Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

78

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 314
30.06.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
I sad idemo na sljedeću točku. To je Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o uporabi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 314
Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Sukladno čl. 204. Poslovnika HS hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje.
Amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Tomislav Mihotić, izvolite.

Mihotić, Tomislav
Hvala poštovani potpredsjedniče HS.
Cijenjeni zastupnici, zakon se donosi radi preuzimanja pravne stečevine EU u nacionalni zakonodavni okvir i cilj mu je potaknut brodare na korištenje obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu, obveza opskrbe brodova na vezu u luci električnom energijom sa kopna, brodara koji boravi u luci ima obvezu priključivanja na postrojenje za napajanje električnom energijom sa obale.
Ovdje je vidljivo da sama uredba, zakon ima fokus i na brodove i na luke koje bi trebale osigurati infrastrukturu za alternativna goriva u pomorskom prometu. Važno je istaknut da se uredba odnosno zakon primjenjuje na brodove za prijevoz putnika i tereta u komercijalne svrhe iznad 5 tisuća bruto tonaža. To se u Hrvatskoj odnosi na manji broj brodova, ovisno o izuzeću koje će biti objašnjeno kasnije u tekstu. Kako se radi o EU uredbi, ona je direktno primjenjiva na sve članice i nije ju potrebno transponirat u nacionalni zakonodavni okvir, nego je potrebno osigurat samo mehanizme provedbe. Ovim zakonom je to i napravljeno tako što smo njime uredili i odredili nadležna tijela, njihove ovlasti, izuzeća od provedbe, nadzori prekršajne odredbe, nadležna tijela su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorstva i Uprava sigurnosti plovidbe, Hrvatska akreditacijska agencija i Lučke uprave. Njihove ovlasti su, Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura, Uprava pomorstva i Uprava sigurnosti plovidbe ima ključnu provedbenu i nadzornu ulogu kroz provođenje inspekcijskog nadzora brodova u pomorskim lukama, vodi prekršajne postupke i donosi rješenja o novčanim kaznama protiv gospodarskih subjekata, brodara koji su u prekršaju, upravljanja sustavom usklađenosti kroz bilježenja i upravljanja podacima koji se nalaze u informacijskom sustavu kojim upravlja Europska agencija za sigurnost pomorskog prometa, EMSA. Na zahtjev gospodarskog subjekta brodara kontrolira rad verifikatora ako se sumnja na nepravilnosti, te surađuju, te suradnju i koordinaciju s ostalim tijelima. Hrvatska akreditacijska agencija na zahtjev gospodarskog subjekta izdaje akreditaciju za obavljanje djelatnosti verifikatora emisija stakleničkih plinova. Lučke uprave osiguravaju uvjete za primjenu obveze priključenja brodova na vezu u luci na postrojenje za napajanje električnom energijom sa obale. Izuzeća od primjene se odnose na putničke brodove, trajekte, klasične brodove, brze brodove koji povezuju luke na otocima sa manje od 200 tisuća rezidenata, to znači kompletno svi otoci u RH. Izuzeća su prijavljena Europskoj komisiji i objavljena u Službenom listu EU-a. Linije brodske, brzo-brodske, trajektne, koje su pod obvezom pružanja javne usluge ili Ugovor o obavljanju javnih usluga izuzeća su prijavljena Europskoj komisiji i objavljena u Službenom listu EU-a. Nadzori i prekršajne odredbe. Nadzor nad provedbom uredbe zakona provodi Uprava sigurnosti plovidbe odnosno inspektor sigurnosti plovidbe u okviru redovitih ili izvanrednih inspekcija brodova. Znači ne postoji nikakvo dodatno administrativno i financijsko opterećenje za inspektore tijekom pregleda, traže samo postojanje dokumenata usklađenosti sa uredbom. U slučaju utvrđenih nepravilnosti inspektor može izdat prekršajni nalog ili podnijeti optužni prijedlog, izreći mjere poput zabrane isplovljavanja ili protjerivanja broda iz luke.
Generalno, zakon će donijet zdravstvenu korist prvenstveno ljudima koji žive u obalnom području gdje se nalazi većina naših luka i to zbog obveze da brodovi koji se nalaze u lukama moraju koristit tehnologije koje ne emitiraju onečišćivača zraka, a onda i sustav u zdravstvene i socijalne skrbi koji pokriva troškova liječenja pulmoloških i kardiovaskularnih bolesti ili preuranjenih smrti koje su izazvane emisijama onečišćivača zraka. Isto tako će se upotrebom niskougljičnih i alternativnih goriva u pomorskom prometu utjecat na klimatske promjene odnosno posljedice koje izaziva globalno zagrijavanje izazvano emisijom stakleničkih plinova. Gospodarska korist se odražava u mogućnosti lokalne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za potrebe napajanja brodova na vezu električnom energijom sa obale, proizvodnji ostalih sintetičkih i bio goriva, u povećanju i očuvanju turističkih kapaciteta zbog čistog okoliša.
Predlagatelj također prihvaća amandmane Odbora za zakonodavstvo na čl. 10. i 11. zakona, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, ima više replika na vaše izlaganje, prva je kolege Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Zakon predviđa izuzeća za određene putničke linije prema otocima do 31. prosinca '29.g.. Kako će Vlada iskoristiti i to prijelazno razdoblje odnosno hoće li pripremati se flote, luke i javne usluge ili ćemo '29. ponovno reći da nismo spremni i ponovno nešto novo pripremati?
I druga stvar, iznos jednak prikupljenim kaznama trebao bi se koristit za projekte u pomorstvu, obnovljiva i niskougljična goriva, kopneno napajanje i inovativne tehnologije, hoće li se javno objavljivati koliko je kazni prikupljeno, kome su to sredstva dodijeljena i kolki su konkretni učinci tih projekata? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Nećemo čekat datum primjene, u Rijeci i Šibeniku se već priprema, a svi podaci vezano za nepoštivanje bit će javno objavljivani.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Evo zakon, poštovani državni tajniče, zakon obavezuje lučke uprave da brodovima omogućuju opskrbu električnom energijom s kopna. Koje hrvatske luke danas imaju tu mogućnost odnosno opremljene su potrebnim, potrebnom infrastrukturom, koje nemaju, a bit će, a bit će ta potreba i koliko će ta ulaganja eventualno stajati naše porezne obveznike?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Znači Rijeka i Šibenik su započeli projekt, vrlo brzo će bit u funkciji. Dubrovnik ga priprema. Inače znate kojih 6 luka osim ovih, još i Zadar, Split i Pula su luke koje će se pripremat za ovakav sustav.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, često se u raspravama kazne prikazuju kao represija, al ovdje zapravo treba reći istinu da ovaj zakon predviđa da se iznos jednak prikupljanju kaznama koristi, zapravo vraća se u projekte u pomorstvu, što je zapravo za veliku pohvalu. Znači sredstva se vraćaju u sektor kroz sufinanciranje obnovljivih i niskougljičnih goriva, infrastrukturu za opskrbu električnom energijom s kopna, za inovativne tehnologije. To nije zapravo onda, te kazne kad gledamo nisu kažnjavanje radi kažnjavanja nego poticanje modernizacije hrvatskog pomorstva.
Moje pitanje glasi, za koje se sve namjene prema ovom zakonu koriste sredstva u visini prikupljenih kazni, dal će to bit ukupna znači sredstva koja se budu prikupila kaznama, bit će refinancirana zapravo u pomorstvo i u, i u samu temu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Koristit će se u lukama za uređaje koji doprinose provođenju ovih odredbi. To znači i alternativna goriva će se, to je sustav dobijanja alternativnih goriva će se razvijati iz tih sredstava. Predviđeno je da se ukupan iznos na to utroši.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, govorite o ambicioznoj dekarbonizaciji, no realnost naše Jadrolinije vas u tome demantira. Prosječna starost naše flote je 30.g., a imamo primjere Marka Pola ili ovog trajekta Sis koji je plutao satima na putu za Iž zadnjih dana, koji su stari više od 50.g.. S tehničkog stajališta nerealno je očekivati da takva plovila mogu bez astronomski skupih rekonstrukcija zadovoljiti ove stroge ekološke standarde.
Koji je točan plan Vlade za brodove ove starosne kategorije i u konačnici tko će to platiti?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Pa u svakom slučaju kad je u pitanju Jadrolinija, ide se na modernizaciju Jadrolinije i oni su u pregovorima tj. imaju već dogovor sa Svjetskom bankom o sufinanciranju 5 hibridnih brodova, od toga su 3 potpuno putnička broda i to je u narudžbi i u pripremi. Prema tome, sama realizacija kroz Jadroliniju je krenula.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicom, svi se slažemo da je zelena tranzicija i zaštita okoliša jako važna, ali jednako tako važne su nam i naše luke i naši brodari da ostanu konkurentni.
Smatrate li da će ova uredba biti praćena odgovarajućim financijskim instrumentima kao trošak zelene, kako trošak zelene tranzicije ne bi pao samo na leđa brodara i na, na naše gospodarstvo? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Pa koristit ćemo sve načine da im pomognemo kako bi uspostavili ciljeve zelene tranzicije, a jedan od načina je i taj da će sve ove kazne bit u apsolutnom iznosu utrošene na postizanje tih ciljeva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala gosp. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, uredba strogo kažnjava brodare koji ne koriste obnovljiva i niskougljična goriva, no moje pitanje vama je gdje se na Jadranu, na hrvatskoj obali uopće mogu ta goriva nabaviti? Na našem dijelu Jadrana ne postoji niti jedna funkcionalna punionica ili terminal za opskrbu recimo e-metanolom, bio LNG-om, zelenim vodikom i sad kažnjavati brodare zbog neupotrebe nečega što fizički nije dostupno je pogrešan slijed koraka i što je konkretno poduzeto kako bi se takva vrsta goriva koju ova uredba predviđa, a njeno, njihovo ne korištenje kažnjava, osiguralo u našim lukama?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Za električna punjenja sam odgovorio, znači Rijeka i Šibenik su u projektu, Dubrovnik je u pripremi projekta, a za osiguranje bio goriva stimulirat će se luke da rade tankove i da se pripreme u onim rokovima koje je zakon predvidio da mogu ih opskrbljivat sa alternativnim gorivima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Ovaj zakon ne uvodi administraciju radi administracije nego uređuje provedbu europske uredbe u hrvatski sustav. Jasno se određuje tko je nadležan za što, tko provodi nadzor, tko vodi postupke i tko osigurava uvjete u lukama. To je važno jer bez određenih institucija nema ni učinkovite provedbe.
Poštovani državni tajniče, moje pitanje, koja su nadležna tijela za provedu ove uredbe i ovog zakona u RH? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Nadležna tijela su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, njegova Uprava za pomorstvo i Uprava za sigurnost plovidbe, Hrvatska akreditacijska agencija i Lučka uprava.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala vam lijepo.
Uvaženi državni tajniče, evo sami ste odgovorili na ovo pitanje vezano za, za uspostavu, za, dakle za opskrbu električnom energijom u ovim navedenim lukama koje su dio TEN-T mrežama jel tako, no ono što je izostalo, nekako da budete precizniji u tim rokovima jer znamo da je do 2030.g. to potrebno učiniti. Nije sve u nadležnosti vašeg resora nego je nešto Ministarstva gospodarstva odnosno HEP-a, pa me zanima i možete li nešto preciznije reći oko tih rokova jer je poznato da, da bi se osigurala ta infrastruktura, ta električna mreža u tim pojedinim lukama, a to u ovom trenutku ne može podnijeti jer se radi o velikim snagama, neki put snagama koje predstavljaju opskrbu jednog malog gradića, dakle ne radi se o običnom priključku i čini mi se da tu prilično kasnimo, jel možete možda neki precizniji akcijski plan ovdje iznijeti? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
Pa dobro, rokovi do kad moramo instalirat su jasni u zakonu, normalno to je usko grlo, kapacitet elektromreže. Ista stvar je i kod cestovnih punionica, isto su zadaci zadani RH, u skladu s tim zadacima smo u najužoj suradnji s Ministarstvom gospodarstva koje prenosi te obveze na HEP. Ne mogu reć točan datum, ali sigurno krenulo se s projektima i osiguravaju se uvjeti u svim tim lukama da se to može implementirat do datuma kad je zadano zakonom tj. uredbom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani, Vlada RH se voli hvaliti da ulaže u, da radi znatna ulaganja u obnovu Jadrolinijine flote, pa je tako potpisala odnosno garantirala za kredit gdje je Jadrolinija kupila brod iz '93.g. koji je predstavila kao najveći brod u jednoj floti, radi se o brodu Dalmacija.
Možete li nam objasniti, kakvo je to ulaganje u budućnost odnosno u dekarbonizaciju kada je potpuno jasno da brod iz '93.g. nikada neće moć zadovoljiti sve potrebne uvjete bez ulaganja koja su vjerojatno čak i veća od same vrijednosti za koju je taj brod kupljen? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mihotić, Tomislav
U svakom slučaju Jadrolinija ove brodove za koje sam rekao, 5 hibridnih brodova, raspisuje natječaj za nove brodove i gradit će se u hrvatskim brodogradilištima. Prema tome, ako je i bilo takvih situacija kad su možda neadekvatni brodovi vezano za sam sustav zaštite okoliša nabavljeni, sada se ide na nove brodove koji će poštovat sve standarde i bit će iskorištena domaća proizvodnja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, ovim zakonom stvaramo pretpostavke za primjenu novih tehnologija i alternativnih goriva u pomorstvu. Pa možete li nam još jednom pojasniti, na koji način će se hrvatske luke pripremiti za ove nove obveze, posebice za korištenje električnog priključka brodova na vezu kako bi bili spremni odgovoriti ovim izazovima koji nam dolaze u narednih par godina? Zahvaljujem.

Mihotić, Tomislav
Pa infrastruktura, pa …/Govornik se ne razumije./… toga električna realizira se u dogovoru sa HEP-om, realizira se rekao sam kojom dinamikom, 6 luka koje su na TEN-T koridoru bit će osposobljene do datuma koji je predviđen, kraja '29. da bi mogle primit brodove i puniti ih.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govoriti poštovani zastupnik Ivan Matić, izvolite.

Matić, Ivan (MOST)
Zahvaljujem predsjedatelju.
Kolege i kolegice, evo iz samog izlaganja i naravno replika kolega neke stvari postanu jasnije, pa ću ih u ovom svom dijelu i preskočiti. Počet ću prije svega sa onim oko čega nema nikakvog spora. Hrvatska je članica EU i dužna je uskladit svoje zakonodavstvo sa europskim pravom i tu se radi o Uredbi o obnovljivim i niskougljičnim govorima u pomorstvu tzv. FuelEU Maritime dio je paketa Fit for 55 i izravno se primjenjuje od siječnja 2025.g.. Cilj koji je smanjiti emisiju iz pomorstva i očistiti zrak u našim lukama, legitiman je. Iskreno, dobar za gradove poput Dubrovnika, Zadra, Splita koji žive uz svoje luke. Dakle da budem jasan, mi u Mostu ne, ne osporavamo cilj, ali kolegice i kolege problem nije cilj problem je provedba i problem je način na koji ovaj zakon dolazi pred nas. Zašto hitan postupak? Uredba je na snazi od listopada 2023., primjenjuje se od siječnja 2025., a mi domaći okvir donosimo tek sredinom 2026.g.. Hitnim postupkom Vlada nadoknađuje vlastito kašnjenje, a cijenu plaća sabor kroz skraćenu raspravu.
Drugo i za mene najvažnije, luke. Čl. 8. ovog zakona obvezuje lučke uprave da brodovima omoguće napajanje električnom energijom s kopna. Pitam vas posve konkretno, koja je hrvatska luka danas spremna za to? Jer u obrazloženju ovog zakona o tome nema ni riječi, nema karte spremnosti, nema procjene snage koju treba osigurati po vezu, nema rokova. To je golem zahvat, a sabor o tome ne dobiva ništa ili se varam, prihvatit ću to.
Treće, trošak. U dijelu o izvorima potrebnih sredstava prijedlog kaže da su sredstva osigurana u proračunu, ali ne kaže koliko. Sabor ne može osigurati ono što nije izračunato. Gdje je procjena ukupnog troška izgradnje? Tko je plaća, država, lučka uprava, brodari il na kraju putnik kroz cijenu karte? Jer ako odgovora nema onda je realan rizik da trošak na kraju plate otočani i putnici, a njih smo ovdje dužni najviše štititi.
Četvrti, otoci i ono što dolazi poslije. Da, zakon ima izuzeća za otočane, otočne i javne linije i budimo pošteni, to su izuzeća stvarna, Hrvatska ih je prijavila, Europska komisija ih je objavila, to je u redu, ali izuzeća vrijede najdulje do 31. prosinca 2029.g. i ne mogu se produljiti bez izmjene same uredbe. Dakle izuzeće jest zaštita, ali samo privremeno, do kraja 2029.g.. Pitanje koje moramo postaviti danas, a ne 2030., što se događa 1. siječnja 2030.g., koji je plan za naše otočne i javne linije nakon isteka izuzeća? U ovom zakonu toga nema, to je najveća praznina.
Peto, novac od kazni. Kazne se uplaćuju u opće državni proračun, a onda se iznos jednak tom iznosu troši na projekte dekarbonizacije putem javnih poziva, a prvo izvješće o tome kako je potrošen predviđeno je tek 2030.g.. Mi tražimo jednostavnu stvar, kriterije objavite unaprijed, a izvješće dovedete pred sabor svake godine, a ne tek prema Briselu za 5.g..
Šesto, nadzor. Sve ovo netko treba provoditi. Posao se da inspektorima sigurnosti plovidbe, rad u europskoj bazi podataka, prekršajni nalozi, čak i mjere protjerivanja brodova. Pitam se, ima li ta inspekcija dovoljno ljudi i obuke za ove poslove? Jer zakon koji se ne može provesti šteti i cilju i kredibilitetu države. Zato ministre završavam sa 5 posve konkretnih zahtjeva. Prvo, dajte saboru popis luka sa OPS infrastrukturom i rokovima do 2030.g., drugo dajte procjenu ukupnog troška i tko ga plaća, treće jamčite da se trošak neće preliti na cijenu karata i na otočane, četvrto predočite plan za otočne i javne linije nakon 2029.g. i peto, obvežite se da ćete kriterije javnih poziva objaviti unaprijed i godišnje izvješćivati sabor o utrošku sredstava od kazni. Ako na ovih 5 pitanja danas dobijemo precizne odgovore, razgovarat ćemo dalje, a ako ih ne dobijemo onda ovo, ovo nije tehnički zakon, onda je to obećanje bez plana na teret luka, brodara i naših otočana. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Mihael Zmajlović, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Poštovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege, državni tajniče.
Danas raspravljamo o zakonskom prijedlogu izrazito visoke tehničke i tehnološke složenosti, ali o aktu koji duboko dotiče strateške interese RH kao pomorske i otočne zemlje. Provedba europske uredbe FuelEU Maritime dio je zelenog paketa „Spremni za 55%“ i cilj ove regulative je smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog sektora, postupno napuštanje teških fosilnih goriva i uvođenje čistih tehnologija, on je jasan i nužan.
Klub zastupnika SDP-a taj cilj u potpunosti podržava jer smo svjesni da održiva budućnost našeg Jadrana nema alternativu, međutim naša je dužnost ukazati na ozbiljne nedostatke u dinamici i načinu na koji se ova tranzicija planira provesti u praksi. Uredba je na razini EU stupila na snagu još početkom 2024.g., dok mi provedbeni zakon donosimo tek danas, sredinom 2026.g.. Ovo administrativno kašnjenje nije samo proceduralni problem, ono stvara pravnu nesigurnost i skraćuje ionako uske rokove koje naši brodari i lučke uprave imaju za prilagodbu iznimno zahtjevnim ekološkim standardima. Provedba tranzicije bez jasne operativne i financijske strategije nosi rizik da se ukupni trošak ovog procesa neopravdano prelije na državni proračun i na standard naših građana, naših otočana. Ključni nositelji i pokazatelji uspjeha ove tranzicije u Hrvatskoj mora biti naš nacionalni brodar, Jadrolinija koja obavlja veliku većinu obalnog linijskog prometa i predstavlja ključnu poveznicu naših otoka s kopnom. Analiza trenutnog stanja flote nažalost pokazuje sustavan izostanak dugoročnog planiranja jer prosječna starost flote našeg nacionalnog brodara kreće se oko 30.g., što u kontekstu strogih europskih pravila o intenzitetu stakleničkih plinova predstavlja golem tehnološki i financijski izazov. Primjere brod Marko Polo izgrađen 1973.g. s preko 50.g. plovidbe i dalje je u aktivnoj službi. S tehničkog stajališta nemoguće je očekivati da plovila te generacije s pripadajućom pogonskom tehnologijom mogu zadovoljiti suvremene ekološke zahtjeve bez ekstremno skupih rekonstrukcija, čak i novije akvizicije poput broda Dalmacija koji je izgrađen 1993.g. u trenutku kupnje imaju starost od preko 30.g.. Nabava rabljenih brodova starije tehnološke generacije ne može biti dugoročno, dugoročni odgovor na zahtjeve dekarbonizacije. Istovremeno svjedočimo ozbiljnim zastojima u razvoju novogradnji. Poništenje javnog natječaja za gradnju triju električnih putničkih brodova koji su trebali biti sufinancirani iz NPOO-a, predstavlja propuštenu priliku. Time nismo samo izgubili dragocjeno vrijeme i namjenska europska sredstva već smo propustili priliku za snažnije angažiranje domaćih brodogradilišta. Umjesto da hrvatska brodogradnja postane partner u razvoju zelenih tehnologija, mi se i dalje oslanjamo na uvoz rabljenih brodova, što smanjuje tehnološku otpornost cijelog našeg pomorskog sektora.
Drugi kritični segment ove tranzicije odnosi se na lučku infrastrukturu. Uredba FuelEU Maritime nameće obvezu da od 1. siječnja 2030.g. svi putnički i kontejnerski brodovi iznad 5 tisuća bruto tona na vezu u lukama TEN-T mreže koriste opskrbu električnom energijom s kopna i Hrvatska je opravdano iskoristila izuzeće za otočne luke i brodove koji povezuju otoke s manje od 200 tisuća stanovnika, čime je rok za taj dio flote pomaknut na 2030.g., međutim do tog roka preostalo je manje od 4.g., a mi još uvijek nemamo razvijenu tehničku infrastrukturu. Elektrifikacija velikih luka zahtjeva iznimno veliku snagu električne mreže. Priključivanje samo jednog velikog putničkog broda zahtjeva snagu mjerljivu s potrošnjom manjeg grada i postavlja se pitanje, jesu li Ministarstvo mora, Ministarstvo gospodarstva i HEP izradili usklađen plan pojačanja elektroenergetske mreže na obali? Jer bez takve koordinacije i jasnih investicija u trafostanice i kablovske sustave naše luke riskiraju da ostanu nespremne, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja brodara u druge mediteranske destinacije uz izravne gubitke za naše gospodarstvo i turizam. Posebnu pozornost moramo posvetiti financijskom mehanizmu i sustavu kazni koje zakon definira čl. 12. prijedloga zakona gdje se sredstva prikupljena od predmetnih kazni koriste za sufinanciranje ekoloških projekata u pomorstvu na temelju javnog poziva ministarstva. Iako podržavamo princip da se sredstva od zagađenja vraćaju u sektor za potrebe ekološke modernizacije, moramo upozoriti na opasnost od zatvorenog kruga neučinkovitosti. Ako Jadrolinija zbog sporosti u obnovi flote bude plaćala visoke penale, taj će se trošak posredno pokrivati iz državnog proračuna kroz povećane subvencije za javne linije, a to zapravo znači da će porezni obveznici plaćati kazne koje se potom vraćaju u proračun bez stvarnog napretka u dekarbonizaciji i osim toga postavlja se pitanje dostupnosti alternativnih goriva na domaćem tržištu. Na našoj obali trenutno ne postoji razvijena infrastruktura za opskrbu e-metanolom, zelenim vodikom ili bio ukapljenim prirodnim plinom. Kažnjavati brodare zbog neupotrebe niskougljičnih goriva u situaciji kada im država nije omogućila uvjete za njihovu nabavu i skladištenje na domaćim terminalima, predstavlja pogrešan redoslijed koraka. Najvažniji aspekt o kojem moramo vodit računa jest, je socijalna pravednost ove tranzicije jer trošak ekološki prihvatljivih goriva trenutno je znatno viši od konvencionalnih energetskih izvora i ako država ne osigura stabilan sustav potpora i kompenzacija za javni linijski prijevoz, taj će se trošak izravno odraziti na cijene karata za naše otočane. Život na otocima već je opterećen visokim troškovima života i demografskim izazovima i stoga zelena tranzicija ne smije postati novi uteg za otočno stanovništvo.
Klub zastupnika SDP-a podržat će donošenje ovog zakona jer smatramo da je usklađivanje s europskim ekološkim standardima nužan korak za zaštitu Jadranskog mora. No zahtijevamo od Vlade i od ministarstva hitno djelovanje u 4 ključna smjera kako bi ova tranzicija bila uspješna i pravedna. Prvo, tražimo donošenje jasnog i transparentnog nacionalnog plana elektrifikacije hrvatskih luka s točno definiranim investicijama u energetsku mrežu u izravnoj koordinaciji sa HEP-om, kako bismo osigurali spremnost sustava do 2030.g.. Drugo, inzistiramo na hitnom redefiniranju i ponovnom raspisivanju natječaja za gradnju ekološki prihvatljivih brodova s jasnim fokusom na zapošljavanje domaćih brodograđevnih kapaciteta. Sredstva namijenjena zelenoj tranziciji moraju pridonijeti razvoju našeg gospodarstva i očuvanju radnih mjesta u Hrvatskoj. Treće, zahtijevamo da se sredstva prikupljena od ovih predmetnih kazni koriste strogo namjenski za subvencioniranje troškova čistih goriva u javnom obalnom prijevozu kako bi se spriječilo bilo kakvo poskupljenje karata za otočane. I četvrto, nužno je osigurati sustavnu podršku i sufinanciranje edukacije i prekvalifikacije naših pomoraca za rad s novim ekološki naprednijim tehnologijama i pogonskim sustavima kako bi zadržali svoju konkurentnost na zahtjevom međunarodnom tržištu rada. Zelena tranzicija ne smije ostati samo popis administrativnih obveza i prepisanih europskih direktiva, ona zahtjeva jasnu viziju, hrabre investicije i prije svega brigu za vlastite resurse i ljude. Hrvatska ima povijesnu priliku postati lider održivog pomorstva na Mediteranu, ali to možemo postići samo ozbiljnim sustavnim radom i odgovornim upravljanjem, a ne improvizacijama i donošenjem propisa u zadnji čas, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Ivan Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvaženi predlagači, kolegice i kolege.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorim o prijedlogu Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1805 Europskog parlamenta i vijeća od 13. rujna 2023.g. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16 Europske zajednice.
Riječ je o zakonu koji možda zvuči tehnički, ali je po svojoj suštini vrlo jednostavan, definira kako će izgledati dekarbonizacija pomorskog prometa u EU u slijedećim 10-ljećima. Ova uredba poznata kao FuelEU Maritime stupila je na snagu 1. siječnja 2024. i dio je paketa „Spremni za 55% - Fit for 55“ čiji je cilj smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. i klimatska neutralnost do 2050.g.. Prevedeno s europskog jezika to znači manje dima iz dimnjaka brodova i više čistog zraka u lukama i gradovima. Pomorski promet je u tom kontekstu jedan od najvažnijih sektora, ne zato što je problem nego zato što je dio rješenja ako ga pravilno postavimo. Iako je uredba tehnički kompleksna njezina je logika zapravo vrlo jasna, uredba donosi dva ključna mehanizma. Prvi je obveza za veće putničke i kontejnerske brodove da u lukama koriste električnu energiju s kopna ili druge tehnologije nulte emisije. Drugim riječima, brod koji stoji u luci više ne bi trebao koristiti vlastite dizelske generatore. To je konkretna mjera koja se vidi i osjeti u zraku, u buci i u kvaliteti života u obalnim gradovima. Drugi mehanizam je postupno smanjenje intenziteta emisija u gorivima koja se koristi na brodovima. Tu EU postavlja sve strože standarde, ali ostavlja industriji da sama izabere kako će ih ispuniti. Kombinacija ta dva pristupa znači jedno, dekarbonizacija pomorskog prometa kroz tehnologiju, tržište i vrijeme, ne preko noći, ali jasno i obvezujuće.
Kolegice i kolege, što ovaj zakon zapravo donosi? Ovim zakonom ne uvodimo nova materijalna pravila, ono što radimo jest uspostava sustava tko je nadležan, kako se provodi nadzor, kako se verificiraju emisije i kako funkcionira cijeli operativni okvir. Drugim riječima, ovo je zakon koji omogućuje da europska ureda uopće može živjeti u praksi u Hrvatskoj. Posebno važno pitanje za Hrvatsku su otoci i tu dolazimo do onog dijela gdje se europska pravila susreću sa geografijom stvarnog života. RH kao država s velikim brojem naseljenih otoka iskoristila je mogućnost uredbe i osigurala prijelazno razdoblje. Za putničke linije koje povezuju otoke s smanje od 200 tisuća stanovnika, što u hrvatskom kontekstu obuhvaća većinu naseljenih otoka, obveza korištenja kopnene električne opskrbe primjenjivat će se od 1. siječnja 2030.g. i to je važno jer nije cilj da brod prestane ploviti dok se ne izgradi odgovarajuća infrastruktura na kopunu i u lukama. U kontekstu ove tranzicije važno je reći i slijedeće, dekarbonizacija nije samo strategija na papiru, ona već počinje događati se na terenu. U RH razvijaju se prve pilot inicijative koje povezuju energetiku, promet i lučku infrastrukturu u sustavu nulte emisije. Jedna od njih je Zero-Emission Corridor koja se provodi na području grada Novalje kao prvog demonstracijskog koridora za proizvodnju i primjenu zelenog vodika. Ako to prevedemo na jednostavan jezik, to je projekt koji pokušava napraviti ono što svi najavljuju, ali je rijetki provodu, spojiti more, energiju i promet u jedinstveni sustav bez emisija. Projekt se temelji na obnovljivim izvorima energije i razvoju proizvodnje zelenog vodika uključujući inovativna rješenja koje koriste energiju more. Drugim riječima, koristi se more kako bi se proizvodila čista energija. Projekt dekorbanizacije u luki Žigljen dio je šire inicijative Zero-Emission Corridora koja razvija inovativan model korištenja energije morskih valova za proizvodnju zelenog vodika s ciljem postizanja nulte emisije do 2030.g.. Pilot postrojenje snage 1MW trenutno se nalazi u završnoj fazi izgradnje koja je započela krajem travnja 2025.g., a njegova potpuna operativnost očekuje se do srpnja 2026.g.. Time se Hrvatska svrstava među rijetke europske sredine koje ne govore samo o vodiku nego ga počinju i stvarno proizvoditi. Krajnji cilj projekta je energetski samoodrživ i klimatski neutralan sustav do 2030.g., što predstavlja već zadan i konkretan vremenski okvir. U provedbi zakona važnu ulogu imat će i Hrvatski registar brodova, kao i tehnička potpora ministarstvu u izračunu emisija i verifikaciji podataka.
Jer bez struke ovakvi sustavi ostaju samo dobre ideje. Također lučke uprave i nadležna tijela imaju jasne obveze u razvoju infrastrukture za opskrbu električnom energijom s kopna. U praksi to znači modernizaciju luka i manje emisija u prostoru gdje ih najviše osjećamo, uz obalu i u gradovima. Važno je istaknuti da sredstva prikupljena kroz sustav kazni ostaju u pomorskom sektoru i vraćaju se u projekte modernizacije i niskougljične tranzicije, dakle sustav nije samo kazneni nego i razvojni. Ovim zakonom Hrvatska se usklađuje sa europskim okvirom, ali istovremeno čuva ono što joj je specifično, otočnu povezanost, sezonalnost i realne potrebe pomorskog prometa. Ovo nije revolucija preko noći, ovo je tranzicija koja traje, ali ima jasan smjer, a taj smjer je jednostavan, manje emisija, čišći zrak i moderniji pomorski sustav. Hvala na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici.
Ovo je Zakon o provedbi europske uredbe, ali zapravo je rasprava o tome jesmo li spremni za promjenu pomorskog prometa. Pomorski promet je dugo bio prostor u kojem se o emisijama govorilo manje nego o cestovnom prometu ili recimo o energetici, pogotovo za vrime ovakvih energetskih kriza. Međutim činjenično stanje je ono od kojega se ne može pobjeći, a to je da brodovi definitivno zagađuju, luke su često blizu gradova, brodovi na vezu troše energiju, generatori rade, zrak se onečišćuje. Građani to osjećaju, a pogotovo oni građani koji žive u lučkim područjima odnosno lučkim gradovima. Zato je važno govoriti o obnovljivim i niskougljičnim gorivima u pomorstvu. Važno je govoriti i o opskrbi brodova električnom energijom koja se događa s kopna, a važno je govoriti i o tome da brod u luci ne bi trebao nepotrebno zagađivati grad, ali kao i uvijek, kao i u brojnim provedbama nekih zakonskih okvira koje nasljeđujemo od EU pitanje je provedbe odnosno realizacije onoga napisanog. Lako je reći da lučka uprava mora omogućiti opskrbu električnom energijom s kopna, teško je, teže je puno odgovoriti ima li luka za to potrebnu infrastrukturu, ima li mreža određeni kapacitet koji je potreban, postoji li novac, postoji li projekt, postoji li rok, ima li koordinacije sa HEP-om, ima li podrške države po navedenim pitanjima.
U Splitu primjerice luka nije nigdje izvan grada, luka je dio grada, sami centar grada je luka. Ona je prometno, turističko i životno središte. Zato svaka rasprava o emisijama brodova u luci ima izravan utjecaj na same građane. Ako brodovi mogu koristiti električnu energiju s kopna, to nije samo klimatska mjera, to je mjera kvalitete zraka, to je mjera zdravlja i to je u konačnici mjera urbanog života.
Drugo važno pitanje koje se poteže o ovom pitanju to je pitanje otoka. Otoci su iznimno važni. Zakon predviđa izuzeće do kraja 2029.g. za određene putničke linije koje se realiziraju prema samim otocima. To je važno jer trajekt ne možemo gledati kako bilo kakav luksuz, trajekt je, pa možemo reći cesta, to je cesta koja spaja. To je direktna veza naših otočana i sa liječnikom i sa školom, sa poslom, sa opskrbom, ali vrlo bitno i sa samom obitelji. Zelena tranzicija ne smije smanjiti dostupnost otoka, niti poskupjeti život u samim otocima koji su i ovako dovoljno odsječeni i dovoljno im je sve skuplje, ali prijelazno razdoblje mora biti iskorišteno, ne smijemo dočekati 2029. nespremni, kao i ono što sam, na tragu onoga što sam pitao i samog državnog tajnika. Treba već sada planirati obnovu flote, elektrifikaciju gdje je moguća, niskougljična goriva, infrastrukturu i financiranje javnih usluga.
Treća stvar o kojoj treba govoriti to su kazne. Zakon predviđa da se jednak iznos prikupljen na kaznama koristi za projekte u pomorstvu koja promiču obnovljiva i niskougljična goriva, kopneno napajanje i inovativne tehnologije. To je dobro postavljen princip, ali jako je bitno da taj postavljen princip bude iznimno transparentan, javnost mora znati koliko se koga, čega poskupilo, tko je dobio sredstva, za koji projekt, u kojoj luci i s kojim učinkom. Jer ako kazne postanu opći prihod koji se negdje izgubi, promašit ćemo smisao i zato mi je drago da je državni tajnik rekao da će se to zaista navoditi i nadajmo se da će to tako i biti.
I četvrta stvar, u ovom, po ovom pitanju su brodari. Njima se ne može samo reći evo nova pravila, evo nove kazne i s time smo mi sve riješili, treba im se dati jasan sustav, pravovremene informacije, dostupne verifikatore, pravnu sigurnost i ono što im nužno najviše fali, primjerenu infrastrukturu. Ako želimo dekarbonizaciju moramo imati plan kako se do nje doista i dolazi.
Peta stvar je ona stvar koju brojni zastupnici ovdje upozoravaju po brojnim zakonskim okvirima, to je taj hitni postupak. Zašto je to tolko hitno ako je uredba donesena 2023.g., a sad smo u sredini 2026.g.? Nije ona donesena jučer, pa moramo je hitno implementirati u naše zakonodavstvo, nego smo je morali već odavno implementirati. Zato se ovo nije trebalo tolko dugo pripremati jel, imali smo jedan kontinuitet vlasti koja je mogla to već dovoljno dobro odraditi u ovih 10.g. kojim vladaju, ali eto od 2023. oni su to odlučili sad po hitnom postupku, 3 i po godine kasnije dovoditi. Zašto je to tako? Pa evo moramo se svi pitati, jednostavno tu je riječ o jednom kompletnom nemaru i zapostavljanju državnih problema. Uredba od 2023. dovodi se sredinom 2026.g., to jednostavno ne smije biti princip i neki regulatorni okvir koji mi u ovoj sabornici trebamo olako prihvaćati. Smatramo da je to loše i za raspravu po ovom pitanju, loše je i za informaciju građana jer građani jednostavno ako imaju široki, široki, široki vremenski rok, da se recimo ovo raspravlja u dva zakonska, dva zakonska perioda odnosno dva različita vremenska perioda onda do drugog čitanja mi bi dobili od tih građana neka upozorenja iz njihovih branši, iz njihove struke vezano za ovu stvar, a ovako jednostavno moramo imati samo informacije koje su nam dostavljene bez dovoljno struke koja nam može pogled iznutra približit jel. Zato ostaje to pitanje, zašto se toliko čekalo.
Europsko usklađivanje ne smije biti stalni razlog da sabor raspravlja u skraćenoj proceduri zato što je Vlada kasnila i treba jasno reći Vlada kasni i Vlada ne radi stvari na vrijeme.
Na kraju ova tema ne smije ostati samo na riječima „provedba uredbe“ i ostalim lijepim kozmetičkim naglascima, kao i brojna zakonska rješenja koja propisuju europske uredbe i donose pred ovo naše zakonodavno tijelo. Ovo je pitanje budućnosti hrvatskog pomorstva, hoćemo li luke modernizirati, možemo li, želimo li i hoćemo li zaštititi hrvatske otoke, hoćemo li smanjiti onečišćenje u lučkim gradovima, hoćemo li sredstva od kazni vratiti u zelenu infrastrukturu, kako bi to tako i trebalo biti, hoćemo li imati stvarnu pripremu ili samo formalno usklađivanje sa uredbama koje su nam nametnute? To su pitanja koja u konačnici nisu za nas. U sabornici mi smo ti koji postavljamo ta pitanja, na ta pitanja nam odgovor treba dati i sama Vlada, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, kolega Paus prvi ima prvu.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, pa neosporna je potreba za, da to tako kažemo, zelenom tranzicijom i u ovom segmentu, pogotovo, pogotovo u ovim našim lukama koje su dio europske transportne, transportne mreže. Ono što meni fali u ovom prijedlogu, iako je prošlo, iako je prošlo 3.g. od donošenja uredbe odnosno direktive, fali mi jedan jasan, jasan pregled i plan koje luke će u kojem trenutku imati potrebnu infrastrukturu da to ostvarimo, iz kojih se to sredstava financira, koji je dio europskih sredstava, koji je udio naših vlastitih sredstava i koliki je taj povrat sredstava iz ovih penalizacija odnosno, odnosno kazni, da imamo jednu cjelovitu sliku da država zaista ima plan da obveze iz uredbe provede u tom i tom roku, sa tim i tim sredstvima, na tim i tim mjestima i da li je uopće HEP-ova mreža prilagođena svemu tome.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Pa ne, zastupniče Paus, pa neće, Vlada nema plan osim da treba donijet ovaj zakon jel po hitnom postupku, treba ga donijeti jer je tako uredba naložila. To je iz 2023., kasni se 3 i po godine po tome. Nemamo plan, ali znamo šta moramo, a tu stradaju upravo oni, svi u postupku koji su obuhvaćeni tim postupkom i to je problem jer ljudima se nije dovoljno dobro objasnilo, a u konačnici nije se ni postavio pravi plan da imamo neke brojke koje možemo usporediti po godinama, prema određenim adresatima, kako i na koji način napravit. Znači plan nemamo, imamo uredbu koju smo prepisali i donijeli, Vlada je napravila svoje šta je trebala prema Europi, a pritom će kazniti sve one koji u postupku se nađu na putu odnosno hrvatske građane, brodare i ostale, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Matić ima repliku.

Matić, Ivan (MOST)
Evo poštovani kolega propustio sam pitati tajnika vezano za čl. 4., nije mi u potpunosti razumljivo da li su kruzeri izuzeti ili nisu? Jer ako su izuzeti, ne bi smjeli biti pošto oni su najveći zagađivači, od njihovog dima čak otpada, oni oštećuju dubrovačke zidine i starine, pa me zanima ako nisu izuzeti pa kolka to utičnica treba bit i ko će to napraviti i kolko brzo?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Pa evo iskreno zastupniče Matić, dobro je pitanje jer ja nisam isto shvatio po ovom zakonskom prijedlogu odnosno da li su kruzeri izuzeti ili ne, evo nadam se da će nam se državni tajnik na kraju još jednom obratit da nam to odgovori na to pitanje jer ja to nisam vidio. Ako nisu izuzeti onda je pitanje zašto oni nisu izuzeti, ako su izuzeti zašto su izuzeti, a definitivno pitanje napajanja je najveće pitanje po pitanju kruzera jer oni troše koliko gotovo kompletna trajektna flota. Eto, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Bilić ima pitanje.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo kolega Barbir, govorili ste o važnosti ovoga zakona i ovo je doista jedan zakon koji određuje novi smjer jer ta plava cesta, to naše more zapravo ju koristi jako puno brodova, jako puno starih brodova koji su zagađivači. Ovdje se spominje samo 6 čini mi se luka u kojima će se ugrađivati ova pomoćna, pomoćna napajanja, električno napajanje, međutim što je sa malim lukama odnosno lukama ne tako malim, ali u malim mjestima, na Visu, na Hvaru, Korčuli i na drugim otocima di će taj veliki brod koji se priključio na struju u Splitu, na što će se priključiti recimo na Visu? Ti brodovi troše od 500 kW do nekoliko MW napajanja kako bi zapravo zadovoljili svoje osnovne potrebe u stajanju. Ima li zapravo Hrvatska plan da se to napravi na pravi način?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Pa u biti vi ste meni postavili pitanje koje je pitanje u biti za državnog tajnika. Ima li Hrvatska plan, oni će reći vjerojatno ima plan je li, mi ćemo reći da plan evo kroz brojna izlaganja i vaše upite također nije dovoljno dobro elaboriran, nije riješen je li. Dobro ste ukazali na pitanje velikih i malih lukama, šta je sa lukama drugog reda, da li mi radimo luke prvog i drugog reda, zašto to radimo, zašto na neki način onda te brodove šaljemo u određene luke, a ne u druge, s čime radimo potencijalno i potencijalno turističku štetu i drugu vrstu štete tamošnjem stanovništvu, da li imamo plan kako integrirati i unaprijediti te male luke kako bi došli do, do razine velikih luka kako bi bili jednaki i imali utjecaj kao što imaju velike luke sa tim velikim brodovima? Tu je zaista čitav niz pitanja na koje nemamo odgovore, al evo mi donosimo uredbu jer trebamo donijeti uredbu, a pitanja ostaju u zraku, brojna, uključujući i vaše, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
I kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kolega Barbir, zapravo naglasili ste okvirno sve probleme koji postoje jel, znači prvo kasni se sa prihvaćanjem odnosno te uredbe, a znalo se da ćemo je morati donijeti, ali ne znamo, ja ne znam da li vi znadete, znalo se da ćemo je morat donijet i u redu je što kasnimo ako smo radili neke pripreme ili planove i nekakvu operativu da se to dogodi. E sad, ostat će problem zapravo napajanja obzirom dakle snaga struje i sve onaj napon itd. što se sve, jel postoji taj kapacitet ili će se po tom nekom planu a opet se ne zna koji je plan ili će se koristiti solarna energija koja će se instalirati zapravo na samoj obali ili ne znam valovi, plima, oseka. Dakle, ima puno mogućnosti da se proizvede ta čak čista struja.
Dakle, koliko mi zapravo ne znamo ni danas koliko je Hrvatska spremna da to može obaviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Jurčević, pa ja bih samo zadnju vašu rečenicu uzeo, jedan dio njih reko bi mi ne znamo. Eto, to je sumus ovoga svega, jer mi postavljamo čitav niz pitanja koja možda su logična nama, možda zaista postoje odgovori na ta pitanja da nam se to dobro obrazložilo. I upravo zato ti zakonski postupci moraju dolaziti redovitim putem jel'?
Kad smo čekali dvije, odnosno koliko tri i pol godine onda smo mogli jednostavno danas upoznat se sa materijom, na neki način raspravit to sa ljudima, onda dobiti dodatni input od državnog tajnika ali i ljudi koji su u sustavu i obuhvaćeni ovim zakonskim promjenama kako bi u drugom čitanju došli do nekih unapređenja i kompletne situacije.
U ovom trenutku zadnja vaša rečenica, odgovor na to sve skupa a to je mi ne znamo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Račan će sada govoriti, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Dakle, ciljevi ove EU uredbe su potpuno jasni. Smanjenje stakleničkih plinova i obveza spajanja brodova na struju u lukama. O tome nitko ne spori, to je naša obaveza prema EU nužno za zaštitu okoliša, ali to bi trebao biti naš prioritet u postupanju i djelovanju i bez EU.
No ono o čemu želim govoriti, ono što sam postavio pitanje u replici, a to je jedna očigledan, duboko logički financijski paradoks koji imamo u postupanju izvršne vlasti kada je u pitanju primjena ovih standarda u praksi.
S jedne strane ovim zakonskim prijedlogom danas propisujemo visoke kazne za brodare koji ne prate ritam dekarbonizacije. S druge strane ista ta vlada u vremenu nakon što je EU donijela ovu uredbu daje suglasnosti i državna jamstva za višemilijunska kreditna zaduženja kako bi se kupovali stari rabljeni brodovi za nacionalnu flotu.
Brodovi koji su tehnološki zastarjeli, koji troše goleme količine fosilnih goriva i koji ni po jednoj metrici ne odgovaraju standardima koje danas ovdje usvajamo. Pokušao sam naći termin kako to ponašanje nazvati? Financijski paradoks. Dakle, financiramo kupnju brodova koje ako nastavimo koristiti ćemo morati plaćati kazne za njihovo korištenje. To je naprosto neodgovorna politika, neodgovorno ponašanje, neodgovorno upravljanje državom.
E sada naravno mi možemo govoriti o tome, dakle da je Jadrolinija bila primorana, bila je natjerana kupovati stare brodove jer kupnja novih brodova je puno duži proces koji zahtijeva tri do četiri godine dok se stari brod kupi unutar pola godine do godinu dana. O.k. To možemo imati kao nekakav mali olakotni faktor, ali onda se postavlja opet sljedeće pitanje a šta se dešavalo sa tom Jadrolinijom sve te godine ranije da je došla u tu situaciju, da je morala pod hitno kupovati te stare brodove. Tako da kako s koje god strane da to pogledam naprosto vidim jedan veliki financijski paradoks u ponašanju izvršne vlasti na ovom području i mogu samo poželjeti da se takve stvari više neće događati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Ide vaše kratko izlaganje ima pet replika.
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Pa nemam šta reći nego da kolega Račan potpuno ste u pravu. Jedna neodgovorna financijska politika i ovo je posljedica te politike. A ne samo da je neogovorna politika, nego jednostavno provedba određene uredbe nije jedan trošak. To je jedna prilika za jednu razvojnu politiku našeg brodarstva, a mi kasnimo za time, kasnimo sa donošenjem zakona, kasnimo za implementacijom i ne dajemo uopće mogućnosti ljudima da se prilagode sustavu jer sustav u ostalim zemljama je daleko ispred onoga što mi pokušavamo uhvatiti. Mi konstantno kasnimo, imamo jednu neodgovornu politiku i neodgovornu financijsku politiku koja ne koristi prilike za razvoj, nego za daljnju stagnaciju.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Račan.

Račan, Ivan (SDP)
To ulazi ovo što sam zadnje rekao. Da li bi onda trebalo postaviti pitanje a šta je to ta Jadrolinija radila sve te godine da je došla u situaciju da se moralo tako ponašati? Očito to dugoročno planiranje ne funkcionira najbolje kako u izvršnoj vlasti, tako evo i u ovom slučaju u primjeru Jadrolinije.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Ja zapravo, kolega Račan rekli ste, zapravo ništa nova niste rekli svakodnevno u Saboru na taj način postupamo. Dakle i kad se radi o ovakvim stvarima pogotovo u hitnim postupcima i kad se radi o ovoj penalizaciji, onda je to još dodatna šteta.
Ali gotovo sve što mi usvajamo od europske pravne stečevine, bilo uredbe, direktive događaju se zapravo na taj način s time da je sreća što neke od njih ne moramo penalizirati, ali ove ćemo očito morati penalizirati, pa se postavlja pitanje je li zapravo vlast koja na taj način upravlja glavna svrha penalizacija. Ovo je financijski paradoks šta ste rekli, ali ako se postupa cijelo vrijeme neodgovorno prema društvu, državi itd. onda se možemo upitati u ovom slučaju zapravo je li to bilo planski da se s jedne strane financiraju, dakle brodovi koji su zagađivači. Drugo, nemamo novce da kupujemo novu flotu, odnosno nismo je kupovali na vrijeme.
Pa što mislite je li to, je li penalizacija svrha vlasti u ovom slučaju?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Pa neću spekulirati. Naravno da bi se tu moglo vrlo, vrlo grubo reći štošta, postaviti pitanje tko uzima proviziju za kupnju tih starih brodova, svašta bi se tu moglo spekulirati, ali naprosto ne znam osim što mogu rezimirati da se radi o lošem planiranju i neodgovornom upravljanju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Ono što je možda dodatno kolega Račan nije naglasio a to je zapravo jedna od situacija koja nam nekako ne daje za pravo, ne daje nam nadu da i da možemo vjerovati Vladi da će ispuniti uvjete iz ovih rokova je to da su ogromni novci propali zbog toga što su poništeni natječaji za nabavu tih famoznih hibridnih električnih brodova za koje sada obećajete da će biti ponovno raspisan natječaj, da će sve biti provedeno u roku od 4 godine. Dakle, u tom financijskom paradoksu ili apsurdu zapravo ulazi i ta argumentacija gdje država nije uspjela povući i sredstva, koja nisu sredstva samo hrvatskih građana nego i europskih sredstava i sada će nabavka, nabavka nove opreme i usklađenje sa ovom direktivom pasti na, zapravo na državni proračun ili na teret cijene javnog prijevoza.

Reiner, Željko (HDZ)
Ivan Račan.

Račan, Ivan (SDP)
To nije jedini primjer. Ovdje se radi o neiskorištavanju raspoloživih europskih sredstava što će sve u sljedećim godinama doći duboko na naplatu na našu ekonomiju koja već sada svima je jasno počinje imati ozbiljnih problema. S obzirom dakle da mi nismo ulagali europska sredstva u povećanje proizvodnje i podizanje BDP-a nego smo ulagali u infrastrukturu. Ako sa tog aspekta gledam, malo ću se našaliti, da je možda bolje da nismo potrošili taj novac, nego da smo ga potrošili u pogrešno, iako je to pogrešna šala priznajem odmah.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić ima repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolega Račan mi već 13 godina usklađujemo sa EU, sa direktivama. Radimo zakone o provedbi uredbi EU, ali bez obzira što nam je to obaveza stupanjem u europsku obitelj ja ću pitat nešta što se tiče utjecaja ovog zakona odnosno ovih izmjena na hrvatske brodare.
Dakle, u ovom izlaganju nije jasno naznačeno kako će ove obaveze korištenja obnovljivih i nisko ugljičnih goriva utjecati na konkurentnost hrvatskih brodara. Smatrate li da je Vlada provela dovoljno analiza o troškovima prilagodbe ili postoji rizik da će domaći brodari biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na veće europske operatore što mi se čini izglednijim nego da ne.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Kratak odgovor ne znam. Mogu spekulirati da će biti sasvim sigurno ako je moguća konkurencija da bi do nje već došlo. Dakle, mogu pretpostaviti da je tu ipak situacija nešto zatvorenija za konkurenciju pa te opasnosti nadam se nema. Ali da se vratimo na ono, na onaj prvi vaš dio a to je oko usklađenosti sa EU. Da, Hrvatska je najusklađenija članica EU sa pravnom stečevinom EU i to je dobro. Međutim, to nije posljedica našeg izuzetnog nekog dobrog rada. To je posljedica zato što smo zadnji ušli u EU, a da bismo ušli u EU morali smo u tom trenutku biti potpuno usklađeni. Tako da razumijem vaš sentiment, dakle vaš osjećaj da stalno nešto usklađujemo ovaj, a ja kao član, kao potpredsjednik Odbora za europske poslove bih moram reći da bih volio da usklađujemo sa novim uredbama i direktivama daleko ranije nego na primjer u ove kada je prošlo tri godine od nje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Paus ima repliku isto.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Račan, ma više komentar možda nego samo pitanje. Dakle, ja mislim da nema, gotovo da nema tjedna da mi u Saboru ne usvojimo nekakvu strategiju, da nemamo nekakve srednjoročne, dugoročne planove, a onda se ispostavi da unatoč svim našim euro parlamentarnim zastupnicima, unutar sudjelovanju naših predstavnika izvršne vlasti u radu briselskih tijela da tako kažem mi tri godine nakon donošenja te uredbe zaključujemo da uopće nismo spremni. Dapače, u jeku donošenja te uredbe mi kupujemo kako ste vi rekli brodove koji su daleko zastarjelije tehnologije ne koje zahtijeva ova uredba, nego koji bi bili uopće primjereni za vožnju.
Jednostavno mislim da mi zaista usklađujemo se sa normama EU i da nam je to ne samo sredstvo da bismo živjeli i imali kvalitetnije funkcioniranje sustava, nego jednostavno da nam je to jedini cilj jer ne vidimo neki pretjerani efekt od svega toga.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
Kolega Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Da, sad ste otvorili jedan drugi paradoks koji imamo, a to je dakle da u Saboru zaista usvajamo veliki broj strategija ili planova koji postaju našim usvajanjem postaju nekakav službeni dokument koji na žalost nikoga ne obvezuje na ništa vrlo često, nikoga ne obvezuje na ništa. I to je na žalost jedan recidiv iz procesa pristupanja EU kada je ostala obaveza da neke te stvari dolaze i dalje u sabor, a nema nikakve obaveze, niti ti dokumenti obvezuju bilo koga na nekakvo postupanje. Tako da tih paradoksa ima puno, pa sam evo vratio komentar na vaš komentar.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Evo i kolega Mihael Zmajlović ima raspravu.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala lijepo.
Evo kolegice i kolege zelena tranzicija je nužnost koju SDP u potpunosti podržava, ali želim naglasiti da njezina provedba zahtijeva realno planiranje i strogo poštivanje rokova. Zatim i ovim raspravama i replikama mislim da su i kolegice i kolege to posebno naglašavali koliko je to važno za ne imati samo zakon i rokove i strategije, a s druge strane onda u provedbi imamo niz opravdanja zašto se nešto nije realiziralo. Jer pitanje te zelene tranzicije nije samo pitanje ekologije i nekog zelenog aktivizma, nego danas u današnjim i geopolitičkim i globalnim, klimatskim okolnostima, ovo pitanje, pitanje sigurnosti i nacionalnog suvereniteta. Tako i jedna od ovih obveza koja zapravo doprinosi koraku tog energetskog, okolišnog i klimatskog suvereniteta i sigurnosti za hrvatske građane je jako važna. I zašto smo skeptični kada slušamo odgovore državnog tajnika, a samim time i Vlade da će realizirati ove mjere iz direktive odnosno iz uredbe do 2030.g. je i još jedna činjenica, a to je da je Hrvatska već dobila nekoliko opomena od Europske komisije za uspostavu elektroenergetske mreže korištenja obnovljivih izvora energije i usklađivanju i liberalizaciji određenih propisa koje nije izravno u nadležnosti ovog ministarstva, ali ove vlade je, a bez toga je nemoguće realizirati elektrifikaciju i ovih luka.
I ono što želim ovdje posebno naglasiti da je ta međuresorna suradnja nužna, a čini nam se, a to činjenica i stvarni život pokazuje da te suradnje nema jel ona nije dovoljno intenzivna jer bez tih jasnih koordiniranih i tehnički definiranih investicijskih ugovora i sa HEP-om ovi rokovi za elektrifikaciju luka postaju zaista nerealni. Mi se možemo osloniti samo na ove riječi koje su ovdje izgovorene, a niti u ovom zakonu, prijedlogu zakona, a i inače ne postoje nikakve sankcije niti konsekvence za neko ministarstvo ukoliko u određenom roku nešto ne realizira.
I zato ta zelena tranzicija ne smije na kraju rezultirati prebacivanjem troškova ekoloških penala na standard naših građana jel često to bude tako i slučaj jer penale za nezatvorena odlagališta, za neispunjavanje određenih rokova vezanih uz određene okolišne ciljeve na kraju plaćaju svi hrvatski građani. A nisam vidio da je niti jedan ministar u ovoj ili prethodnim vladama za to odgovarao ili ne daj Bože podnio ostavku, a radi se o milionskim iznosima. Zato je jako važno da ova tranzicija ne bude samo administrativna obveza već da to bude i stvarna primjena na terenu. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Zmajlović pa dobro ste rekli ovo nije samo zelena tranzicija nego i pitanje određene vrste sigurnosti zbog toga je pogotovo upitno ovaj način na koji se to donosi, zakašnjelo bez ikakvog plana jer mi nemamo u biti plan osim nekih deklarativnih rečenica kako bi to trebalo biti i zbog čega bi to tako trebalo biti i bez određene provedbe, a niti nemamo ni sankcija ako te provedbe se ne dogode. Znači mi ovdje govorimo jednu hajmo tako reć jednu praznu dobru uputu kako bi to trebalo biti, a ne pratimo stanje na terenu, a posljedica toga nije samo ni zelena tranzicija nego i sigurnost kao što ste naveli. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Zmajlović izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Pa kolega Barbir vi ste u potpunosti u pravu, ali čak i da postoje planovi ili akcijski planovi koji će proizaći iz ovog prijedloga zakona praksa je pokazala da se i kada postoji strategije i nacionalni akcijski planovi da se oni u pravilu niti ne realiziraju nego se samo odgađaju i postavljaju novi rokovi.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Matić ima repliku.

Matić, Ivan (MOST)
Kolega Zmajlović vi imate iskustva i kao ministar i kao dugogodišnji saborski zastupnik pa me zanima kako komentirate tehnički zakon u kojem nema osnovnih tehničkih podataka, a to je koliko luka, koliko novca, tko plaća i što nakon 2029..

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Pa treba priznati da je ovaj zakon zapravo samo osigurava provedbu uredbe u samoj uredbi je niz tih tehničkih uvjeta i kriterija naveden i takve te kriterije tehničke uvjete bi trebalo onda znati i pročitati. I mislim da to nije glavni nedostatak ovog zakona, glavni nedostatak zapravo provedbe ove politike je upravo u organizaciji države i načinu na koji vlada ili ministarstvo i kojim tempom implementira ove mjere iz same te direktive odnosno uredbe o kojoj danas raspravljamo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić ima repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Kolega Zmajlović ovo ste vi u uvodnom izlaganju u ime kluba i ovo sad u pojedinačnoj raspravi manje-više rekli sve i to je baš resor vaš sektor kojim ste se i bavili, pa vas neću ništa pitat, iskoristit ću ovu repliku nastavno na ovo što sam kolegi Račanu rekao oko usklađenja sa uredbama, direktivama. Naravno da to mi moramo radit obzirom smo zadnja članica EU, međutim što bih ja htio u ovom saboru? Dakle, da konačno barem jednom donesemo jedan zakon koji će biti od općeg interesa za svakog hrvatskog građanina, a napose reći ću za hrvatskog poljoprivrednika. Konkretno novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je temelj poljoprivredne proizvodnje dakle primarne i preradbene samo iz razloga ili naročito iz razloga što smo došli na jedva 40% ili 50 samodostatnosti u proizvodnji hrane što je katastrofalno, svakome bi to tako i bilo izvan ove naše države osim našoj vladi koju vodi Andrej Plenković. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Sad smo i na poljoprivredu već došli. Evo izvolite kolega Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala lijepa. Upravo sam se htio nadovezat, nije sigurno ovo predmet rasprave, ali činjenica stoji da smo nakon silnih milijardi koje smo utrošili i povukli iz EU i uložili u Hrvatsku da još uvijek smo nismo samodostatni u proizvodnji hrane niti u proizvodnji električne energije što su dvije strateške grane svake države.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega otvorili ste šire pitanje od sigurnosti evo čuli smo i na ove replike nekakvih naših strateških interesa vezano za prehrambenu samodostatnost. E sad kad smo 2005. otvorili pregovore potpisivali smo sve živo izgleda da nismo uopće bili svjesni šta to znači, da će se sve što prihvaćamo od standarda, uredbi, direktiva da će se to morati i provoditi. Pa je li uopće u ovih proteklih 20-ak godina od kad smo otvorili pregovore netko razmišljao o tome jer ste bili i ministar a i u saboru ste, pa jeste li upućeni u to ili i iko razmišljao u državi kad su se prihvaćale te obveze, donosili zakoni, usvajale uredbe da ćemo to jedanput morati plaćati ako ne budemo provodili, a pogotovo vezano za zelenu tranziciju.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Zmajlović će odgovoriti.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala lijepo. Pa evo kolega Jurčević ono što mogu i sam posvjedočiti je da za niz obveza koje smo preuzeli je postojala neka analiza koliko će to koštati hrvatsko društvo ili pojedini sektor, no nažalost za pojedine obveze nije bilo nikakvih proračuna niti predviđanja i zato se i često puta nalazimo u takvoj situaciji da pojedina obveza koju smo preuzeli se čini kao ogromna prepreka sa kojom se jako teško nosimo. No u situaciji smo kakvoj jesmo i uspješnost pojedine vlade ili ministarstva se upravo svodi na to da upravo u takvim okolnostima uspijevamo plivati i učiniti najbolje za hrvatsko društvo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika DP-a govoriti poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene zastupnice i zastupnici.
U ime kluba DP-a podržat ćemo Prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu. RH pomorska je država, naša obala, luke, brodari i pomorska tradicija predstavljaju važan dio hrvatskog identiteta, ali i značajan gospodarski potencijal. Upravo zato svaka promjena u europskom zakonodavstvu koja se odnosi na pomorski promet zaslužuje ozbiljan i odgovoran pristup.
Ovim zakonom prije svega stvaramo pravni okvir za provedbu europske uredbe koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama, definiraju se nadležna tijela, njihove ovlasti i sustav nadzora čime se osigurava pravna sigurnost i jasna pravila za sve sudionike u pomorskom prometu.
DP podržava smanjenje emisija štetnih plinova i razvoj novih tehnologija, ali jednako tako smatramo da zelena tranzicija mora biti provedena razumno, postupno i uz očuvanje konkurentnosti hrvatskog pomorskog gospodarstva. Naši brodari ne smiju biti dovedeni u situaciju da sami snose teret velikih ulaganja dok istodobno moraju ostati konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. Zato očekujemo da će država i europski fondovi pratiti ovu tranziciju konkretnim financijskim instrumentima i ulaganjima.
Posebno je važno razvijati infrastrukturu hrvatskih luka, ako govorimo o korištenju električne energije na vezu i alternativnih goriva tada naše luke moraju biti tehnički spremne odgovoriti tim zahtjevima. To nije isključivo pitanje ispunjavanja europskih obveza nego i prilika za modernizaciju hrvatske prometne infrastrukture i jačanje konkurentnosti naših luka na Jadranu.
Ovaj zakon također potvrđuje važnost pravodobnog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima. Time izbjegavamo pravnu nesigurnost i osiguravamo da hrvatski pomorski sektor posluje prema jasno definiranim pravilima. Za DP zaštita okoliša i gospodarski razvoj nisu suprotstavljeni ciljevi, naprotiv odgovorna zaštita prirode mora ići pod ruku s razvojem hrvatskog gospodarstva, očuvanjem radnih mjesta i jačanjem naše pomorske industrije. Zbog svega navedenog klub DP-a podržat će ovaj prijedlog zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Mihael Zmajlović, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Uvaženi potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Evo privodeći ovu raspravu kraju želim još jednom naglasiti da Klub zastupnika SDP-a u potpunosti podržava ciljeve i važnost implementacije ove uredbe, tako i ovaj prijedlog zakona jer zaštita Jadranskog mora, smanjenje emisija štetnih plinova i prelazak na održive izvore energije u pomorstvu nisu samo naša europska obveza, to je pitanje očuvanja našeg najvrjednijeg nacionalnog i prirodnog resursa te zdravlja naših ljudi u obalnim i otočnim zajednicama.
Međutim uspjeh ove tranzicije ne ovisi o našim deklarativnim željama već o tome koliko ozbiljno shvaćamo rokove koje su pred nama jer godina 2030. kada za luke i TNT mreže i brodove na vezu nastupa obveza korištenja obalnog napajanja zapravo je gotovo sutra. Mi više nemamo luksuz za određena administrativna kašnjenja poput ovog kojem svjedočimo sa donošenjem samog provedbenog zakona i svako daljnje kaskanje izravno ugrožava konkurentnost naših luka, stabilnost nacionalnog brodara i standard naših građana.
Ova tranzicija ne može i ne smije biti izolirani projekt jednog ministarstva, ono zahtijeva duboku sustavnu i operativnu međuresornu suradnju. Ministarstvo mora, prometa infrastrukture ne može samo riješiti problem elektrifikacije luka, to je nužno izravno svakodnevno partnerstvo s Ministarstvom gospodarstva, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te ključno sa HEP-om. Ako HEP na vrijeme ne osigura značajno pojačanje elektroenergetske mreže na obali naši lučki sustavi obalnog napajanja ostat će samo mrtvo slovo na papiru, a brodari će plaćati penale jer se nemaju gdje priključiti.
Također moramo integrirati našu energetsku strategiju s industrijskom politikom. Ministarstvo gospodarstva i HBOR moraju pružiti ruku domaćoj brodogradnji kako bi se obnova flote Jadrolinije odvijala u našim škverovima stvarajući nova zelena radna mjesta u Hrvatskoj. Klub SDP-a će podržati ovaj zakon jer vjerujemo u zelenu i sigurnu budućnost našeg pomorstva no upućujemo jasan poziv vladi da se prestane i prekine sa parcijalnim rješenjima i zahtijevamo hitno formiranje koordiniranog međuresornog tijela koje će osigurati da se energetska mreža, lučka infrastruktura i obnova domaće flote razvija usklađeno, na vrijeme i na socijalno pravedan način jer rokovi su pred nama, oni neumoljivo teku i zapravo ko Hrvatska nemamo radi našeg društva pravo na pogrešku. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici sve vas lijepo pozdravljam.
Prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU o uporabi obnovljivih i nismo ugljičnih goriva u pomorskom prometu na prvi pogled može zvučati tehnički, ali je njegova važnost puno šira. Govorim o pomorstvu, govorim o lukama, o zaštiti okoliša, o energetskoj tranziciji, ali i o konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i o kvaliteti života ljudi koji žive uz more i na našim otocima.
Hrvatska je pomorska zemlja, more nije samo dio našeg identiteta, nego i važan gospodarski, prometni i razvojni resurs. Naša obala, naše luke, otoci, naši brodari dio su svakodnevnog života velikog broja hrvatskih građana. Zato svaku promjenu u pomorskom sektoru moramo promatrati odgovorno. S jedne strane moramo pratiti europske i svjetske trendove dekarbonizacije, a s druge strane moramo čuvati funkcionalnost prometa, dostupnost naših otoka i stabilnost poslovanja onih koji u pomorstvu rade i od pomorstva žive.
Ovaj zakon upravo to i čini. Njegov cilj je postupno smanjivanje emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu i poticanje uporabe obnovljivih i nisko ugljičnih goriva. To znači da sa pomorski sektor usmjerava prema čišćim tehnologijama, novim gorivima, većoj energetskoj učinkovitosti i modernijoj lučkoj infrastrukturi. Važno je zato naglasiti da se ovim zakonom ne uvodi dodatna administracija sama sebi svrhom. Budući da je europska uredba izravno primjenjiva Republika Hrvatska ovim zakonom određuje ono što je nužno za njezinu provedbu.
Nadležna tijela, njihove ovlasti, inspekcijski nadzor, postupke utvrđivanja usklađenosti i prekršajne odredbe. Dugim riječima stvaramo jasan nacionalni okvir. Ministarstvo nadležno za pomorstvo imat će ključnu ulogu u provedbi, nadzoru i izricanju mjera. Hrvatska akreditacijska agencija bit će uključena kroz akreditaciju verifikatora emisija, a lučke uprave imat će važnu ulogu u osiguravanju uvjeta za opskrbu brodova električnom energijom sa kopna. Posebno želim istaknuti pitanje kopnenog napajanja električnom energijom. To je iznimno važno za luke osobito one luke koja se nalaze u blizini gusto naseljenih područja.
Kada brod na vezu može koristiti električnu energiju sa kopna smanjuju se emisije, buka i onečišćenje zraka. To nije samo pitanje europske regulative nego bi trebalo prvenstveno biti pitanje zdravlja građana i kvalitete života u našim obalnim gradovima. Istina, evo ga.
Jednako tako prepoznaje hrvatske posebnosti. Hrvatska nije bilo koja država članica kada govorimo o pomorskom prometu. Mi imamo naseljene otoke, javne brodske linije, svakodnevnu povezanost otočana sa kopnom, potrebe učenika, radnika, pacijenata, poduzetnika i obitelji. Zato je važno da su predviđena izuzeća do kraja 2029. godine za određene putničke brodove i linije prema otocima, odnosno za javne usluge pomorskog prijevoza, a time se štiti ono što je za Hrvatsku ključno, da zelena tranzicija ne ugrozi dostupnost otoka i kvalitetu života otočnog stanovništva.
Klub HDZ-a smatra da je to dobar i odgovoran pristup, a zelena tranzicija mora biti provediva, realna i pravedna. Ona ne smije biti teret koji će se samo prebaciti na građane, brodare ili lokalne zajednice nego mora biti razvojna prilika. Upravo zato je važno što zapravo i pozdravljamo što se sredstva ostvarena od kazni usmjeravaju natrag u projekte u pomorstvu za obnovljiva i nisko ugljična goriva, infrastrukturu za opskrbu električnu energiju s kopna i razvoj inovativnih tehnologija. To je ispravan model. Tamo gdje se sustav mora prilagođavati sredstva se vraćaju u sektor kako bi se ta prilagodba ubrzala i olakšala. Time se ne kažnjava radi kažnjavanja, nego se potiče ulaganje, modernizacija i odgovorno poslovanje. Poštovane kolegice i kolege ovaj zakon potvrđuje smjer politike Vlade Republike Hrvatske, usklađenost sa europskim obvezama, zaštita okoliša, modernizaciji infrastrukture i očuvanje interesa hrvatskog pomorstva. To je politika koja razumije da pomorski sektor mora biti konkurentan, ali i održiv, da luke moraju biti razvojna središta, ali i čišći prostor za građane, da otoci moraju ostati povezani, a ne dodatno opterećeni.
Zato će Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržati ovaj zakonski prijedlog.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Time zaključujem raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasat kad se steknu uvjeti.
Mi smo s time završili današnji rad. Nastavit ćemo sutra, u srijedu 1. srpnja i prva točka bit će Prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti prvo čitanje.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva.

SJEDNICA PREKINUTA U 15,34 SATI

78

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 314
03.07.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni direktive 2009/16/EZ, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 314, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo kojeg je tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio i postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona, pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
Jednoglasno sa 127 glasova za donese je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni direktive 2009/16/EZ.
PDF