Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

80; 81; 82

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z. br. 294
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, drugo čitanje, P.Z. br. 292
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, drugo čitanje, P.Z. br. 293
01.07.2026.

Penava, Ivan (DP)
Dakle, kao što je ranije i najavljeno objedinili smo drugu, treću i četvrtu točku iz Plana redoslijeda za danas. To su dakle: Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji, drugo čitanje, P.Z. br. 294
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću drugo čitanje, P.Z. br. 292
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, drugo čitanje, P.Z. br. 293

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Pozdravljam ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije g. Damira Habijana sa suradnicom. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Evo pozivam ministra Damira Habijana da preuzme govornicu.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče. Uvažene zastupnice i zastupnici.
Dopustite ukratko samo da iznesem nekoliko stvari koja se tiču ova tri zakona, dakle objedinjeno, ovo je drugo čitanje ko što ste i sami naglasili. Ja bi reko u ove dvije, dvije i pol godine kolko sam na ovom mjestu ja osobno smatram da je ovaj zakon odnosno ovaj paket zakona u pogledu, a prije svega i stupanja u pravosudne dužnosti, ali isto tako za naše pravosudne dužnosnike nešto što je vrlo bitno. Dakle, ono što je ključno spomenuti ako govorimo o samom postupku za imenovanje, za razrješenje, za napredovanje naših pravosudnih dužnosnika, dakle i sutkinja i sudaca i zamjenika državnih odvjetnika to je materija koja je uređena i Zakonom o Državnom sudbenom vijeću odnosno Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću. Situacija koju smo zatekli prije dvije godine nam je ukazala da je potrebno kada govorimo o uvjetima za stupanje prvo stupanje u pravosudnu dužnost potrebno mijenjati, tome je prethodila definitivno analiza, analiza ja bi reko prije svega dobne strukture naših pravosudnih dužnosnika, dakle od 1660 sutkinja i sudaca ako usporedimo 2014. i 2024.g. onda su podaci o dobnoj strukturi itekako ukazuje ja bi reko na alarmantno stanje.
Zašto to kažem? Ako pogledamo podatke za 2014.g. tada je svega 14% sutkinja i sudaca bilo u rasponu između 60 i 70 godina, 2024.g. taj postotak je bio 30%, isto tako 2014.g. 16% sutkinja i sudaca je bilo u rasponu između 30 i 40 godina dok je 2024.g. svega 7% sutkinja i sudaca u rasponu između 30 i 40 godina i ono što sigurno nije dobar podatak da nemamo niti jednu sutkinju i suca, dakle to su podaci iz '24. koji je mlađi od 30 godina.
Što se tiče samog Zakona o Državno sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću oni su u principu odnosno izmjene su principu identične osim što se odnose jedan zakon na sutkinje odnosno suce drugi na zamjenike državnih odvjetnika, ono što je novina ako govorimo o imenovanju naših pravosudnih odnosno sudaca ili odvjetničkih odnosno državnih odvjetnika prilikom tog imenovanja vrednovat će se prije svega uspjeh koji je postignut na pravosudnom ispitu naravno i dodatna ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima odnosno uspjeh na posebno pisanoj provjeri pred nadležnim vijećem ili DOV-om ili DSV-om. One osobe koje su već imenovane pravosudnim dužnosnici vrednovat će se ocjenom obnašanja pravosudne dužnosti, a ono što je bitno naglasiti za sve kandidate bit će bitna i ocjena koja će biti dodijeljena od strane vijeća nakon obavljenog razgovora.
Isto tako obzirom da smo otvarali pod navodnicima otvarali ova dva zakona iskoristili smo priliku da ispunimo i preporuku Odbora za javno upravljanje u samom postupku pristupanja RH Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, prije svega to se odnosi na postupke podnošenja izvješća imovine pravosudnih dužnosnika gdje je sada vrlo jasno i nedvosmisleno definirano da su to bitne promjene u imovini sudaca i imovini članova njihovih obitelji, a to su sve one promjene u vrijednosti imovine iznad 13 tisuća eura.
Ako gledamo izmjene koje smo prihvatili između ova dva čitanja prije svega radi se o jednom usklađenju s terminologijom iz Zakona o kaznenom postupku gdje je zapravo odrađen jedan izričaj u dijelu u kojem se kao zapreka za imenovanje državnog odvjetnika odnosno suca propisuje činjenica da protiv kandidata započet kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti umjesto onoga termina za koje se goni po službenoj dužnosti. Isto tako propisana je obveza DSV-a da najmanje dva puta godišnje izvijesti o provedbi plana popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta i to Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ali isto tako i Vrhovni sud.
Što se tiče Zakona o Pravosudnoj akademiji njega mijenjamo iz razloga što je Državna škola za pravosudne dužnosnike odnosno za njezino pohađanje i završen ispit nakon svih predavanja koje sasluša kandidat uvjet da bi se stupilo u pravosudnu dužnost. Ono što želim naglasiti, a državna škola kao ustrojbena jedinica Pravosudne akademije se ovim izmjenama ne ukida već se njezin uloga redefinira. Drugim riječima ono što i sam naziv kaže državna škola postat će glavna njena uloga, dakle stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje pogotovo u pogledu čestih izmjena zakona koji su 75 do 85% zapravo razlog imaju u usvajanju ACQUIS-a odnosno pravne stečevine EU i iz tog razloga smatramo da itekako bitno da se pravosudni dužnosnici zapravo obrazuju, školuju i upoznaju s novim propisima za vrijeme obnašanja svoje dužnosti odnosno cijelo vrijeme.
Isto tako napravljena je izmjena u povećanju broja članova Programskog vijeća, dakle napominjem Programskog vijeća četri nova člana. Radi se o predstavnicima Visokog kaznenog suda isto tako predstavnicima USKOK-a, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava te Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji su nadležni za zastupanje Republike Hrvatske upravo pred sudom EU. Evo toliko ukratko o ova tri zakona. Ako će biti potrebe, a vidim da ima dosta replika odgovorit ćemo na vaše upite.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministru Habijanu.
Imamo 11 replika.
Prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani ministre evo jedno kratko pitanje.
Ukidate Državnu školu za pravosudne dužnosnike kao obvezni selekcijski filter, je tvrdite da nije imala dovoljno dodanu vrijednost i da je osporavala ulazak u dužnost. To možemo reći da je točno. Međutim, što je novi jedinstveni jamac kvalitete? Kako će spriječiti da se ukidanje jednog filtera pretvori u veći prostor diskrecije Državnog službenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče ja sam sad minutu prije nego sam došao na ovo mjesto naglasio da se Državna škola ne ukida, da se redefinira njena uloga. Dakle, uloga državne škole će biti stručno usavršavanje, cjeloživotno učenje baš zbog toga što imamo česte izmjene propisa i bitno je da pravosudni dužnosnici, bilo suci, sutkinje i zamjenici državnih odvjetnika pod navodnicima budu u tijelu sa onim što se mijenja, pogotovo kad odlučuju o pravima i obvezama naših građana ili trgovačkih društva.
Ja mislim da svatko tko je odvjetnik, pravnik, tko je završio Pravni fakultet, tko je položio pravosudni ispit doista nema smisla da treći puta sluša to isto gradivo i da polaže još jednom taj ispit. Ja mislim da svi koji su završili, položili pravosudni ispit tom mogu apsolutno potvrditi. Ono što je nama bio potvrda tome je zapravo jednoglasna podrška svih pravosudnih dužnosnika. Mislim da je uloga i funkcija državne škole nešto drugo i to će biti upravo tako i u budućnosti.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
U vašem uvodnom izlaganju, ali i tijekom rasprave u prvom čitanju ovoga zakona dosta se govorilo o tome što ova tri zakona, što se sa ova tri zakona mijenja. Ali možda se premalo govorilo o tome što bi se dogodilo da uopće ne donesemo ove predložene zakone.
Zato vas molim da pojasnite kakve bi posljedice za hrvatsko pravosuđe imalo zadržavanje postojećeg modela izbora pravosudnih dužnosnika posebno imajući u vidu dobnu strukturu sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, te potrebu privlačenja novih, kvalitetnijih kadrova.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Zato sam i rekao uvodno da iz domene, ako gledamo iz domene pravosudnih dužnosnika ovo su možda i tri najbitnija zakona koja u ove dvije i nešto godina, više godina predlažemo njezine izmjene. Ja mislim da je i ova usporedba 2014.-2024., dakle u ovih 10 godina i povećanje dobne strukture, odnosno starosne strukture pravosudnih dužnosnika doista govori da je vrijeme da analiziramo zašto je do toga došlo.
Jedan dakle ne jedini, ali jedan od uzroka je sigurno i uvjet prilikom stupanja prvi put u pravosudnu dužnost, pohađanje i završni ispit ispred Državne škole za pravosudne dužnosnike. Ona je postala na neki način odvraćajući razlog ili uvjet da uopće mladi kadar želi pristupiti bilo sudac, sutkinja ili državni odvjetnik. Dakle i ponavljam netko tko je završio Pravni fakultet, položio pravosudni ispit smatramo da nema potrebe treći put raditi ponavljanje tog istog gradiva već mora cjeloživotno nastaviti učenje o materiji koja je nova …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… stručno se usavršavati. To je uloga zapravo državne škole.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre složio bih se ovdje sa vama da su tehnički male promjene ali da je to veliki pomak u prijemu novih mlađih dužnosnika u službu. No govorim o 1600 i ne znam sad točno koliko pravosudnih dužnosnika u ovom trenutku u sustavu. Mene bi zanimalo, možda je to teško u okviru konkretnog broja, ali barem okvirno kakvo je stanje sistematiziranih radnih mjesta, odnosno dužnosničkih mjesta u pravosudnom sustavu u odnosu na ono, na one ljude koje imamo u sustavu odnosno koliko još nama prema sistematizaciji fali sudaca u sustavu i da li nam uopće fali, nego ćemo ići na jednu prigodnu promjenu kako idu godine.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Mislim da je dobro postavljeno pitanje iz razloga ako gledamo javnost pa i u medijima često spominje da ako usporedimo Republiku Hrvatsku s drugim zemljama članicama EU da imamo jako veliki broj sudaca. Međutim, nikad se ne uzima u obzir i broj predmeta koji svake godine dolazi na naše sudove. To je oko milijon 250 do milijon 300000 novih predmeta što je ogroman broj na 1650, 1660 sutkinja i sudaca.
Ono što je ključno svaki zahtjev koji dolazi iz bilo kojeg pravosudnog tijela u ministarstvo ili za popunjavanje ili za proširenje sistematizacije napravi se analiza i ako za tim ima objektivne potrebe se odobrava. Mislim da je tu komunikacija sa predsjednicima sudova itekako dobra. Ono što smatram da je trebalo možda i prije, a prošle godine smo pustili jedan veliki natječaj za 178 vježbenika, dakle uz sva pravosudna tijela nastavit ćemo to činiti i ove godine i na taj način, dakle uz ovo što sam spomenuo, a to je redefiniranje uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike i vježbenici koji će doći u naša pravosudna tijela donijet će tu jednu novu ja bih rekao svježu krv koja je svakako potrebna našem pravosuđu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Na koji način nova pravila bodovanja pravosudnog ispita štite i pravedno vrednuju kandidate koji su ispit položili prije 1. rujna 2009. godine obzirom da to tada se taj uspjeh nije bodovao.
Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ja sam imao tu sreću ili nesreću da sam išao prvi bio po ovom novom sustavu, dakle nakon 1. rujna 2009. godine. Činjenica je da se do tada uspjeh nije bodovao. Iz tog razloga smo naravno ovo što ste vi spomenuli moramo voditi računa i o takvim, dakle osobama. Za njih će zapravo, one će u postupku imenovanja sudjelovati sa 75 bodova. To je zapravo prosjek bodova ostvaren na pravosudnom ispitu.
Oni koji su dobili posebnu pohvalu dobit će 90 bodova, to je onaj, dakle sve iznad toga 90 do 100 je onaj kum laude. Ali isto tako ključan će naravno biti i jedan od razloga, za uvjerit će biti i razgovor pred samim vijećem, dakle bilo da je to Državno sudbeno vijeće ili Državno odvjetničko vijeće.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre ovim zakonom se otvara mogućnost da se za sudačku dužnost kandidiraju različite skupine pravnika od pravosudnih dužnosnika i sudskih savjetnika do odvjetnika, javnih bilježnika i drugih pravnika koji ispunjavaju propisane uvjete. Smatram da je to kvalitetan iskorak jer se na taj način ne sužava krug potencijalnih kandidata nego se omogućuje da u pravosuđe uđu najbolji stručnjaci neovisno o tome iz kojeg dijela pravne struke oni dolaze.
Možete li reći da li će ovakav širi ali istodobno jasno normirani sustav izbora omogućiti veću konkurenciju među kandidatima te dugoročno dodatno podići kvalitetu hrvatskog pravosuđa kroz izbor najstručnijih kandidata?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče, slažem se s vama ono što je bilo bitno redefiniranjem uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike vodili smo itekako računa da i dalje zadržimo transparentnost dakle i otvorenost samom postupka i stupanje u prvu dužnost pravosudnih dužnosnika. Jedan smjer je bio da proširimo krug osoba koje mogu ući u sam sustav na ovo prvo imenovanje, ali isto tako da svi imaju jednaku i istu startnu poziciju i jednake uvjete.
Micanjem uvjeta polaganja završnog ispita ispred Državne škole za pravosudne dužnosnike a u razgovoru sa mnogima koji su zapravo prošli to iskustvo ili oni koji bi trebali ili su trebali dakle proći tu državnu školu to je bio zapravo odvraćajući faktor. Govorim redovno o mladim pravnicima, mladim ljudima i sigurni smo da ćemo na neki način micanjem tog uvjeta redefiniranjem uloge škole postići dakle da dobijemo veću više mladog kadra u pravosuđu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre i uoči prvog čitanja i sada uoči drugog potpuno je nedvojbeno je li i to ste dovoljno argumentirali koji su motivi za donošenje ova tri zakona. Dakle, jasno je da je dobna struktura katastrofalna je li i prijeti kolapsu zapravo cijelog sustava. Međutim, jučer ste bili na sjednici odbora koja je dugo trajala i čuli smo da postoji još cijeli niz dubinskih, većih, širih problema od međuresorne nesuradnje do do nepoznavanja zapravo nadzora u sudstvu što je se dakle cijelih, da ne nabrajam sada što je bilo čuli ste i sami. Dakle, koliko će ova tri zakona tome pridonijeti, ja mislim malo da se ti dubinski problemi riješe i kada će se poduzeti mjere da se sve ono što smo jučer čuli, a to nismo znali mi saborski zastupnici, dakle koliko će još trebati vremena da se nekakav standard funkcioniranja uspostavi u pravosuđu uključujući …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… dakle i policiju i tu međuresornu suradnju?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče, ako se ne varam jučer smo 4, 4,5 sata bili na samom odboru tako da teško mogu u jednoj minuti sumirati sve ono što smo čuli, a ono što mislim da je ključno i mogu se složiti neće ova tri zakona donijeti neku ogromnu promjenu u pravosuđu, ali mislim da pojedinačne izmjene zakona kada ih zajedno sklopimo ako imamo jasnu viziju što želimo napraviti iz sustava mogu napraviti određene iskorake i uvijek izbjegavam riječ reforma jer dosad nisam zapravo shvatio što znači reformirati pravosudni sustav. To u suštini može biti jedna riječ koja je jako teška a to ja mislim da ne želimo u pravom smislu reformu jer onda je to nešto potpuno drugačije, ali mislim da malim koracima, malim izmjenama, međuresornom suradnjom možemo napraviti svakako iskorake i mislim da u tom dijelu je i predsjednica Vrhovnog suda istaknula neke stvari s kojima se ja definitivno mogu složiti. I mislim da je bitno i da pravosudni dužnosnici prije svega sutkinje i suci smat… preuzmu i dio svoje odgovornosti dakle jedno je biti samostalan, neovisan u radu ali to ne znači da nema odgovornosti s njihove strane. Smatram da mora postojati bolja komunikacija između pravosudnih tijela i javnosti i na taj način …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ja bi rekao otvoriti pravosuđe prema javnosti da se dođe do većeg povjerenja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre evo ja moram reći da sam doista jedva dočekala da se ovo dogodi i evo sad u drugom čitanju na kraju je li mogu to konačno reći stvarno da priliku dobiju mladi ljudi, da se dogodi to da se ukine obveza za njihovo napredovanje Državna škola za pravosudne dužnosnike jer to je stvarno bilo apsolutno nepotrebno još jednom prolaziti, nije samo to što bi oni polagali te ispite nego to je i dodatan stres. Ne žele si ljudi priuštiti još jednu, još jednu takvu frustraciju kao što su proživjeli za pravosudni ispit.
Moje pitanje je, recite što mislite u kojem periodu zapravo očekujete da bi se sudački kadar …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… bar malo mogao pomladiti?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala.
Hvala uvažena zastupnice slažem se da nam je stresa ovoga svima dosta i treba nešto manje stresa. Ja sam siguran da će i pravosudnim dužnosnicima pogotovo koji stupaju prvi put u pravosudnu dužnost sada ovo biti nešto manje tegotno i manje stresno.
Što se tiče samog poboljšanja ja bi rekao krvne ili dobne strukture ili krvne slike naših pravosudnih dužnosnika sigurno će trebati određeno vrijeme. Ovo je jedan od alata ali nije sigurno jedini, dakle morat ćemo na neki način mlade ljude privoliti da dođu u ovaj sustav, da shvate da je ovo jedan sustav koji može biti plemenit, dobar i siguran da mogu dati i svoj doprinos u svom stručnom smislu.
Isto tako mislim da je ovo jedan od poruka da ovo nije i ne bi trebao biti zatvoren sustav. Dakle, znamo što se nekada pričalo, dakle imali smo određeni zatvoreni sustav koji nije dobar. Uvijek se onda stvori određena negativna percepcija oko toga. Mislim dobro je da se ovaj sustav otvara, da bude transparentan postupak samog imenovanja ali isto tako da se omogući i mladim pravnicima da u njega uđu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre evo svi se slažemo kako nam nedostaje mladih u sudstvu i kako sudstvo trebamo pomladiti, a i vi ste u svom izlaganju rekli kako nemamo mladih sutkinja i sudaca, pa slažete li se da je važnije mlade i kvalitetne pravnike omogućiti im ranije ulazak u pravosudni sustav uz određenje kriterije imenovanja nego ih zadržavati sada u nekim postupcima koji ne doprinose jako puno u njihovom osposobljavanju stručnom osposobljavanju.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice Lipovac Pehar, slažem se apsolutno s vama i to je bio jedan od razloga zašto smo krenuli u ove izmjene i dopune. Mislim da su ta mlada krv, mladi ljudi itekako bitni da bi u konačnici i pravosuđe za koje je nažalost stvorena jedna percepcija prilično negativna u hrvatskom društvu da ga ipak promijenimo. Dakle, to su ipak jedni novi pogledi, to su ljudi koji su itekako stručni, to su ljudi koje smo nažalost možda zbog ovakvog sustava dosad ponekad i gubili. Dakle, imamo brojne primjere u našim pravosudnim tijelima gdje su ljudi dugogod… dugo godina bili sudski savjetnici, na kraju su odustali i izašli iz sustava. To se više ne smije i mislim da i kao Vlada i kao ministarstvo ovime šaljemo poruku da su itekako dobrodošli, a ponavljam naši i pravni fakulteti u RH pružaju jako dobru podlogu za nastavak rada u sustavu a isto tako i položen pravosudni ispit, a državna škola njena uloga već nju komentirao je nešto što se odnosi na apsolutno sve itekako je potrebna.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo uvaženi ministre predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Pravosudnoj akademiji i Zakona o Državno odvjetničkom vijeću zapravo se nastavlja provedba reformi kojima se želi dodatno unaprijediti dakle sve provedbe reforme kojima želimo utjecati na kvalitetu, transparentnost i učinkovitost cjelokupnog hrvatskog pravosuđa.
Posebno je važno što se ovim izmjenama dakle dodatno uređuje i sustav odabira, stručnog usavršavanja kako ste i sami spomenuli i napredovanja budućih sudaca i zamjenika državnih odvjetnika čime se jača i profesionalnost i neovisnost pravosudnog sustava.
Možete li pojasniti na koji će način ove izmjene doprinijeti većoj objektivnosti i transparentnosti u postupcima izbora imenovanja pravosudnih dužnosnika te kako će dodatno dakle biti osnažena uloga Pravosudne …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… akademije utjecati na tu kvalitetu …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… i spremnost budućih sudaca.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, ono što sam rekao na samom početku željeli smo na neki način otvoriti ovaj sustav širem krugu ljudi, mladim ljudima ali isto tako pritom zadržati i objektivnost ulaska prilikom ulaska prvi puta imenovanja u pravosudne dužnosti.
Ključan će biti naravno rezultata postignut na pravosudnom ispitu, isto tako oni koji već sada rade njihov dosadašnji rad unutar pravosudnog tijela, pisana radnja bilo pred Državnim odvjetničkim ili Državno sudbenim vijećem i u konačnici razgovor pred samim tim vijećem koje će kandidati obavljati. Tako da taj kriterij koji na neki način se provlači još iz naših pregovora prilikom ulaska u EU zapravo objektivnost i transparentnost itekako ostaju. Time smo se kažem vodili računa, a sama državna škola ponavljam bit će mjesto gdje će se pravosudni dužnosnici educirati, stručno usavršavati, cjeloživotno učiti zbog čestih izmjena zapravo propisa. Prije svega mislim tu na usklađenjem sa AKI-em odnosno pravnom, pravnom stečevinom.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika je kolegica Anamarija Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Evo poštovani ministre stvarno je u ovim svim replikama puno toga rečeno i na moje pitanje, pitanje odgovoreno ali evo dopustite da izrazim ja svoj stav. Uvodno ste rekli kako je analiza dobne strukture pokazala nužnost pomlađivanja pravosudnih dužnosnika. Sigurno je kako završetak Državne škole za pravosudne dužnosnike nije bila ni malo primamljiva mjera i sami ste rekli čak i odvračajuća, zbog toga i pozdravljam ove izmjene u državnoj školi ali ukidanje završnog ispita na državnoj školi nije jedna mjera ustvari za poboljšanje dobne strukture o kojoj danas pričamo. Iako moje mišljenje nije da mladi će donijeti jednu novost jednu novu svježu krv nego i tak kontinuitet koji nam je itekako neophodan u pravosuđu. Mjere su i podizanje materijalnih prava i niz nekakvih drugih ali smatram kako su potrebni i vježbenici u sustavu. Jeste li imali natječaja ne znam u posljednjih …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… godinu dana i planirate li ih imati?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena kolegice, slažem se ovo je kao što sam rekao samo jedna možda mala kockica u mozaiku koji slažemo ako želimo napraviti određene izmjene, iskorake u našem pravosuđu. Ovo je, ovo su tri zakona koja se odnose zapravo na dobnu strukturu u naših pravosudnih dužnosnika. Naravno da su itekako bitni i materijalna prava koje imaju naši pravosudni dužnosniki, dužnosnici, sjećate se u ožujku '25. da smo zapravo podigli tu osnovicu i izjednačili s osnovnicom za državne službenike i javne službe. Bitni su uvjeti rada u kojima rade i stoga mislim da je jako bitno da u ovom trenutku imamo 350 milijuna investicija upravo po pitanju infrastrukture, uskoro ćemo završiti Trg pravde fazu 1 u gradu Zagrebu nastavit ćemo s projektiranjem faze 2 Velika Gorica i Rijeka isto tako trgovi pravde Varaždin, Dubrovnik, Kutina i Bjelovar, niz drugih pravosudnih tijela koja ćemo graditi i obnoviti.
Prema tome, više je stupova koje moramo raditi zapravo da bi dobili tu novu mladu i svježu krv. Nije niti ovo jedan samo… samostalan potez već čitav niz njih ako želimo promijeniti tu percepciju pravosuđa.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo sam cijeli dan nekako posljednja ovaj na svim točkama. Poštovani ministre evo danas ovdje u raspravi stalno slušamo kako nam u sustavu pravosuđa nedostaje mladih ljudi i kako ovaj zakon ide u tom smjeru je li da im otkloni nekakve prepreke njihovom ulasku u sustav. Rekli ste kako mlade ljude treba nekako privolit je li da uđu u taj sustav.
No, mene zanima jeste li radili nekakve analize među tim mladim ljudima zašto oni ne žele ući u pravosudni sustav? Dakle, jeste li ispitivali, anketirali mlade pravnike, razgovarali s odvjetničkim vježbenicima, dakle jeste li nekakve analize radili zašto oni ne žele biti u tom sustavu? Je li uzrok zaista ova državnička škola ili, ili je uzrok male plaće, nemogućnost napredovanja, ne znam neki, neki drugi problemi i uvjeti rada zašto oni ne ulaze u pravosudni sustav, evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, pa što se tiče same analize onda mislim da mogu uz ovo što su radile stručne službe i stručne osobe na ovom zakonu i tu zahvaljujem svima, ministarstvu i radnoj skupina koja je na njima radila. Ja bi rekao da sam i u razgovoru sa pravosudnim dužnosnicima, obišao sam gotovo sva pravosudna tijela u RH i došao do istog zaključka, dakle isti odgovor je svugdje. Nije samo pitanje završnog ispita jedan od razloga odvraćajućih razloga. Isto tako ti ljudi su nakon svog posla u pravosudnom tijelu u večernjim satima, u popodnevnim satima slušali predavanja. Dakle morate shvatiti da ima osoba koje su zapravo cijeli dan provele u poslu, uz redovan rad bili na, bili na predavanjima i onda nakon 2.g. odnosno nakon godinu dana išli polagati sam završni ispit.
Što se tiče materijalnih prava, ja mislim da iznos od, sad ću govoriti u prosjeku, 3 tisuće, 3.300 eura na prvostupanjskom sudu ili 4 i više tisuća eura na drugostupanjskom sudu su materijalna prava koja itekako možemo reći za…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…hrvatske prilike su itekako dobra.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Došli smo, a za povredu Poslovnika se javila kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo povreda čl. 238., ispričavam se što koristim ovo, ali moram, moram otići, samo da kažem ministru, zapravo mi niste odgovorili na pitanje odnosno iz vašeg odgovora zaključujem da niste proveli analizu jel to što ste pričali na hodniku sa nekim tu i tamo vježbenikom ili, ili s nekim dakle nije analiza. Dakle vi niste izvršili analizu zašto ljudi ne ulaze u, mladi ljudi ulaze u pravosudni sustav. Evo to jedino mogu zaključiti iz vašeg odgovora, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Prije nego otvorim raspravu zakazujem stanku od 5 minuta dakle nastavljamo u 17 i 15, hvala vam.

STANKA U 17,10 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,15 SATI

Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s raspravom, prva na redu nam je u ime Kluba zastupnika SDP-a kolegica Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Iako je Klub SDP-a u raspravi tijekom prvog čitanja, ako se sjećate kroz izlaganje zastupnice Bježančević, vrlo pristojno sugerirao predlagaču da smanji dominantan utjecaj subjektivnog ocjenjivanja kandidata na sudačke i tužiteljske dužnosti, u prijedlogu ove grupe zakona koji imamo na konačnom čitanju iščitava se potpuni prijezir prema svakoj i najmanjoj pomisli da se postupak objektivizira barem simbolički, barem radi dojma. Poruka je jasna, HDZ kontrolira sustav i nemamo ni najmanju namjeru udovoljavati bilo kakvim zahtjevima za objektivno vrednovanje kandidata dok god smo mi na vlasti i dok god mi odlučujemo o tome tko će i kako postati sudac ili državni odvjetnik. Poruka je primljena. Hvala što ste tako jasno i nedvosmisleno odbili bilo kakve zahtjeve za depolitizacijom pravosuđa i tjerate svoje do samoga kraja.
Činjenica je da oporba nema alate, niti mehanizme kojima možemo utjecati na volju vladajuće većine da stisak koji imaju nad pravosuđem popusti. Svjedočili smo ovdje u ovom visokom domu apelima ministra Habijana koji je na opravdane kritike na račun HDZ-ovog pravosuđa često odgovarao da su kritike upućene u saboru krive za percepciju pravosuđa u javnosti, no ponovno svjedočimo činjenici da za katastrofalnu percepciju nisu krive kritike nego isključivo i jedino HDZ i vaša upornost da držite svoju šapu na guši cijelog pravosudnog sustava uvijek i u svakoj mogućoj situaciji. Doslovno ste mogli pokazati dobru volju i malo ublažiti dominaciju subjektivnog ocjenjivanja na izbor pravosudnih dužnosnika. Ne samo da niste pokazali dobru volju i smanjili utjecaj ocjene pisanog rada i intervjua nego ste si u zakonima koji su danas pred nama ostavili diskrecijsko pravo članovima vijeća da izaberu kandidata koji nije imao najviše bodova kod subjektivnog ocjenjivanja pisanog rada i intervjua već pobjednik natječaja može biti drugi ili treći ili četvrti najbolji kandidat prema subjektivnoj ocjeni ocjenjivača uz jedinu ogradu da je bio do 15 bodova slabiji od najbolje ocijenjenog. Licemjerno zvuči obaveza da vijeće mora obrazložiti zašto nije imenovalo najbolje ocijenjenog nego nekog tko je bio blizu najboljeg. Toliko vjerujete u ocijene i sustav ocjenjivanja da ste si ostavili prostor da ukoliko ocjenjivanje zakaže da imate prostor ipak izabrati onoga koga treba izabrati, zna se po čijoj naredbi. Toliko o neovisnosti pravosuđa.
Kad vam građani u anketi kažu da vam ne vjeruju i da predstavljate sprdnju, a ne pravo i pravdu, nemojte se pitati odakle to. To je direktna posljedica sustava koji gradite 10-ljećima, sustava koji je doveo do toga da vam je Turudić glavni državni odvjetnik. Vidjeli smo kod predstave za medije kada ste pretresali skromni dom gradonačelnika Oroslavja kako izgleda pravo i pravda u režiji vašeg dečka za specijalne zadatke, no da se vratim na prijedlog o kojem danas raspravljamo.
U načelu Klub SDP-a mogao bi podržati vašu ideju da se u potpunosti razvlasti Državna škola u sklopu Pravosudne akademije jer u nju imamo povjerenja malo ili nimalo, kao i vaš postupak ocjenjivanja kandidata pred vijećima, dakle nećemo roniti pretjerano suze jer je dobra ideja da se buduće pravosudne dužnosnike vrednuje kroz sustav dodatne edukacije. Da je to funkcioniralo kako treba, ne bi imali pravosuđe kakvo imamo, znači da smo mogli oko reforme sustava imenovanja sudaca i tužitelja postići konsenzus, ali nismo i nećemo jer niste pokazali ni najmanju volju da išta promijenite. U pitanju je sustav koji je zasebna grana vlasti i kao takav mora biti otporan na političke promjene ad hoc, znači da ste nakon 10-ljeća manipuliranja sustav natrpali kadrovima koji su nedodirljivi i kad bi sutra naprasno došlo do promjene vlasti za 180 stupnjeva. Ustav predviđa tako malo osigurača kojima oporba može sputavati većinu od samovolje a ni vi doslovno ne trpite niti jedan od njih. To je minimalan uvjet da vlast u demokratskom društvu ne postane autoritarna i na primjeru francuske parade pokazujete da ne razumijete i ne želite pristati na ravnotežu vlasti i uvijek birate samovolju jednog čovjeka. S ovim promjenama pokazujete da nemate niti volje, niti namjere profesionalizirati sustav izbora kadrova za najodgovornije dužnosti u ovoj zemlji. Pokazujete da vam do promjene percepcija pravosuđa nije zapravo niti najmanje stalo. Zbog toga Klub SDP-a neće podržati ove zakone i neće dati blagoslov da HDZ-ovo pravosuđe nastavi prema svojim pravilima u sustav ubacivati još više prokušanih HDZ-ovih kadrova.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Ikić Baniček.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolegica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovanje ministru sa suradnicom.
U odnosu na prvo čitanje Vlada nije bitno promijenila koncepciju zakona, temeljna ideja ostala je ista, ubrzati ulazak sudaca i zamjenika državnih odvjetnika u sustav ukidanjem Državne škole za pravosudne dužnosnike kao obveznog uvjeta za imenovanje, te veći dio odgovornosti prebaciti na DSV i DOV. Dosada je Državna škola predstavljala završni filter između pravosudnog ispita i imenovanja na sudačku odnosno državno-odvjetničku dužnost. Novi model taj filter praktički ukida. Legitimni razlozi su sljedeći, sustav predugo traje, kandidati ponovno polažu gradivo koje su već položili na pravosudnom ispitu, prosječna dob novih sudaca je previsoka, te da postoji, da je prosječna dob novih sudaca visoka, te da postoji velik broj nepopunjenih mjesta. Međutim, Pravosudna akademija više neće biti mjesto provjere sposobnosti budućih sudaca nego gotovo isključivo ustanova za trajno stručno usavršavanje već imenovanih dužnosnika. Time se postavlja pitanje hoće li kriteriji imenovanja postati različiti od jednog natječaja do drugog, povećava li se diskrecijska ovlast DSV-a i DOV-a jer brži postupak nije nužno i bolji postupak? Ako nestaje završna škola tada cijeli sustav selekcije mora biti puno stroži upravo u postupku koji vodi DSV. Pitanje je jesu li kriteriji dovoljno precizno propisani ili ostavljaju previše prostora procijeni? U prvom čitanju se višekratno upozoravalo da nije dovoljno jasno kako će se vrednovati iskustvo kandidata, kako će izgledati razgovori, koliko će biti obrazložene odluke DSV-a. To su pitanja koja ostaju otvorena i sada u drugom čitanju. Identične primjedbe vrijede i za Državno odvjetništvo. Ako više nema Državne škole kao završnog ispita onda upravo DOV mora biti jamac jednakih kriterija. To znači da bi zakon morao još preciznije uređivati način bodovanja, ocjenjivanje razgovara, obrazlaganje odluka i kontrolu diskrecijskih ovlasti. Smatramo da zakonska rješenja u tom smislu nisu dovoljno detaljna.
Uzet ću primjer iz medicine. Na natječaju za specijalizaciju u više slučajeva koje su nam građani slali, objektivni kriteriji uspjeha na studiju, godine, godine studiranja, objavljeni radovi, nagrade za vrijeme studije, nadglasani su bodovima komisije i rezultat je da prečesto oni koji su bili loši studenti, bez nagrade ili znanstvene i stručne aktivnosti zbog bodova komisije nakon razgovora dobiju specijalizaciju, a izvrsni studenti s nagradama ne, dakle razgovor s komisijom je pretegao nad objektivnim kriterijima. Smatram da je taj primjer upravo ono što treba odlučno spriječiti, mogućnost arbitrarne odluke, što otvara sumnje na nepotizam, pa i na korupciju. Dakle ako se ukida jedan važan mehanizam provjere kvalitete, mora se istodobno ojačati druge mehanizme, što konkretno znači veća odgovornost DSV-a i DOV-a, jasniji kriteriji, transparentni postupci i bolje obrazlaganje odluke. Ove primjedbe nisu usmjerene protiv ubrzanja postupka nego protiv mogućeg pada kvalitete imenovanja. U ovom paketu zakona nedostaje ozbiljna analiza zašto mladi pravnici ne žele ostati u sustavu pravosuđa. Pretpostavka je da je problem u postupku ulaska u sustav, pa ga se želi pojednostaviti, no možda je problem i u velikoj opterećenosti poslom, nedostatnim plaćama, uvjetima rada, sporom napredovanju, a uz sve to radi se o velikoj odgovornosti. Ako je uzrok i u navedenom, ovaj zakon neće riješiti problem, no bez detaljne analize to zapravo ne možemo znati. Također nedostaje procjena učinka ovih izmjena, koliko će se novih pravosudnih dužnosnika dobiti, koliko će se postupaka ulaska u sustav skratiti i koliko će se novozaposlenih i zadržati u sustavu za nekoliko godina. Znači ne postoji projekcija učinaka ovih izmjena, samo se možemo nadati da će oni biti pozitivni.
I još jednom ćemo ponoviti, ako se ukida jedan objektivan način ulaska u sustav, dakle jedan filter, za očekivati je da će se novim povećati transparentnost, detaljnije obrazlagati odluke i uvesti jasnije i objektivnije vrednovanje kandidata. No u ovim konačnim prijedlozima to nije učinjeno u mjeri koja je potrebna da se sustav prijema poboljša. Nitko ne spori da hrvatskom pravosuđu trebaju mladi ljudi, ali brzina ne smije postati zamjena za kvalitetu. Ako ukidamo jednu instancu, provjera stručnosti, moramo biti sigurni da smo izgradili novu kvalitetnu, objektivnu, s jasnim kriterijima inače riskiramo da danas riješimo problem praznih mjesta, a sutra otvorimo pitanje daljnje kvalitete pravosuđa.
Zaključno, nije sporno treba li ulazak u pravosuđe nego jesmo li pritom dovoljno zaštitili kvalitetu, neovisnost i povjerenje u sustav.
Žalimo što se ovim izmjenama to propustilo učiniti u potrebnoj mjeri.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Polović.
Slijedeći na redu je kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicom, dragi kolegice i kolege i dragi hrvatski građani, kad se radi o ova tri zakona kao što se već moglo shvatiti iz moje replike dakle nema se puno prigovora niti na u prvom čitanju niti sada i kad se vidi namjera vrlo konkretna zašto se ova tri zakona donose ona je, ona je opravdana.
Mogu se uvijek cjepidlačiti nekakvi ili usavršavati beskonačno ali sigurno da zbog dobne strukture i zapravo prijetnje da pravosuđe bude još gore u svakom pogledu, dakle zbog nedostatka kadrova najjednostavnije u kvanitativnom smislu ove neke mjere odnosno ova tri zakona su bila neophodna i zbog toga ih rekao bih treba, treba podržati, ali svakako da je uvijek prigoda kad je ministar ovdje progovoriti zapravo o pravosuđu i stanju o pravosuđu što je imperativ obzirom na važnost pravosuđa jer ako govorimo o demokraciji ili ne demokraciji ali kad govorimo o demokraciji onda kad govorimo o pravnoj sigurnosti, pravnoj državi i jednakosti pred zakonom ili bolje reći jednakosti pred pravosuđem onda je sasvim jasno dakle koliko je pravosuđe ključno u ovom kolektivnom zajedničkom društvenom državnom smislu ali isto tako je ključno za pojedinačne sudbine i živote od nekakvih imovinskopravnih do nekakvih kaznenih, prekršajnih presuda ili odluka, rješenja a onda to svakako djeluje obzirom na te odluke, presude njihovu kakvoću djeluje sigurno na status osobe u društvu, na nekakvu njezinu moralnu ili nekakvu drugačiju percepciju. I ako se govori o tome što je slika države onda je to sigurno slika, slika pravosuđa.
Puno je razlika za opravdanu kritiku pravosuđa u Hrvatskoj, međutim ta kritika mora uvažavati okolnosti objektivne zašto je pravosuđe u takvome, takvome stanju. Prva značajka sigurno se mogla očitovati jučer gdje je rekao bih možda predstavnica ili glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca rekao bih najobjektivnije, najpripremljenije govorila jer zapravo ono svoje ključno izlaganje je čitala dok smo svi ostali tamo govorili bez nekakve velike pripreme ili spontano ili uz nekakve bilješke. Ona je vrlo jasno pročitala to stajalište govoreći da suci jel suci odnosno udruga a to znači suci prihvaćaju svoju odgovornost i za onaj slučaj jel u Drnišu, ali za bilo kakvu raspravu o svemu ostalome ali isto tako ne želi da se sve svede na suce i rekla je da se o tome može govoriti na razne načine u smislu odgovornosti kako policije, sudstva, pravosuđa ali i politike.
I ključ zapravo jeste ovo što proživljavamo i sada a to je znači bitka ili rat bolje reći, rat za hrvatsko pravosuđe vodi se neprekidno od 1990. godine obzirom na okolnosti i uvijek to treba naglašavati i koji smo trebali iskoračili iz jednog totalitarnog sustava gdje je pravosuđe bilo u funkciji dakle jedne totalitarne ideologije iz sustava vlasti gdje je bilo i zakonski a pogotovo narativno javno politički određeno jel da po onoj Titovoj paroli da ne duljim dakle da se ne treba držati zakon kao pijan plota i taj cijeli sustav je vrlo osmišljeno tamo još tijekom rata a pogotovo kad su preuzeli vlast '45. jasno govorio na svim razinama i to je dosta dobro istraženo u hrvatskoj znanosti pogotovo sva motrišta historiografije jel gdje je zapravo gdje je pravosuđe shvaćeno kao revolucionarno sredstvo koje će dakle zaštiti interese revolucionarnog prevrata i da će biti ključno u provođenju diktature proletarijata i svega onoga jel što je protivno demokratskim standardima.
Zbog niza objektivnih okolnosti srbijanske oružane agresije, tranzicije svih struktura vlasti od sigurnosnih službi pa nadalje u RH sigurno da je rat za pravosuđe glavno, zapravo glavna preokupacija politike jedne, druge vladajuće a obe te politike su statistički prema istraživanju kolegice Budimir politologije doktorice znanosti koja je nakon tih istraživanja i knjiga društvene elite u Hrvatskoj do '90.-te i nakon '90.-te to su dvije knjige gdje se zapravo vidi da zapravo nema u biti novih stranaka nego se bivša partija vrlo organizirano pripremljeno pripremila za nove okolnosti, preselila u dvije stranke i oni ratuju za pravosuđe znajući vrlo dobro dakle da je pravosuđe taj čimbenik koji će presuditi jel tko je u pravu, tko je ovaj dobar, lijep, pametan itd. i tko će zapravo, tko će zapravo vladati.
Tako da ove bitke koje se vode za ključna mjesta u pravosuđu a dobro je znano da kad se radi o korupciji, a Hrvatska je među najkorumpiranijim državama to je nedvojbeno dakle da je opet ključno pravosuđe, a u pravosuđu su ključne te tzv. čvorišne, čvorišna mjesta u sustavu pravosuđa. To znači predsjednik Vrhovnog suda, dakle sastav Ustavnoga suda itd., dakle predsjednici sudova i slično. Prema tome, za korupciju je dovoljno da samo nekoliko postotaka u pravosuđu bude dio korupcijskog sustava i da se zapravo cijeli taj sustav paralizira i drži na razini ispod onih standarda koje podrazumijeva demokracija odnosno da tjera nadalje dakle da se zakona ne treba držati kao pijan, pijan plota.
U tome smislu se otvara evo pitanje što je rekao ministar u kratkom odgovoru na repliku da mu je teško govoriti o reformi a zapravo da je pristalica rekao bih sitnih koraka koje će onda kumulativno dovesti do promjene. Moje mišljenje nije takvo na temelju niza istraživanja, a istraživao sam pravosuđe u bivšoj Jugoslaviji i vojne sudove, nastanak itd., to je dio moje disertacije. U Hrvatskoj sam se bavi istraživanjem raznih slučajeva koji su kapitalni za razumijevanje stanja u hrvatskom pravosuđu i smatram da se bez temeljitih promjena u pravosuđu, ne samo reforme dakle jer '45. je izvršen prevrat, revolucionarni prevrat, to znači da je sve što nije odgovaralo tome sustavu bilo najnasilnijim načinom bilo ubijeno ili je li minirano ili neutralizirano na druge način, marginalizirano, ne samo u pravosuđu nego u cijeloj upravljačkoj, upravljačkoj strukturi.
Opet i uvijek ću naglasiti, a govorit ću o pravosuđu, o nekim slučajevima, dakle ključna je politika u tome smislu nedvojbeno dakle oni ili ona sustavna politička korupcija gdje je opet dakle dogodila se ta inverzija koja ide sve dalje. Podrazumijeva demokracija trodiobu vlasti i ako gledamo proces od '90.-te godine naovamo možemo reći da taj proces ne ide u smjeru neovisnosti te tri grane vlasti nego zapravo sve više drži kontrolu politika i odatle taj, ta ra… taj rat za hrvatsko pravosuđe koje se kažem najviše javno očituje evo u bitki za Ustavni sud s time da naravno partije ili klanovi u njima koji imaju dominaciju uopće nemaju u vidu one opće dakle prve interese, a to je država i društvo nego dakle zaštita svojih klanovskih interesa odnosno zaštita interesa sustavne političke korupcije, što je sjajno politološka naša znanost objasnila što se onda događa jel kad se dogodi ta okupacija institucija onda ide opća, opća propast.
Navest ću nekoliko primjera da se vidi ili da se podsjetimo dakle evo u ovih proteklih 10-ljeća na nekakve slučajeve koji su ostavili dubokog traga iz kojih se može iščitati dakle kolika je to drama. Počet ću sa jednim nepolitičkim slučajem, znači lex Agrokor jel. Ostalo je narativ uključujući da su pravosudne institucije do Ustavnog suda potvrdile kako je dakle taj lex Agrokor sukladan europskoj pravnoj stečevini, sukladan hrvatskome ustavu i sukladan dakle našim zakonima dakle pravnoj regulativi koja se odnosi na gospodarsku problematiku. Međutim kad čitamo tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca koji su možemo reći neovisni dakle sva trojica su dali veoma detaljno izdvojeno mišljenje koje se svodi na vrlo jednostavnu argumentiranu stvar, a to je dakle da je lex Agrokor protivan europskoj pravnoj stečevini, da je protivan hrvatskome ustavu i cijelom nizu zakona dakle koje pokrivaju gospodarske djelatnosti. Tome su se osim tri ustavna suca vrlo jasno očitovali i drugi autoriteti pravne struke, pa tako recimo Jasnica Garašić koju svi, mnogi smatraju, barem je tako javno predstavljaju, a nema razloga ne vjerovati, koja je stručnja… stručnjakinja upravo za to područje, koja je isto rekla u javnim intervjuima kao i ustavni suci.
Možda je posebno zanimljiv Petar Miladin koji je dakle sveučilišni profesor, koji je bio recenzent toga zakona jel međutim on ga je masakrirao, da budemo jednostavni i čak je i javno izjavio budući naravno sve ono što je on predložio tamo itd., ništa nije prihvaćeno nego se valjda očekivalo po nekoj inerciji da će se pokoriti, ali on je da zaštiti svoj strukovni, moralni i drugi integritet vrlo jasno rekao zabranjujem vam da moje ime dovodite u bilo kakvu vezu sa tim, sa tim zakonom.
Na temelju tog lex Agrokora dakle Hrvatska je ostala bez prehrambene suverenosti, da sad ne govorim o svemu tome, ima taj moj feljton iz tog doba 2018., vrlo argumentiran. I da još spomenem ravnateljicu Ekonomskog instituta koja je rekla jel da će taj lex Agrokor biti prava makroekonomska katastrofa za Hrvatsku. Tako dakle da ostajemo ili topi se naša prehrambena suverenost bez koje nema ni drugih oblika suverenosti, obrambene, sigurnosne ili bilo kakove, kakove drugačije.
Drugi zanimljiv zakon je isto tako popularno nazvan lex Perković. Sjetimo se radilo se o europskom uhidbenom nalogu gdje se vodio pravi rat dakle između dviju dakle rekao bih strana, jedna je možemo reći ona koja je predstavljala bivši sustav prije '90.-te godine, dakle da se ne obračuna sa tom dubinskom ovaj pozadinom svega što se događa u Hrvatskoj, a pravi paradoks se dogodio kad se ipak pod pritiskom EU gdje je Hrvatska trebala biti strpana u magareću klupu, gdje je glasnogovornica Europske komisije Viviane Reding jel, inače i novinarka, ali ovaj i stručnjakinja, ovaj pravnica, politologinja itd., gdje je javno na konferencijama za tisak izrekla jednu zastrašujuću činjenicu da čelne institucije vlasti u RH štite najgore vrste zločinaca. Nakon suđenja u Njemačkoj odvjetnik Pavlović je jasno rekao da je to prigoda da Hrvatska počne tu radikalnu reformu, nužnu dakle demokratizaciju u hrvatskome pravosuđu, a onda i suočavanje sa cijelom tom rekao bih totalitarnom prošlošću.
Posebno je teško i zabrinjavajuće i zanimljivo da se od ustavnih sudaca ili kandidata ne traži sada očitovanje dakle kako će oni postupati kao 4 stup vlasti nego dakle da se ideološki i politički očituju javno, bilo na razgovorima u saboru ovih kandidata, pa stranka jel koja ih je najviše ispitivala nije inzistirala na njihovoj stručnoj spremi i ovim nekim kvalitativnim i standardnim pokazateljima, nego što misle o „Za dom spremni“ itd. jel. Dakle tu je jasno da mi još nismo razriješili temeljna demokratska pitanja, da se još uvijek nismo odrekli simboličnog, vrijednosnog, narativnog nasljeđa do toga da u udžbenicima dakle problem je hrvatska država i demokracija u Hrvatskoj i svi koji zapravo žele Hrvatsku u demokratskome smislu, a najveći zaslužnici za RH su zloglasni Jakov Blažević, Milka Planinc, Ante Marković i slično, dakle s time mi trujemo našu djecu u sustavu obrazovanja, a da ne govorim o Ministarstvu kulture gdje sve što je hrvatsko možemo reći demokratsko dakle se kompromitira, a sve što je protuhrvatsko srbijanske oružane agresije i srpskog sveta i svega ostaloga dakle ili Tita ovaj partije, komunizma itd., itd., sve je to dakle poželjno i ide u nekakvu vrstu rehabilitacije i restitucije.
U tome smislu poštovani ministre ja vjerujem u vašu stručnost, vjerujem i u vaše poštenje poznajući bar osnovne stvari iz vašeg životopisa koje su javno dostupne moje je mišljenje jel ovaj vrlo, vrlo utemeljeno dakle istraživački drugačije, dakle da se bez temeljitih rekao radikalnih zahtjeva u hrvatskom pravosuđu neće dogoditi ovaj promjene u pravosuđu ali preduvjet tome i vjerojatno je tu razlog jer ste vi pametan i obrazovan čovjek i znadete kao i svaki pravnik kako funkcionira dakle država i što je upravno pravo, dakle ovaj tu se najbolje može vidjeti a bilo je sjajnih stručnjaka na našem fakultetu u Zagrebu jel koji to objašnjavaju. Dakle, bez političkih dubinskih promjena u Hrvatskoj a to znači u Hrvatskome saboru dokle god u Hrvatskom saboru ne budu čestiti, moralni i odgovorni, odgovorni prvenstveno ljudi u političkom nacionalnom socijalnom a onda i moralnome smislu, dakle koji će prosuđivati na temelju interesa naše zajednice države a onda …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… potisnuti sve drugo dakle nažalost neće biti niti promjena u hrvatskome pravosuđu.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicom, kolegice i kolege, evo pred nama su danas tri konačna prijedloga zakona kojim uređujemo način izbora sudaca, izbor zamjenika državnih odvjetnika i novu ulogu Pravosudne akademije.
Na prvi pogled netko će reći da se radi o stručnim ili tehničkim izmjenama koje neće izazvati veliku pozornost u javnosti, međutim uvjeren sam da je upravo suprotno. Ove izmjene u velikoj će mjeri odrediti kako će hrvatsko pravosuđe biti u godinama koje dolaze.
Naime, svako ozbiljno unaprjeđenje pravosudnog sustava na kraju se svodi na jedno jednostavno pitanje tko će sutra donositi presude u ime RH i tko će zastupati optužbu u ime države. Možemo mi izgraditi nove sudove, uložiti milijune eura u digitalizaciju, uvesti najmodernije informatičke sustave i donijeti kvalitetne procesne zakone ali ako nemamo kvalitetne, stručne i odgovorne ljude nijedna promjena neće dati željeni rezultat. Zato današnja rasprava nije samo rasprava o ovim trima zakonima. Ovo je rasprava o ljudima koji će nositi hrvatsko pravosuđe u desetljeću koje je pred nama.
Mi u HDZ-u smatramo da politika nema smisla ako se svodi samo na konstatiranje problema. Naša je obveza ponuditi rješenja i zato upravo danas raspravljamo o ovim zakonskim prijedlozima. Dio oporbe ponovo je odabrao već dobro poznati obrazac kada Vlada ne predlaže promjene govori se da je pasivna, kada predloži konkretna zakonska rješenja govori se da je zakasnila, kada ponudi odgovor na stvarne potrebe sustava tvrdi se da nije dovoljno i tako iz rasprave u raspravu.
Međutim, ono što ni u prvom čitanju a ni danas nismo čuli jest odgovor na jedno vrlo jednostavno pitanje. Koje je vaše rješenje, kako biste vi privukli mlade pravnike u pravosuđe, kako biste zaustavili negativne kadrovske trendove, kako biste osigurali da za 10 godina imamo dovoljno kvalitetnih kandidata za sudačka i državno odvjetničke dužnosti? Na ta pitanja danas nismo dobili odgovor. Umjesto toga slušali smo političke kvalifikacije, insinuacije i pokušaje da se svaka promjena unaprijed proglasi lošom. Odgovorna politika ne funkcionira na taj način, a ona zna, ona znači zna prepoznati problem, saslušati struku, analizirati stanje i ponuditi rješenja. Upravo je to učinila ova Vlada.
Posebno želim naglasiti jednu tezu a danas smo čuli primjedbu kolege Barbira i SDP-a da se tijekom prvog čitanja viš… i prvog čitanja više puta se pokušala nametnuti da je ovim zakonima se navodno spuštaju kriteriji za ulazak u pravosuđe. To jednostavno nije točno i mislim da je važno to zbog javnosti jasno ponovo reći. Hoće li budući sudac i dalje morati završiti pravosud… pravni fakultet? Hoće. Hoće li morati položiti pravosudni ispit? Naravno da hoće. Hoće li morati imati propisano radno iskustvo? Hoće i to će morati. Hoće li o njegovom imenovanju i dalje odlučivati Državno sudbeno vijeće odnosno Državno odvjetničko vijeće kroz zakonom propisani postupak? Hoće. Pa gdje je onda spuštanje kriterija koji slušamo? Naravno da ga nema.
Ono što se mijenja ovim zakonima jest uklanjanje administrativne prepreke koja se u praksi nije pokazala jamstvom kvalitete nego preprekom zbog koje je dio mladih i kvalitetnih pravnika odustajao od pravosudne karijere. Postavimo si jedno sasvim jednostavno pitanje, mlada osoba završi pravni fakultet, položi jedan od najzahtjevnijih stručnih ispita u RH, pravosudni ispit, godinama radi kao pravosudni savjetnik, svakodnevno priprema nacrte odluka, stječe iskustvo i upoznaje funkcioniranje pravosuđa i nakon svega toga država joj kaže da još jednom mora dokazivati znanje koje je već dokazala. Je li to bio najbolji način da privučemo najbolje mlade pravnike u pravosuđe? Siguran sam da svi u ovoj dvorani znamo odgovor.
Ova Vlada je zato odlučila zadržati visoke standarde ali ukloniti ono što je, što se pokazalo nepotrebnim. Ozbiljno upravljanje sustavom ne znači gomilati procedure. Ozbiljno upravljanje znači znati razlikovati ono što jamči kvalitetu od onoga što je s vremenom postalo samo administrativno opterećenje.
Poštovane kolegice i kolege, prije smo čuli od kolegice Ikić Baniček tvrdnje da će ove izmjene ugroziti neovisnost pravosuđa, međutim kada maknemo njene političke parole i otvorimo tekst zakona postavlja se vrlo jednostavno pitanje, gdje se točno povećao politički utjecaj na imenovanje sudaca ili zamjenika državnih odvjetnika? Ne imenuje ih Vlada, ne imenuje ih ni ministar, ne imenuje ih parlamentarna većina i dalje ih biraju tijela koja su za to nadležna prema Ustavu i zakonima RH. Ono što mijenjamo jest način vrednovanja kandidata, jasnije uređujemo postupke i uklanjamo rješenja koja se u praksi nisu pokazala učinkovitima. To nije politički utjecaj, to je uređeniji, transparentniji i učinkovitiji sustav. Zanimljivo je također da dio oporbe često govori o povjerenju građana u pravosuđe. U tome se možemo složiti, povjerenje mora biti veće, ali ono što se neće povećati tako da građanima svaki put poručujemo kako ništa ne valja i kako se iza svake izmjene postoji neka skrivena politička namjera. Time se ne jačaju institucije nego ih se slabi, povjerenje se gradi odgovornim odlukama, jasnim pravilima i kvalitetnim ljudima. Upravo su tome usmjerena sva tri ova zakonska prijedloga.
Čuli smo također danas primjedbe da se ovim izmjenama neće riješiti problemi hrvatskog pravosuđa. Naravno da neće, ali postoji li ijedna država koja je sve izazove svojeg pravosuđa riješila jednim zakonom? Ne postoji sigurno. Zato ova Vlada sustavno unaprjeđuje pravosudni sustav, od boljih materijalnih prava pravosudnim dužnosnicima preko ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju do današnjih izmjena kojim se stvara kvalitetnija pretpostavke za dolazak novih generacija sudaca i zamjenika državnih odvjetnika.
Posebno želim istaknuti novu ulogu Pravosudne akademije. Njezina svrha nije biti dodatna administrativna prepreka, nego središnje mjesto stručnog usavršavanja tijekom cijele profesionalne karijere. Pravo se mijenja brže nego ikada prije, mijenja se europsko zakonodavstvo, razvijaju se nova pravna područja, pojavljuju se novi oblici kriminaliteta i nove tehnologije. Ako želimo kvalitetno pravosuđe naši suci i državni odvjetnici moraju imati mogućnost stalnog usavršavanja. Upravo to omogućuju ova zakonska rješenja.
Poštovane kolegice i kolege, dopustite mi za kraj jednu misao. U hrvatskoj politici često se pokušava stvoriti dojam da postoji samo jedan izbor, ili je nešto savršeno ili ne valja uopće. Takav pristup nije odgovoran, nijedan sustav nije savršen, pa tako nije ni pravosuđe, ali upravo zato odgovorna vlast ne zatvara oči pred izazovima nego ih rješava, ne zato što želi mijenjati zakone radi samih izmjena nego zato što želi da sustav bude bolji nego što je bio jučer. To je razlika između onih koji nose odgovornost i onih koji svaki prijedlog promatraju isključivo kroz prizmu političkog nadmetanja. Kada upravljate državom nije dovoljno ukazati na problem, morate donijeti odluku, morate preuzeti odgovornost, morate ponuditi rješenje, a upravo to danas činimo. Ove izmjene nisu nastale slučajno, niti preko noći, one su rezultat iskustva iz prakse, razgovora sa strukom i potrebe da hrvatski pravosudni sustav prilagodimo izazovima koji su pred nama.
Na kraju želim se obratiti građanima koji nas možda prate, ovu raspravu u ovim popodnevnim satima, možda će im se učiniti da danas govorimo o stručnim pitanjima koja zanimaju samo pravnike. Nije tako međutim, ovo je rasprava o svakom građaninu RH jer svako od nas može se jednom naći pred sudom, bilo štiteći svoju imovinu, bilo tražeći pravdu ili očekujući da država učinkovito procesuira kazneno djelo. Tada nije važno tko je bio na vlasti ili u oporbi, tada je važno da pred sobom imate stručnog, nepristranog i odgovornog suca, te profesionalnog državnog odvjetnika. Upravo zbog tih građana danas i donosimo ove zakone. Zato danas ne odlučujemo samo o izmjenama triju zakona, odlučujemo želimo li sustav koji će privući najbolje mlade pravnike, zadržati ih u pravosuđu i omogućiti im da tijekom cijele svoje karijere budu još stručniji i kvalitetniji.
Klub HDZ je uvjeren da su ova zakonska rješenja važan iskorak u tom smjeru i zato će podržati sva tri konačna prijedloga zakona, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Babić.
Prelazimo na pojedinačne rasprave gdje imamo prijavljenog kolegu Dalibora Pausa, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Reći ću i početi ću onako kako sam počeo i u svojoj replici. Zaista mislim da su ovo tehnički male izmjene, ali da će napraviti dosta veliki pomak po pitanju onog problema koji žele riješiti, a to je problem ubrzavanja imenovanja pravosudnih dužnosnika odnosno brži, bržu ulaz u sustav, a sve zbog dobne strukture koju imamo u našem sustavu.
Reći ću samo to da smo 2015.g. recimo imali oko, sudaca mlađih od 45.g. oko 40%, a sada se to svelo na 16-tak posto, da smo, da smo …, da smo imali sudaca između 55 i 64.g. oko 37% i da smo dobili eksploziju najstarijih sudaca sada do 2026.g. gdje imamo ustvari u sustavu sudaca starijih od 65%, 65.g. 17%, što je u odnosu na prije 11.g. kad ih je bilo 3 do 5% zaista veliki, veliki, velika razlika odnosno imamo pomake na šift čitavog sustava u dobnoj, u dobnoj, u dobnim skupinama prema najstarijim, najstarijim sucima i zaista nešto je trebalo poduzeti i zaista mislim da ovo jeste jedno od uskih grla, možda ono, ono najznačajnije i mislim da su ova zakonska rješenja po tom pitanju dobra jer Državna škola za suce kao uvjet za ulazak u, za imenovanje za, za dužnosnika pravosudnog nije sigurno bilo, bilo dobro rješenje, ako uzmemo u obzir da koliko to traje i koje sve obaveze imaju ti mladi ljudi da bi dobili uopće administrativnu odnosno zakonsku priliku da konkuriraju za suca, dakle godinu dana, nakon posla satima na, online najčišće na kompjuteru nakon što ste kao savjetnik odradili puno radno vrijeme da bite uopće dobili priliku postati sudac, da bite kroz tih godinu dana kako je tu rečeno i od strane ministra u stvari prošli kroz sve ono kroz što ste prošli kroz svoje školovanje, kroz pravosudni, pravosudni ispit. I u tom kontekstu zaista mislim da su ovo dobre promjene.
Ono što se nama često događa, imali smo to priliku vidjeti i sa izmjenama od jučer kada je upit bilo po pitanju taksi prijevo… taksi prijevoza odnosno Zakona o prijevozu o javnome prijevozu, mislim da nije dobro da toliko vremena prođe prije nego mi krenemo u tu izmjenu. Mi smo ove na temelju podataka mogli već 2020. godine vidjeti da idemo u prilično lošem smjeru, da to jeste usko grlo i trebalo je nešto, nešto promijeniti. Ovo ne govorim u smislu nekakvog optuživanja vladajućih da je zašto to nisu napravili ranije nego jednostavno konstatiram da, konstatiram da često reagiramo prekasno i ne možda dovoljno, dovoljno odlučno u trenutku kada se već vidi kamo neka stva… neko rješenje koje smo donijeli vodi, a bože moj svi, svi griješimo. Siguran sam da namjera Pravosudne akademije odnosno državne škole nije bila loša.
Ono što bi htio reći htio bih se osvrnuti isto na ono što su neki zastupnici, neki zastupnici govorili da će se sada opet arbitrarno donositi odluka o tome tko će, tko će ući u pravosudni sustav odnosno postati, postati dužnosnik. Ja mislim da se sa takvim paušalnim ocjenama ipak podcjenjuje Državno sudbeno vijeće koje se sastoji od ako sad sam dobro zapamtio 7 sudaca sa svih razina koje biraju sami suci, koje se sastoji od 2 sveučilišna profesora koje biraju sami profesori, koji se sastoji od 2 saborska zastupnika kojeg biraju jednog iz člana oporbe, jednog člana iz vladajućih i mislim da ukoliko ti ljudi zaista će arbitrarno, arbitrarno donositi odluke i pogodovati nekom tko ne zaslužuje bit u odnosu na nekog drugog kandidata onda imamo stvarno ozbiljan problem i mislim da trebamo, da trebamo vjerovati, da trebamo početi vjerovati institucijama pogotovo ovog tipa koje su odabrane zaista na potpuno nesamostalan način od, neovisan način od politike.
U tom kontekstu dakle pozdravljam, pozdravljam ove, pozdravljam ove odluke. Mislim da će donijeti određeno poboljšanje. Ono čega se tu bojim, tu bojazan sam iskazao i u prvome čitanju da, da nećemo uspostaviti adekvatan, adekvatan sustav mentorstva za te mlade ljude koji uđu pogotovo u prvi stupanj kao dužnosnici. Mi imamo sada mentorstvo za vježbenike, imamo i nekakvo, nekakav rad i sa savjetnicima ali mislim da bi s obzirom na starost našeg sustava i na iskustvo onda tih mladih ljudi koji će, nedostatno iskustvo tih mladih ljudi koji će doći trebalo uspostaviti jači sustav mentorstva i nadzora možda kroz vrednovanje samog rada sudaca odnosno kroz vrednovanje unutar norme sudaca koji su na zalasku karijere sa puno iskustva da im se, da mentoriraju eventualno, eventualno te nove pravosudne dužnosnike ali da se to na jedan adekvatniji način vrednuje kako bi bili i oni više motivirani kako bimo zaista osigurali kvalitetu, kvalitetu rada našeg pravosuđa.
Svi ćemo se složiti ja, možda se nećemo svi složiti ali ja mislim da je teze prilično dobra da nismo niti sa Pravosudnom akademijom odnosno državnom školom nešto bitno rasli u kvaliteti naših, naših presuda nego možda čak, možda čak i padali. Dakle, tako da ja mislim da se treba možda vratiti nekim starim prokušanim modelima koje smo, koje poznajemo desetljećima a to je da kvalitetan mentor, kvalitetan uvod u rad samog novog državnog dužnosnika daje najbolji rezultat u smislu njegovog nastavka, na njegov nastavka karijere, a da bi se to dogodilo rekao sam već mislim da bi se trebalo to i adekvatno vrednovati.
Da ne duljim duže, dakle male ali dobre izmjene mislim da će to pomoći u rješavanju ovog problema koje imamo sa dobnom strukturom sudaca i zaista ne mislim da ćemo imati previše politiziranja u imenovanju sudaca, dapače mislim da će to Državno sudbeno vijeće koje ima sastav koji sam spomenuo zaista odrediti na način da odabere najbolje osobe upravo za, kako bi sustav pravosudni sustav funkcionirao na najbolji način.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
Imamo dvije replike, prvi na redu je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Paus čuli smo iz vaše rasprave da u pravosudnom sustavu imamo zaista velik broj starijih pravosudnih dužnosnika kako sudaca tako i zamjenika državnih odvjetnika. Također čuli smo da hrvatsko pravosuđe posljednjih godina bilježi zaista velik broj odlazaka u mirovinu.
U kojoj mjeri očekujete da će ove izmjene omogućiti kontinuitet popunjavanja sudačkih i državno odvjetničkih mjesta bez zastoja u radu pravosudnih tijela?
Evo zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa, pa donekle ohrabreni ministrovim riječima u odgovoru na moju repliku da u principu zaista tamo gdje ima potreba se daju suglasnosti za nova zapošljavanja. Ne, nemam, nemam sliku koliko je interes za ulazak u sustav od mladih ljudi, ali vjerujem da će ova, uklanjanjem ove prepreke a i svim onim materijalnim uvjetima koje zaista smatram da su poboljšali u posljednjih, posljednjih nekoliko godina i što se tiče samih plaća, plaća sudaca biti dovoljan motiv da imamo dovoljno kandidata da uđu u sustav i mislim da će se, da će se ukoliko budemo dovoljno oprezni da nam se ne dogodi nekakav nagli izlazak velikog broja sudaca pa ako treba na kraju krajeva da se i ponudi nekim sucima da se ostane duže u sustavu nego što su sami mislili, da će se moći to izgurati da nije prekasno, ali da je alarmantno stanje jeste.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega uvijek valja naglasiti pa evo i ja ću po peti put danas, dakle svakako da treba poduprijeti ove zakonske promjene jer one će sigurno su barem nekakva osnova koja čuvaju nadu da će jedanput to objektivno zaživjeti, ali obzirom na stanje u hrvatskom pravosuđu, pogotovo na sustavnu političku korupciju, da zapravo u tom ratu za pravosuđe, politika nađe načina da i mlađe naraštaje uvuče u taj korupcijski mlin.
E sad, naveli ste naravno i potrebu mentorstva, slažem se i ovo što je rekao ministar koncepcija cjeloživotnog zapravo učenja, školovanja, educiranja, unaprjeđivanja i slično. E sad, obzirom na stanje dakle da politika uvijek nađe mehanizma nažalost u ovih 30.g., koliko je realno očekivati da će ovi mlađi naraštaji biti mentorirani u ovome europskom, pluralnom, demokratskom smislu…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…a ne u smislu sustavne političke korupcije i svega onoga što sam govorio u ime kluba.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Ja bih rekao da što se tiče utjecaja politike kada govorimo o razini općinskih sudaca, županijskih sudaca, pa i vrhovnih sudaca da je to u puno manjoj mjeri nego što mi, što mi imamo ovaj, što mi imamo predodžbu. Ono što jeste, gdje mislim da politika ima utjecaja jeste u odabiru čelnih ljudi koji onda, koji onda eventualno mo…, eventualno mogu, a ja mislim da je to slučaj, bit ću vrlo konkretan, i sa našim glavnim državnim odvjetnikom, dakle način na koji je odabran ne daje dovoljno povjerenja da se neke stvari i neke odluke ne donose u tako visoko hijerarhiziranom sustavu kao što je Državno odvjetništvo, ne, ne donose i politički. Ali po pitanju ovog zakona, po pitanju ulaska sudaca u sustav mislim da bi bile pretjerano, pretjerano oštre ocijene.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo motiv za ovu pojedinačnu raspravu je naravno nastaviti s onim što sam u 15 minuta pokušao karakteristično izložiti u raspravi u ime Kluba Mosta i moje malenkosti, pa ću ponovno dakle naglasiti da sustavna politička korupcija je nasljeđena, dakle i kad gledamo slučaj INA ili nekakve druge stvari koje se događaju u Hrvatskoj, zapravo na temelju tih slučajeva možemo vidjeti da usprkos mnogim promjenama koje smo vidjeli površinskim, političkim, zakonskim i nakon '90.-te ili '90.-te godine, pa nadalje da se neke stvari i odnosi interesni u gospodarstvu, politici, pa onda i u pravosuđu, nisu promijenili. Isto tako dosta je ranijih 10-ljeća, ali i nakon '90.-te bilo upozoravano ko sjedi u Vrhovnom sudu, pa su to praktično bili, gotovo sve su bili suci naravno iskusni iz bivšeg sustava, od kojih su mnogi bili kompromitirani suđenjima u montiranim političkim procesima.
No da se vratimo u Hrvatsku i zapravo podupirem još jedanput mogu reći ovo što je rekao ministar, da će se intervenirati, da li nekim propisima ili slično, da suci zapravo više javno istupaju i na neki način isto tako na jučerašnjoj sjednici odbora, u onome što je pročitala glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca, vrlo je jasno rečeno u uvodu da kritički govoriti o pravosuđu i sudskim procesima je nešto što je legitimno u društvenome sustavu i da to sigurno ako se na taj način suočavamo i o tome budu javno progovorili suci ovaj ili pravosuđe i ako se o tome povede javna rasprava, onda se ne treba bojati kritičkih govora poput mojega jel, koliko god se to nekom ovaj činilo čudno ili radikalno, ali sve se temelji na činjenicama i sve sam objavio u knjigama i časopisima koji su recenzirani itd., itd.. Tako da mislim da iznošenje nekakvih slučajeva, a time i motiviranje pravosuđa da javno progovori i da se ogradi od takvih slučajeva i da sankcionira takve suce bilo moralno ili na neki drugi način, ali prvenstveno vrijednosno i moralno držim da je naj, najpoticajnije za mlađe naraštaje koje ćete uključivati u sustav što je, što je dobro. Pa ako bismo htjeli vidjeti poruke sustavne političke korupcije u javnosti sigurno da je najveći otrov protiv korupcije odnosno protuotrov protiv otrova korupcije jesu zviždači i sudbine zviždača su više nego tragične. Ja ću ponovno podsjetiti na zapravo paradigmu te patnje zviždača, a to traje četvrt stoljeća, od 2001.g. dakle Vesna Balenović je zapravo primjer na kojem se može doktorirati i zapravo prokazati što se događa u Hrvatskoj i da se može prepoznati najbolje što i kako djeluje ta sustavna politička korupcija. U njen progon i zlostavljanje, od fizičkog terora i svega ostaloga dakle pravosudnog, medijskog i slično, uključile su se mnoge institucije, uključujući odnosno ne institucije nego ljudi, korupcijske hobotnice u mnogim institucijama. Budući je njena prijava za kriminal u INA-i koji ima političke, gospodarske, kapitalne, posljedice negativne za Hrvatsku dakle uključili su se ljudi korumpirani unutar sustava pravosuđa, politika, ljudi liječnici iz zdravstva koji su joj rekli da će umrijeti, pazite to za dva ili tri tjedna, da je u visokom stupnju njen rak, dakle i sve je to dokumentirano, slučajno je otišla kod nekog drugog liječnika koji joj je rekao da je potpuno zdrava. U međuvremenu je bila pod kemoterapijom i svime, svime ostalim. Dakle njena sudbina i nerješavanje njenog slučaja dakle DORH itd. usprkos rješenju ili odluci Europskog suda za ljudska prava, dakle ona dalje i njena obitelj i dan danas jednako proživljava tu tragediju i događa se taj javni teror. Ona je svjedočila u HS u nizu povjerenstava, postoje njeni brojni iskazi javni itd., međutim nema nikakvoga pomaka u njenoj sudbini. Zašto nema pomaka? I mislim da je čak ta korupcijska hobotnica mudro i lukavo drži živom da bi pokazala kako će proći svi jel koji budu zviždali protiv te korupcijske hobotnice. Model obračunavanja te korupcijske hobotnice, dakle upravo na njoj se može vidjeti dakle kad jedna osoba u nekom sustavu, recimo u pravosuđu ili drugdje, nešto poduzme i prokaže dakle ono što ne valja, što je trulo, što je otrovno, što je štetno, tada se cijeli sustav digne na nju, dakle ona je žrtva i pravosuđa, dakle i sudova i DORH-a odnosno ljudi u sudovima i DORH-u dakle očito korumpiranih nedvojbeno, ali isto tako u sustavu zdravstva ima takvih liječnika. Ima na psihijatriji takvih liječnika pa se sjetimo slučaja Kakarić i da ne nabrajam druge, dakle zviždače koji su teško stradavali.
Prema tome, na odnosu na zviždačima se može najbolje prepoznati kako se dakle ta perfidna metoda zastrašivanja obračuna sa tom korupcijom i potiče se ljude jel dakle građane čestite da je najpametnije i najbolje šutjet jer će proći poput Vesne Balenović, njene obitelji, pukovnika Kakarića i da ne nabrajam, da ne nabrajam dalje. Što je sve javno poznato, transparentno dostupno i državna tijela bi po, dakle uključuju DORH trebala dakle na temelju tih javnih saznanja provesti istrage, pokrenuti postupke, međutim se ne događa. A kad nešto drugo saznaju iz medija šta im odgovara onda kreću u te postupke poput recimo gospodina Šimunića nedavno.
Zanimljivo je spomenuti ponovo i slučaj Lora jel u što je upetljan i Haaški sud koji je izmislio jednu prema pravnim načelima rimskog prava i uopće današnjega prava dakle udruženi zločinački pothvat gdje je naša pravna struka niz profesora sa Pravnog fakulteta uključujući gospodina Damašku i niz drugih su dakle napravili sjajan znanstveni rad jel o neodrživosti upravo udruženog zločinačkog pothvata. Na temelju dakle toga što se događalo u Haškom sudu u Hrvatskoj su opet od korumpiranoga pravosuđa sa ovim pozadinama kojima je neprihvatljiva hrvatska praktična država jer u njoj ne, za njih ne bi zapravo bilo mjesta da postoji proces dekomunizacije ilustracije.
Gotovo sva mitska mjesta obrane Hrvatske bila su kompromitirana sudskim procesima. Detaljno sam istražio dakle slučaj Lora pod naslovom Mladen Bajić protiv Mladena Bajića a podnaslov je Korupcijska vertikala u hrvatskom pravosuđu gdje se može vidjeti suradnja pojedinaca iz cijelog represivnog sustava, dakle na svim razinama pravo… suda sudova zatim u DORH-u i policiji. Dakle, uvijek se uključujući dakle i Državno sudbeno vijeće. Recimo kada je podnesena kaznena prijava protiv Mladena Bajića trebala je sedam članova dakle natpolovična većina u Državnom sudbenom vijeću je trebala donijeti tu odluku. Međutim, odluku je donio samo jedan pojedinac i to je prošlo, naravno jer je sustavna politička korupcija to, to zaštitila. Neću se na tome zadržavati ali i slučaj Mamić dakle dovoljno govori o čemu se radi i tu se zapravo isto zatvorila stvar.
Još je zanimljivija možda za ministra predstavka koja je došla u sabor predsjednicima klubova prije 6-7 godina od Zdravka Mustaća jednog od osuđenih osoba, to je zanimljivo tih nekoliko stotina stranica pročitati, a pogotovo prvih 5 i zadnjih 5-6 dakle gdje se vidi i otvara ta priča opet iz njegovog interesa i njegovoga, njegovoga kruga pa usporediti s ovim što se događa nakon toga. Nikada jel ta njegova predstavka nije došla na dnevni red u Hrvatskome saboru iako je iznimno, iznimno zanimljiva.
Navest ću i slučaj rekao bih ključne vrijednosnog stajališta u slučaju Tomislava Merčepa. Dakle, Tomislav Merčep je umro kao osuđen za ratne, pravomoćno za ratne zločine. Dakle, bez ijednog konkretnog dokaza ili svjedoka nego po tzv. zapovjednoj odgovornosti iako je on bio dakle običan vojnik a svi oni koji su mu pripisali da im je zapovijedao zapravo dobili su neki čin makar i desetnika, dakle a zastrašujuće je to što je izrečeno u njegovoj i javno je to rekao i mediji su naravno stavili naglasak na to, pazite da je Merčep bio na pogrešnoj strani povijesti. Radi se o osnivaču HDZ-a u Vukovaru, zastupniku u Županijskom domu Hrvatskoga sabora, prvom zapovjedniku obrane Vukovara, heroju obrane u zapadnoj Slavoniji i Lici itd., itd., dakle taj čovjek je bio na pogrešnoj strani povijesti prema pravomoćnoj presudi suda u Hrvatskoj. Dakle, bez ijednog konkretnog dokaza, dakle materijalnoga ili bez ijednog konkretnog svjedoka koji je svjedočio nečemu, dakle tom nekakvom, nekakvom krimenu, ali dakle umro jel kao osoba koja je bila na pogrešnoj strani povijesti.
Dakle, to dovoljno govori o dubini problema s kojim se suočavamo i o tome treba javno govoriti da bismo mogli …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ozdraviti od te bolesti.
Evo, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javio kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala poštovani kolega iz vašeg ekstenzivnog elaborata o svim, svim ovim potencijalnim ili eventualnim aferama o kojima ste govorili i korupciji u pravosuđu nisam uspio shvatiti s obzirom na današnju točku o kojoj raspravljamo da li način ulaska u svijet pravosuđa odnosno imenovanja pravosudnih dužnosnika kroz državnu školu odnosno Pravosudnu akademiju ili na ovaj predloženi način da li to vidite kao nešto što ima ili nema utjecaja na sve ove stvari o kojima ste, o kojima ste govorili ili nam ipak i u jednom i u drugom slučaju u sustav ulaze ništa manje ni više korumpirani ili, ili ljudi odnosno ništa bolji ili lošiji nego u bilo koji drugi sustav ali onda se nešto drugo unutar sustava događa da na kraju kako vi kažete bude situacija ovakva kakvu ste opisali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa evo bit ću kratak možda je dobra situacija sadašnja, dakle će veliki broj gotovo trećina uskoro otići u mirovinu da će veliki broj mladih ljudi ući u sustav, ali ovo sve što sam rekao dakle samo upozoravam da će ih se pokušati, a ti mladi ljudi su sigurno nedvojbeno ono dakle pošteni ljudi možemo reći jel i dobro je da će ih velika količina ući i da će vjerojatno to biti osnova na kojoj se može graditi zapravo novi sustav pravosuđa, pravosuđa u Hrvatskoj a sigurno da će sustavna politička korupcija učiniti sve da pokuša ih dakle kad uđu u sustav neki znamo kako se to ovaj radi sa moći autoriteta, dakle možete pogledati socijalno psihološki eksperiment poznat u svijetu Milgramov tako zvani socijalno psihološki gdje se pokaže dakle koliko se sa utjecajem autoriteta može od običnog građanina učiniti zapravo masovnoga, masovnoga ubojicu.
Prema tome, sve ovo što govorim zapravo jest to …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… da se prevenira upravo to što se priprema.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a obratit će nam se kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gosp. potpredsjedniče.
Poštovani državni, ministre sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Evo na kraju ove rasprave u drugom čitanju vezano za ova tri zakona ja ću još jednom reći, kao što je i kolega Babić rekao da će Klub HDZ-a podržati sva tri ova zakona.
Jednostavniji i lakši ulazak u pravosudni sustav mladih ljudi ova Vlada je prepoznala na koji način treba omogućiti i zato nam i ovo, ove izmjene o ukidanju Državne škole za pravosudne dužnosnike itekako dobro dolaze u ovom trenutku jer će, kao što je ministar rekao, omogućiti ulazak svježe krvi u pravosudni sustav. Doista kao što sam i u replici ministru rekla, mislim da nije potrebno da mladi ljudi koji završe pravni fakultet polažu pravosudni ispit, još jednom moraju proživljavati taj stres jer samo mi koji smo to radili znamo kakav je to stres pravosudni ispit, da još jednom to moraju proživljavati kroz polaganje ispita na Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Ona svakako treba ostati, kao što su već mnoge kolege i kolegice ovdje spomenule kao mjesto gdje će se pravosudni dužnosnici obrazovati odnosno nadograđivati svoje znanje koje su stekli kroz cjeloživotno učenje i kao što smo čuli već danas, pravne norme se toliko često mijenjaju da zapravo svi mi koji se susrećemo sa zakonima trebamo to pratiti, a kamoli pravosudni dužnosnici koji svakodnevno rade s tim ili donose odluke, ja bih rekla o nečijim životima itd.. Dakle doista pozdravljam ovu izmjenu i samo bih rekla ono što je nekako moje mišljenje, a to je da za lakše napredovanje sudaca sa npr. prvostupanjskih na drugostupanjski. Jednako tako trebamo razmisliti o tome poštovani ministre, vi naravno vidite sa vašim suradnicima je li to dobro što ja govorim, ali mislim da bi trebalo razmisliti o tome da se omogući sucima da napreduju na jednak način. Ovo što mi danas ovim zakonima donosimo to je stvaranje jednakih ja bih rekla općih uvjeta da se netko može uopće javiti na natječaj, međutim kada netko želi prijeći sa prvostupanjskog na drugostupanjski sud mislim da je za njegovo napredovanje najvažniji njegov rad, dakle za jednog suca najbolje mjerilo bit će nam koliko je on predmeta napravio, koliko je presuda donio i još nešto, koliko je od tih presuda dakle najmanji broj ukidnih odluka. To znači da je taj sudac puno i dobro radio jer je ispunio i normu i možda odradio i više od norme, a da ima mali broj ukidnih odluka znači da su mu presude doista kvalitetne. Ja sam sigurna da će ove izmjene omogućiti bolji i kvalitetniji pravosudni sustav i da je ovo jedan veliki iskorak i ne bih rekla prvi korak jer…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…prvi korak je bio podizanje plaće sucima koje je ova Vlada učinila, zajedno sa ovim činimo jedno kvalitetnije pravosuđe za sve nas, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno obraćanje će imat kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani ministre i poštovane kolegice i kolega.
Evo završno prvo ću naglasit dakle potpora jel svim trima zakonima, pogotovo Pravosudnoj akademiji jer nova institucija svakako pruža veće mogućnosti dakle i novih kadrova u toj novoj instituciji o kojima će ovisiti zapravo karijere ovih više stotina ja se nadam mladih koji nužno moraju ući na mjesto ovih 5 stotina 60 ili 1/3 jel sudaca koji će ići sada vjerojatno ubrzano u mirovinu. To je dakle nedvojbena činjenica, ali svakako treba imati u vidu sve ovo što sam rekao i sve te zamke i interese koji su institucionalizirani duboko u hrvatskom institucijskom upravljačkom sustavu države i društva dakle do kapilarne, do kapilarne razine, do toga da evo sad i najnovija afera politička dakle sukob u državnome vrhu dvaju brda kako bismo rekli se može vidjeti kakav je odnos prema državi kao zajednici. Dakle, dva ključna čovjeka sada ruše rekao bih i obrambeni sustav RH, svoje sukobe osobne a da ne govorimo pozadinske, agenturne ili kao već jedan o drugome govore, dakle pokušaju prebijati preko leđa Tihomira Kundida generala dakle načelnika, načelnika Glavnog stožera hrvatske vojske. Dakle, dotle ide nebriga jel i pokušava se već i razne ustavne, ustavne stručnjake, zakonske stručnjake već ima svako svoju, svoju ekipu a nitko ne govori o onom elementarnome dakle da je vojska posebna institucija gdje se ne smije rušiti taj zapovjedni hijerarhijski ustroj gdje nema demokracije.
Prema tome, zna se moje stajalište o sadašnjem predsjedniku države, puno sam o njemu pisao i javno, javno govorio ali dok je on predsjednik a postoje ustavni mehanizmi da ga se smijeni i pokrene postupak, dakle međutim on je vrhovni zapovjednik i zapravo general Kundid nema izbora i tu se ne smije dakle brkati sa ovim nekakvim političkim interesima. Međutim, nažalost uvijek je u fokusu taj politički, politički interes.
Iz toga dakle, iz toga da dva najmoćnija čovjeka u državi mogu zanemarivati dakle nacionalne interese a znamo u kojem svijetu živimo da smo promijenili državni proračun, da je cijela EU promijenila koncepciju zapravo ide na ubrzano naoružavanje, predviđa se sigurni uključivanje u rat itd. i mi sada rušimo jel dakle dva najneodgovornija čovjeka na najvišim pozicijama, dakle pokušavaju sve svoje osobne i pozadinske probleme prebijati preko leđa zapravo čelnog čovjeka zapravo u operativnom smislu dakle načelnika Glavnog stožera generala Tihomira, Tihomira Kundida.
U tome smislu dakle raduje me Pravosudna akademija jer je to prigoda ministru jel da može kvalitetne, nekompromitirane kadrove instalirati u tu Pravosudnu akademiju i onda ako bude takvog mentoriranja sigurno ćemo puno brže riješiti ove dubinske kadrovske probleme u pravosuđu, a ako ozdravi pravosuđe onda će ono svojim demokratskim mehanizmima prave države u punom smislu riješiti sve korupcijske probleme. Dakle, ali to puno, puno, puno ovisi dakle o političkim odlukama gdje nažalost sabor ne obavlja svoju funkciju nego je zapravo se pretvorio u dizaonicu ruku prema nekakvim stranačkim pa čak i kalnovskim, klanovskim interesima.
Isto tako, preporučio bi da vidimo o čemu govorim knjigu vrsnog odvjetnika, inače je sada vanjski član Odbora za pravosuđe u Hrvatskom saboru Srećka Ivića, izašla je prije par godina, vrlo je dokumentirana u nekoliko stotina presuda, naslov je bit će vam jasno Verbalni i delikti u Titovome režimu. Naime, od '45. do 1990. vođeno je oko 30 tisuća u Hrvatskoj samo, dakle oko 30 tisuća političkih procesa u kojima je preko 120 tisuća ljudi osuđen, osuđeno za politički krimen. Mnogi kadrovi od tih a unutra imate i kazala imena, tih sudaca tužitelja itd. iz bivšeg sustava prepoznat ćete ih dakle i u sustavu nakon '90.-te godina pa je to korisna literatura za suočavanje i javne rasprave o tome.
Evo, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Jurčević.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa moram iskoristiti Članak 238. povredu Poslovnika obzirom da je kolega rekao jednu činjenicu koja bi se mogla krivo shvatiti. Rekao je da se prebacuje, da prebacuju preko leđa gospodina Tihomira Kundida, međutim ja bih rekla da se ne može tako reći jer ne prebacuju obje strane preko leđa obzirom da je, njegovih leđa obzirom da je …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… zakon jasan i jasno je rekao da hrvatsku vojsku …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… preko granice u ovakvim slučajevima upućuje ministar obrane …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… a ne predsjednik države.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika nam se sad javio i kolega Josip Jurčević, biti će vam četvrta opomena, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., evo kolegica je rekao bih neupućena ja sam dakle govorio o zapovjednoj hijerarhiji, prema tome general Kundid mora slušati zapovijedi nadređenog koji je izabran jel u demokratskom procesu a netko drugi može dakle pokrenutu tu zamjenu ili promjenu.
Prema tome, prebija se preko njegovih leđa nažalost jel jer se uvjetuje jel da on mora ako ne izvrši morat će dati ostavku. Dakle, to je pogrešno ako se treba obračunavati …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… neka se obračunavaju sa predsjednikom …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… pokretanjem ustavne procedure za smjenu.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem četvrtu opomenu s kojom jel ne možete više sudjelovati danas u raspravama.
Za povredu Poslovnika se ponovno javila i kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem.
Članak 238., kolega govori neistinu. Kolega trebate malo bolje razumijevati zakone i što u njima piše. Predsjednik države jest zapovjednik Oružanih snaga, međutim zakon je jasno rekao kada vojska sluša njega, a kada ministra, u koje dvije situacije predsjednik daje prethodnu suglasnost da vojska može prijeći granicu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… RH a kada to odlučuje ministar …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… obrane.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
S ovim smo stigli do kraja rasprave stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti i zahvaljujem se ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodinu Damiru Habijanu sa suradnicom, jednako tako svim kolegicama i kolegama na konstruktivnoj raspravi.
Najavljujem sutrašnji dan sukladno redoslijedu rasprava sa prvom točkom dnevnog reda, dakle riječ je o Godišnjem izvješću o obrani za 2025. godinu.
Želim vam ugodan ostatak dana.

SJEDNICA PREKINUTA U 18,30 SATI.

82

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, drugo čitanje, P.Z. br. 293
03.07.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, drugo čitanje, P.Z. br. 293, predlagatelj je vlada, a rasprava je zaključena. Sukladno čl. 252. Poslovnika HS-a za donošenje ovog zakona potrebna je većina glasova svih zastupnika, dakle 76, dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
126 glasova, 82 za, 44 suzdržana donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
PDF