve su to važni procesi u vrijeme kada je sigurnosno okruženje postalo znatno složenije nego što je bilo prije samo nekoliko godina. Međutim obrana nisu samo zrakoplovi, tenkovi, sustavi, beposadne letjelice, novi projekti. Obrana su prije svega ljudi, a upravo o ljudima, njihovom položaju i uvjetima rada moramo govoriti puno više nego što to čini ovo izvješće. Posebno želim govoriti o ženama u Hrvatskoj vojsci. Hrvatska se s pravom ponosi činjenicom da su žene već desetljećima ravnopravno sudjeluju u obrambenom sustavu. One su vojnikinje, dočasnice, časnice, liječnice, pilotkinje, instruktorice i pripadnice međunarodnih misija. Svojim radom, znanjem i profesionalnošću svakodnevno potvrđuju da su nezaobilazan dio Hrvatske vojske. No pravo pitanje je jesu li žene prisutne u Hrvatskoj vojsci prisutne i imaju li jednake mogućnosti za razvoj karijere, napredovanje i usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. U izvješću nalazimo na podatke o broju žena ali ne nalazimo dublju analizu njihovog položaja. Ne vidimo koliko napreduju na zapovjedne dužnosti, koliko ih ostaje u sustavu nakon osnivanja obitelji i koliko ih napušta službu i zbog kojih razloga. Bez takvih pokazatelja ne možemo govoriti o stvarnom napretku. Ako želimo privući ljude u Hrvatsku vojsku, posebno mlade žene nije dovoljno isticati samo modernu opremu. Potrebno je pokazati da Hrvatska vojska je mjesto u kojem postoji jasna mogućnost profesionalnog razvoja, kvalitetni uvjeti rada, zaštita dostojanstva svake pripadnice sustava te razumijevanja izazova koje nosi usklađivanje vojne službe i obiteljskog života i to nije pitanje privilegija, to je pitanje učinkovitosti sustava. Vojska koja želi zadržati kvalitetan kadar mora stvarati uvjete zbog kojih će ljudi ostati u službi. Zato očekujemo da Ministarstvo obrane u budućim izvještajima ne prikazuje samo statistiku nego i rezultate politika usmjerenih na zadržavanje žena u sustavu, njihovo napredovanje i povećavanje udjela žena na odgovornim i zapovjednim dužnostima. Jednako tako bilo bi korisno predstaviti i mjere kojima se potiče zapošljavanje žena u tehničkim, informatičkim, logističkim i drugim specijalističkim vojnim zanimanjima gdje i dalje postoji značajan prostor za napredak. Na kraju želim naglasiti da ulaganje u ljude nikada ne smije biti u sjeni ulaganja u opremu. Najmodernija vojna tehnologija vrijedi onoliko koliko vrijede ljudi koji njome upravljaju. Zato očekujemo da se nastavak modernizacije HV-a jednakoj pozornosti posveti i njezinim pripadnicama, a posebno pripadnicama koje svojim radom svakodnevno pridonose sigurnosti RH. HV biti će snažna onoliko koliko bude znala prepoznati, cijeniti i zadržati svoje ljude. To je najveće ulaganje koje možemo napraviti za budućnost obrambenog sustava, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedavajući i poštovane kolegice i kolege, evo danas ispred nas je Godišnje izvješće. Glavnu neku poruku odnosno okvir svih događanja o kojim se donose zapravo i odluke i smjernice dali smo u govoru u ime kluba. Prije još neke stvari koje kažemo htjeli bismo malo to povezati sa dugoročnim planom razvoja vojske, to je isto dokument koji smo m ovdje donijeli u, odnosno izglasali smo u HS. Dakle ovako, pa ću se onda nadovezat na ostale dijelove sustava.
Što se tiče protuzračne obrane u Godišnjem izvješću piše, citiram, raketni sustav protuzračne obrane vrlo kratkog dometa Mistral. To je projekt raketnog sustava protuzračne obrane vrlo kratkog dometa, započeo je 2022.g. kada je potpisan ugovor za nabavu sa Francuskom tvrtkom MBDA, vrijednost ugovora je 53 milijuna, gotovo 54, uz protuzračni sustav …/Govornik se ne razumije./… rakete osiguran je i paket integralne logističke potpore, obuku osoblja prema načelu obuka obučavatelja i tehničku poduku proizvođača. Tijekom 2026.g. očekuje se isporuka preostalog dijela sustava. Dakle spominje se samo raketni sustav protuzračne obrane vrlo kratkog dometa, međutim ono šta je važna stvar i zašto sam krenuo sa dugoročnim planom razvoja. On kaže ovako, citiram, radi razvoja cjelovitog sustava integrirane protuzračne obrane u prvom razdoblju nastavit će se nabava i uvođenje u uporabu sustava protuzračne obrane uključujući i onu srednjeg dometa. I sad jedna stvar je navodi se 2025.g. u izvještaju kratki domet Mistral odnosno još dodatne stvari koje se trebaju usustavit, a dugoročni plan razvoja navodi srednji domet. E sad, mi ćemo to proširit dalje, dakle dugoročni plan razvoja, on zahtjeva, on zahtjeva provedbeni plan kojeg je Vlada trebala donijet 90 dana od izglasavanja dugoročnog plana razvoja. On nije doveden, mi nemamo provedbeni plan, dokument dugoročnog plana razvoja HV-a. To nije …/Govornik se ne razumije./… a ono bi nam reklo tko je taj koji bi trebao izvršit određene stvari, koji su financijski budžeti za takve stvari, do kojih su rokovi do kojih to trebamo završit i dakle s kojim sustavom to trebamo eventualno napravit interoperabilnost odnosno sustave zapravo sve zajednički spojit.
Što se tiče ostalih stvari dakle htio bih izdvojiti radare, dakle to su sustavi ključni za nadzor hrvatskog zračnog prostora koji se moraju spojit i sa Rafaleima i sa raketama odnosno protuzračna obrana. U 2023.g. stoji ugovor se potpisuje do kraja 2024., u Izvješću '24. i zatim '25. piše da je u tijeku, ugovor nije potpisan. Tri uzastopna izvješća, tri ista obećanja, međutim nemamo rezultat.
Pohvalit ćemo za Bayraktar, pohvalit ćemo za pozitivne primjere Mistrala shorad, dakle i osnovne stvari, međutim ovo smo morali dat jer nas zanima i provedbeni plan dugoročnog plana razvoja koji se zapravo nadovezuje na Izvještaj o obrani.
Jučer smo sudjelovali u vojnoj vježbi „Borbena moć 2026.g.“ u kojoj smo, to je međunarodna vježba za javnost koja nije bila tamo i tamo su bili prisutni i naši saveznici, tako da dosta često čujemo ove neke niskostrasne spinove da se mi izoliramo odnosno da ukoliko nisi istomišljenik sa Koalicijom voljnih koji nije vojno pitanje nego čisto geopolitičko odnosno političko automatski se govori o nekakvoj izolaciji, što nije točno jer su upravo u Slunju jučer bile naše zemlje saveznice od kojih je, dakle su odlikovane SAD za poseban doprinos. Tamo je bila i Slovenija i Crna Gora i Kosova, dakle i ostale zemlje koje su poslale svoje određene kontingente gdje smo u 4 razvoja pratili dakle vojnu vježbu za koju smatram da je bila uspješno izvedena i da su ciljevi kao takvi pogođeni, dakle sve ono što je možda zapinjalo 2000… odnosno prošle, prošle godine da se sa ovom vojnom vježbom ispravilo.
Što se tiče, što se tiče uvođenja vojnog roka to je također odnosno nije to uvođenje to je odmrzavanje zapravo jer on nikada kao takav nije bio ukinut, to pozdravljamo jer smatramo da treba radit na rezervnom sastavu vojske RH. Ono što se postavlja pitanje i što se vidi iz izvještaja, to su zapravo i ključni inputi vojske s kojom se ne suočava samo HV nego i ostale vojske diljem svijeta, to je zapravo ulazni input odnosno smanjen je broj ljudi koji ulaze u sustav Ministarstva obrane RH odnosno Oružanih snaga RH. I ono šta je najveće pitanje sada, iz ovog kontingenta mladih koji su ušli u ovaj vojni rok, koliko ćemo mi stvarno uspjet dobit jedan bazen časnika i dočasnika, a koliko ćemo možda naš model razvijat primjerice kao jedna Finska koja ima total defence gdje je zapravo cijelo stanovništvo zapravo, cijelo stanovništvo Finske sudjeluje u obrani gdje su zapravo svi spremni i svi znaju rukovodit se i rukovat sa oružjem u slučaju da dođe do oružanog sukoba sa Rusijom, što je njihova zapravo još i povijesna, povijesna stvar.
Što se tiče geopolitičkih poruka mislim da smo tu bili jasni, mislim da smo tu bili poprilično jasni, da Koalicija voljnih nije NATO u koji smo ušli sa sporazumom, niti je referendumskom inicijativom ili građana ili referendumskom inicijativom Vlade odlučeno da mi ulazimo u takve platforme koje su, koje mi podržavamo za sada političko, civilno. Ponavljam za sada mi podržavamo tu platformu politički, civilno i onda imamo problem ministra obrane Republike Hrvatske koji je sam u kontradikciji jer to smo vam i pokazali Koalicija voljnih će zapravo imati sastanak tamo, dakle političko-vojni sastanak gdje onda to više nije samo političko, civilno nego i vojni segment bi bio prisutan, a s time se ne slažemo.
Prema tome, mislim da nije bilo korektno od vladajućih da su komunicirali prema javnosti da je riječ o protokolarno-proceduralnom nekakvom mimohodu nije iz razloga što svaki takav mimohod uvijek šalje određenu geopolitičku poruku. Na nama kao zemlji članici NATO-a, zemlji članici EU jest cilj razvoj Oružanih snaga RH kao i usredotočenost na naše susjedstvo što smo i danas dotaknuli u našem zapravo uvodnom dijelu u ime kluba. Jer u našem susjedstvu kada se pogleda zapadni Balkan mi imamo zapravo da sve zemlje su zapravo u okolici zapadnog Balkana članice NATO saveza plus unutar zapadnog odnosno tog konstrukta geopolitičkog zapadnog Balkana se nalaze još i Albanija i Crna Gora sleš u prijevodu to znači da tom regijom još uvijek upravljaju Amerikanci što znači da je to naš strateški saveznik bez obzira na nesuglasice. Mi ne govorimo sada o političkom nekakvom zbližavanju, političkom braku ili itd. Govorimo o međunarodnim odnosima gdje se sve bazira na interesu. Tu ljubavi nema, ali s druge strane zna se koji su naši, dakle interesi pogotovo ako imamo naoružavanje Srbije koje je poprilično uz rakete koje se televizijski navode, uz određene pa hipersonične rakete koje su dobili iz Kine plus određeno naoružanje koje dolazi ni manje, ni više nego iz Francuske.
Kako će oni integrirati taj sustav to je zapravo nebitno, ali nije slučajno, odnosno to nije panika nekakva ali mi ne možemo takve stvari koje se događaju u susjedstvu gdje imamo zapravo da se lokalni izbori koriste za slanje vojnih poruka, odnosno da su rakete nazvane po glavnim gradovima zemalja je nešto što mi trebamo ozbiljno razmatrati. I to je zapravo rasprava, to je zapravo rasprava.
Šta to znači za Kosovo? Šta to znači za BiH? Šta to znači za Crnu Goru gdje će sada ići napadi ono što smo rekli na crnogorski identitet, a to je nešto što mi možemo učiti, odnosno gledati kejsevi šta će se događati u našem okruženju i to je naše geostrateško okruženje na koje mi moramo imati odgovor, moramo ga imati.
Ponašanje glavnih, čelnih ljudi političke scene u Republici Hrvatskoj je uistinu zabrinjavajuće i smatramo u klubu Mosta da to samo degradira, odnosno oni sami sebe degradiraju. Ali s druge strane ruše visoku reputacijsku sliku koju nam je dala Hrvatska vojska u kojoj i dan danas unatoč njima dvojici uživaju najveću potporu hrvatskog društva.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike.
Prva je kolege Jurčevića.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Troskot evo u drugom dijelu odnosno zaključno stavili ste zapravo težište na naš glavni obrambeni ili vojni problem. Većina zemalja u našem okruženju kao što ste rekli, dakle su naše saveznice u NATO-u i jedina ugroza koja se može vrlo realno pretpostaviti i na temelju povijesnih iskustava pogotovo svega što se događa na političkom i vojnom planu na području Srbije.
E sad, obzirom da smo mi kupili Himakse i kupili smo najslabiji domet, znači do 80 km, a ne 300 ili 500 zapravo kome mi tu prijetimo? Karlovcu, Koprivnici, Sisku? Zapravo mi bi preventivno ako želimo djelovati trebali imati 500 km u najgorem slučaju 300 jer znade se tko otvoreno iskazuje pretenzije prema hrvatskom teritoriju, odnosno to je srpski svet. Zbog čega je to tako pogrešno …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Troskota.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Jurčević na žalost problem protuzračne obrane Republike Hrvatske tzv. P.Z.O. je dugoročni problem prije svega politike iz razloga što je politika ta koja radi po DPR-u, odnosno dugoročnom planu razvoja Hrvatske vojske, projekciju gdje bismo mi trebali stići. To je zapravo taktički dokument, jer strateški su dokumenti nešto sasvim drugo. Gdje bismo mi trebali stići? U tom smislu dakle slažem se sa vama jer dugoročni plan razvoja napominje čak i srednji domet, mada bi on trebao biti i većeg dometa, gdje bismo onda mi to integrirali zajedno asa Rafalima i gdje bismo onda to integrirali zajedno sa radarima. Ovdje je problem i radara naveden i iz razloga što taj sustav bi mi trebali integrirati neovisno o našim susjedima.
To da netko koristi lokalne izbore za slanje vojnih poruka zapravo pokazuje slabost ali i naše vodstvo, njihovo ponašanje pokazuje na žalost političku slabost i u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
I zastupnica Orešković ima repliku.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupniče Troskot poznato je da vrlo rijetko ako uopće ikad mogu se složiti sa onim što zastupa Most. Međutim, slušala sam danas vašu raspravu u ime kluba, bila je dosta solidna i mislim da postoji možda jedna jedina stvar gdje očekujem da ćete danas sutra ostati na tragu onoga što ste izrekli, a to je da primjena naših odredbi Ustava i zakona mora biti istovjetna, tumačenje, interpretacija dosljedna neovisno o tome tko obnaša zakonodavnu i izvršnu vlast, a koja opcija je na funkciji predsjednika države, odnosno na Pantovčaku. I žalosno je što vidimo da imamo prevelik broj odredbi zakona koji nisu u skladu sa Ustavom, dakle zakon je pravni akt niže snage, pa bi valjda temeljni cilj države trebao biti jer tu je izvor naše sigurnosti Upadica Reiner: Hvala./... da državu dovedemo u red, … .

Reiner, Željko (HDZ)
.../Upadica Reiner: Odgovor kolege Troskota./... da pospremimo ono što je nered trenutno u zakonodavstvu.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Hvala. Poštovana kolegice Orešković ostat ću u kontekstu današnje rasprave tu se slažem, tu je vrlo jasno ono što mi raspravljamo jest linija zapovijedanja i mi tu govorimo o principima i o procesu neovisno ko će vodit državu za pet ili deset godina. Naša ostavština mora biti sustav koji je jasan odnosno linija zapovijedanja.
U tom smislu mi smo danas bili kritični i prema Milanoviću i Kotromanoviću jer kada su oni bili u poziciji u kojoj se danas nalazi vlada ponašali su se slično. To je zapravo poruka da naš stav u smislu dosljednosti jest da u miru i u ratu, a pitanje je kolko je zapravo mir tu s obzirom da po doktrini Gerasimova koji vodi rusku nacionalnu strategiju sigurnosti zapravo je rat cijelo vrijeme prisutan. Da li je on informacijski, hibridni, da li je on geoekonomski to je zapravo nevažno, a sukladno tome onda moramo biti jasni i u mirnodopsko .../Upadica Reiner: Hvala./... doba, a to je vrhovni zapovjednik.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani zastupniče Troskot. U izvješću stoji da je djelatna služba '25. prestala za 751 djelatnu vojnu osobu, to se možemo složiti da je neki ozbiljan broj, a nemamo točnu ustvari informaciju odakle ljudi odlaze iz kojih rodova i specijalnosti najviše odlazi i koje mjere u biti ministarstvo poduzima da zadrži neke ključne kadrove. Evo pa šta po vašem mišljenju je razlog najvećeg odlaska tolko velikog broja ljudi 751 djelatna vojna osoba?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnika Troskota.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani kolega Barbir. Teško mi je prosudit mogu samo nagađat jel to nije navedeno u izvještaju koji su razlozi da se napušta zapravo Oružane snage RH. Jedan od razloga može biti i kompetitivni sektor obrambeni koji se sada diže i koji je u fokusu EU gdje eto spominju se milijarde i milijarde zapravo za razvoj oružanih snaga odnosno opreme itd., gdje imamo i primjer recimo glavna operativna osoba Dok-Inga je bio osoba visoko pozicionirana Hrvat, visokopozicionirana u NATO-u koji je odlučio napustit to sve i otić u industriju. Da on može bit s druge strane frustracije koju možda časnici su izvršavaju nad kadetima il obrnuto ili sa viših razina to je nešto šta treba onda .../Upadica Reiner: Hvala./... revizorski odnosno inspektori ispitat.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici.
Obrana je tema u kojoj moramo izbjeći dvije zamke, prva je da se pretvori u jednu navijačku raspravu to nikako nije dobro za hrvatsku vojsku, a drugo je da se sve pretvori u svečani govor bez nekih stvarnih pitanja. Mislim da u ovom prvom dijelu nismo previše uspjeli, ali u ovom drugome ipak smo bili nešto uspješniji jer u biti ni jedno ni drugo ne pomaže hrvatskoj vojsci. Hrvatskoj vojsci pomaže jedna ozbiljna i odgovorna politika, a to nažalost u javnom diskursu je u ovom trenutku vrlo rijetko, a pomaže definitivno i neko stabilno financiranje, mora vojska imati jednu potpuno jasnu državnu strategiju i pomaže joj definitivno i pošten odnos prema vojnicima. Naravno, uz to sve skupa trebaju se nadovezati neki uvjeti kao što su transparentna javna nabava i naravno parlamentarni nadzor kojeg je dio i ova rasprava.
Međutim, najvažnije što pomaže je da se priznaju problemi, mi problema u hrvatskoj vojsci definitivno imamo itekako. Prvi problem, prvi problem su ljudi. U izvješću pišu da je na kraju '25.g. ukupno stanje Ministarstva obrane hrvatske vojske bilo 15.493 osobe od toga 13.732 djelatne vojne osobe, međutim isto tako stoji u izvješću ovo što sam pitao zastupnika Troskota za njegovo mišljenje po tom pitanju, a to je da je djelatna služba prestala za 751 djelatnu osobu. I to je isto ipak broj koji ne može proći uz put, mislim da smo trebali u izvješću imati dodatno elaborirano zbog čega ljudi odlaze. Kad bi znali zbog čega ljudi odlaze onda bi mogli raditi na tome da te ljude na neki način zadržimo. Jel možemo govoriti o Rafalima, Leopardima, Cezarima, Bredlijima i Korvetama, ali sve to na kraju ipak svodi se da i svi ti sustavi najmoderniji, moderni ili bilo kakvi ovise isključivo o ljudima jer važno je tko će te sustave koristiti odnosno tko će ih održavati, tko će letjeti, tko će zapovijedati, tko će popravljati, tko će obučavati, tko će sve biti u postrojbi i tko će nositi sustav kada dođe kriza. Ako ljudi odlaze mi u prvom redu moramo znati zbog čega ti ljudi odlaze, ako ne možemo zadržati stručne osobe koje su nam potrebne moramo znati što uopće mi njima nudimo da bi ih zadržali i da bi privolili neke druge stručne osobe u hrvatsku vojsku.
Ako mladi ne vide vojnu karijeru kao privlačnu moramo promijeniti status, uvjete i perspektivu jer ponavljam obrana počinje ne od skupih aviona, od bilo kakve vojne opreme, obrana u prvom redu počiva na čovjeku.
Drugo je temeljno vojno osposobljavanje, ono može imati smisla, može pomoći obnovi pričuve, može mladima ponuditi i neke osnovne vojne vještine, može povećati otpornost društva, ali ne smije biti neka obična politička parola. Ako pozivamo četri tisuće ročnika godišnje, a to je samo dio generacije moramo znati po kojim kriterijima mi te ljude biramo. Ako se kapacitet povećava moramo znati imamo li vojarne, imamo li instruktore, imamo li opremu, imamo li važan standard. Ako obuka traje dva mjeseca moramo znati što se nakon nje ostaje, što se to događa, kolko su ti ljudi zaista spremni, kako se vode u pričuvi, hoće li biti neke kasnije dodatne obuke, hoće li sustav pratiti njihova znanja, hoće li civilna vojna otpornost biti dio tog modela. Nema smisla uvoditi osposobljavanje ako ga ne pretvorimo u neku ozbiljan sustav pričuve. Treće pitanje je pitanje modernizacije. To znači da Hrvatska ulaže zaista veliki novac i definitivno ako se želimo modernizirati, unaprijediti to je potrebno. Sigurnosno okruženje se definitivno promijenilo u zadnjih nekoliko godina ali veliki novac traži i jako strog nadzor nad tim novcem da ne bi taj novac curio na bilo kakve razne strane. Ugovori vrijedni milijarde ne smiju biti samo neka priča o modernizaciji. Moramo znati cijenu tog ciklusa, moramo znati koliko će nas koštati određeno održavanje, da li je to primjereno, da li je to dobar broj, usporediti sa nekim drugim, drugim zemljama. Moramo znati što se događa svakodnevno s infrastrukturom, moramo znati što je sa obukom i koliko domaća industrija u tome svemu sudjeluje jer bi bilo dobro da se što više integrira domaća vlastita industrija. Moramo znati i koliki su rokovi i moramo znati gdje su najvažniji rizici. Ako Hrvatska ide prema 5% BDP-a do 2035. godine to je zaista možemo se svi skupa složiti jedna golema obveza koju smo preuzeli. O tome treba razgovarati otvoreno i to nije pitanje vrlo jednostavno i banalno tipa jesmo li mi za sigurnost. Naravno da svi jesmo u ovoj sabornici za sigurnost nego je pitanje jesmo li za odgovorno trošenje novaca i gdje ti, taj novac ide i što mi za ekvivalent tog novca u konačnici dobijamo.
Četvrto pitanje je pitanje mornarice koje je nama s juga dosta blisko jer Hrvatska je pomorska zemlja. Imamo Jadran, otoke, obalu isključivi gospodarski pojas, luke i pomorske komunikacije, a samoj raspravi priznaje se da je opremanje Hrvatske ratne mornarice bilo u zastoju i to nije mala stvar jer obalni i ophodni brodovi su zapeli. Za tri preostala ministarstvo je pokrenulo mirno rješenje spora protiv graditelja. Sada se govori o corvetama i mogućem ugovoru do početka 2027. godine. Dobro. Ali nakon iskustva s ophodnim brodovima sabor mora tražiti puno jasnije odgovore, koji su rokovi, koji su troškovi, koji je model nabave, koja je uloga u tome domaće brodogradnje, da li se to potiče, kako ćemo izbjeći nove sporove da nam se ponovno ne bi dogodili. Tko će bit odgovoran za ove koji su nastali. Pomorska država ne smije imat mornaricu kao neku budućnost nego kao jasnu sadašnjost koja nam je potrebna sada i danas. Peta stvar su međunarodne misije i povlačenje to ću vrlo kratko vezano za ovaj drugi dio koji smo objedinili. Najvažnije da su naši pripadnici sigurno vraćeni iz Libanona i Iraka ali izvješće pokazuje da smo pri povlačenju oslanjali se i na njemačke i američke kapacitete. To definitivno nije sramota ali moramo znati što to govori o našoj vlastitoj sposobnosti kriznog izvlačenja odnosno imamo li planove, imamo li alternative, imamo li dovoljno strateškog transporta, kako informiramo obitelji, kako u konačnici koordiniraju predsjednik, Vlada, Ministarstvo obrane, Glavni stožer i diplomacija. Svako povlačenje iz misije mora biti lekcija za kompletni sustav.
Šesta stvar je potpora civilnom stanovništvu. Hrvatska vojska je u požarima, potragama, spašavanju i medicinskom prijevozu često zadnja linija sigurnosti. Protupožarne zračne snage imali su 3.530 letova i 618 sati naleta. To građani vide i to građani naravno cijene ali to znači da protupožarne, helikopterske, logističke i bezposadne sposobnosti moraju se planirati kao dio nacionalne otpornosti, a ne kao neka puka sezonalna improvizacija. Na kraju obranu treba gledati vrlo zrelo i još važnije odgovorno. Nećemo bit ozbiljna država ako na obranu gledamo samo kroz mimohod. Mimohod može pokazati sposobnosti ali obrana se mjeri svaki dan, u obuci, u održavanju, u nabavi, u statusu vojnika, u sposobnosti da reagiramo. U tome koliko je sustav spreman kada nema kamera jer sustav izgleda jako spreman kad su kamere, a kada nema to je pitanje kakav je. Zato je moja poruka za kraj ove rasprave vrlo jednostavna. Hrvatskoj treba snažna vojska, ali snažna vojska nije samo skupa vojska. Snažna vojska je vojska koja ima ljude, koja ima opremu, koja ima održavanje, pričuvu, mornaricu, zrakoplovstvo, kopnenu vojsku, svu logistiku, civilnu potporu, saveznike i naravno nakon svega jedan demokratski nadzor. To je standard kojem trebamo težiti. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir. Pozdravljam sve kolegice i kolege, državne tajnike, glavnu tajnicu i nastavljamo sa replikama. Prvi na redu je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući. Dakle kolega rat u Ukrajini nam je pokazao da npr. jeftini FPV dron može uništiti višemilijunski tenk, da ne znam bezposadni sustavi i elektroničko ratovanje, protudronska zaštita, kibernetička sigurnost, satelitska komunikacija, sve to u stvari vrlo često odlučuje više od same veličine i nekakve opreme, snage te opreme cijene te opreme. Dakle da u modernom ratu ne pobjeđuje onaj tko ima možda najskuplji sustave nego onaj tko može brzo učiti i brzo se prilagoditi pa čak i proizvoditi vlastitu opremu, popravljati, brzo mijenjati taktiku u brzo nadomjestiti gubitke. Da li se vama čini da mi s obzirom na ovo izvješće i na sve ovo što je danas izrečeno gradimo takav sustav ili smo ipak vremenski korak, korak unatrag i bazirani smo upravo na puno više na ove skupe, skupe sustave, a pokazalo se u ratu u Ukrajini često manje učinkovitima od ovih jeftinijih.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Paus pa mogu vam odgovoriti jednim protupitanjem. Koliko smo spremni evo jedna anegdota, ja mislim prije nekoliko godina jedan dron iz rusko ukrajinskog sukoba je sletio odnosno pao usred grada Zagreba. Do dana današnjeg niti znamo odakle je došao ni tko ga je poslao niti smo imali bilo kakav nadzor da kad nam je ušao u zemlju. Eto, sad da li je to dobro ili to nije dobro evo pa mislim da to ostavljam svakome po na osob da odgovori po tom pitanju. Znači mi ulažemo ali evo nam posljedica, dron nam je pao usred studentskog sada naselja u gradu Zagrebu. Nitko ne zna ni tko ga poslao, ni tko je došao, preletio je tri zemlje, nije registriran, pao je.
Eto, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega drago mi je da ste u vašem izlaganju stavili težište na hrvatsko more odnosno na naš morski teritorij koji ima puno veću vrijednost u svakom pogledu gospodarskom, geostrateškom i drugom nego obično kopno ako tako možemo reći. Međutim, tu su iskazani potpune slabosti u smislu i iskorištavanja a pogotovo u obrambenom smislu, dakle hrvatska mornarica gotovo da ne postoji a čujemo koliki skandali se neprekidno događaju godinama vezano za ove ophodne, ophodne brodove.
E sad proglasili smo dakle isključivi gospodarski pojas itd., znamo za sve tragedije i gubitke koje imamo u izlovu na našem zapravo području, području mora. To je nemoguće kontrolirati kao što je nemoguće kontrolirati red u državi ako nemate policijski sustav i druge, druge službe.
Dakle, zbog čega se to događa, događa Hrvatskoj pa čak i u nekakvoj običnoj javnoj svijesti …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… postoji taj problem a kamoli u politici?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupniče Jurčević, pa evo mogu reći da mi imamo sve vid zaštite maksimalne na papiru jel, međutim nama najveći problem nisu ni zakoni koje donosimo niti bilo šta što je na papiru, nama je problem provedba toga svega jel.
Vezano za ovo što ste rekli imamo isključivi gospodarski pojas ali i dalje u Palagruži strani ribari konstantno koriste naše, našu infrastrukturu i nekako ulaze na naše područje bez da ih itko uspije registrirat. Dođu sa brzim glisernim brodovima, odrade šta trebaju par sati ode i ne može ih niti policija niti bilo tko zaustaviti. Zašto je to tako? Pa možda zato što smo dobri na papiru a u provedbi ne dovoljno.
Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani kolega Barbir pozorno sam vas slušao i mislim da ste uglavnom govorili odnos države ili odnos politike prema Hrvatskoj vojci odnosno hrvatskom vojniku i ako pogledamo recimo 2016. ondašnja SDP-ova vlada koja je za 3% smanjila koeficijent plaća, koja je dijelovima vojske zabranila da ima juhu i salatu, koja je dakle sva prava ukidala i danas kada je proračun povećan za preko 200% odnosno za milijardu i 100 miliona eura, kada vidimo da je najkvalitetnija oprema na hrvatskim vojnicima, kada vidimo da se razvijaju sve grane Hrvatske vojske, kada vidimo da je temeljni vojni rok koji ste spomenuli dao iznad očekivanja rezultate i da se sad već povećava broj ročnika u ovoj drugoj generaciji za dodatnih 100 i da nije bilo problema i kada vidimo da međunarodni eksperti, stručnjaci i vodeći ljudi u vojnoj industriji dolaze u Hrvatsku i daju priznanje Hrvatskoj vojsci onda vjerujem da ipak ima nečeg pozitivnog u ovom izvješću.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Pa evo poštovani Mažar mislim nešto pozitivno vi ste se sad pozivali na 2016. godinu da bi našli u tome nešto negativno. Ja ne govorim ni pozitivno ni negativno, govorim vrlo objektivno. Je li smatrate da je pozitivno što je ukrajinski ili ruski ili bilo čiji dron pao ovdje da ne znamo što je? Uz sva ta ulaganja u vojsku, uz sav taj novac koji se troši da jedan dron može tako doći u srce Hrvatske, pasti usred grada glavnoga, pasti usred studentskog doma i da nitko ne zna odakle je došao, tko ga je poslao, kako je proletio 3 države. Evo puno je novaca dato, upravo o tome sam govorio, puno je novaca dato a evo vam rezultat, dron padne nitko ga ne vidi ni ne zna odakle je došao. Sad jel to dobro ili ne ja nisam stručnjak da to odgovorim ali evo vi mi možete slobodno odgovorit po tom pitanju jel vi smatrate da je to dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća u pojedinačnoj raspravi je kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege, kao što je i kolega Bauk rekao u ime Kluba SDP-a i kao što je bio naš stav i na Odboru za obranu mi ćemo ovo izvješće, izvješće podržati.
Prije svega ja bih željela evo iskoristiti ovu priliku i pojedinačnu raspravu za naglasiti nekoliko stvari koje su pozitivne, ali i neke stvari koje možda možemo shvatiti kao svojevrsno upozorenje ili poziv na oprez.
Ovo izvješće potvrđuje da prvo Hrvatska vojska kako ona, mi ju prvo percipiramo kao nekakvu oružanu, oružanu snagu ali isto tako je i ozbiljan, ozbiljna karika u sustavu domovinske sigurnosti i kroz ovu potporu civilnim institucijama, stanovništvu u gašenju požara, u hitnim situacijama, u hitnom medicinskom prijevozu prije svega, traganju i spašavanju pokazuje da obrana nije taj zatvoren sustav nego javna služba na neki način u punom smislu te te riječi i tu treba zaista ukazati svako priznanje i pohvalu. Mi imamo problema kod hitne medicinske skrbi, al to sigurno nisu problemi koji se treba targetirati niti na MUP, niti na Ministarstvo obrane nego više na ovaj nazvat ću to tako civilni i klasično zdravstveni prijevoz ali to je tema za neku drugu raspravu.
Ono što možemo reći da je nekako obilježilo 2025. godinu je su dvije stvari, to je mimohod svečani mimohod koji je održan 31. srpnja 2025. godine koji, koji je na hrvatskoj i na međunarodnoj sceni predstavio modernu i snažnu Hrvatsku vojsku. To je bilo jako kvalitetno organizirano ali eto nedostajali su nam naši strateški partneri Francuzi koji se na tom mimohodu nisu pojavili iako smo ozbiljna sredstva uložili u naš obrambeni sustav kupujući upravo francuske, francuske Rafale. To je samo ovako jedna mala usputna opaska.
Drugo, drugi značajan događaj u 2025. godini bilo je uspostavljanje temeljne vojne obuke. Mi smo dosta raspravljali o tom zakonu, u načelu smo podržali tu ideju iako smo smatrali da su možda neki drugi skandinavski modeli bili bolji, mogli smo ih lakše prilagoditi i imati neću reći ozbiljniji ali možda malo dugoročniji pristup ovoj temi ali ok, tu smo, tu smo gdje smo.
Ja bih samo ukazala na jednu stvar, voljela bih dobit odgovor, a vidjet ćemo taj odgovor i u izvješću za 2026., '27. itd., znači vi i sami u izvješću priznajete da u Požegi, Kninu i Slunju imamo mjesta za maksimalan broj po 4 tisuće ročnika godišnje, istodobno mi smo uveli obvezu koja prati mlade ljude sve do 30.g. života, e sad jasno je da se određeni broj obveznika prolongira njihovo stupanje u TVO radi studija i ono što se postavlja pitanje u nekom dugoročnijem razdoblju na koji način jesu li dostatni postojeći prije svega infrastrukturni kapaciteti i na koji način namjeravamo jačati odnosno snažiti te kapacitete jer ako je rješenje najava dugoročnih planova kroz izmjene i dopune Zakona o obrani o podizanju kapaciteta na 10 do 15 tisuća ročnika godišnje, to je u redu, to je legitimno, možemo to čak i podržati, ali je pitanje može li samo izmjena normativnog okvira bez vrlo jasno infrastrukturnog rješenja biti ono što je zadovoljavajuće.
Nadalje, sigurno kroz ovo izvješće možemo vidjeti da u ovom vremenu dubokih geopolitičkih nestabilnosti i nastavku agresije Rusije na Ukrajinu i trajnih sigurnosnih izazova u europskom susjedstvu da naša obrana odnosno obrana nadilazi usko pitanje hrvatske vojske i postaje pitanje državne otpornosti, ozbiljnosti i povjerenja građana u sustav. Na sreću s povjerenjem građana u sustav nemamo problem kada pogledamo sva relevantnija društvena istraživanja prethodnih 10 pa čak i 15 godina hrvatski građani, pa čak i mladi najviše povjerenja što je kod njih još izraženije zapravo imaju u sustav vojske i sustav policije za razliku od pravosuđa, politike i nekih drugih instanci prema kojima iskazuju duboko, duboko nepovjerenje i svi se trebamo truditi da to povjerenje u građana u sustav vojske ni na koji način ne narušimo.
Na summitu NATO-a u Hagu odlučen je nastavak rasta obrambenih izdvajanja na 5% BDP-a od čega 3,5% na obrambene sposobnosti s ciljem naravno daljnjeg i povećanja ulaganja u obranu i s obranom povezanih područja do 2035.g., to su ogromne obveze za sve zemlje pa i za malu Hrvatsku, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo mi u 2025.g. dosegli 2,10% BDP-a i to su zaista značajna sredstva. I najveći dio sredstava i ovih koje izdvajamo koje smo izdvojili u 2025.g. bio je usmjeren u opremanje, modernizaciju i razvoj sposobnosti i tu zaista možemo govoriti i o nabavkama Rafala, helikoptera Blak Howk, Bayraktara, Bladleya, Leoparda ovih haubica Cezar ili kako se već izgovara to na francuskom nebitno, međutim ja ću to ponovno naglasiti da je to svojevrsna kolkogod je kriza u smislu da nije bez veze da se odlučuje donijeti odluka da bi cijela Europa trebala odnosno i članice NATO-a izdvajati znatno veća sredstva za obranu, ali svaka krizna situacija odnosno potencijalno krizna situacija može se gledati kao prilika. I nisam nekako impresionirana odgovorom ministra na moju replika da je domaća industrija vojna industrija i domaća proizvodnja značajno zastupljena u cijeloj ovoj priči. Je u nekim dijelovima i tome treba odati priznanje, ali isto tako mislim da postoji puno veći prostor da se kroz jačanje te vojne snage i opreme naših vojnih snaga jača i hrvatska industrija i proizvodnja.
I ponovno ću podsjetit da se nikad više ne bi smio dogoditi slučaj kao s narudžbom pet ophodnih vojnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, ugovor potpisan s Brodosplitom 2014.g., svih pet brodica trebale biti isporučene 2018.g., danas 12 godina poslije samo dvije su isporučene i to prva s kašnjenjem čini mi se jedno pet, šest godina zakašnjenja. Bilo je nekih zastoja i u plaćanjima i u svemu sad se to raspetljava pravno, al zaista treba vidjet na koji način uključiti hrvatsku proizvodnju i doskočiti pa i nekakvim ovakvim situacijama u budućnosti.
Nadalje, ono što je sigurno problem već su tu neke kolegice i kolege ozbiljan izazov ili upozorenje već su spomenule mi ćemo imat sjajnu opremu i to je u redu, al ne bi bilo dobro da su bilo kojem scenariju dogodi ono što se zna događati u hrvatskim bolnicama da imamo čak i u nekim zdravstvenim ustanovama sjajnu opremu na kojoj nema tko raditi s kojom nema tko upravljati. Jer ako pogledamo mi prema izvješću iz 2025.g. nismo imali niti 14 tisuća djelatnih vojnih osoba odnosno profesionalnih vojnika i ajde ok, ali taj broj se rapidno smanjuje iz 2023. gdje ih je bilo nešto više od 14 tisuća mi smo sad na 13.732, a prema podacima koje imamo kako će posljedično na taj dio utjecati temeljna vojna obuka odnosno osposobljavanje ako su točni ovi podaci koje su neke kolege iznosili ja vam moram priznat da ih nisam imala prilike vidjeti, nisam ih uhvatila nigdje u javnom prostoru onda nije baš da možemo biti optimistični po pitanju onih obveznika i pristupnika koji su spremni ostati u samom sustavu.
Kad govorimo o strukturi zaposlenih ja bih isto kao
žena voljela da je možda veći udio žena i u samoj djelatnosti, ali i na rukovodećim pozicijama jer smatram da vojska treba biti i moderna, ali istovremeno i uključiva, snažna i ravnopravna i da treba uključivati sve one koji pokažu interes u društvu za nju.
I završno, dosta se danas govorilo ovdje i o zakonima i o Ustavu i o predsjedniku Milanoviću ne tiče se direktno izvješća za 2025.g. al će se ticati onoga za 2026., pa možemo si postavit pitanje koje je možda više za ministra Anušića u ovom slučaju kojeg nema ovdje o njegovom posjetu Izraelu primjerice, pa ću ja samo napomenut da je prema Ustavu predsjednik Republike vrhovni zapovjednik oružanih snaga i ono što bi bilo dobro čuti odgovor na pitanje, kako je moguće kraj živog vrhovnog zapovjednika oružanih snaga da ministar eto tako ide na bilateralne posjete koji nisu usklađeni s uredom predsjednika, pogotovo kad s jedne strane znamo jasan stav predsjednika RH po pitanju suradnje u ovom području s Izraelom, a što ima veze s nekim drugim političkim pozicijama …/Upadica Penava: Vrijeme./… Izraela. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Imamo tri replike. Prvi na redu je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice evo upravo počet ću sa vašim krajem, neki su danas pokušali banalizirati ovaj, ovo što se sada događa na relaciji, na relaciji predsjednik RH, ministar obrane namjerno govorim u kategoriji funkcija, ne u kategoriji imena jer je to ovdje jedino, jedino važno ali ovo što se događa trenutno između te dvije, te dvije funkcije u stvari je samo podsjetnik da mi već godinama nemamo dobru koordinaciju između dvije najodgovornije osobe za ovaj sustav, za sustav obrane. E sada kad je takva situacija i kada vidimo da ne možemo iz nje samo tako lako izaći, a živimo u okruženju kojeg sutra može biti, u kojem sutra može biti potrebno da imao brzu, brze reakcije da li smatrate da je potrebno ipak načiniti nekakvu zakonsku izmjenu koja će otkloniti sve nejasnoće u nadležnostima ovih dviju funkcija …/Upadica Penava: Vrijeme./… u upravljanju sustavom obrane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa. Prije svega Ustav je krovni dokument koji se mijenja dvotrećinom, dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru i svi zakoni bi trebali biti usklađeni s Ustavom. Ukoliko zakoni nisu usklađeni s Ustavom, u tom smislu postoji Ustavni sud koji raspetljava tu dihotomiju, ja ću tako reći, a drugo mi već postoje institucionalno ustrojena tijela koja služe za koordinaciju. To je Nacionalno vijeće za obranu i Nacionalno vijeće za nacionalnu sigurnost. Ok, zato i u 2025. možemo bit sretni što se konačno, zamislite nama je vijest i nešto što treba istaknuti u nekom izvješću za pojedinu godinu da se jedno od ta dva tijela ili oba ta dva tijela da su se, da su se sastala. Zašto se nisu sastajala godinama, to je ono što je, što je problem i zato mi imamo ali mi nemamo usklađenu ni vanjsku politiku. Mi nemamo veleposlanike …/Upadica Penava: Vrijeme./… mi mnogo toga nemamo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Iskoristit ću ovu repliku da uputim oštru kritiku premijeru koji se danas obrušio na predsjednika države i rekao da nije vojska privatna prčija Zorana Milanovića. Mislim to je krajnje valjda ironično, sarkastično, ne znam što je. Neprimjereno u svakom slučaju s obzirom da je Andrej Plenković od čitave države napravio svoju odnosno HDZ-ovu prčiju. Ali da ne bismo bili prčija, da ne bismo stalno rekli da imamo zakone koji pri tom nisu od jučer ili od prekjučer nego traju ti zakoni neko vrijeme koji su neusklađeni s Ustavom, onda treba pokrenuti ocjenu ustavnosti svih tih neusklađenih ili neustavnih zakona i ovdje dolazimo do pitanja koliko je važno imati Ustavni sud koji nije u rascjepu po političkoj liniji i po dogovoru čiji su čiji ustavni suci. Dakle to je pitanje ima li pravnog reda u državi i dok to ne uspostavimo, mi zapravo nemamo temelje …/Upadica Penava: Vrijeme./… pravne države u punom smislu te riječi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Da ali ja postavljam pitanje kako smo imali isti Ustav i iste ili slične zakone odnosno iste nakon 2018. godine pa se nisu događale, događale ovakve stvari. Ali ne događa se to samo u obrani. Mi imamo tu situaciju i u vanjskoj politici. Mi nemamo veleposlanike, mi imamo otpravnike poslova i to godinama. To isto nešto govori o, o, o državi i druga stvar koju sam htjela reći, a s kojom ste počeli. Točno, vojska nije ničija privatna prčija i ne smije biti ničija privatna prčija ali isto tako vojsku se ni ne smije percipirati kao bilo čiju stranačku vojsku i zapravo je užasna situacija u kojoj se, u kojoj se nalazi i u koju se ponekad dovodi i Hrvatsku vojsku i zapovjednika Glavnog stožera g. Kundida, a ovo nije prvi put. I još jednom ću samo podsjetiti, Hrvatski sabor do dan danas nije glasao o odluci …/Upadica Penava: Vrijeme./… o slanju hrvatskih časnika u misiju NSAT-u. Zašto nije glasalo, zašto se …/Upadica Penava: Hvala vam./… nikad nije o tome očitovao, a to mu je obveza.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Glasovac, Hrvatska je u 2025. dosegla 2,10% BDP-a za obranu, a Vlada najavljuje put prema 5% do 2035. godine. Nismo dobili jasan odgovor kako će to izgledati po godinama, koliko će biti za temeljne obrambene sposobnosti, koliko će bit za ulaganja povezana s obranom, i najvažnije od toga, kako će sabor nadzirati tako velike iznose. Smatram da je to ipak jedan problem. Smatrate li također da tako velike iznose bi trebao nadzirati jedno tijelo kao što je sabor? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne znam bi li trebao nadzirati Hrvatski sabor odnosno Hrvatski sabor donosi proračun i prati na neki način rebalansiranje tog proračuna i izvršenje tog proračuna i kroz odbor i sam ovdje HS i kroz glasanje. Neke stavke naravno o nekim stavkama se raspravlja samo na sjednicama odbora, čak i na zatvorenim sjednicama ukoliko se radi o klasificiranim podacima, što je i realno da baš kao država ne otkrivamo sve što imamo drugim zemljama jer to je jedan važan segment nacionalne, nacionalne sigurnosti al ono u šta sam sigurna da bismo trebali izbjeći praksu koja je postojala posljednjih godinu i pol dana, da se nabavlja vrlo skupa oprema bez nekih krovnih dokumenata koje je i zakon propisao da će se donijeti, koji na neki način trasiraju strateško opremanje …/Upadica Penava: Vrijeme./… vojske.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče. Poštovani državni tajnici, evo želim nešto reći o godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu. Što se mene osobno tiče ne vidim tu nikakvih problematičnih situacija. Mislim da na jednoj strani vidljivo je znači imati napor Vlade, ministra obrane da Hrvatska vojska ima sve potrebno da može učiti, vježbati, osiguravati sigurnost hrvatskim građanima i s druge strane pojedinačne slučajeve kada se jedan sustav koji u miru normalno funkcionira dovodi do situacije kojima svjedočimo ovi dana, rekao bih po svoju iz čistog mira, iz čistog čefa pojedinaca koji u tom trenutku smatraju da trebaju nekakav mir i ono što radi Hrvatska vojska u vojarnama na poligonima jednostavno podignuti na razinu politika i dati važnost koju jednostavno običan čovjek možda i ne razumije.
Svjedok sam mnogih događaja u povijesti hrvatske politike i ništa me ovdje ne iznenađuje. Sjećam se 2014. godine i vremena i 2015. kada predsjednica države postaje gospođa Kolinda Grabar Kitarović, tadašnjeg premijera koji u saboru na naše pitanje iz oporbe kaže gospođo imat 1% ovlasti, 99% je ovlasti kod nas u vladi i kod ministra obrane. Svi šute sve ok. Taj isti ministar obrane šalje tada na takvu istu manifestaciju 80 vojnika počasne garde i sve je u redu i kad dođemo u današnju situaciju dolazimo do toga da slušamo opravdanja što je po zakonu, što je po Ustavu, tko je jači zakon ili naredba odnosno zapovijed, što hoće naš vrhovni zapovjednik i tu se ovdje gubi ono što je meni važno, a to je što Hrvatska vojska ima od tih njegovih zapovijedi koje su tako strašne, velike jednostavno odmah preobraze Hrvatsku vojsku na način da je 5 puta spremnija nego dok je on nije donio.
I onda odemo malo dalje i pogledamo u povijesti što su te njegove zapovijedi značile. Sjećam se vremena kada je jedan naš kolega zastupnik htio pohađati ratnu školu. Izlazi vrhovnik naš i kaže zabranite mu ulazak u ove prostore ovdje. Danas ima naših kolega koji su pohađali tu školu, koliko vrijedi ta zapovijed tadašnja sjećamo li se. Ima onih koji su sada ovih dana završili ratnu školu, sve u redu. Što je trebalo u tom trenutku pokazat? Ja sam vrhovni zapovjednik nećete vi političari u ratnu školu ovdje koju imamo znači na ovom Učilištu Dr. Franje Tuđmana. I onda se svi čudimo, onda krene rasprava u javnosti …/Govornik se ne razumije./…
Onda se sjećam jedne čudne rasprave odnosno zapovijedi, zabranjujem prelet avionima iznad svih gradova u RH stvaraju buku. Zapovijed vrhovnika ne. I sad gledate ti avioni lete ne, u nekim prigodama, svakodnevno valjda ne, koliko vrijedi ta zapovijed, je li ona završila, je li ona bila trenutačna, jesam li trenutačno bio taj koji sam vrhovnik i zapovijedam ono jer je to u interesu građana da oni vide da imaju tu vrhovnika našeg ne.
Spremamo se za neku vojnu vježbu na moru zapovijed nema vježbe, sezona. Ok, nedavno je moglo, nedavno je bila isto je bila sezona. Pa se sjećam zapovjedi generalu našem glavnom zapovjedniku Glavnog stožera u Hrvatski sabor ne ideš, ne ideš da kažeš političarima, zastupnicima, predstavniku koji nam je došao ovdje da nam objasni ciljeve misije NSATU ne, e ti tamo ne ideš ti imaš biti s nama na Pantovčaku. Koliko vrijedi ta zapovijed? Samo taj dan, stalno, uvijek i šta je ona donijela toj našoj Hrvatskoj vojski u kojoj se svi kunemo i kažemo građani imaju u nju povjerenja, itekako imaju to je pobjednička vojska nastala u Domovinskom ratu koja ima iskustvo ratovanja u ovom modernom vremenu zadnjih 30-ak godina i koja i dalje treba učiti. I dok se svi drugi tuku u ovim ajmo reći nesigurnim vremenima da imaju nova znanja, pogotovo ona znanja koja se događaju na nekim bojištima odnosno u ratu između Ukrajine i Rusije mi kažemo e nećemo 5 časnika u časničkoj misiji u NSATU u Wiesbadenu. To smo svi naučili ili 2, nećemo, nama ta znanja ne trebaju. Pa sad je pitam što ti kao takav vrhovnik jel je on vrhovni zapovjednik doprinosiš toj svojoj vojsci više znanja, manje znanja, ja sam važniji od vas. Pustimo na stranu zapovjednika odnosno našeg generala odnosno čelnika Glavnog stožera, ja sam taj, ja donosim odluke svakodnevne. Koje odluke? Ja sam nekoliko naveo tih velikih zapovijedi ja ne znam koje su drugo, vjerojatno ih ima, o njima se ne priča, ali ove. Sjećam se i isto nekakve počasne bojne tko smije ili ne smije biti umirovljen, pa to je bio rat ne, jer očito da ovo što smo upisali u zakon u jednom trenutku ništa ne valja iako je cijeli sustav vojske posložen po zakonu. Jel posložen? Točno se zna na koji način se funkcionira a to je jedini sustav u kojem jasno zna što sve ovaj kako se funkcionira.
I dolazimo do ove situacije kako smo došli do toga da raspravljamo smije li 20-ak naših vojnika iz počasne otići u Francusku. Malo sam se naljutio Plenković dobio poziv ne ja, ajmo vas nekoliko mojih savjetnika kako ćemo sad to izminirati ne i dolazimo do ove moje koju sam danas rekao tvrdnje, kad nemaš dokaz onda ćemo posaditi sumnju, a kad nemaš rješenje za taj dokaz e onda ćeš malo staviti popratnih motiva. Kako, što slušamo ovih proteklih dana? Što je sumnja? Slušate danas kolege iz Mosta, ne idete vi tamo u mimohod, vi tamo idete u Koaliciju voljnih. Oni su odredili, nisu tamo zemlje EU, naši saveznici u NATO, to vam je Koalicija voljnih, a oni imaju i generala kojemu ćete salutirati, a čim mu salutirate već ste na bojištu u Ukrajini vi i vaša djeca. To je sumnja. To ide među narod. Narod to sluša. A onda s druge strane nije to toliko baš uvjerljivo onda idemo ti kaže, oni nisu naši saveznici oni su isti avion prodali i Indiji i Srbiji itd. A kad su to učinili e onda oni ne zaslužuju našu nazočnost. I priča je potpuna. Onda idem ja vrhovnik, ja zapovijedat. Nećete! Ne? Ja sam zakon, ono su tamo nekakvi sitni ovaj, sitne pukotine. Ne članak, ne stavak, to je pukotina koja je slučajno tamo došla. Ne? Kakav Sabor? Što mi ovdje više radimo ne? I onda tko strada? Stradali su svi koji su se usudili postaviti pitanje.
Prvo novinari. Jučer ste čuli kako to izgleda kada se usuditi pitanje vrhovniku. Smijemo li vrhovniče? Ne smijete, ti izlazi van. Ti ne smiješ ni doći na Pantovčak. Nedavno iz slušam ovdje kako oni štite pravo novinara ne, kako su oni njihovi najveći zaštitnici. Jučer muk, ništa pa čak ne želi govoriti ni o ovoj situaciji ako je pratite ne? Zašto? Jer znaju da su debelo u ofsajdu. Koga su poslali? Bauka da nam obavijesti nas ne? Da on izda svoj befel o tome što je zakon, a što Ustav i on uvijek može objasniti svaku situaciju. Zašto? Jer nema učinka. Tko će stradati ovdje? Možda jedan čovjek ne? Zašto? Jerr je netko odlučio da vrhovnik nije očito na vrijeme skužio da je netko njega preskočio i sad ću ja sebi dati na važnosti, sad ćete vi vidjet kako izgleda zapovijedanje u našoj vojsci.
Kad treba nešto nisam čuo predsjednika države da govori o svojoj vojsci na način na koji je on to. Baš jedan loš, da ne kažem ružan, da iznosi klasificirane podatke više puta. I sve o.k. Zašto? Pa dobro, može. Kaže pa bi išo tamo negdje, bi išo negdje. I jednostavno imate podjelu građani za predsjednika, građani protiv predsjednika, vrhovnika, zapovjednika. I tako od situacije do situacije.
I sad kad imamo iskustvo …/Govornik se ne razumije./… ove misije godina i šest, sedam mjeseci je prošlo kad znamo šta se događa. Znate šta kaže? Stavite na glasovanje da vam je srušimo. Zašto? Jer nije njih briga za vojsku. Politika, politika, naši interesi partije i ništa iznad tog.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Borić.
Imamo nekoliko replika.
Prvi na redu je kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani kolega Borić prije vas kolegica Glasovac se čudom čudila, čudom vezano za NSAT-u misiju, dakle ovo što je SDP namjerno, zlonamjerno, direktno strašio i lagao hrvatski narod za će zahvaljujući toj misiji hrvatski vojnici završiti u Ukrajini. Lagao je zajedno sa Predsjednikom Republike. Danas dvije i pol godine poslije 7000 vojnog osoblja i vojnika iz svih normalnih zemalja osim sjeverne Koreje, Srbije i Hrvatske zahvaljujući SDP-u je u toj misiji. Nitko nije u Ukrajini. I SDP tišina, ništa, nema veze! Lagali smo hrvatski narod, tako treba.
Kaže treba štiti načelnika stožera Kundida. Štite ga na način da ga Predsjednik Republike zatvori na Pantovčak da ne može doći na Odbor za obranu isti onaj što Bauku kaže ne smiješ ni ti ko predsjednik vodit taj odbor i sada mu naredi protuzakonito da ne izvrši odluku koja je zakonita.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Tako štiti SDP načelnika Glavnog stožera.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Mažar htio sam samo približit građanima. Zašto? Jer povijest pamti puno toga i jednostavno se zaboravlja. Ali se ne mogu zaboraviti neke situacije u životu koje si imao, neke situacije u Saboru koje smo imali zato sam ih spomenuo. Zašto je 2015. sve o.k.? Imate predsjednicu Kolindu i premijera Milanovića. On njoj jasno kaže 99% je kod mene, 1% kod tebe, to je bani ne? I bavi se s time nisi ti ništa kao ono ne, figura e, ja odlučujem o svemu.
Danas on odlučuje o svemu kao predsjednik, ali ne smije nitko drugi ništa reći. Kakav ministar obrane? On samo može služiti vojsci. Evo gotovo ga je gospođa Glasovac, odnosno zastupnica Glasovac pretvorila u vojnika. Naš čovjek koji politički upravlja sa tim sustavom uz pomoć zakona, ne izmišlja. I ako mu nešto piše ima pravo to učiniti. Kako će završiti? Sigurno ne dobro. Od ovoga Hrvatska vojska, od odluke vrhovnika našega …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… znam kakvi će bit rezultati kao što smo ih vidjeli već na mnogim drugim odlukama, odnosno zapovijedima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvaženi saborski zastupniče Boriću Izvješće o obrani za 2025. godinu, dakle pokazuje da Republika Hrvatska nastavlja sustavno ulagati u modernizaciju hrvatske vojske, ali i jačanju sposobnosti naših Oružanih snaga. Ali evo u posljednje vrijeme svjedočimo i situacijama u kojima Predsjednik Republike Hrvatske svojim odlukama ili uskraćivanje, dakle uskraćivanjem davanja suglasnosti dovodi u pitanje sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u međunarodnim aktivnostima, pa i u ceremonijalnim ovim aktivnostima na koje trebaju ići naši u Pariz. Smatrate li da Milanović kršitelj Ustava, ali i kršitelj zakona na ovakav način, dakle ponovno šteti RH jer je interes svih državnih dužnosnika očuvati vjerodostojnost …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… RH među saveznicima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Naravno da šteti, jer smo to već vidjeli na misiji u kojoj ne sudjelujemo. Ali što ćemo sada? Takva je odluka partije, bez njih ne možemo donijeti takvu odluku, ne? Kao što ne možemo stavit ni ustavne suce da oni donose odluke o ovakvim situacijama ne? Zato to i rade, jer žele upravo ovakve situacije. Što će njima popunjeni Ustavni sud kad se o ovakvom Ustavnom sudu događaju, evo na ovakve odnose sad svi kažu šta ćemo sad? Svi znaju da krši zakon, šta mu možemo ne? U prijelaznim i završnim odredbama nema nikakvih kazni za to jel' tako državni tajniče? Jednostavno dolazimo do toga da se opravdavamo kome? Onima koji čine štetu i međunarodnoj reputaciji RH, a onda i našim Oružanim snagama koji ne stiču znanja ili sposobnosti koje bi mogli sticati da ima malo mudrosti i pameti i da nema te izražene egoističnosti koja te tjera da donosiš .../Upadica Penava: Vrijeme./... odluke koje su samo ne dobre.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se. Poštovani zastupniče Boriću, evo jedna kratka replika iz godišnje izvješća ministra vidljivo je da se istodobno ulaže u ljude, infrastrukturu, opremu, međunarodnu suradnju i domaću obrambenu industriju. Može li se reći da Hrvatska danas ima najmoderniju, najbolje bolje opremljenu i najspremniju hrvatsku vojsku od stjecanja neovisnosti? Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Milan možemo reći da smo blizu toga i da činimo zaista maksimum u onome što smo preuzeli kao obvezu i da nam nije svejedno što je benefit ili rezultat rada kad govorimo o našoj vojsci zato sam imao potrebu razjasniti što nam donose ovakve zapovijedi jer ja ne vidim benefita ili nešto dobrog za našu vojsku zato što mi nećemo biti tamo gdje bi trebali biti. Proći će 14.7., proći će, a onda možemo zbrajat rezultate, to je kao da večeras izađemo na teren na način da opće ne izađemo, da kažemo evo vi igrajte nama ovo društvo ne paše pa 3:0 za vas, ha mi ćemo i dalje igrat nogomet. Znači te stvari predsjednik države sebi ne bi trebao dozvolit radi naših građana, a ne pogotovo ne izmišljati sadržaj zbog čega donosi te i takve zapovijedi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani kolega Borić, doduše i u svome izlaganju, ali i u odgovoru na replike ste dali odgovore gotovo ili skoro na sve, ali ću se vratit na jednu vašu misao pa sada molim i nadopunu u tome. Spomenuli ste zapravo da je ova smišljena zapravo igra i priča oko ustavnih sudaca i suda je zapravo priprema ne samo za ovu temu, mislite li da su to i pripreme za neke druge teme koje bi trebale doći u skoroj budućnosti upravo da nema ko reći tko je u pravu ili nije u pravu? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Kolega Sobota ne želim vjerovati da je to tako, imamo vremena mi smo prošli razgovore sa kandidatima za ustavne suce, oni kažu da imamo vremena da ih možemo do Božića izabrat. Ne žele. Zašto? Jer im odgovara ova situacija u kombinaciji s onim što se događa gore na Pantovčaku u osjetljivim situacijama oni smatraju da je politika ta koja je iznad interesa i vojske i institucija i bilo čega drugoga, samo partija i pokušaj da nekako dođemo do te vlasti, a onda ćemo lako. Onda ćete opet slušati vama 1% meni 99%, onda će sve bit normalno.
Što se desilo? Stradali su mediji ovdje juče ne gdje su to podržavali nažalost godinama, važniji su ti vicevi, pošalice od ozbiljnog sadržaja zato danas niko ne govori što hrvatska vojska dobiva od ovoga. Svi brinemo je li po zakonu je li po Ustavu, ajmo tamo pa ćemo vidjet šta dobiva nemojmo ić .../Upadica Penava: Vrijeme./... ... pa ćemo vidjet šta ćemo dobit.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani kolega Boriću, pa ja bi vas zamolio da mi kažete da pokušate objasnit kako objašnjavate činjenicu da danas kada raspravljamo o izvješću o obrani za 2025.g. kad praktički ni oporba, cijela oporba nema niti jednu suvislu primjedbu na stanje oružanih snaga jer se zapravo radi o povijesnom opremanju i modernizaciji hrvatske vojske kakva nije zabilježena posljednjih 20-ak godina, da predsjednik Hrvatske države koji sebe voli nazivati vrhovnim zapovjednikom sustavno radi na razbijanju jedinstva, na rušenju morala, na unošenju razdora u tu istu hrvatsku vojsku i to udaranjem upravo u glavu odnosno u načelnika stožera hrvatske vojske ... ga u jednu bezizlaznu situaciju u jednu situaciju gdje čovjek jednostavno nema izlaza. Kako objašnjavate odnosno što je cilj zašto se to dešava, zašto to radi predsjednik ako .../Upadica Penava: Vrijeme./... ... kao iskusan političar možete reći? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega kad bi znao rekao bi vam, ja mogu pretpostavljati zašto to radi znači, a ne mogu znati jer nekad mi se čini da naš vrhovnik sebe doživljava gospodarem svemira, da on može što god hoće i da mu nitko ne može stati na put i niko mu ništa ne može i da on ima izvršne ovlasti samog Ustava i da je sve ispod toga nepotrebno. Što će nam zakon ako sam ja zakon, ako ste ga slušali i te pukotine po tom zakonu, ja donosim odluke i gotovo. On je sam iščitao Ustav za kojeg on tvrdi da ga je pisao iako ja ne znam baš koliko je on u njemu sudjelovao, ali dobro. I sada rasprava među građanima to je najgore ... širi na neistinama, izmišljanja o sadržaju o njemu sam govorio, znači Koalicija voljnih gledajte slike koje imamo ... generala ... salutira i već su vam djeca u Ukrajini i to su laži, to su radili na onoj misiji. I kad imamo rezultat nakon godinu i po dana on i dalje nastavlja. Zašto? jer su građani skloni povjerovati u te ... tko želi da mu dijete .../Upadica Penava: Vrijeme./... sutra ode na bojište ne i rezultat hrvatska vojska slabija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega nabrojili ste dobar dio šupljih zapovijedi koje su donete da li usmeno ili pismeno i kontradiktorij zapovjedi koje su prouzrokovale štetu na europskom planu, a i u NATO savezu. Sjevernoatlantski savez dobro pamti, a i njihovi čelnici koji sudjeluju u njemu jasno definiraju pa tako nisu sa Macron nije poslao pozivnicu predsjedniku države jer ga ne smatra relevantnim na međunarodnom planu kao ni u NATO savezu da bude prisutan na paradi u Parizu. To je jedna stvar.
Druga stvar, ja se pribojavam da iz svih ovih zapovijedi će doći zapovijed da se iselimo iz ovog prostora vojarne na Črnomercu pa ćemo onda vjerojatno morati o tome odlučivati u Hrvatskom saboru, no ja ću u svojoj pojedinačnoj raspravi još dodati određene nebuloze koje su se dogodile u proteklom vremenu i godinama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Đakić mislim da nije bilo dobro ovo da ste mu rekli za sabor jer možda bi mogao izdat zapovijed. Ako u jednom trenutku osjeti da nema dovoljno podražaja gdje on ispada vrhovnik, možda se sjeti gospodo vi iz sabora izvolite van ne. Ali mislim da on nema ovlasti unutar ovog kruga s obzirom na to koliko smo vidjeli oko tih školovanja odnosno onih naših zastupnika koji su polazili Ratnu školu da je ipak preterirao ne tako da ovaj ne znam može mu pasti svašta na pamet. Ja ne vidim tu ništa dobro za Hrvatsku vojsku, jedino mene to interesira. Što ćemo mi dobiti sa propuštenom …/Govornik se ne razumije./… misijom nismo dobili ništa, nismo dobili potrebna znanja za kojima vape svi drugim osim nas jer smo valjda sami sebi dovoljni, a s ovim pak nećemo dobit ništa osim međunarodnog, međunarodne štete u smislu ugleda i naravno pozicije Hrvatske vojske koja nije saveznik koji je odgovoran. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Nije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani kolega, kad vidimo koje zemlje su sudjelovale u Francuskoj, a to su praktično sve europske zemlje, bio je ogroman broj zemalja NATO-a, onda gdje smo mi. Mi smo svrstani sad praktično na istok, Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja. Šta mislite o tome, di nas predsjednik gura u stvari. U koji on nas blok gura?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega, a može, kolega Sanader. Di nas gura vjerojatno to zna on sam sa sobom valjda i sa onih svojih par savjetnika koji mu valjda tamo salutiraju svakodnevno ali ono što znam sigurno da će na tom mimohodu biti i predstavnici Srbije i sad kako se to uklapa u priču o koaliciji voljnih, to samo znaju ovi iz partije ovdje ne, naši kolege i vrhovnik tamo ne i Miro Bulj zajedno sa svim Mostovcima. Znači kako se to uklapa ne i kako će ti njihova djeca završit u Ukrajini iz Srbije ne. To je ta priča, ta sumnja, taj motiv koji treba podgrijati priču i onda to širimo građanima. Rezultat nula, Hrvatska vojska osramoćena nepouzdan saveznik koji očito bira trenutke kad nešto hoće, kad nešto neće, a međunarodni ugled naše politike pa nije kriv Zoran Milanović nego uvijek evo, slušajte gospođu Glasovac uvijek je to predsjednik Vlade, nikad netko drugi. Zašto? Jer se ne usude.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega Boriću, kolegica Orešković maloprije je izjavila da se rijetko slaže sa kolegama iz Mosta no danas se složila s njihovim izlaganjem u ime kluba. E sad po vama da li se vi slažete da ljevica i Most, a kasnije smo i čuli od strane ljevice podupiru Titova gardista Zorana sloganom jedno je zakon, drugo zapovijed. Da li oni danas predstavljaju smokvin list za Pantovčak? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Budalić mogu se složit s vama. Zašto g. Orešković podržava Most, znamo da nije u klubu možda imaju potrebu za takvim kadrom, neka im ali ovaj ovo što ste vi rekli o poziciji Mosta u ovoj priči, ona je uvijek na onoj razini o kojoj stalno govori i vrhovnik naš, ne za stolom, ispod stola ili bježi ne. Zašto? Jer je to politika koja smo već vidjeli stotinu puta kada se govori o interesima RH. Kad treba donijet važnu odluku, Most vam neće glasat ili nestane. Tako i sada pa su malo to danas pokušali oblikovat pa su svi jednaki. Ne, oni su vam tu kako kaže gospodin, a odnosno kako kaže vrhovni zapovjednik šubare, šubare Zorana Milanovića. Eto.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče. Poštovani kolega Borić evo nekako si cijelo vrijeme razmišljam pa da čujem onda vaše mišljenje. Dakle s obzirom na ovu zabranu odlaska na jedan ceremonijalni mimohod u Francusku da li možda postoji opasnost od slijedećeg koraka, a to je zabrana odlaska na vojno hodočašće u Lurd, s obzirom da se Lurd isto nalazi u Francuskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Kolega Gregurović mislim da ne trebamo davati ideje o zabranama ili mogućim novim zapovijedima jer bi se mogle ostvariti, a to našoj vojski, vojsci ne treba. Naši vojnici su vojnici koji su kažem dio naše pobjedničke vojske nastale u Domovinskom ratu. Mnogi i danas na zapovjednim mjestima, a bili u ratu kao gospodin Kundid i na njima je da i sami između sebe razmišljaju što moji vojnici imaju od toga kad ja svoju zapovijed proslijedim dalje. Da li to njima doprinosi ili ne doprinosi i da li je naš vrhovnik baš uvijek u pravu kad izdaje takvu zapovijed ili nije jer vidjeli smo iskustveno da smo u jednom dijelu promašili. Opet spominjem tu misiju, slušali sve laži, sve laži zašto tamo ne treba ići da bi nakon godinu i 7 mjeseci shvatili da smo promašili i sad nas mole da stavimo na glasovanje ali bi opet bili protiv, zašto? Jer je partija rekla.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu Poslovnika se javio kolega Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Čl. 238. Pa sve ove replike smo već čuli danas jedno 5, 6 puta. Znači non stop ponavljate jedno te isto, a jasno je zašto. Jer nakon ovog ide rasprava o Medikolu pa ne želite zapravo da se to čuje. To tjerate valjda u noć, to je valjda zapravo danas taktika, da se ovo. Znači da se što manje čuje o vašem lopovluku pa ajmo sad o tome …/Govornik se ne razumije./… vojska u francuskom …/Govornik se ne razumije./… Stalno jedno te isto, jedno te isto. Evo, to je danas baš.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Kralj vi imat ozbiljne probleme, vi sudjelujete u svemu ali naviše u ovom što ne poznate. Da li vas Ured predsjednika informira o ovakvim pametnim doskočicama što tražite ili je Medikol vama duboko usidren u vaš dio priče? Pa tko je ovo napravio? Predsjednik države, evo vas tu SDP-ovaca pa što mu držite ljestve, pa to objasnite, a ne pričate o nekim stvarima o kojima uopće nemate pojma.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, također zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Sada je na redu za repliku kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolega Borić vi ste nevjerojatni u HDZ-u u izvrtanju teza. Da, da, 2023. godine Hrvatska glasuje prot… protiv Rezolucije UN-a o primirju u Gazi bez da se za taj potez konzultirala s onim tko treba sukreirati vanjsku politiku a to je predsjednik RH. 2023. godine tadašnji ministar Banožić i Vlada imenuju vojnodiplomatskog predstavnika u Washingtonu bez konzultacija s predsjednikom Republike. Ima takvih primjera još, pa sad vi meni recite, da ne govorim o najavama ministra Anušića kako će se kroz Zakon o obrani sužavati ovlasti predsjednika Republike. Sve je tu jasno. Vi pokušavate spinati, a zapravo vam smeta …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i onaj minimum ovlasti koji predsjednik Republike po Ustavu ima. I to bi ukinuli …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… i gledate kako to zaobići svaki put.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Gospođo Glasovac vi ste bili dio vlasti kad je vrijedilo 99:1 ne znam što vam je tak pasalo ne i bio je moguć mimohod, danas više nije vidite e to je razlika. Zašto, koji je razlog?
…/Upadica se ne razumije./…
Koje je bilo, a onda je odlučio premijer da je …
…/Upadica se ne razumije./…
… a evo slušajte, evo sad slušajte kako to funkcionira evo, Kolinda je bila protiv ali je mimohod bio. Evo i sad vi to, mi to slušamo svakodnevno ove njihove laži, provale ovdje ne, pokušaj da brane nebranjivo i još pokušavaju nas uvjeriti da je vrhovnik naš suradljiv, da je za dijalog, da svaki dan naziva bilo koga od nas da hoće s nama razgovarati o bilo čemu. Ne, on sebi stvorio svoje malo gnijezdo tamo gore, oni donose vlastite odluke a rezultati se vide i u diplomaciji. Nažalost vidjet će se i u Hrvatskoj vojsci s obzirom na sve što je napravio u proteklih nekoliko godina sa ovakvim ludim zapovijedima, ludim.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povreda Članka 238., za ove wannabe spin doktore koji pate od sinkope samo podsjetnik. Predsjednica Republike tadašnja Kolinda Grabar Kitarović protivila se namjeri vlade da organizira po prvi put mimohod odnosno drugi put u povijesti mimohod u Zagrebu jer je ona smatrala da je to preskupo, da to nije potrebno itd.. Došlo se, ona je željela da se to zadrži na nekoj mini verziju u Kninu 5.8.. Na kraju se došlo do kompromisa mimohod u Zagrebu prekrasan je održan, a u Kninu se obilježila …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Vraćamo se pojedinačnim raspravama, a na redu je kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Sigurnost države nije nešto što se podrazumijeva ona se gradi i odgovornom politikom i jasnom vizijom i trajnim ulaganjem u ljude. I zašto ovo govorim? Zato što danas kada govorimo o Godišnjem izvješću o stanju Hrvatske vojske i stanju u obrani za prošlu godinu trebamo se sjetiti početka mandata ove Vlade kada je tadašnja SDP-ova vlast radila sve kontra hrvatskog vojnika. Smanjila koeficijent za 3%, određenim rodovima vojske ukinula i juhu i salatu, i juhu i salatu i pokazivala da hrvatski vojnik za njih kao vlast ne znači ništa.
Danas sa knedlom u grlu isti ti SDP-ovci moraju podržati ovo izvješće, moraju sa grčem u želucu reći da pozdravljamo što ova Vlada Andreja Plenkovića čini za Hrvatsku vojsku. Ja vidim i osjećam da je to njima teško i to se vidi po njihovim raspravama ali niti oni ne mogu pobjeći od te činjenice da je proračun Hrvatske vojske povećan za preko 200%, za vrijeme njihove vlade ili vlasti iznosio je 400 i nešto miliona sada je milijardu i 600 i nešto miliona, dakle povećan za preko milijardu eura, da temeljna vojna obuka koja je uvedena i koja praktički je dio ovoga izvješća prošle godine je pokazala iznad očekivane rezultate, da već sada slijedeći naraštaj ročnika će se povećati za 100, da treći će također povećati i da vidimo da je veliki odaziv upravo njih da žele ostati u sustavu Hrvatske vojske, da prigovor savjesti kojeg su njihovi senior partneri iz Možemo! ovdje vapili iznosi 3% i dakle svi ovi pokazatelji vezani za jednaku brigu za sve grane Hrvatske vojske, pokazatelji da ulaganje u Hrvatsku vojsku više nije što je ljevica govorila trošak nego je ulaganje u sigurnost građana, zaštita je nacionalnih interesa i stabilna budućnost naše države. I to danas svi priznaju u ovoj hrvatskoj Vladi.
Također i modernizaciju i opremanje i sve ono što se govori i razgovara na saborskom Odboru za obranu pokazuje jednu vrlo odgovornu politiku koja prije svega u fokus stavlja hrvatskoga vojnika, a onda prije svega i zaštitu hrvatskih građana i nacionalne sigurnosti. I zahvaljujući ovakvoj politici hrvatski vojnik je danas simbol ne samo odgovornosti nego i discipline, požrtvovnosti i služenja zajednici.
Iz toga razloga mogu samo zaželjeti da izvješće i za 2026. godinu napravi dodatni iskorak, da ono što u ovom izvješću vidimo da se može popraviti se popravi i da hrvatski vojnik i Hrvatska vojska i dalje budu ne samo jamac sigurnosti nego ponos svakog hrvatskog građanina jer ta Hrvatska vojska je izniknula iz žrtve hrvatskih branitelja i ona će uvijek služiti na čast našem narodu. Ali isto tako moram se sada dotaknuti i ovoga što smo danas čuli. Prije svega zahvaljujući ekspozeu kolege Bauka koji je tu na prisilu morao tumačiti određene članke Ustava i zakona, praktički reći nešto da ništa ne kaže. I vidimo po broju zastupnika ljevice, po njihovom današnjem angažmanu, evo čak kolega Kralj malo prije javno prizna ne nemojte pričat o ovoj temi, nemojte pričat o Hrvatskoj vojsci, nemojte govoriti o izvješću, idemo o Medikolu. Toliko je njima, toliko je njima stalo do Hrvatske vojske i drago mi je da je to rekao. Drago mi je da je i ovaj dio današnje rasprave nažalost išao u smjeru kršenja zakona jer mi smo to navikli od SDP-a. SDP je htjeo sukladno protuustavnom djelovanju predsjednika republike kandidirati za predsjednika Vlade. Oni su gurnuli Peđu Grbina javno na televiziju stranu i onda je Zoran Milanović došao i oni su ga odveli u prostorije SDP-a na sjednicu glavnog odbora. Dakle nezabilježeno u diktaturama, a ne u europskoj i demokratskoj Europi. To je SDP oni tako funkcioniraju, međutim kada to njihovo protuustavno i protuzakonsko djelovanje se krene rabiti preko leđa hrvatske vojske, onda da. Onda ne smijemo šutiti. I nismo čuli danas od kolege SDP-a ništa što svi ustavnopravni stručnjaci su jednoglasni, predsjednik RH krši zakon što je još opasnije predsjednik RH tjera prvoga čovjeka Hrvatske vojske, načelnika Glavnog stožera da sa svojom zapovijedi ulazi u kršenje zakona. Nismo čuli ništa u obranu novinara koje je predsjednik republike izvrijeđao. Čak je i Hrvatsko novinarsko društvo jučer reagiralo, ne znam da li ste to pročitali i da li ste to vidjeti. Da li ste vidjeli post od Maje Sever i drugih dakle članova novinarskoga društva. To vas ne smeta, to vas ne muči. Dakle progresivnu ljevicu koja se bori za jednakost, za slobode građana, za slobode medija, danas tišina, tišina, muk. I ok. Dotaknuli smo se kada ste gromoglasno strašili hrvatski narod da će usvajanjem NSAT-u misije u Hrvatskom saboru, hrvatski vojnici završiti u Ukrajini. Koliko ste to pričali na HTV-u, koliko ste to pričali ovdje u ovoj sabornici? Odite sada na službene stranice te misije, pročitajte da 7 tisuća vojnika i vojnog osoblja svih država sudjeluju u Bis Badenu u Njemačkoj, sudjeluju u Belgiji, sudjeluju u Poljskoj, Rumunjskoj. Od tih 7 tisuća 0 je u Ukrajini, 0. I vas nije sada sramota kada ste razotkriveni skroz da ste lagali svoj narod, svoj hrvatski narod, strašili i plašili da Hrvatska nije tamo ali zašto to govorim. Zato što takve političke odluke koje ja razumijem da vi radite slijepo i u strahu, donose štetu. Donose štetu Hrvatskoj državi i hrvatskome vojniku. Zahvaljujući vašim odlukama SDP-a što ste blokirali donošenje dvotrećinskih odluka ovdje u HS-u, danas načelnik stožera Glavnog stožera Hrvatske vojske, danas časnici Hrvatske vojske ne sjede sa svojim saveznicima iz NATO saveza, ne sjede sa drugim vojskama svijeta kako bi mogli dobiti i razmjenu iskustava i sigurnosne procjene i operativna znanja koja sve druge svjetske vojske imaju i vama je to u redu. Vi ćete to pod krinkom zaštite Hrvatske države pokušati opet progurati hrvatskome narodu, a u stvari time slabite Hrvatsku vojsku, time slabite Hrvatsku državu jer ne dozvoljavate hrvatskom vojniku da ima sve one informacije koje sve druge vojske svijeta danas imaju i posljedica toga neće biti zaštita Hrvatske nego samo izolacija Hrvatske vojske. E to HDZ će se uvijek boriti protiv toga i uvijek ćemo biti na strani ne samo Ustava i zakona nego na strani hrvatskoga vojnika jer ovako loša politika, ovakav pokušaj diskreditacije prvog čovjeka dakle načelnika glavnog stožera i hrvatskih vojnika, ovaka zabrana sudjelovanja Hrvatske vojske na strani zapadnih, slobodnih, europskih država je nešto što je čak i za SDP previše. Svi znamo da je načelnik Glavnog stožera bio na Pantovčaku, da ne smije doći na saborski Odbor za obranu kada se o tome raspravljalo. To nije pritisak. Svi znamo da danas kada pogledamo apsolutno sve države svijeta su na istoj strani, na jednakoj strani. Dakle neće neodlaskom hrvatskog vojnika u Parizu izgubiti Francuska. Taj mimohod će bit, svi drugi će tamo bit, Hrvatska neće bit. Neće time izgubiti nitko drugi osim Hrvatske, osim ugleda Hrvatske koji je stvaran mukom, koji je stvaran međunarodnim partnerstvom, a ne međunarodnom izolacijom. Dakle vama nije sporno kada predsjednik Milanović želi ići na vojnu paradu u Moskvu, kada je tamo partner država te parade Srbija, to je ok. A sada ćemo ovdje nešto spominjati što će Srbija biti u Parizu. Dakle jako je žalosno da preko leđa Hrvatske vojske se nešto što apsolutno nema nikakve veze sa slobodnim svijetom, sa vrijednostima koje smo se borili u Domovinskom ratu da RH bude dio EU, dio NATO saveza, dio zapadne Europe, sada vi želite sve pogaziti jer i kad ste bili na vlasti ste pokazali kakav je vaš odnos prema Hrvatskoj vojsci i dobro je da hrvatski građani koliko god je ovo teška i mučna tema ipak vide i osvijeste neke stvari jer je očito da se neke stvari nisu do dan danas promijenile u politici SDP-a.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Imamo nekoliko replika. Prvi na redu je kolega Tomislav Zadro, izvolite.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar, danas raspravljamo o Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu, ponovo je uvedena temeljna vojna obuka pa me zanima ako mi možete odgovoriti što nam govore rezultati o vraćanju vojnog roka u hrvatskom društvu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Zadro upravo tako, 2025. godine započela je temeljna vojna obuka i ono što možemo vidjeti iz službenih podataka da prva generacija ročnika koja je došla prije svega u velikom broju je iskazala želju da ostane i dalje u sustavu Hrvatske vojske. S druge strane vidjeli smo da je priziv savjesti koji se najviše spominjao kao nešto što bi moglo biti problematično je 3,13% i ono što sigurno ohrabruje da već 2 i 3 generacija ročnika će se broj povećati za 100. To je nešto što pokazuje da mladi hrvatski građani, dakle i djevojke i dečki poštuju Hrvatsku vojsku, poštuju hrvatsku državu, spremni su doći na temeljnu vojnu obuku i ja apsolutno mogu miran biti kao i vi da i žrtva vašega oca nije bila uzaludna i da buduće generacije hrvatskih naraštaja će čuvati i cijeniti i hrvatsku državu i Hrvatsku vojsku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Mažar vi ste u svome izlaganju zapravo izrekli, dali jednu tezu, zapravo smo i čuli svi mi ovdje prisutni da oporba će podržati ovo izvješće da to uopće nije upitno, ali ova teza i podržavanja zapravo kršenja ovoga zakona o kojemu se najviše govori da su zapravo i oporbeni svi svjesni naši kolege i kolegice da to nije ispravno i da nije točno. Jeste li svi sigurni zapravo da su oni toga svjesni je li ako jesu onda je to vrlo jasno i obrazložiti. Dakle, i oni su dobili određene zapovijedi da brane, da brane tu tezu da se krši zakon RH upravo da bi očito i zadržali svoje pozicije upravo ovdje gdje sada jesu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Sobota, dovoljno je pogledati medije jučer i danas, ne samo ustavnopravne stručnjake nego sve one koji na neki način se razumiju i temu i što su napisali. Unisona podrška da predsjednik Republike ovim krši zakon. I danas kada je kolega Bauk išao tumačiti da li je netko od bilo tko od nas ovdje u sabornici čuo predsjednikova zapovijed je izdana na temelju koje zakonske ovlasti ili koje ustavne ovlasti, da li je netko uopće vidio tu predsjednikovu zapovijed u bilo kojem formatu na koji zakonski dio se on poziva. Čuli smo samo da kada su dvije suprotnosti da je zapovijed višega jača.
Nažalost, gledali smo takve zapovijedi u ratu i nažalost gledali smo kako su neki hrvatski branitelji radi toga bili osuđeni za ratne zločine i da se odgovaralo po zapovjednoj odgovornosti. Toliko o slijepom praćenju zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani kolega samo jedno kratko pitanje. Mislite li da ovakvo ponašanje, ovakav način komunikacije i prema načelniku Glavnog stožera od strane bulija sa Pantovčaka dovodi do toga da načelnik Glavnog stožera gubi autoritet i unutar Hrvatske vojske i u javnosti?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Hrvatska vojska je prije svega stup i naše državnosti i suverenosti i sigurnosti i biti djelatna vojna osoba ili član Hrvatske vojske je na čast i ponos i za njih je Zakon o obrani nešto što ih sve obvezuje. Kao što i kolega Bauk Članak 7. Ustava RH obvezuje svakoga da se ponaša odnosno da funkcionira u skladu sa Ustavom i zakonima bez obzira da li se radi o predsjedniku Republike ili načelniku Glavnog stožera ili o saborskim zastupnicima. Članak 7. Ustava vrijedi jednako za sve.
Već nekoliko puta smo svjedočili da se pokušava narušiti ugled Hrvatske vojske, da ih se pokušava maknuti od odnosa sa strateškim saveznicima i već nekoliko puta smo gledali da su se htjele donijeti odluke na štetu Hrvatske vojske. Ja se nadam da to ovaj put neće uspjeti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče kakvu poruku građanima šalje predsjednik Republike Milanović ako javno osporava primjenu zakonske odredbe koju je Hrvatski sabor usvojio još 2018. godine i to sa 107 glasova, pritom mislim na Članak 69. stavak 5. Zakona o obrani. Ne potkopava li se na taj način povjerenje u naš pravni poredak?
Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
A u biti se može sažeti da cijela ova drama u ova dva dana je drama SDP-a jel ako pogledamo na ovu paradu odnosno mimohod u Parizu je bio ministar Kotromanović dva puta 2013. i 2014.. Kada govorimo da Članak 69. stavak 5. Zakona o obrani na kojeg se poziva ministar vezano za svoju odluku je donijet ovdje sa 107 glasova za, za kojeg su glasovali svi iz SDP-a osim Peđe Grbina i kolega Bauk je glasovao i može to i potvrdili ili demantirati, vidimo da je taj zakon donijet isto zahvaljujući SDP-u.
Prema tome, ovdje imamo sraz SDP-a sa SDP-om. Imamo SDP na mimohodu u Parizu, imamo SDP protiv mimohoda na Parizu, imamo SDP koji je donio zakon, imamo SDP koji je protiv tog zakona i imamo SDP koji kad je bio na vlasti je rekao vlada je ta koja donosi proračun, brine o vojsci, vlada je ta koja odlučuje o svemu a ne predsjednik države i sada imamo njih koji govore ne to nije tako. Tako da nažalost svjedočimo drami SDP-a.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Ivo Zelić, izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa kolega Mažar ova situacija je vrlo teška, mučna za sve naše građane u RH ali sigurno i za naše saveznike na međunarodnom dijelu. Oni su vjerojatno i zabrinuti i zbunjeni ovom našom situacijom koju je izazvao predsjednik Republike i za mene osobno je ona katastrofalna pa evo volio bi čut vaše mišljenje kako ova situacija djeluje na naše saveznike i eventualno kakva posljedica može biti iz toga. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Samo hrvatski vojnici i časnici i dočasnici znaju koliko je teško stvoriti međunarodni ugled, znaju što je sve hrvatska vojska morala proći od Domovinskoga rata do današnje međunarodne pozicije. I da istina je, saveznici gledaju kako se države ponašaju malim stvarima da bi znali kako na njih računati u velikim krizama. Da li neodlaskom u Francusku ćemo mi narušiti nešto na tom mimohodu? Apsolutno nećemo, osim toga što će sve države tamo biti. Da li ćemo time učiniti uslugu hrvatskoj vojsci? Naravno da nećemo. Međutim, ovdje nije stvar političkog drugačijeg razmišljanja, ovdje nije stvar ni sukoba nadležnosti što je možda SDP htio napraviti, ovdje je stvar vrlo jednostavna poštivanje i nepoštivanje zakona, vrlo jednostavno. Nažalost, sada vidimo da jednom diktaturskom odlukom se pokušava i načelnika glavnog stožera dovesti u protuzakonitu situaciju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo. Uvaženi kolega Mažar, evo mislim da je važno što se ulaže u opremanje u infrastrukturu i u poboljšanje uvjeta života i rada hrvatskih vojnika, ali naravno i u jačanje međunarodnog položaja Hrvatske kao vjerodostojnog, važnog međunarodnog položaja Hrvatske koja je članica NATO-a i članica EU.
Naravno vjerujem da jedino takva snažna i moderna i dobro opremljena hrvatska vojska je jamstvo sigurnosti naših građana i važan čimbenik kao što smo rekli puno puta danas međunarodnog ugleda RH jer je posebno važno da državni dužnosnici svojim djelovanjem pridonosi stabilnosti obrambenog sustava i jačanju međunarodnog položaja RH u cijelom svijetu. Mislite li vi da ponovno svojim istupom predsjednik Milanović šteti Hrvatskoj?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovana kolegice Salpek, pa ja bih se možda malo sad zadržao na vojsci, dakle kada je zahvaljujući odluci Vlade RH i ministru Krstičeviću, a vjerujem da je tada i potpredsjednik sada sabora Penava bio i u svojstvu gradonačelnika Vukovara, kada je donijeta odluka o povratku hrvatske vojske u Vukovar građani su izašli van na ulice i ne samo da su pljeskali nego su plakali i to su bile ja bi rekao i možda prve suze radosnice Vukovaraca nakon povratka u svoj grad. Samo želim reći kolika je snaga i simbolika hrvatske vojske u hrvatskom narodu i kolika je snage Vlade RH koja to prepozna i koja ne izolira vojsku nego je dovodi među svoj narod. To je ono što vidimo u ovom godišnjem izvješću i to je ono što vjerujem da će Hrvatska vlada na čelu sa ovim premijerom nastaviti raditi, a o ovom drugom brdu dosta je toga već rečeno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Nevenko Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega, kako je moguće da se ova odluka predsjednika i u ovoj sabornici, a i u dobrom dijelu javnoga prostora pokušava predstaviti kao sukob kolokvijalno rečeno dva brda, a ne klasično nepoštivanje zakona od strane predsjednika?
U svom izlaganju ste spomenuli i mišljenje ustavnopravnih stručnjaka, koja bi se to institucija u RH trebala očitovati po ovome pitanju i zašto se ne očituje?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani kolega Barbarić, pa da su u opsajdu je dovoljno i njihova nervoza, dakle kada napadnete novinare iz čista mira samo što obavljaju svoj posao i postave novinarsko pitanje tu vam je odgovor na to sve, ovo sve drugo je naravno dimna zavjesa. Dakle, nema ovdje sukoba nadležnosti, nema sukoba vezano za ingerenciju.
Danas vam je ministar obrane ovdje pokazao identičnu odluku da počasna bojna pređe hrvatsku granicu u svibnju i ode u Republiku Austriju vezano za obilježavanje oslobađanja koncentracijskih logora, ministar Ivan Anušić daje odluku načelnik glavnog stožera Kundid potpisuje odluku, počasna bojna prelazi granicu odlazi u Austriju u mjesecu svibnju, dakle ovo o čemu mi sad pričamo ni A ni B, ni zakona, ni ne zakona, ni Ustava, ni ne Ustava tako da ovdje istina je čistija ikada nego sada i samo treba vidjeti ono što se događa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća replika kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani kolega Mažar, pa ovih dana odnosno jučer su brojni ustavnopravni stručnjaci komentirali odluku predsjednika Milanovića na način da su apsolutno proglasili je protuzakonitom, međutim on jednostavno ne odustaje od svoje odluke, on kaže zakon je ono što ja kažem i onako kako ga ja tumačim. E sad me zanima vi kao pravnik kako tumačite odnosno što imate reći o činjenici da sve veći broj hrvatskih građana komentira i predlaže da se izmjeni Zakon o izborima predsjednika RH da se predsjednika većinom odnosno dvotrećinskom većinom u HS-u s obzirom na činjenicu i na sve ono što on predstavlja odnosno što radi, a znamo da zadnji godina apsolutno ne radi ništa nego unosi jednostavno nemir, razdor u najznačajnije sastavnice Hrvatske države, pa evo volio bih vaš komentar na sve to. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Dakle, jedini koji je pokušao oslabiti ili umanjiti ovlasti predsjednika Republike je predsjednik vlade, predsjednik vlade Zoran Milanović koji je mijenjao Zakon o obrani kada je predsjednik Republike bio Ivo Josipović, to je dakle činjenica. S druge strane ovdje su svi jasni, nema nikakvih ovdje zakulisnih stvari, ovdje što je ključno da ukoliko predsjednik RH koji je ujedno i vrhovni zapovjednik vojske mimo zakona zloupotrebi svoju ulogu vrhovnog zapovjednika vojske kako bi mijenjao odluke drugih državnih tijela. E onda tu ulazimo u grubo kršenje Ustava, ulazimo u grubo kršenje diobe vlasti i ulazimo u zloupotrebu, dakle institucija i prekoračenja ovlasti. I to je jedino ovdje što je ključno. Ovo sve drugo su spinovi koji na žalost oporbi ne uspijevaju, ali nije bitna oporba ovdje, ovdje je bitno nešto puno dublje, a to je zaštita Ustava Republike Hrvatske.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zastupniku Budaliću koji je predsjednika države nazvao Titovim gardistom prezime dobro pristaje. Ona stara latinska izreka kaže nomen est omen, a što se tiče vas ostalih HDZ-ovaca ta vaša kampanja koju ste počeli provoditi diskreditiranjem čitave oporbe da su nekakav antidržavni, anti nacionalni element praktički neprijatelji, pa smo onda crvena zvijezda, jugonostalgičari, komunisti itd. Sve je to dim, sve je to maska iza koje želite sakriti vašu institucionalnu okupaciju države. Ta vaša netrpeljivost, mržnja koju širite sve je posljedica činjenice da ne želite dopustiti da se istraže sve vaše korupcijske afere. Vaše domoljublje je korupcija. Ono što mi tražimo je sustav, je država u kojoj postoji vladavina prava i sustav kočnice i ravnoteže. Tu je netko sad od vas predložio …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… biranje predsjednika države u Hrvatskom saboru. Pa sa vama se ni ustavni suci ne mogu izabrati, a kamoli šta drugo./…

Penava, Ivan (DP)
Kolegice Orešković, vrijeme po treći put.
Prije odgovora na repliku i povrede Poslovnika prije toga moram vas upozoriti kolegice Orešković da malo birate riječi ukoliko se ne želite se naći pod vatrom i pod udarom. Neću pričat o tome što je primjereno, neprimjereno, dovoljno ste zreli da to i sami ocijenite. Međutim, ovo aludiranje na prezime kolege Ivana Budalića i sve što ste izrekli je nešto što definitivno može vrlo lako dovesti sad do eskalacije i kvalifikacija prema vama, pa ćete onda vi tražit zaštitu i otići ćemo u nekom smjeru koji je posve neprimjeren i nepotreban za instituciju koju predstavljamo.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Zoran GreguroviĆ, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Iako ste vi već reagirali, reći tako nešto hrvatskom branitelju, kolegi, na takav način je sramota! A jedini tko ovdje širi mržnju je samodopadna narikača.

Penava, Ivan (DP)
Eto ga na! Izričem vam opomenu zbog repliciranja i mislio sam da ćemo završiti, ali krećemo sada.
Povreda Poslovnika kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Molio bih da se ne daju epiteti narikače i slični epiteti, jer to stvarno ne priliči Hrvatskom saboru, jednoj instituciji koju mi predstavljamo. Tako da molimo da se svi smirite i na neki način je li dovedemo dignitet ovog Doma kako bi trebalo biti.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Nastavljamo sa odgovorom na repliku kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice Orešković drago mi je da podržavate ovo Godišnje izvješće vezano za obranu za 2025. godinu, drago mi je da podržavate ulaganja u hrvatsku vojsku, u hrvatskoga vojnika. Drago mi je da podržavate povećanje proračuna. Preko 200% u zadnjih 10 godina, drago mi je da pozdravljate politiku Vlade RH za brigu za hrvatskoga vojnika, drago mi je da pozdravljate sve ove vrijednosti koje hrvatska vojska pokazuje i znači za hrvatski narod, drago mi je da se zajedno sa nama veselite svim uspjesima i hrvatske vojske. I vjerujem da i u vašoj budućoj replici ćete isto tako i dalje ove vrijednosti ne samo Hrvatske vojske, nego i hrvatskoga naroda, naše vjere, doma, obitelji, zajedništva i dalje ovako snažno pozdravljati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Josip Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Kolega Mažar argumentirano ste komunicirali o svim događajima koji su bili u ovoj današnjoj raspravi kao i onom što se dogodilo, ali samo sam htio dopunit vas sa onim što radi SDP-ov senior partner. U svojem izlaganju kolega Živković danas je zavapio za time da bi trebalo stimulirati prigovor savjesti, da nije dovoljno opisan kako bi se mogao koristiti. Zamislite si na koje oni aluzije dolaze, a ono čime se događa prijetnja od strane vrhovnog zapovjednika jasno je opisano u članku 100. Predsjednik Republike imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom, tako da načelnik Glavnog stožera, moj kolega iz Druge gardijske brigade, zapovjednik oklopno mehanizirane bojne častan čovjek danas stvarno ima razloga zašto ne prihvaća zapovijed, ali morao bi razumjeti da je zakon taj koji i časno je odstupiti sa pozicije nego … /Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Gospodine Đakić pa da gledajte senior partner Možemo! osim ovoga što je danas opet nagovarao mlade Hrvate da ne idu u Hrvatsku vojsku. Dovoljno je podsjetiti se i kada je kolegica Rada Borić rekla da je srce boli da u veliku crkvu gdje ona živi toliko jako puno mladih dolazi. I zato netko što je i ovdje spomenuo da li će sljedeća zapovijed biti zabrana vojnoga hodočašća u Lourdes od strane Hrvatske vojske, Hrvatske policije, hrvatskih branitelja, ratnih vojnih invalida i vatrogasaca nije bezazlena, nije bezazlena. Dakle, oni javno govore da ih srce boli što mladi idu u crkve i možemo očekivati u budućem da možda se dođe i do ovoga. Jer na žalost vidimo da je sve moguće.
Ali opet ja se ufam i vjerujem u hrvatski narod i hrvatski narod na Hipodromu i hrvatski narod koji dolazi na temeljni vojni rok i hrvatski narod koji će večeras navijati za Hrvatsku reprezentaciju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolegica Sandra Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar mi u SDP-u nemamo nikakav grč prihvatiti ovo izvješće o obrani za 2025. godinu. Ono s čim mi u SDP-u imamo problem kada danas ovdje u saboru ministar Anušić izjavljuje da se neće povinuti vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga RH. Zapovjedni lanac se zna. Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH je predsjednik Zoran Milanović.
Kada se ne poštuju zapovjedi nastaje kaos, a taj kaos u zemlji uzrokuje veliki vođa Andrej Plenković i problem je puno veći kolega Mažar od juhe i salate. I da imam problem kada zastupnik Đakić predsjednika zove budalom, pretpostavljam da nije mislio na predsjednika Vlade.
Koju poruku šalje predsjednik Milanović? Predsjednik Milanović šalje podršku da će štititi našu zemlju, naše vojnikinje i vojnike, građane Hrvatske i naš Ustav.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Povrijeđen je Članak 238., dakle Zakon o obrani vrlo je jasan i nedvosmislen. On ne propisuje izuzetak niti daje mogućnost bilo kakvog pravnog, vojnog ili političkog tumačenja jer Članak četrdes… Članak 69. zakona piše odluke o prelasku granice radi protokolarnog ceremonijalno aktivnosti te postrojbe razine voda i niže donosi ministar obrane. Dakle, zakon je vrlo jasan pa predsjednik Milanović osim što je kršitelj Ustava …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… je i kršitelj zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Odgovor na repliku kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovana kolegice Krpan jedino ste zaboravili reći da sukladno Ustavu RH u Članku 100. gdje se propisuje vezano za ovlasti predsjednika RH između ostalog stoji u skladu sa zakonom. U skladu sa zakonom. E sad meni nije jasno kako svi ovi ustavnopravni stručnjaci kako svi mediji su napisali da predsjednik RH krši zakon. Kako? Ja ne razumijem to.
Dakle, dragi hrvatski ustavnopravni stručnjaci, dragi hrvatski mediji, dragi novinari koji ste jučer bili linčovani od strane predsjednika RH i danas SDP-a koji to podržava i nije osudio, dragi hrvatski narode koji ste zahvaljujući SDP-u trebali već bit u Ukrajini po njihovom ali evo očito niste sada morate čuti ovaj dio SDP-a. Dakle, svi vi ste u krivu, svi ste vi ludi ima ovih koji su pametni evo to je to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Sandra Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
238., ispravak što vi ne razumijete kolega Mažar, bar vi u HDZ-u razumijete zapovjedni lanac kada vam nešto kaže premijer Plenković svi ste cito.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Mažar u svom ste izlaganju govorili o jačanju obrambenih sposobnosti RH. Uz rekordna ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske posebno je važno što se istodobno ulaže i u ljude. Povećane su naknade, rad u terenskim uvjetima, povećanje su dnevnice, stipendije za kadete i mislim da je time jasno pokazano da modernizacija Hrvatske vojske nije pitanje samo opreme nego i poboljšanje materijalnog prava i statusa njegovih vojnika.
Ono što me zanima smatrate li da će upravo takvo ulaganje u ljude uz modernizaciju opreme i infrastrukture biti ključno za privlačenje mladih, a samim time i dugoročno jačanje operativne spremnosti naše Hrvatske vojske?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo, poštovani kolega Radić pa evo i sami kao gradonačelnik Osijeka znate koliko će doprinijeti povratak Hrvatske vojske u vašu županiju u Beli Manastir. Sam sam rekao što je to značilo za grad Vukovar i tada tu nismo stali, tada smo također preko programa Vlade RH donijeli i mjeru stambenoga zbrinjavanja za pripadnike Hrvatske vojske i osobno sam svjedočio podjeli ključeva mladim vojnicima koji su došli u Vukovar, koji su tamo upoznali i svoje buduće supruge i koji su odlučili svoju budućnost kasnije nastaviti u gradu Vukovaru. Vjerujem da će se to dogoditi i u vašoj županiji i to su sve mjere koje ne samo daju ja bih rekao priliku snažnije sigurnosti svih naših krajeva nego i priliku i ravnomjernog razvoja RH, a vjerujem da vi kao gradonačelnik Osijeka najbolje osjetite koliko kvalitetni, dugoročni i strateški projekti za naš istok, za našu Slavoniju, Baranju i Srijem znače i ja vjerujem da to zajedno pozdravljamo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa kolega Mažar vi ste rekli da sam ja rekao da SDP ne želi raspravljati o braniteljima nego mi želimo raspravljati o Medikolu. Ja sam rekao da imate 5-6 fora koje ponavljate u krug, problem je u tome znači ili smislite nekakve nove fore pa možemo raspravljati o braniteljima ili ali ovo nema smisla više.
Dakle želim reći, sjećam se prije HDZ-a '90.-ih godina koji je imao puno više i hrabrosti i svega čak ste odveli Hrvatsku u međunarodnu izolaciju a danas HDZ samo naviknut je saginjat glavu pred Bruxellesom i slušate kaj god dođe ih Bruxellesa to vi slušate. Ja vam želim velik malo više hrabrosti, to sam rekao i malo prije i ministru.
Znači ako vam Francuzi uvaljaju stare avione za skupu cijenu onda malo hrabrosti pokažite nekakvog ponosa što ste nekad imali kao stranka i onda nemojte ići na tu paradu u Francusku, pokažite da ste netko i nešto, nemojte samo glavu dolje pa …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… kak kažu iz Bruxellesa.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Kralj na današnjoj sjednici Vlade je donijeta odluka o 28 čini mi miliona eura za nadogradnju Rafala. Toliko o avionima. Ja znam vas to moći što sad imamo najjaču i najsnažniju flotu od Njemačke do Grčke, evo tu su predstavnici MORH-a, neka vam oni odgovore. Vama je bolje ovo što ste poslali MIG-ove u korupcijskoj aferi koji su vraćeni da više nisu mogli ni funkcionirati za vrijeme SDP-a, to je valjda bio model i način kako se treba upravljati sa Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i kažete da mi ovdje nešto ponavljamo. Dakle mi ovdje diskutiramo i o godišnjem izvješću ali i o protuzakonitoj situaciji ali je zanimljivo da kažete vi da mi nešto ponavljamo, a nedavno je SDP kao papagaj, svi su imali na papiru 5 rečenica pa su čitali, neki malo bolje, neki malo lošije. Neki sa razumijevanjem, neki bez razumijevanja, identično 5 rečenica, to je u redu. Dakle svi čitaju isto i to je to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu Poslovnika se javio Denis Kralj kojeg upozoravam na moguću treću opomenu, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala vam. Čl. 238. Ako sam dobro skužio znači Vlada je kupila skupe avione i sad je morala još naših para dati da bi ih učinila konkurentnima ovima iz Srbije. Znači dva put smo platili isto zato što su nas Francuzi izigrali. Evo to je to, Francuzi su nas izigrali i sad dva puta platili isto da bismo bili konkurentni Srbima, a vi bi još išli k njima i na paradu. Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Za repliku se javio i kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Evo kolega Mažar jako lijepo ste to ovaj rekli. Svi svjesni smo vremena premijera Zorana Milanovića, tu imamo aktualnog ministra uprave kolegica Glasovac nam je izišla, da vidimo nemamo baš puno SDP-ovaca već još su to ovaj snage lavovi Zorana Milanovića. Sigurno lavice pa zato je i bio samo jedan mandat vjerojatno kolegica Marković ona ne bi pristala da bude, da bude baš pod takvim utjecajem Milanovića ali Bauk on je bio u zarobljeništvu kad su imali ovaj oko NSAT-ua, onda je bio u zarobljeništvu i on zna u kakvoj se situaciji danas i onda nalazi načelnik Glavnog stožera. U vrlo teškoj situaciji kolega Mažar pa evo uistinu predsjednik Milanović nam pokazuje i tad dok je bio oko mimohoda u Kninu, on je htio da se 5.08. nestane, da hrvatski narod …/Upadica Penava: Vrijeme./… u Kninu ne slavi Dan pobjede. To je bio cilj Zorana Milanovića, a ne mimohod. …/Upadica Penava: Hvala vam, vrijeme./… To je problem vaš gospodo iz SDP-a, izvolite.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani kolega Deur, sami ste bili svjedok ne samo toga vremena nego i stvaranja i obrane RH i kao branitelj Vukovara na čemu sam vam ja kao Vukovarac vječno zahvalan i da najbolje znate što na Odboru na obranu se razgovara, koje odluke se na Odboru za obranu donose i da zahvaljujući upravo tim odlukama i Vlade ali i izglasavanju u saboru, Hrvatska vojska iz godine u godinu jača. I to je naša zadaća, to je naša misija, to je naša odgovornost. U konačnici to je obaveza koju su nam hrvatski građani dali kada su nam poklonili svoje povjerenje treći put za redom, a s druge strane kako trošiti riječi na ljude koji svoj najveći praznik Dan državnosti ne obilježavaju, koji se srame svoga dana, koji se srame svoje državnosti. Nažalost u takvoj državi živimo ali na sreću oni su manjina, a mi smo većina.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća i posljednja za repliku je kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Evo slušam tu već dugo kako vas boli Zoran Milanović, kako vas boli ovih 1.122.859 građana RH što su ga zaokružili, a kolega Mažar evo ovdje slušamo vašu patetiku o tome, mi smo navikli da vi nama govorite da mi ne volimo Hrvatsku, da mi nismo Hrvati itd., a danas ste išli na level up. Znači naime vi ste više puta ponovili da moje kolege i ja osobno ne volimo državu, ne volimo Hrvatsku, a ne znam koliko puta ste rekli da se, da predsjednik ne postupa u skladu sa zakonom. Evo ja ću vas samo podsjetiti da jedini koji nije postupio u skladu s zakonom i koji radi toga ima pravomoćnu presudu jest HDZ, a koliko volite ovu državu govori upravo ta presuda da ste ju opljačkali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Neću se kolegice Marković spuštat na taj nivo da vi koji ste slijednici komunista što ste radili na Golom otoku Hrvatima, što ste radili Hrvatima koji su bili okolo u drugim državama, u dijaspori i koji su morali emigrirati iz Jugoslavije i kojima ste i glave skidali. Ali da se vratimo na ovo što ste rekli. Meni je drago da vi potvrdite dakle kad se raspravlja o Hrvatskoj, kad se raspravlja o hrvatskom vojniku, kad se raspravlja o budućnosti Hrvatske vojske, o sigurnosti hrvatskih građana, u konačnici o Danu državnosti, da je to za vas patetika. To je meni jasno i to je sve ok. Ok je što ste obrisali grb grada Vukovara kod vas na Supetru, to je vaša politika ali ja smatram, a možete i vi to vidjeti dakle da su vam novinari dali odgovor na sve ovo što ste vi sada rekli, tko radi po zakonu, a tko radi protuzakonito. Ne morate vjerovat HDZ-ovcima, imate ustavnopravne stručnjake, imate medije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu Poslovnika se javio kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
238. Kolega Mažar cijelo vrijeme iz vašeg kluba govorimo o poštivanju zakona i izdržali ste do zadnje rečenice, zadnje replike da bi podržali one koji su nezakonito šarali po zidovima i mostovima na mom otoku. Dakle nije bilo u skladu sa zakonom. Kad bude u skladu sa zakonom, neće bit obrisan. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Nikola Mažar, izvolite. Bit će vam treća Nikola, kolega Mažar, ok.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo, čl. 238. Ma ja bih samo drag mi je kolega Bauk i sinoć smo zajedno nastupali, bi ga upotpunio dakle da ono što danas govori, da on ostane vjerodostojan sebi, dakle problem je što je to našarano protuzakonito, recite šta. Jean-Michel Nicolier, HOS, grb grada Vukovara. Da je zakonito bilo bi u redu, a ovo što radi Milanović protuzakonito je u redu ne zato što je protuzakonito nego zato što je zapovijed. Znači ako su ovo što su šarali tamo to radili po zapovijedi, ha onda možda nema veze što je protuzakonito. …/Upadica Penava: Vrijeme./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice, kolege. Pa danas raspravljamo o stanju o obrani odnosno izvješću o stanju obrane u 2025. godini i kao što je vidljivo iz velike većine rasprava ovdje, kako vladajućih tako i oporbe, praktički na to izvješće nema nekakvih suvislih primjedbi. Zaista možemo reći da se radi o jednom od najboljih izvješća o stanju obrane unazad nekoliko desetaka godina u RH. Povijesnim ulaganjem odnosno ulaganjem od 2,10% BDP-a RH u za potrebe obrane, praktički osigurala su se višenamjenska odnosno kvalitetna ulaganja u sve grane hrvatske vojske ravnopravno, prvenstveno u kopnenu vojsku, zrakoplovstvo pa i u našu ratnu mornaricu jel. Vrlo bitno je da ta ulaganja u, u, u sve tri grane praktički osiguravaju i razvoj naše obrambene industrije što svjedočimo kroz brojne naše obrambene tvrtke, firme koje rade za obrambenu industriju poput Đure Đakovića, poput ovoga Šestan Buscha, HS-a, HS-Produkta, Orqe itd. i na taj način dio tih sredstava, dio sredstava koje EU izdvaja za obranu praktički ostaje u RH, ostaje u gospodarstvu RH. Ono što posebno treba istaknuti u ovome izvješću, to je pripreme odnosno organizacija i provedba temeljne vojne izobrazbe, temeljne vojne obuke koja je počela u ovoj godini i zaista rezultati koje vidimo su jednostavno možda zadivljujući. Preko 97% ljudi se odazvalo, nije uložilo prigovor savjesti i što je najvažnije na taj način osigurava se kvalitetna popuna pričuvnog sastava, naravno i djelatnog sastava ali prije svega ističem značaj pričuvnog sastava jer jednostavno bez pričuve poglavito u nekakvim ratnim situacijama niti jedna vojska ne može funkcionirati pa tako ni Hrvatska vojska i ovo je zaista, zaista značajno jel.
Dio te obučenosti odnosno osposobljenosti pa i same tehnike, imali smo evo primjer na primjer vidjeti i jučer na vojnoj vježbi u Slunju i zaista sa zadovoljstvom i ponosom mogu istaknuti da ovo što smo jučer vidjeli jer ja sam bio zapovjednik odnosno direktor vježbe, takve vježbe prije točno 20 godina 2006. godine u vojnom poligonu Gašinci. Bila je prva vježba, zajednička vježba sa snagama ove, ove nacionalne garde Minnesote i ono što smo tada imali prilike vidjeti i ovo danas, to je nebo i zemlja, to je razlika ogromna, doista ogroman napredak ovaj i u sustavu zapovijedanja i u tehnici i u obučenosti i u svemu i zaista može služiti na ponos svima, svima pripadnicima oružanih snaga ali i cijeloj RH. I sada kad realno gledamo sve te uspjehe doista i obučenost i osposobljenost i opremljenost Hrvatske vojske, onda se postavlja pitanje pa kako to, zašto to nekome jednostavno ne odgovara, zašto netko to ne priznaje. Zašto netko nije ponosan na, na sve te uspjehe oružanih snaga, poglavito kad znamo kako je Hrvatska vojska nastala u Domovinskom ratu, kako je obranila Hrvatsku, kako je oslobodila Hrvatsku i kako uživa najveći ugled u hrvatskom društvu, među hrvatskim građanima i dan danas nakon 35 godina Hrvatska vojska uživa najveće povjerenje i kako je to moguće onda da pojedinci i to na vrlo visokim odgovornim dužnostima poput predsjednika republike jednostavno pokušavaju sve to skupa negirati, jednostavno pokušavaju umanjiti značaj svega toga, pokušavaju na neki način unijeti razdor, nepovjerenje u vojsku međusobno, međusobno ih na neki način zavaditi i. jednostavno na to pitanje nema odgovora. Postavlja se pitanje koji je cilj svega toga, zašto, čemu se, čemu se to radi i, i, i, i kakva je, kakva je svrha toga. Isto tako moramo pogledati činjenica je zaista, ja uvijek volim govorit o činjenicama, a to je da je RH u posljednjih 20-ak godina realizirala, ostvarila sve svoje strateške ja bih rekao povijesne ciljeve, a to je ulazak u euro zonu odnosno EU, ulazak u NATO, danas sutra u OECD. Praktički ušli smo u grupaciju zapadnih demokratskih zemalja koje vrednuju demokratske vrijednosti uostalom gdje smo mi uvijek i težili, gdje smo i pripadali i konačno gdje smo se sada i našli i naravno da članstvo u takvim asocijacijama donosi brojne benefite, donosi prije svega sigurnosne nekakve benefite odnosno koristi, povećanu sigurnost RH što se onda odražava naravno i na gospodarstvo i sve ostalo ali naravno da to sve skupa nosi i određene i obaveze. Jednostavno morate se ponašati u skladu sa asocijacijama odnosno društvom u kojemu živite, u kojemu radite i gdje pripadate. I onda kad RH treba odraditi jednu, jednu ja bih rekao proces, proceduralnu zadaću otići na mimohod u Pariz onda se pojavi predsjednik države i kaže e ne može to, zašto ne može, zato što ja mislim da to nije u redu, zato što ja mislim da bi valjda nama bilo bolje negdje na istoku, negdje u društvu nekakvih totalitarističkih režima itd.. Ja zaista imam osjećaj da se on, on i njegovi pojedini suradnici bolje osjećaju u društvu nekakvih ruskih oligarha, nekakvih drugih državnika koji su totalitaristički režimi koji su upravljali na način sličan kako i on to želi, ne znam poput Orbana itd. i sada kad vidi da mu to društvo se raspada da jednostavno gubi tlo pod nogama onda dolazi do nervoze, onda počinje napadati sve oko sebe, onda počne histerizirati i jednostavno taj njegov svađalački duh prevlada pa čak i na medije koji iskreno rečeno nisu baš bili skloni vladajućima koji su bili naklonjeni njemu, ali su i oni vidjeli da jednostavno nije u pravu da se ponaša kao slon u staklari i da takvim svojim postupcima samo šteti RH.
Ja zaista mislim da vjerojatno se radi o njegovom egu o tome da je osjetio da jednostavno nema njemu mjesta među zapadnim demokracijama, među državama NATO-a, među, među EU među tim čelnicima jer je upravo svojim postupcima već i ranije svojim izjavama itd. nanio ogromnu štetu i jednostavno su ljudi rekli pa dobro nećemo te zvat ne trebaš ti nama, nisi ti nama bitan. I ne bi to bio problem što se njega tiče, ali je problem u tome što na taj način cjelokupna Hrvatska gubi na vjerodostojnosti, gubimo na na na na svojoj nekakvoj dosljednosti jer kako će nas, kako će nas doživljavati ti saveznici kad jednostavno kad god treba nešto konkretno odraditi mi kažemo e pa mi ne možemo jel. Jednostavno teško je to objasniti ljudima takve podjele u hrvatskom društvu koje kažem, koje predsjednik pokušava unijeti odnosno već duži, duži period nastoji …/Govornik se ne razumije./… a sve zbog nekakvog osobnog ega, svog osobnog interesa jel.
I zaista ja ovdje sad govorim u svoje ime, ali govorim i u ime velikog broja hrvatskih branitelja koji su jednostavno razočarani takvim ponašanjem. Jednostavno nema on pravo se tako ponašati. Ja nisam njemu dužan ništa, ali on meni je, ne meni nego našim hrvatskim braniteljima je dužan jer da nije bilo hrvatskih branitelja ne bi ni njega bilo danas na tom mjestu i ne bi se mogao tako ponašati. Jednostavno smatram da nema pravo na to da jednostavno krši zakon, da se ponaša, da tumači zakon onako kako se njemu sviđa. Jednostavno mislim da ovo moramo iskomunicirati i da se i velik broj i oporbe slaže sa time i isto misli tako, međutim ne smiju javno to reći.
Bio sam ovih dana i sa kolegama iz oporbe i na terenu itd. i kad smo onako u četiri oka onda razgovaraju jedno, a ovdje danas ovdje za govornicom itd. govore sasvim nešto drugo jer jednostavno imam osjećaj da se boje, da se boje njihovog vrhovnog vođe koji kako će reagirat sutra, što će, gdje će se oni naći itd..
Zato evo ja se ne bojim, nisam se bojao ni '91., ne bojim se ni sada, kažem ono što mislim i smatram da je ovo krajnje neprimjereno ponašanje predsjednika Republike.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Ivo Zelić, izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Ma poštovani kolega Šašlin pa vi ste hrvatski branitelj, bili ste zapovjednik baranjske brigade u Domovinskom ratu, znate kako ste onda bili naoružani, a bili ste i jučer na ovoj vježbi, pa zaista sam taj početak to srce branitelja i sve što sve bilo, kako uopće možete usporedit ovo jučer sa početkom formiranja baranjske brigade.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala, poštovani kolega Zelić pa teško je to usporediti jednostavno tad dobro ste rekli imali smo srce i ništa više, međutim to srce je bilo presudno tada a presudno je ono i sada. I ono što me veseli osim ove tehnike naoružanja, svega toga što smo jučer vidjeli tamo mene veseli i to kad vidim naše mlade ljude kako podržavaju našu hrvatsku reprezentaciju, kako dolaze na koncerte, kako izražavaju svoje domoljublje na svoj osebujan način. I kad vidim te mlade ljude onda se ne bojim niti za budućnost Hrvatske vojske, niti za budućnost hrvatske države. Mi ćemo tehniku, mi ćemo naoružanje osigurati, ali bez tih mladih ljudi ne bismo jednostavno imali niti sigurnost, niti, niti hrvatsku državu.
Zato ja sam kažem zaista optimist, puno, puno mi je srce, zadovoljan sam kad to sve skupa vidim jednostavno mislim da smo napravili nešto veliko.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega Šašlin nedavno je napravljena jedna velika stvar za Baranju a i za cijeli istok Hrvatske a to je da je napravljen koridor 5C u punom profilu autoceste zahvaljujući ovoj Vladi i ispravljena je nepravda jer je bila preprojektirana na brzu cestu čime je s autocestom vraćena na međunarodni kolosijek važnih i bitnih pravaca.
Danas smo čuli od ministra Anušiću drugu veliku stvar za našu Baranju a to je da će on vratiti Hrvatsku vojsku u Beli Manastir odnosno u Baranju. S obzirom da vi dolazite iz Baranje zanima me što mislite o tome i koje sve benefita povrata Hrvatske vojske u Baranju znači za samu Baranju?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega Radić, pa dobro ste spomenuli i podsjetili na koridor 5C koji je zaista u vrijeme Milanovićeve vlade bio preprojektiran na brzu cestu i da nije došlo do promjene vlasti vjerojatno bi bila danas dionica brze ceste kroz Baranju.
No, nije to jedino evo ovo što ste rekli da ministar je na neki način obećao i ministar to obećanje drži i izgradnja vojarne u Belom Manastiru je započela. Ona ima višestruku ulogu, višestruke benefite, prije svega ja bih rekao taj sigurnosni aspekt jer ipak je Baranja graniči praktički sa dvije granice u blizini. Drugi aspekt je taj demografski jer 500-tinjak 600 mladih ljudi u Baranji danas puno znači, mnogi od njih će započeti svoj život i svoju budućnost u Baranji kao što je to slučaj u Vukovaru i u drugim našim gradovima koji su nažalost zbog Domovinskog rata depopulirani. I treći u konačnici je čak i onaj gospodarski značaj koji donosi benefite od Upadica Penava: Vrijeme./... od zapošljavanja odnosno mlade populacije u toj sredini. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani kolega Šašlin, govorili ste o važnosti ulaganja u ... opreme i modernizaciju i da u svemu tome treba biti zastupljena i domaća obrambena industrija s čim se u potpunosti slažem. I voljela bih samo da prokometiramo kod nabave opreme često se spominju Rafali pa se kritizira da su to neke stare olupine, da je Francuska prodala i Srbiji i Hrvatskoj iste avione i da u tom smislu sve ovo što danas slušamo kao raspravu je posljedica takvog postupanja Francuske. No ja bih molila da zbog javnosti objasnite, jesu li to stvarno isti avioni ili Hrvatska kao država članica NATO-a ipak ima drugačiji okvir za opremu, za integraciju za tzv. softver jačanje obrambenih sposobnosti i onda i uključivanje u tu savezničku platformu. Da li primjerice Rafal koji je kupila Srbija može .../Upadica Penava: Vrijeme./... biti nadograđivan i opreman kao i onaj hrvatski i mogu li oni raspolagati i dobivati iste .../Upadica Penava: Hvala vam./... podatke iz savezničkih krugova kao i mi?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala. Poštovana kolegice Petir, pa evo što drugo reći nego da se radi o još jednoj obmani, još jednom pokušaju obmanjivanja javnosti kako evo sad ovo što smo mi kupili ovi Rafali praktički nisu ništa, a ovi što će doć tek za dvije godine u Srbiju će bit nekakvi ... posebni. Dobro ste primijetili ovo da praktički sustav veze odnosno ona oprema koja će biti i koja je ugrađena u naše Rafale neće biti ugrađena u Rafale koji će kupiti Republika Srbija. Naravno da napredak tehnike, razvoj tehnologije što se tiče zrakoplovstva ide i svaki naredni zrakoplov i generacije sljedeće su stvarno su modernije. Netko tko bude kupovao za deset godina zrakoplove sigurno će biti još moderniji, međutim ono što oni sustavi koji su ključni, koji su bitni za sustav upravljanja i zapovijedanja u NATO-u odnosno članica NATO-a .../Upadica Penava: Vrijeme./... to niti jedna druga država koja nije članica NATO-a .../Upadica Penava: Hvala vam./... ne može dobiti. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeća replika kolega Nevenko BArbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani kolega, za nas nema dileme da je odluka predsjednika Republike protuzakonita višestruko štetna i za hrvatsku vojsku i za interese RH. Nastavno na pitanje kolegice, dakle svjedočimo stalnim omalovažavanjima i podcjenjivanjima sve opreme i naoružanja koje nabavlja ova vlada, ministar nam je danas jasno precizno pojasnio proceduru pa uz Rafale šta će nam tenkovi Leopard, šta će nam ovo, zastarjela oprema, ovako, onako dakle uz izraze mržnje prema predsjedniku vlade, prema HDZ-u nanosil se i ovakvim izjavama i stalnim omalovažavanjima šteta i pocjenjivanje hrvatske vojske i čelnih ljudi i stručnjaka unutar hrvatske vojske?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolega Barbarić. Pa kao što sam rekao i u replici poštovanoj kolegici Petir, pokušava se jednostavno ha čujte to vam je dio i psihološkog ratovanja, pokušava se unijeti razdor, nemir, nepovjerenje u stanovnike u stanovništvo RH poglavito u pripadnike hrvatske vojske razno različitim dezinformacijama. To je ta, to su oblici specijalnog rata, to je već davno poznato. Činjenica je da nova tehnika s kojom naša hrvatska vojska sada već raspolaže i s kojom će raspolagati u narednih nekoliko godina donosi značajne novine, značajno diže osposobljenost kako same tehnike tako i ljudstva ukupno jer nije isto biti u Leopardu ili u 55.-ici, nije isto voziti MIG21 ili Rafal, za to dobijate i motiviranije ljude, vojnike, pilote, tenkiste sve ljude koji se jednostavno .../Upadica Penava: Vrijeme./... osjećaju sigurniji u toj tehnici i mogu izvršiti kvalitetnije .../Upadica Penava: Hvala vam./... i bolje zadaću. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Posljednja replika kolega Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Kolega Šašlin prvo koristim ovu repliku da izjavim da kolega Đakić nije meni uputio ono što je rekao dok sam ja govorio, to su mi rekla kolegice ja im vjerujem, dakle kolega Šašlin vi ste rekli da mi ustvari jedno mislimo i da glumimo da podržavamo predsjednika. Jeste vi slušali kolegicu Krpan? Ono se ne može odglumit. .../Upadica se ne razumije./... Jel tako, prema tome nije baš tako ono kako je kolegica Krpan. govorila ako je to odglumila treba je odmah poslat u HNK u prvu i drugu scenu istovremeno. E, a s druge strane i da se mi sad nečega bojimo da drugačije govorimo to isto nije baš točno, ali imamo mi slučaj ja sam ga spomenuo vašeg kolege Sokola, on čak nije govorio protiv, on je samo reko da mu je neko nazvo ženu da se ne kandidira i sankcionirali ste ga da ne može bit na nacionalnom vijeću. E sad ako vi i ovako na nacionalnom vijeću razgovarate to mu nije sankcija nego nagrada, ne mora vas slušat više ovako gdje raspravljate, ali nije baš tako .../Upadica Penava: Vrijeme./... mi doista jako vjerujemo u ovo što govorimo. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala. Poštovani kolega Bauk, ja zaista mislim da ste vi juče na neki način tamo na onoj vježbi promijenili svoje mišljenje. Ne zna da li je to bila posljedica toga da predsjednik jedino vama nije pružio ruku, došao je kod ministra Anušića pozdravio se sa njim, pozdravio se sa mnom sa vama nije i vi ste iz toga vjerojatno izvukli zaključak da nešto nije u redu da bi valjalo pod hitno promijeniti stavove, mišljenje i danas evo vidim da sasvim drugačije govorite od onoga što ste jučer govorili. Da li je to posljedica toga ili nije ja ne znam, ali mislim da bi to moglo biti na tom tragu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Evo hvala poštovani potpredsjedniče. Evo vidim kolegica Glasovac je stigla pa samo da nadopunim je u vezi 2015. i mimohoda da budemo osviješćeni, da vas malo osvijestimo i da si vjerujemo normalno, jer da i vi znate o čemu se radi, da vi često pokušavate izmijeniti teze istine i o.k. Ja to poštujem, ali dajmo malo, malo nekom vremenu recimo točno što se dogodilo.
Znači Zoran Milanović kao predsjednik Vlade radio je mimohod. Predsjednica Grabar-Kitarović nije se protivila mimohodu. Ona se protivila to što je Zoran Milanović htio ukinuti 5.8. u Kninu da nam to nije potrebno. O tome se radi, ali da i to razjasnimo. Znači, zamislite tad predsjednica Grabar Kitarović postupila kao što postupa Zoran Milanović kao predsjednik. Vi podržavate to? Znači kritizirate Grabar-Kitarović da se nečemu protivila, znači da je imala pravo dati zapovijed tada načelniku Glavnog stožera gospodinu Lovriću da mimohod ne bude. Međutim, mimohod je bio svima u interesu da on bude, jer je bio kvalitetan. To je ono što kolegice Glasovac moramo reći zbog jasnoće. 5.8. to je bilo, jer ja sam bio na sastancima u Ministarstvu obrane. Vrlo se dobro sjećam, tad je bio narativ da se 5.8. u Kninu ukine kao dan pobjede, najveličanstveniji dan novije hrvatske povijesti.
To je jako bitno kolegice i kolege iz SDP-a. Ne vas puno ostali su Spartanci koji sad nanovo žele oplemeniti SDP na čelu sa kolegicom Glasovac kao vođom, jer Arsen Bauk on je to malo pogubio tu nit snage, pa je sad kolegica Glasovac preuzela, kolegica Krpan se bori za udarno mjesto da preuzme ulogu opravdanja ovo što radi predsjednik Zoran Milanović.
Koju nam to poruku šalje Zoran Milanović? Što nam je želio poručiti jučer kad je napao novinare, da li je to strah? Što bi on napravio da je pobijedio ne daj bože još jedan mandat kao predsjednik Vlade. Mnogi građani sa velikom strepnjom i strahom se javljaju nakon takvog istupa znate. Nije to smiješno kolegice Glasovac. To je zabrinutost. Vi bi to trebali malo iskomunicirati, a vi se uporno uhvatili najboljeg predsjednika Vlade nakon predsjednika Tuđmana to je Andrej Plenković, gdje hrvatski građani jasno poručuju i tri mandata i to je najbolje, a kolega Kralj to još ne razumije.
To su bitne stvari što je zatekao ministar Krstičević tada kao ministar obrane nakon odlaska predsjednika Vlade. Evo imamo Miroslava Ilića od dotičnih dama, a šta ćemo tako je. To su problemi koji tada Hrvatska vojska imala neučinkovitost, slaba opremljenost, jednostavno kompletna snaga. Borbenost je bila na jako lošoj razini. Tada ova Vlada na čelu sa Andrejom Plenkovićem i financijski i kvalitetom u čovjeka se ulaže. I ja danas potpuno razumijem predsjednika Milanovića da je frustriran, znate nije jednostavno kad imate nakon što izgubite vlast, kad u Europi ne da nemate prijatelja, nemate partnera, a pol narativa prema republici, prema francuskoj državi danas načelnika Kundida stave u jednu poziciju u kojoj osnovi Kundid će dati zapovijed da vojska ne ide. Pa na kojoj osnovi? Pa same, ako ćemo gledati izmjene u obrani koje su se bile kad je ministar Krstičević ih doneso u Sabor koliko smo rekli 107 saborskih zastupnika je podržalo te izmjene. I danas svi gospodo iz SDP-a, a i sam podržavate predsjednika Milanovića vas 6, 7. Ne razumijem evo, dajte sami sebi pojasnite što u stvari, koji je vaš narativ toga? O čemu se točno radi? Da li vi podržavate istup predsjednika Milanovića na napadu na novinara i novinarsku na presici. Da li je to, da li vi to poručujete hrvatskim građanima to smo mi ako preuzmemo vlast. Evo to je ono što bi se trebalo kolegice Glasovac i Marković i kolega Bauk da pojasnite našim građanima, a vi napadate hrvatsku Vladu koja je najbolja do sad, ministra obrane i Hrvatsku vojsku koja je daleko najpriznatije kao članica. Možete vi svom nazivu, vrijeđanje koje pokušavate nametnuti, ali dajmo argumentirano pričamo. Na što je Hrvatska vojska bila za vrijeme Zorana Milanovića, što je danas? To su bitne činjenice.
Koji su to, po kojim načelima je tada 2013. ministar tada Kotromanović, ministar u vladi Zorana Milanovića pustio 75 vojnika da ide u Francusku, danas to ne može. Zbog čega? Što se tu događa? I zašto uopće možemo radit raspravu, dva dana već hrvatskoj javnosti oko ovakve situacije. Pa točno se zna na kojoj osnovi počiva Zakon o obrani, što predsjednik države ima ovlasti u miru. Kako je on rekao bivšoj predsjednici Grabar Kitarović mi sve dajemo, 99% mi smo ovlašteni samo 1% je predsjednica. Mi smo ti koji dajemo, Vlada je ta najbitnija i ministar obrane.
Odjedanput uloga se mijenja, a znamo što je rekao predsjednik države kad je bio predsjednik Vlade. Ja ne želim biti predsjednik države, jer predsjednik države laže, ne priča istinu.
Znate to su problemi s kojim se mi danas suočavamo, mi stavljamo sebe u poziciju da dva dana raspravljamo o temi koja stvarno je nema nikakve osnove, stavljamo načelnika glavnog stožera i hrvatsku vojsku koju je predsjednik Milanović upetljao u politike osobne svrhe kao što je svoju stranku upetljao kad je došao i kršio Ustav i zakon, kad je došao u stranku da će se kandidirat za premijere. Kad je prvi put načelnika u NSAT-u kad je pokazao i Arsen Bauk bio je gore zarobljen sam nije znao više gdje će ni šta će jer nije smio kako opstati, a ne zamjerit se predsjedniku Milanoviću. Pa dajte već jednom svatimo da ovakve stvari nisu dobre, da hrvatsku vojsku ne smijemo koristiti u stranačke aktivnosti.
Evo mislim hvala vam lijepa, ali uistinu kolege SDP-a dajte svatite i prihvatite da to nije dobro što radite i usprotivite se tome. Recite ne dosta je toga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Deur. Imamo dvije replike, prvi na redu je kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Kolega Deur mi zadnje vrijeme pa što je upravo u javnom prostoru, ali i ovdje u sabornici slušamo zapravo od onih koji su najstručniji, a tu svi stručniji čak i od sastavljanja nogometne reprezentacije o svemu što leti od ptica do pjevica do Rafala i toliko su Rafali zadnje vrijeme spominjani koliko je bilo ne tako davno veselja što su došli, e sada je to veselje izokrenuto da se ne govori samo da su kao neke stare kante. Vi ste u to vrijeme al u vrijeme kad su naši MIG-ovi išli na remont kod ono u Rumunjsku, Ukrajinu bili u kao savjetnik kod predsjednice, jel se vi sjećate jesu se oni uopće vratili iz te Rumunjske ili Ukrajine ili je to sad samo svima nama ili nekima žao što MIG-ovi još i dan danas .../Upadica Penava: Vrijeme./... ne lete ili ne stoje? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Nažalost da, još jedna eto u pravu ste još jednu situaciju vrlo tešku jednog vremena spominjete gdje su se avioni trebali biti na remontu da budu bolji, nažalost vratili su se puno lošiji, ustvari u dijelovima su se vratili nikakve koristi od toga. To su činjenice, to je ono što je jedno vrijeme pokazuje što smo imali i na kojoj razini je bila hrvatska vojska u svakom pogledu. Danas imamo moderne, kvalitetne zrakoplove modernu vojsku, kvalitetnu priznatu kao istinska članica NATO saveza i prepoznata u svijetu i u Europi i uistinu šteta ovo što predsjednik Milanović radi i što nas uistinu gura u jedan savez iz kojeg smo izišli vrlo teško, krvavo stvarajući svoju državu. Evo i to je ono što pokazuje zašto to radi Zoran Milanović.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Marijana Petir izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče. Kolega Deur vi ste govorili o tome koliko ustvari opasno i štetno za hrvatsku vojsku kad u prostor uđu dezinformacije koliko to šteti i ugledu ne samo hrvatske vojske nego i RH. Ali vi ste i spomenuli da nakon dugo godina zapuštenosti hrvatske vojske upravo dolaskom i vlade na čelu sa premijerom Plenkovićem, ali i ministra Krstičevića koji je razumio sustav su počela ulaganja u hrvatsku vojsku i donošenje određenih strategija i zakona koji su bili ustvari važni da iz tog jednog stanja rekla bih podcijenjenosti hrvatske vojske se krene prema naprijed. Pa obzirom da ste evo i svjedok tog vremena i da se obnašali dužnost savjetnika predsjednice Republike, možete li nam reći kako procjenjujete taj napredak u odnosu na primjerice 2015.-2025. jer za .../Upadica Penava: Vrijeme./... '25. raspravljamo izvješće sad?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala. Kolegice Petir da u pravu ste, ogromna je razlika imali smo vojsku koja je faktički kao članica NATO EU mi smo još uvijek bili imali staro zastarjelo naoružanje bivše države protiv koje smo se ratovali, neučinkovito sve je bilo u jednoj, jednom ha možemo slobodno reći raspadu. Dolaskom predsjednika vlade Andreja Plenkovića i Damira Krstiča kao ministra obrane koji je jasno razumio sustav koji je ratni zapovjednik grana hrvatske vojske i gdje predsjednik vlade mu dao uistinu mogućnost i Hrvatska vlada da se uistinu sjednu i da je sigurnost države najbitnija i da se hrvatska vojska mora pokrenuti. I danas hrvatska vojska je uistinu i moderno naoružana sigurno da je to vrijeme, financije, ali to je ono što je kao i u Ministarstvu hrvatskih branitelja i ministar Medved napravio ogromni .../Upadica Penava: Vrijeme./... zakon 2017.g., to su stvari koje ova vlada .../Upadica Penava: Hvala vam./... napravila, a druge nisu.

Penava, Ivan (DP)
Sljedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Pa ova rasprava je daleko otišla i dugo smo se zadržali na njoj, no međutim dobro je ponoviti neke stvari, ja ću samo ovih desetak bitnih odluka predsjednika Republike koji su zapravo bile u mnogo načina kontradiktorne, štetne, a sada su i protuzakonite. Protuzakonite su u tome što se krši zakon u kojem jasno u čl. 69. st. 5. piše ko donosi odluku o prelasku granice do nivoa razine voda i niže, a to je ministar obrane. I sada kada sagledamo svih ovih deset zabrana ova je zadnja u nizu koje se dogodile, zabrana odlaska na vojni mimohod u Pariz, to je zadnja ova zapovijed koju nismo vidjeli, ali ona je izdata načelniku glavnog stožera jednom generalu hrvatske vojske, ratnom heroju, čovjeku koji je zajedno sa mnom bio u Drugoj gardijskoj brigadi on zapovjednik oklopno-mehanizirane bojne, ja četvrte bojne. Čovjek koji je izuzetno pošten, skroman, radištan i marljiv stave ga u poziciju da krši zakon, a iz toga kršenja zakona uvijek proizlaze i zakonske odredbe koje nisu ni malo ugodne.
Ja ne bih volio da taj moj kolega dođe u situaciju takvu i da ne potpiše odluku o slanju vojnika koja je nedvosmislena, proizlazi iz zakona i volio bih da i dalje ostane načelnik glavnog stožera kako bi funkcionirala vojska i dalje, kako bi se i dalje opremala, kako bi i dalje bile ovako izvanredne vježbe koje prikazuju snagu u zajedništvu sa našim strateškim partnerima i NATO savezu.
Ono što možemo vidjeti u ovim svim zabranama jasno govori da nešto ne štima u samom sustavu razmišljanja i zapovijedanja. Mislim teško je razumjeti čovjeka koji puno puta je izvrijeđao sve, pa i mene osobne, pa moje reakcije puno puta su i osobne prirode zato šta imam na čega odgovoriti. Možda ne bih se petljao u takve uvredljive izjave, ali puno puta je dobro odgovoriti jer to najbolje razumije se. Razumije se ono da kada netko vrijeđa čovjeka i ratnika koji ima svo ponos, onda to nije baš ni malo ugodno ni trpjeti, a ni gledati. Tako i danas. Ja mislim da je to za Kundida uvreda kao i za mene kad me je znao blatiti i prozivati taj isti koji ne zaslužuje ničim da zapovijeda Hrvatskom vojskom osim toga što proizlazi iz uloge predsjednika države.
No Ustav i zakon govore svoje i oni su jasno rekli kada i u kom smislu on zapovijeda. Članak 100. govori da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH. No, on može donesti odluke na temelju odluka Hrvatskog sabora da proglašuje rat ili objavljuje mir. Znači, Hrvatski sabor je taj koji donosi odluku, a on samo proglašuje, on je zapravo figura ceremonijalnog karaktera kao što je i ova misija u koju smo trebali otići u Pariz i biti tamo na paradi. Tako da mislim da kršiti zakon, a to se događa učestalo od kršenje blagdana, Ustava, svih onih peripetija koje izvodi kroz ovo cijelo vrijeme kada stvaramo takvu neviđenu blamažu Republike Hrvatske u svijetu, a naročito u onim saveznicima koji hrvatskim časnicima, vojnicima i dočasnicima daju izvanredne rezultate i daju izvanredne ocjene u njihovom vođenju, zapovijedanju, suradnji, povjerljivosti naročito Amerika i Njemačka koje prednjače u tome da su Hrvatska jedan stabilan, čvrsti partner u NATO savezu i da u njih imaju najviše povjerenja kada ih stavljaju na dužnosti časnika za vezu ili časnika na upravljanju sustavima praćenja, motrenja i otklanjanja ugroza.
Zabrana preleta borbenih aviona iznad Zagreba, zamislite kakva je to zapovijed. Pa avioni Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pogotovo sada Rafali na kojima vježbaju novi piloti imaju zadaću da konstantno uvježbavaju određene kategorije i momente koji se mogu dogoditi u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a i dužni su 24h biti u obrani hrvatskoga neba, jer smo preuzeli odgovornost za to. Tko to ne zna, stvarno ne znam zalutao je u vojni repertuar onoga što vojska radi i što mora odrađivati.
Blokada, vojne vježbe harpun također je bila jedna od zapovijedi, promjena termina u obrazloženjima razno raznim kao smeta turističkoj sezoni itd. Misija NSAT-u u kojoj su samo dva časnika nivoa bojnika i satnika trebali biti u Njemačkoj kako bi zajedno sa ovih 700 sada bili na umjeravanju pomoći. Kritike na pomoć koju je Hrvatska uputila Ukrajini u oružju i sredstvima, potpuna blokada vojnih aktivnosti i vježbi, sukob oko posjeta ministra Anušića Tel Avivu, blokada nabave Davidove praćke, odbijanje obuke ukrajinskih vojnika kroz misiju EU man. Pa mislim da stvarno iz ovoga svega može se zaključiti da Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik ne služi oružanim snagama kao onaj koji bi trebao poticati da uvježbavaju, da prenose znanja, da prenose sve svoje što su postigli sa NATO saveznicima i na ukrajinske vojnike on to sprječava energično, a tako pomaže ruskim trupama u borbi protiv Ukrajine.
Drugo se ne može zaključiti po meni. To je vrlo opasno i vrlo delikatno. Bilo je i onih momenata kada su procurile određene NATO vojne tajne, a o tome bi mogao više reći članak 105. Ustava što u takvim slučajevima se događa da predsjednikom Republike.
No, svemu gledajući ja sam na tragu onoga što sam danas rekao u jednoj replici da se pribojavam da neće zapovjediti da se iz ovog vojnog učilišta iseli i Hrvatski sabor. To bi bilo jedna od tako bisernih zapovijedi koje su sada upućene prema hrvatskim vojnicima, časnicima pa i svima onima koji su mu stali na put uz salvu uvreda, uz salvu prozivki, usporedbi sa životinjama i tko zna s čime. To je ono što se ne smije događati i kad se zapitamo zašto nema iz Njemačke i Francuske, iz Britanije iz svih zemalja Europe zašto nema poziva predsjedniku države.
Pa ja mislim da je on postao u tim državama persona non grata s obzirom na uvrede koje je izrekao i prema EU u davnim momentima, a sjećam se dobro kad je naglasio da EU ima dječje bolesti u jednom od posjeta Njemačkoj. Tada je sve počelo, a mislim da je sada već završava sa ovim zabranama i to je ono što Hrvatsku čini neprepoznatljivom. Cijela hrvatska vanjska politika koju vodi predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, sa cijelim establišmentom ne može ispraviti sve te greške koje su učinjene i sve te uvrede koje je on izrekao svim dužnosnicima EU kao i svima onima u sastavnicama NATO-a.
To je ono što je za razmisliti i nadam se da svi pametni, bistre glave danas razmišljaju o tome što je to sa čovjekom koji kroz ovo i cijelo svoje vrijeme mandata učestalo gleda kako naštetiti hrvatskoj Domovini. To je neprimjereno, to je necivilizacijski, to je ono što se ne smije događati, nego jasno se …
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
… govori o tome tko s kime mora dogovoriti kako bi to sve funkcioniralo.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Imamo dvije replike.
Prvi je na redu kolega Ante Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega Đakiću vaše iskustvo u Domovinskom ratu i u politici kako mi možete malo evo i meni i našim ovaj kolegicama i kolegama pojasniti da je Zoran Milanović kad je kao, on je bio ozbiljan kadar Titov gardist vrlo obučen koliko bi on doprinjeo tada nama na bojišnici da se i pokazujući ovu danas hrabrost koju on pokazuje kao predsjednik države, uz takvu hrabrost kako bi to djelovalo na bojišnici, sva ta energija koju on pokazuje..

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dalibor Paus, izvolite.
Povlačite? Hvala.
Izvolite odgovor na repliku kolega Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Deur.
Dobro ste konstatirali da, to su bile elitne postrojbe Titove garde u kojima je on sudjelovao. Ja mislim da je on bio sa nama u postrojbama možda bi mi izgubili moral, ali s obzirom da je odbio koliko sam ja informiran poziv za službu u Hrvatskoj vojsci, onda i bolje da nije bio sa nama.
Ja mislim da takovi nam ne bi doprinijeli ništa. Oni se sada bahate i predstavljaju se kao vrhovni zapovjednici, a nisu ni dana služili u Hrvatskoj vojsci, a Hrvatska vojska je temelj stvaranja nove hrvatske države, ona je izvor snage, hrabrosti i današnje slobode. Ona je današnji izvor i suverenosti i europskih integracija i NATO saveza kroz koji dijelimo i zlo i dobro. Netko to ne prepoznaje onaj koji to nije osjetio.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam.
Kao što ste rekli ja sam Zoran i kao što je rekao kolega Bauk, ali ne Titov gardist ovaj ali evo jedno pitanje za vas kolega Đakić. Mislite li da bi predsjednik radije da umjesto NATO-a opet budemo punopravni član nesvrstanih, pokreta nesvrstanih?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Ja ne znam što on misli, u kojim bi integracijama mi trebali biti kolega. Ali mislim da ipak on vuče i to se osobno vidi da on vuče na rusku stranu, da on sprječava obuku ukrajinskih vojnika kod nas kako bi se još jače i bolje suprotstavili ruskim agresorima koji su slični po načinu, bio sam u Buči pa sam vidio što su počinili tamo, koliko su ljudi pobili nevinih. Ali mislim da zagovaranje ruske agresije i sprječavanje naše pomoći i obuke jasno govori na čijoj strani je on.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća u pojedinačnoj raspravi je kolegica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, državni tajniče, zastupnice i zastupnici Godišnje izvješće o obrani za 2025. godinu stvarno zaslužuje biti u središtu ozbiljne rasprave o sigurnosti Republike Hrvatske, o stanju Hrvatske vojske i razvoju naših obrambenih sposobnosti.
Iako ovako važno izvješće ono je ipak ostalo u sjeni rasprave oko pitanja sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u jednoj protokolarnoj svečanosti izvan Republike Hrvatske. Naravno da ne želim dodatno produbljivati te prijepore, ali želim jasno reći da Hrvatska vojska mora biti iznad dnevne politike. Vojnici ne smiju biti predmet institucionalnog nadmetanja, osobnih animoziteta ili pak političkih poruka.
Kada Hrvatska kao saveznica sudjeluje u međunarodnim protokolarnim aktivnostima osobito sa državama sa kojima razvija stratešku obrambenu suradnju to treba biti pitanje državnog dostojanstva, a ne povod za novu blokadu ili politički spektakl. Zato je važno da se o tim pitanjima govori na institucionalnoj razini i odlučuje u skladu sa zakonom.
No, vratimo se samom ovom izvješću. Ovo izvješće ne govori samo o jednom resoru. Ono govori o sigurnosti države, spremnosti Hrvatske vojske i odgovornosti koju imamo prema hrvatskim građanima.
Sigurnosno okruženje u kojem se nalazimo nije jednostavno i u takvim okolnostima obrana nije više samo vojno pitanje, nego pitanje ukupne otpornosti države i društva. 2025. je bila godina u kojoj je Republika Hrvatska dobila novi strateški okvir, dobila je novu Strategiju obrane Republike Hrvatske i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga do 2036. godine.
Time bih rekla da su postavljeni smjerovi razvoja obrambenog sustava modernizacije, jačanja ljudskih potencijala, pričuve, sposobnosti potpore civilnim institucijama i otpornosti države. Upravo zato godišnja izvješća o obrani imaju dodatnu važnost. Ona su alat kojim Hrvatski sabor i javnost trebaju moći pratiti kako se strateški ciljevi pretvaraju u konkretne rezultate, u opremu koja je uvedena u uporabu. Postrojbe koje su osposobljene, ljude koji su primljeni i zadržani u sustavu, infrastrukturu koja je obnovljena i sposobnosti koje su stvarno dosegnute.
Izvješće pokazuje da je Hrvatska u 2025. nastavila povećavati ulaganja u obranu. Obrambena izdvajanja dosegnula su 2,10% BDP-a, a gotovo 34% sredstava bilo je usmjereno u opremanje i modernizaciju. To su važne brojke i dobro je da Hrvatska ispunjava svoje obaveze, ali ne samo zbog saveznika, nego i zbog sebe.
Pozdravljam i činjenicu da izvješće bilježi značajne pomake u opremanju i modernizaciji Hrvatske vojske. Rafali i Barjaktar navedeni su kao sustavi uvedeni u operativnu uporabu dok je za Black Hoc riječ o nastavku opremanja kroz dodatnu nabavu za FPS 117 modernizaciji radarskih sustava, za Bredleya o nastavku opremanja borbenim vozilima pješaštva, za Leopard, Cezar, Tatra, streljivo i višenamjenske brodove, odnosno Corvete govori se o pokrenutim aktivnostima nabave.
Upravo takvo razlikovanje statusa projekata pomaže da se jasno vidi što je već operativno, što je u provedbi, što je ugovoreno, što je plaćeno a što je još u fazi pripreme. Jer kad govorimo o milijardama eura ulaganja važno je znati osim podataka koliko ulažemo i koje konkretne sposobnosti time dobivamo. Jednako je važno znati i koliko ta ulaganja doprinose razvoju domaće obrambene industrije. Stoga predlažem da u sljedećem izvješću to bude detaljnije navedeno i povezano, jer riječ je o tome da novac koji ulažemo daje određene rezultate.
Obzirom da je riječ o novcu poreznih obveznika za koji želimo također da bude u potpori domaće obrambene industrije, a tu ne mislim samo na proizvodnju već i na održavanje, na remont, na logistiku, integraciju sustava, izradu dijelova, obuku, prijenos znanja, uključivanje hrvatskih tvrtki u europske obrambene lance vrijednosti. Mislim da je dobro to pregledno u izvješću raščlaniti. I to je važno zato što sada imamo i novu Strategiju obrane i dugoročni plan razvoja. I moj je stav da godišnje izvješće može postati u stvari jedan dobar, pregledan instrument praćenja provedbe i ova dva dokumenta.
Posebno želim istaknuti i pitanje ljudskih potencijala na što se sam ministar osvrnuo u svom uvodnom obraćanju, jer smo svjesni da možemo nabavljati i najmoderniju opremu, ali bez obučenih i motiviranih ljudi koji žele ostati u sustavu nema stvarne obrambene sposobnosti. Hrvatska vojska znamo svi ne počiva samo na avionima, vozilima, brodovima i sustavima nego prije svega na ljudima.
Izvješće spominje povećanje rashoda za osoblje, dragovoljno vojno osposobljavanje, temeljno vojno osposobljavanje, profesionalni razvoj, psihološku potporu, zakladu vojne solidarnosti i to su važni elementi. Posebno je važno da je 2025. godine uveden zakonski okvir za temeljeno vojno osposobljavanje, jer pitanje je popune, pričuve i sposobnosti narastanja snaga postaje sve važnije u današnjim sigurnosnim okolnostima.
Predložila bih isto tako da kroz buduće izvješće još preglednije dobijemo podatke o kretanju ljudskih potencijala koliko je osoba primljeno u sustav, koliko je napustilo službu, koliko je došlo do povećanja plaća i koliko novi modeli u stvari osposobljavanja daju konkretne rezultate. Jer ulaganje u čovjeka nije trošak, nego ja to vidim kao ulaganje u obranu.
Naši vojnici moraju imati i odgovarajuće uvjete rada. Obitelj mora moći planirati život. Mladi ljudi trebaju vidjeti vojni poziv kao stabilan, cijenjen i perspektivan. Zato je pitanje standarda pripadnika Hrvatske vojske jednako važno kao i pitanje modernizacije opreme.
U tom smislu željela bih spomenuti i jedan dodatni element, on je jako kratko razrađen u izvješću. Odnosi se na prehranu vojnika. Poznato je da ja zagovaram da više domaće hrane i poljoprivrednih proizvoda se uključi u prehranu naših vojnika, jer time jačamo ne samo standard naših vojnika, već i našu prehrambenu i poljoprivrednu industriju i sigurnost opskrbe u kriznim okolnostima. Pritom bih pohvalila individualni i borbeni obrok koji je dobar primjer uključivanja domaće prehrambene industrije u obrambeni sustav.
Također bih pohvalila i sudjelovanje i važnu ulogu Hrvatske vojske u potpori civilnim institucijama, te i u 2025. kao i prijašnjih godina Hrvatska vojska je sudjelovala i u gašenju požara i u hitnim zračnim medicinskim prijevozima, u potragama, u spašavanjima, u drugim zadaćama pomoći stanovništvu i to pokazuje da Hrvatska vojska nije samo obrambena snaga nego i važan oslonac građanima u kriznim situacijama.
Podržavam jačanje obrambenih sposobnosti RH, podržavam modernizaciju, povećanje ulaganja u razvoj novih sposobnosti i ispunjavanje naravno i savezničkih obaveza i u tom duhu predlažem da slijedeća godišnja izvješća uz opis aktivnosti još jasnije povežu ciljeve i Strategije obrane i dugoročnog plana razvoja sa mjerljivim pokazateljima provedbe, što je ostvareno, što je provedeno, koji su učinci na spremnost HV-a, koliko je ljudi primljeno i zadržano u sustavu, te koliko domaća industrija sudjeluje u obrambenim i logističkim lancima jer mislim da bi takav pristup pomogao i ministarstvu i HS, ali i javnosti koja je naravno zainteresirana za razvoj sposobnosti HV-a. HV zaslužuje našu punu potporu jer sigurnost države počinje od dobro opremljene, ali prije svega od dobro obučene, motivirane i poštovane HV i zato bih voljela da kad razgovaramo o HV-u da ona ne bude predmet političkog razdora već da svi zajedno skupimo glave na hrpu i budemo svjesni koliko nam je HV važna za našu sigurnost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javila kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolegice Petir, i vi ste dio svog izlaganja ukazivali na činjenicu da bi u budućem izvješću trebalo imati određene pokazatelje vezano uz profesionalnu vojsku. Dakle kad malo uđete odnosno uđemo u izvješća za prijašnjih godina vidimo da kad je, da je broj profesionalne vojske 2020. bilo 14.836, a 2025. 13.732, dakle tisuću otprilike profesionalnih vojnika je bilo manje. Onda nekako uvijek radite usporedbe sa zemljama koje su nam po nekim stvarima ili po veličini i po broju stanovnika negdje bliske ili slično ili što se dešava, recimo u posljednje vrijeme se vidi da je Češka strašno puno ulagala u profesionalnu vojsku, al za to treba biti i strateški dokument. Stoga zaista još jedanput mislim da treba naglasit da je profesionalna vojska izuzetno važna, da u izvješću moramo imati neke pokazatelje, ali ti pokazatelji bi se trebali temeljiti na nekakvim strateškim odrednicama i što nam je konačni cilj, koliko mislimo da profesionalne…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…vojske trebamo imati?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala kolegice Mrak-Taritaš.
Ja sam govorila o tome da bih voljela da ovo izvješće bude drugačije strukturirano, bolje i konkretnije u pojedinim pokazateljima, obzirom da imamo i Strategiju obrane i dugoročni plan razvoja i određenu zakonsku regulativu koja pokriva ovaj sektor. Možda kad bi se to obuhvatilo sve kroz Izvješće o obrani imali bi jasnije pokazatelje i znali bi koji projekt nam je u kojoj fazi realizacije, koliko novca nam se izdvaja za određene segmente, koliko nam je ljudi ušlo u sustav, koliko ljudi je izašlo iz sustava, bilo bi dobro tu i analizirati možda razloge zbog čega je netko tko je bio u sustavu izašao iz sustava, koliko onih koji su sad na temeljnom vojnom osposobljavanju će ostati i dalje u vojsci do toga da analiziramo i logističke i distributivne i obrambene lance jer mislim da su to dobri pokazatelji na temelju kojih onda možemo graditi …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…buduće strategije ili nešto korigirati u donošenju odluka.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Prije kolege Josipa Jurčević određujem kratku stanku do 18 sati, hvala.

STANKA U 17,55 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 18,00 SATI

Možemo?
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s raspravom, kako sam i najavio, posljednji u nizu pojedinačnih rasprava je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, poštovani preostali kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Danas smo na sjednici u saboru, glavnom tijelu vlasti u RH imali jednu iznimno važnu temu, to je Godišnje Izvješće o obrani za tisuću, za 2026., '25.g., međutim nakon gotovo 10 sati odnosno 9 sati iscrpljujuće rasprave svjedočili smo jednoj iznimno lošoj katastrofalnoj kazališnoj predstavi koja je pravo poniženje za ono što bi trebao biti HS, a trebao bi biti uzvišeni dom, kao što je to bio u cijelom nizu prigoda u hrvatskoj povijesti. Tako da o ovome, o ovoj temi iznimno važnoj zapravo nismo gotovo ništa rekli i doveli smo uopće u pitanje smisao, ima li smisla uopće obrana, pa ima li i smisla hrvatska država. Pa da bismo razumjeli o čemu se radi ipak je potrebno otići u malo širi kontekst, pa podsjetiti da je RH nastala isključivo zahvaljujući vojnoj pobjedi koja je bila rezultat nemoguće misije u kojoj je ključni čimbenik bilo hrvatsko zajedništvo i tada herojske 1991.g. koja je bila ključna, bilo je puno političkih sukoba u HS, neslaganja, tranzicije, svega što obilježava društvo. Ali u tom ključnom trenutku ipak je taj sabor bio na visini zadatka i upravo u ovo doba, ljetno doba u kolovozu došlo je do konsenzusa i nastala je Vlada nacionalnog jedinstva ili Vlada nacionalnoga spasa, a sabor i sva državna tijela su donosila cijeli niz ključnih odluka koje su omogućile tu nemoguću misiju odnosno tu hrvatsku pobjedu zbog koje i mi ovdje danas evo sjetimo kao sabornici, dakle tada je bilo te ključne odgovornosti, barem o ključnim pitanjima, a to je obrana. Nakon toga do '95.g. uspjeli smo opet zahvaljujući vojnim pobjedama osloboditi okupirane dijelove Hrvatske u osloboditeljskim operacijama. I tada kada je bila veličanstvena Oluja isto tako u ljeto, dakle u kolovozu '95.g. očekivanja su bila većine puka i čestitih ljudi u institucijama vlasti da će se dogoditi ono što je pok. biskup Pozaić iznimno obrazovan i čestit čovjek rekao da će to biti duhovno vrijednosna oluja koja će se očitovati u hrvatskom gospodarskom prosperitetu, socijalnoj zbrinutosti i svemu onome što zapravo nude hrvatski prirodni resursi. Međutim od tada vidimo proces do ovoga jada i bijede i katastrofe i neodgovornosti koja se događa u Hrvatskome saboru i to je jedan proces koji nas treba duboko zabrinjavati. Svašta smo se nagledali u ovih 30-ak godina pa tako dakle počeli smo obrnuti proces. Umjesto duhovno vrijednosnog osmišljavanja hrvatske budućnosti, umjesto razvoja demokracije koja podrazumijeva uređenu pravnu državu itd., potonuli smo u nešto što znanost zove oholokracija odnosno vladavina rulje. Jedna od ključnih odluka bila je 2008. godine da se kako se popularno kaže zamrzne služenje vojnoga roka. To je bila jedna od ključnih kapitulacija, rezultat cijelog niza procesa u tih 13 godina od '95. do 2008. godine i valja podsjetiti da je tu odluku donio HDZ u koaliciji sa HSS-om, HSLS-om, SDSS-om i naravno sa predstavnicima etničkih manjina. Nakon gotovo 18 godina u drami koja se događa u svijetu koja je daleko veća i u Europi i u svijetu nego što je bilo krajem 80-ih raspad komunističkoga sustava, danas se cijeli svijet trese. Čak se ruše i klasična rekao bih, višedesetljetna savezništva kojima i mi pripadamo tako da dolazi do žestokih sukoba političkih i svakakvih drugačijih razvojnih ali i sigurnosnih što je iznimno opako i u EU, a poglavito u NATO-u. Tako da uopće ne treba u tom svjetskom kupleraju ako možemo reći, reći da se može vrlo uskoro dogoditi situacija ne samo da ti sukobi budu politički, interesni, ovakvi i onakvi nego da se unutar EU i NATO-a dogodi podjela gdje će se i ratovati međusobno. U tome smislu dakle možemo sagledati ovu situaciju u Hrvatskoj i ovu današnju, današnju temu. Ali toliko smo neodgovorni u toj svjetskoj dakle dramatičnoj situaciji koja ugrožava Hrvatsku da je uopće ne sagledavamo, a s druge strane unutarnje prilike u Hrvatskoj su isto tako više nego katastrofalne. U ovih 35 godina izgubili smo milijun ili četvrtinu i više tu negdje stanovništva, što zbog ratnog stradanja i da ne navodimo izumiranja prirodnog i slično ali prava katastrofa događa se u proteklih 10 godina gdje smo protjerali iz Hrvatske pola milijuna hrvatske mladosti koja je bila i jamac obrane ali i gospodarskog razvojnog prosperiteta, da ne govorim zapravo i naše reproduktivne budućnosti. To se događa na tragu dakle tog razaranja vrijednosnoga sustava u Hrvatskoj pa tako dakle nakon '95. godine da bismo vidjeli da su upravo heroji obrane Hrvatske njih 4 tisuće diglo ruku na sebe, izvršilo samoubojstvo razočarano onim što se događa u Hrvatskoj i zašto je nekoliko desetaka tisuća što vojnika, što civila hrvatskih izgubilo i dalo život, a sada dakle i pola milijuna ovog danka u krvi gdje smo protjerali, protjerali tu hrvatsku mladost sa ovom besperspektivnošću, jadom i bijedom ili okupiranošću besmislom ovih naših, ovih naših institucija.
Dokaz te bijede zapravo jest činjenica da smo cijeli hrvatski problem, evo to je danas mogla hrvatska javnost vidjeti, sveli na dva lika. Dakle doslovno dva lika, to je možda čak i blaga riječ koliko god zvučala na prvi pogled loše. Dakle na Andreja Plenkovića neprosvijećenog apsolutistu i Zorana Milanovića. Koliki su njihovi grijesi u upravljačkome smislu, duga je priča. Bilo u njihovim mandatima dakle kad se radi o Milanoviću dakle znamo opće pokazatelje iz njegovoga mandata kad je bio predsjednik Vlade ali i u ovom vrijednosnom smislu, nije problem što je on bio kako se ovdje kaže, dakle Titov gardist, problem je što je on i dalje ostao Titov gardist pa kad se njega pita tko je njemu važniji Franjo Tuđman, demokratskim putem izabrani predsjednik prvi puta da se to dogodilo u Hrvatskoj ili totalitarac i deseti mega ubojica u cijeloj svjetskoj povijesti Tito, on bira Tita i tu možemo vidjeti dakle vrijednosnu podlogu i krizu toga čovjeka.
S druge strane nalazi se dakle neprosvijećeni apsolutist i diktator Andrej Plenković. Nema gotovo nikakve razlike u životopisima iz bitnih pokazatelja u socijalnom okruženju, karijerama između njih dvojice i mi smo se dakle sveli na ta dva lika gdje bi čak bilo primjerenije da je Milanović predsjednik HDZ-a, a da je Plenković predsjednik SDP-a. Prisjetimo se, čuli smo ovdje danas dakle iz kojih mrjestilišta su oni proistekli. Iz mrjestilišta Bude Lončara odnosno Mate Granića koji je dakle bio glavni protivnik Oluje, skupa sa Žužulom, Galbraitom itd. Sve je to obrađeno, istraženo, dokumentirano. Dakle u tome mrjestilištu ponikla su njih dvojica, usput su bili i dezerteri, netko sa lažnom medicinskom opremom zbog ne znam ovaj slaboga srca itd., a drugi je naravno to vjerojatno iz svoga izbora, slomio se na te croassane i jedan i drugi bilo u Bruxellesu ili negdje, negdje drugdje. Dakle i ta dva lika besprizorna u svakom pogledu, a pogotovo u smislu odgovornosti prema Hrvatskoj državi, nedvojbeno je da sve što se događa pod njihovim patronatom, uključujući sve ove koji se pozivaju na njih i služe im žešće nego što se služi u bilo kakvoj najstrožijoj vojnoj hijerarhiji. Dakle time svjedočimo na što smo sveli Hrvatski sabor i vrlo je važno da hrvatska javnost prepozna da u Hrvatskom saboru zapravo i u hrvatskim institucijama nema bitne političke razlike koja se ovdje pokušava konstruirati da bi se zavaralo na slijedećim izborima. Dovoljno je podsjetiti na Istanbulsku deklaraciju koja je ključni i protuvrijednosni dokument protiv kojeg se i očitovala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska biskupska konferencija ali oni su složno digli ruke.
Isto tako, kad se radi o prizemnim kriminalnim trgovinama za imenovanja u pojedinim ključnim resorima događa se isto tako velika sloga, a najstrašnije je što oni zapravo financiraju kako zloglasna ministarka Obuljen i cijela zapravo struktura vlasti HDZ-a financira jednake protucivilizacijske i protubaštinske vrijednosti …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… kao i ona vlast u Zagrebu glavnom gradu RH.
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
Dokle to …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… ne prepoznaju hrvatski građani neće biti spasa Hrvatskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javila kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Jurčević govorili ste o izvješću, izvješće o obrani i jednako tako ste se referirali na nekakve povijesne momente ali referirali ste se na jednu dugu raspravu. U toj dugoj raspravi smo svi imali prilike čuti tu jednu fascinaciju kolega iz HDZ-a koji su zapravo fascinirani likom i djelom Zorana Milanovića. Nijedan od njih nije propustio priliku da se ne referira na Zorana Milanovića ne samo o i o prošlosti njegovoj sa kad je rekao, što je rekao, zašto je rekao, kud je išao, zašto je išao.
Što mislite da na temelju čega se uopće bazira ta fascinacija kolega iz HDZ-a likom i djelom Zorana Milanovića?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa zapravo rekao sam, dakle fascinacija sa ta dva lika dakle vrlo slična i gotovo jednaka lika je zapravo dokaz u kojoj smo mi bijedi dakle društvenoj jel pogotovo upravljačkoj u saboru i svim ostalim državnim institucijama.
S jedne strane se govori da Milanović prima naloge iz Kremlja, a s druge strane sve se glasnije čuje da Andrej Plenković prima naloge dakle iz orijenta jel tamo negdje iz Pariza iz velike te lože u Francuskoj jel.
Koliko je tu istine, a koliko nije dakle to je najmanje važno, najmanje zapravo ključno je to da smo sada žrtvovali zadnji stup obrane Hrvatske a to znači da smo ušli u ukidanje zapovjedne hijerarhije u Hrvatskoj vojsci u koju pokušavamo uložiti puno, puno novca i možemo očekivat dakle ako se tako nastavi, a čuli smo ovdje i nekoliko takvih situacija je bilo u vezi replika da ćemo dovesti dakle do građanskog rata gdje će svatko imati …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… svoj dio vojske i pucat ćemo jedno po drugima …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… dakle dotle je dogurala nažalost Hrvatska.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na završna izlaganja klubova, prvi na redu je kolega Tomislav Josić u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajnici, uvaženi zastupnici i zastupnice, pa ja ću se nadovezati na gospodina Jurčevića, ja se često pitam sjedim li u Hrvatskom saboru ili je to nekakva jugoslavenska skupština. Mi smo stvarno čudan narod, imamo novinare koji navijaju da Hrvatska ispadne što prije sa svjetskog prvenstva, imamo zastupnike za što će na Bayraktari, što će nam Leopardi, što će nam Himarsi, pa oni bi najsretniji bili da je Hrvatska vojska opremljena kao seljaci iz seljačke bune vilama, lopatama i motikama nažalost.
I dan danas imamo one kojima je puno draža JNA nego Hrvatska vojska ali to je njima na čast. Ja bi se zahvalio i ministru Anušiću i ministru Krstičeviću koji su vojsku opremili i doveli na razinu na kojoj ona treba da bude a prije 10 godina nam je vojska bila i gladna i žedna i loše opremljena, ali da se vratimo na samo izvješće.
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta želim izraziti potporu Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu jer ono pokazuje da je Hrvatska u vremenu velikih geopolitičkih izazova nastavila sustavno ulagati u svoju sigurnost, obranu i razvoj sposobnosti Hrvatske vojske. Živimo u svijetu obilježenom ratom u Ukrajini, nestabilnostima na Bliskom Istoku i sve izraženijim sigurnosnim prijetnjama. U takvim okolnostima odgovorna država mora biti spremna štititi svoj suverenitet, teritorijalni integritet i svoje građane.
Upravo zato pozdravljamo činjenicu da je RH tijekom 2025. godine povećala obrambena izdvajanja na 2,1% BDP-a pri čemu je gotovo 34% sredstava usmjereno na opremanje i modernizaciju. Posebno ističemo nastavak modernizacije Hrvatske vojske. U operativnoj uporabi danas imamo višenamjenske borbene avione Rafale, uveden je besposadni sustav Baryaktar TB2, nastavlja se opremanje helikopterima Black Hawk, modernizacija radarskog sustava te projekt borbenih vozila Bradley. Pokrenuti su i veliki projekti nabave tenkova Leopard, samohodnih haubica Cezar i druge suvremene opreme koja će dodatno ojačati obrambene sposobnosti RH.
Klub Domovinskog pokreta posebno podržava ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Godinama smo upozoravali da se sigurnosna situacija u Europi mijenja te da se Hrvatska, ta da Hrvatska mora imati dovoljno osposobljenih ljudi za potrebe obrane i pričuvnog sastava. Temeljno vojno osposobljavanje nije samo pitanje vojske nego i pitanje odgovornosti prema vlastitoj državi, jačanja otpornosti društva i stvaranja sigurnosne kulture među mladim generacijama.
Pozdravljamo i činjenicu da Hrvatska vojska nije samo jamac nacionalne sigurnosti nego i važan oslonac građanima. Tijekom protekle godine pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali su u gašenju požara, spašavanju života, medicinskim prijevozima, traganjima i spašavanjima te brojnim drugim aktivnostima potpore civilnim institucijama i stanovništvu. To je najbolji dokaz koliko je vojska važan dio hrvatskog društva.
Ipak uz pohvale želimo ukazati i na izazove koji ostaju pred nama. Brojčano stanje Hrvatske vojske i dalje zahtjeva dodatne napore u privlačenju i zadržavanju kvalitetnog kadra. Sigurnost države ne grade samo avioni, tenkovi i sustavi naoružanja. Sigurnost prije svega grade ljude, vojnici, dočasnici i časnici koji su spremni služiti domovini. Zato je potrebno nastaviti s poboljšanjem materijalnog statusa pripadnika Hrvatske vojske, rješavanjem stambenih pitanja jačanjem sustava obrazovanja i stvaranjem uvjeta koji će vojni poziv učiniti još privlačnijim mladim ljudima. Također smatramo da treba dodatno poticati razvoj hrvatske obrambene industrije. Svaki euro uložen u domaću proizvodnju vojne opreme znači nova radna mjesta, tehnološki razvoj i veću stratešku samostalnost Republike Hrvatske.
U vremenu kada Europa intenzivno ulaže u obranu Hrvatska mora iskoristiti priliku da njezine tvrtke postanu važan dio europskih, obrambenih lanaca vrijednosti. Na kraju želim istaknuti da je Hrvatska država nastala i obranjena zahvaljujući hrvatskim braniteljima i pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci, zato svako ulaganje u obranu nije trošak nego ulaganje u sigurnost, slobodu i budućnost hrvatskog naroda. Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržava napore usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, te smatra da Hrvatska mora ostati snažna, sigurna i spremna odgovoriti na sve izazove koji su pred njom.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Josić.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajnici, poštovane kolegice, kolege pa evo da pokušamo na kraju dana danas nekako rezimirati ovu dosadašnju raspravu vezano uz Izvješće o stanju obrambene sigurnosti u 2025. godini.
Što se tiče samog izvješća mislim da ćemo se doista svi složiti da je ono vrlo kvalitetno napisano, da je temeljito, sveobuhvatno i vrlo, vrlo precizno. Praktički najvažniji pokazatelji temelje se na ulaganju od 2,1 odnosno 2.10'% BDP-a u Hrvatsku vojsku, u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske i to su dostatna sredstva koja zaista mogu osigurati kvalitetno opremanje i modernizaciju sukladno dugoročnom planu razvoja i Strategiji razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Takva ulaganja osiguravaju ulaganje u osoblje, odnosno u naše hrvatske vojnike kao temelj svega, kao temelj spremnosti naše Hrvatske vojske.
Isto tako, osigurava se ulaganje u vlastitu obrambenu industriju što je jako bitno naglasiti da dio tih sredstava koja su i europska praktički završava u našoj obrambenoj industriji, u našem gospodarstvu i u Republici Hrvatskoj. Isto tako, osigurava se razvoj djelatne vojne službe kao i razvoj pričuve.
Znamo da je sve do prije evo nekog vremena najveći praktički problem Hrvatske vojske bilo razvoj pričuve, jer jednostavno generacije iz Domovinskog rata su na neki način izišle iz, iz obveze vojne službe, a mladih, jednostavno popune nije bilo. Evo sada to je s obzirom na zaista veliki i jako dobar odaziv dragovoljaca i mladih ljudi u Hrvatsku vojsku i taj problem će biti sigurno kvalitetno na najbolji način znači riješen.
Ono što smo, na čega smo potrošili praktički najviše vremena danas to su ja bih to nazvao specijalni oblici ratovanja, odnosno izloženosti Hrvatske vojske. Vidimo da na žalost i toga ima i da praktički Hrvatsku vojsku moramo zaštiti od takvih pritisaka bez obzira od koga, od koga oni dolazili pa makar sa najviših razina izvana, iznutra itd.
Toga je na žalost uvijek bilo, na žalost ima i sada takvih pritisaka, ali jednostavno moramo, moramo shvatiti da ne mislimo svi isto, da jednostavno neki ljudi razmišljaju drugačije, imaju različite drugačije interese i jednostavno se i ponašaju drugačije od interesa, odnosno Strategije Republike Hrvatske i Hrvatske vojske.
Ono što je jako bitno Hrvatska vojska i danas nakon 35 godina uživa najveće povjerenje, najveći ugled među hrvatskim građanima upravo zato što je izrasla u Domovinskom ratu, što je oslobodila Hrvatsku i što predstavlja i dalje temelj sigurnosti Hrvatske i hrvatskog društva. To nikada ne smijemo zaboraviti, to moramo uvijek imati, uvijek imati na umu kad govorimo o Hrvatskoj vojsci.
Ja se iskreno nadam da će i Predsjednik Republike na neki način shvatiti svoje pogreške, da će shvatiti da on nije iznad zakona. Ne samo on, nego nitko u Republici Hrvatskoj nije iznad zakona, da će se početi ponašati u skladu sa tim istim zakonom. On kao Vrhovni zapovjednik naravno da ima određene i ovlasti, ali one su kažem precizno definirane zakonom i samo ako se pridržavamo svi toga zakona, odnosno svojih ovlasti zaista nećemo imati ovakvih problema koji nam doista nisu, nisu potrebni, ne služe na čast. Evo Klub Hrvatske demokratske zajednice će podržati ovo izvješće i zahvaljujem na raspravama.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin.
Sljedeći na redu je kolega Arsen Bauk u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem poštovane kolegice i kolege, poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajnici i posebno kolega Deur, vas posebno pozdravljam.
Idemo sada jednu rečenicu iz antologijskih ovih izjava. Da HDZ sad kaže da je ovo cvijeće, on bi tvrdio da je to košarkaška lopta. Znate li tko je to i kome rekao? Rekao je predsjednik HDZ-a jednome dosadašnjem, donedavnom sucu Ustavnog suda. Da Zoran Milanović kaže da je ovo cvijeće, vi bi tvrdili da je košarkaška lopta i ne bi se mogli, ne bi se mogli uopće oteti tome da to ne govorite. Dakle, veći dio rasprave o izvješću kojega sam podržao, pohvalio i čestitao. Dakle, to nisam odglumio gospodine Šašlin. Veći dio rasprave bila je rasprava o protokolarno-ceremonijalnim aktivnostima. Ono što je najviše bilo protokolarno i ceremonijalno u ovoj raspravi bila je gotovo protokolarna i uzvišeno ceremonijalna paljba kluba HDZ-a po Zoranu Milanoviću, koordinirana i ovoga relativno precizna i kao i do sad neuspješna. Ali, ali je li stvar o kojoj najviše političke institucije u zemlji raspravljaju već nekoliko dana protokolarno ceremonijalna ili je ona politička. Dakle mi tu nismo raspravljali hoće li nosit netko bijele ili žute odore ili zelene ili plave ili će bit ukrašene cvjetićima pa da to bude jedna protokolarna ceremonijalna aktivnost, nego je ovo gospodine Sanader prvenstveno politička aktivnost i politički prijepor, a politički prijepori se rješavaju u institucijama, a u konačnici i na izborima. Imali smo izbore 2024. godine i jedne i druge i narod je svima rekao što ih, što ih ide i to smo mi prihvatili pa i vi u HDZ-u prihvatite, morat ćete još najmanje do 2028. dijeliti vlast u nekim segmentima sa predsjednikom RH. Inače imam jednu aluziju na numeraciju ovoga članka koju ću ipak prešutit iz, iz ovoga poznatih razloga. Međutim ima jedan drugi članak. Članak 17 zakona koji nismo do sad spominjali, a to je Zakon o službi u oružanim snagama. Je vojne osobe obavezne su provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba u vezi sa službom, stavak 2 vojna osoba nije obavezna provodit zapovijedi i naloge nadređenih osoba čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo te zapovijedi i naloge nadređenih osoba koje bi bilo protivni međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu. Ovdje jedino može bit protivno humanitarnom pravu ako je to doista toliko uzrujalo predsjednika Vlade da bi mogao doć u pogibelj zbog pretjeranog nervoze zato šta eventualne neće bit u prvom redu nego u drugom redu u Parizu, a što se tiče ostaloga, imate i stavak 3. O protupravnim zapovijedima i nalozima iz stavka 2 ovog članka, vojna osoba obavezna je odmah izvijestit osobu nadređenu osobi koja je izdala protupravnu zapovijed ili nalog odnosno drugu nadležnu osobu. Ko je nadređen predsjedniku replike ako je on vrhovni, to je pitanje koje ćete mi vi jednom možda, možda i odgovoriti. Eto dakle što se tiče, što se tiče propisa, propisi su propisi kolega Boriću, zapovijed je zapovijed, a rezultat ćemo uostalom vidjeti. Poštovani gospodine državni tajniče, poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani kolega Đakiću, poštovani svi ostali kolege iz HDZ-a koji imate želju za našu interakciju, meni je to, meni je to ovoga naročito drago i čini mi, čini mi čak i određeno, određenu vrstu zadovoljstva, svaki ima neki svoj sitni ego. Drago mi je da, drago mi je da vas inspiriran. Ako smo ovoliko raspravljali o nečemu o čemu se svi slažemo, zamislite kako će tek bit na raspravi o izvješću o 2026. godini. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk. Za povredu Poslovnika se javio kolega Stipan Šašlin. Izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući. Čl. 238. Poštovani kolega Bauk vi ovaj ako je ovdje netko nervozan, onda to možemo reći samo za predsjednika republike koji je jučer više nego nervozan bio na konferenciji za tisak pa je napadao sve živo oko sebe, novinare, sve. Čak i one s kojima je bio do jučer u nekakvoj ljubavi. Ovdje ja čak ni ovdje u sabornici nisam primijetio nikakvu nervozu nešto da je …/Upadica Penava: Vrijeme./… netko iskakao iz okvira nekakvih ali. …/Upadica Penava: Hvala./… Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Arsen Bauk koji, koji se izlaže trećoj opomeni.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Prihvatit ću sankciju da ne mogu dignut povredu Poslovnika na kolegu Jurčevića. Kolega Šašlin drago mi je da ste primijetili da mi nismo nervozni. Nadam se da vas je moja replika o kolegici Krpan uvjerili da ne glumimo, a što se tiče predsjednika republike pa nije on nervozan, ono jučer je bilo njegovo prirodno stanje. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. S obzirom da ste replicirali izričem vam treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Završno kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo završno, važno je podsjetiti na ono što je govorio kolega Troskot. Dakle to nije bilo nekakvo njegovo pojedinačno mišljenje, to je dakle bilo mišljenje koje je usklađeno u našem klubu. Dakle klubu Mosta i mene kao neovisnog zastupnika. Iz toga i iz mog pojedinačnog izlaganja mogli ste shvatit da sve ovo što se događa danas, a i inače nije nimalo nevino ni naivno koliko god to izgledalo blesasto ovako na prvi pogled pa ponekad možda i šaljivo tko će koga nadmudriti sa tim sitnim, dakle prizemnim doskočicama. Kao što vidimo kakva je situacija u svijetu, pozadine razaranja hrvatskih sigurnosnih, obrambenih potencijala koliko god malo ih još uvijek ima traju godinama i mogli bismo pojednostavljeno reći da to nema veze sa osobnim eventualnim možda animozitetima koji postoje između ta dva čudna lika, dakle Plenkovića i Milanovića. Iza toga stoje dakle sigurno određeni interesi kojima je cilj da se razori hrvatske obrambene i sigurnosne institucije. One se godinama razaraju kao što vidimo nesazivanjem Vijeća za nacionalnu sigurnost, Vijeća za obranu, a i kad se sazove dakle ništa se ne događa odnosno te institucije postaju obezglavljene, nema međuresorne suradnje itd., itd. To je rastrojstvo upravljanja državom i s time se ne treba igrati, s time se nimalo ne treba igrati, a ono što je najtragičnije, sad smo otišli korak dalje, a čuli smo i to je točno, da najveće povjerenje potpuno zasluženo, hrvatski građani i to velika većina još ima jedino u vojsku i donekle u policiju jer vojska je nastajala kroz policiju i to dobro znaju hrvatski, hrvatski građani. Dakle ako razorimo ovaj sustav zapovijedanja u vojsci tada će se zaista stvoriti idealne pretpostavke ili da se uopće nećemo moći braniti, a obzirom da nemamo ni prehrambenu i druge suverenosti moglo bi se lako inscenirati i građanski rat u Hrvatskoj da bi se zadovoljili brojni složeni interesi u preustrojenom svijetu, a taj proces preustrojavanja se događa. Prejednostavno je, koliko god to možda bilo simbolički, adresirati pozadine interesne, političke, svjetonazorske, vrijednosne itd., kad se radi o Milanoviću na nešto što se zove Kremlj jel dakle ili Rusija, a s druge strane jel adresirati ih na nešto što se sve češće spominje u razgovorima javnima dakle na veliki francuski orijent koji dirigira sa navodno Plenkovićem. Stvari su puno, puno složenije, dakle tako da određeno savezništvo, o tome sam govorio u saboru, dakle između SAD-a i Rusije, a kontra Kine koja će po svim referencama ako ne bude oružanog sukoba za 20.g. biti apsolutni gospodar, gospodar svijeta. Prema tome, u tim velikim igrama ovo rastrojstvo koje se događa, a mi to doživljavamo kao sukob eto dvojice nekakvih likova, što ne govori dakle o njihovoj besprizornosti nego dakle o našoj neodgovornosti u saboru, gdje se zabavljamo sa ovim ko će koga nadmudriti, a puno složenija je rekao bih i neukija situacija u HDZ-u nego u ova dva njihova koalicijska partnera na ovim dakle složenijim razinama, što se vidi u vrijednosnom financiranju svega onoga što ni HAZU, niti HBK ne smatra hrvatskom baštinom, dakle tu kad uđete u Ministarstvo kulture i proračun Grada Zagreba, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva, Ministarstvo znanosti, nema nikakvih razlika u tome, a ovo je kazališna predstava. Ali još uvijek ima ja vjerujem u HDZ-u onih koji su, pripadaju simbolički Tuđmanovom HDZ-u, a Plenković je naglašavam i ponavljam, doveden da ubije Tuđman HDZ u svakome smislu. Prema tome, ako se u Hrvatskoj ponovi '91., a daj Bože da se ponovi, sada je Hrvatska pred jednakim izazovima kao što je bila gužva u ljeto dakle i vrijeme ako ima čestitih glava u HS da se formira Vlada nacionalnog jedinstva odnosno Vlada nacionalnoga spasa. U protivnom svi ćemo biti žrtve dakle ovih preslagivanja u svijetu koja će se sigurno kao što vidimo nažalost rješavati, a to je uobičajeno opet nažalost u povijesti, oružanim putem gdje sva bivša nekakva savezništva koja su bila interesna prepoznaju dakle preslagivanje i naravno nastoje zastupiti svoje nacionalne interese, a mi se ovdje nadmudrujemo ko je ljepši i kolege iz HDZ-a…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…vi ste omogućili da trijumfira…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…gosp. Bauk. Nemojte…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…dalje to omogućavat.

Penava, Ivan (DP)
S ovim smo stigli do kraja rasprave po ovoj točki.
Zahvaljujem se državnim tajnicima, Tomislavu Galiću, Branku Hrgu sa suradnicom i najavljujem zapravo zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kad se za to steknu uvjeti.

84

  • Odluka o povlačenju Oružanih snaga Republike Hrvatske iz misije i operacije potpore miru - Izvješće, Predlagatelj: ministar obrane
03.07.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Odluka o povlačenju pripadnika Oružanih snaga RH iz misije i operacije potpore miru, izvješće. Podnositelj je ministar obrane, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak,prihvaća se navedeno izvješće o odluci.
Molim glasujmo.
128 glasova za, dakle donesen je Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF