Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

51

  • Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 306
27.05.2026.

Penava, Ivan (DP)
Pozdravljam ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodina Damira Habijana sa suradnicima i najavljujem sljedeću točku dnevnog reda, a to je
- Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 306.
predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkidnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona, raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
U ime predlagatelja će nam se obratiti i obrazložiti prijedlog zakona ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Dopustite ukratko da obrazložim ove izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Ja bi reko da su tri smjera i tri razloga iz kojeg smo se odlučili upravo na ove izmjene, prije svega ovaj postojeći važeći zakon donijet je još 2010.g., on je stupio na snagu naravno našim pristupanjem EU s 1. srpnjem 2013.g.. U međuvremenu od tog perioda pa do danas on je doživio osam izmjena, iz tog razloga smo se odlučili i kod implementacije odnosno transponiranja i okvirne odluke i nekih drugih stvari koji se tiču samih ispravaka i nomotehničkog uređenja zapravo na jedan novi, pregledniji, cjelovit zakon.
Ono što je ključno ako gledamo sam zakon koji je prilično opsežan on nije doživio zapravo velike izmjene osim što je kažem nomotehnički ja bi reko uređen i posložen i jasnije i preciznije definira određene stvari, određene konkretno nekoliko oblika pravosudne suradnje koje su uređene i samim zakonodavstvom EU, poput europskog uhidbenog naloga ili europskog istražnog naloga ili naloga za osiguranje imovine ili priznanje i izvršenje samog naloga za oduzimanje imovine ili predmeta i druge oblike pravosudne suradnje.
Što se tiče dijela koji se tiče nomotehničkog uređenja osim toga ugrađene su i provedbene odredbe koje omogućavaju primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća gdje nam je rok za transponiranje 1. veljače 2027.g..
Isto tako jedan od razloga je bilo zapravo i obrazloženo mišljenje koje je uputila Europska komisija RH u ožujku 2025.g., a odnosi se na prijenos pojedinih odredbi i okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu. Tu vrlo jasno moram naglasiti da se nije radilo o nikakvim nepravilnostima u prenošenju okvirne odluke koje bi zapravo u samoj praksi stvaralo probleme ili bi se kosilo s određenim temeljnim načelima ili primjenom europskog uhidbenog naloga, već se radilo doista o usklađenju samoga teksta i doista je zapravo nomotehničke naravi.
Što se tiče samoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, on je proveden u onom roku koji je i propisan, dakleu roku 30 dana, nije bilo niti jednog komentara na ovaj prijedlog samoga zakona, isto tako ko što to uvijek i kažemo ako gledamo provedbu ovog zakona nisu potrebne odnosno ne zahtijeva se nikakva dodatna sredstva iz državnog proračuna.
Na kraju i zaključno, ovaj predloženi zakon doista osigurava jedan moderan, pregledan i rekli bi funkcionalan zakonodavni okvir koji će sigurno hrvatskim pravosudnim tijelima omogućiti da učinkovitije postupaju u prekograničnim kaznenim predmetima te ojačaju našu suradnju sa drugim državama članicama EU. Naravno za sva dodatna pojašnjenja bit će prilike ako će i biti potrebe tijekom vaših replika. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala ministru Habijanu. Imamo osam replika, prva na redu je kolegica Ljubica Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre, vi ste naveli razloge zbog kojih se donosi ovaj zakon, osam puta je mijenjan obrazloženje Europske komisije itd., jeste li on bi trebao biti kao što ste i sami rekli zakonodavni okvir koji će omogućiti lakše postupanje pravosudnim organima, hoće li doista pravosudni organi lakše, učinkovitije rekla bih postupati temeljem ovog zakona? zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Ko što sam i reko, a i sami ste zapravo dobro prošli u siže ja bi rekao ovog mog uvodnog obrazloženja prijedloga samog zakona. Dakle, zakon postojeći koji smo odnosno koji je HS donio još 2010.g. stupio je s našim pristupanjem EU, dakle on je već kao takav normativno u našem zakonodavstvu i temeljem njega se zapravo ta pravosudna suradnja odvija. Ovdje su bile nekoliko razloga zbog kojih smo se odlučili na izmjene, a to je prije svega i transponiranje ove uredbe, ali i obrazloženo mišljenje Komisije upravo oko europskog uhidbenog naloga, al koje je nomotehničke naravi. Dakle, i dosadašnja suradnja, a obzirom da sam na ovom mjestu već dvije godine zapravo svakodnevno vidimo da ona itekako dobro funkcionira između pravosudnih tijela. Ja sam siguran da će na temelju ovog zakona se isto tako i nastaviti. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. poštovani ministre sigurno da je pravosudna suradnja između država članica EU u cilju efikasnijeg i bržeg provođenja kaznenih postupaka pozitivna stvar, ali me zanima čisto onako radi okvira čitave ove rasprave. U kojoj se količini npr. uhidbenih naloga na godišnjoj razini radi u RH i da li nailazimo na nekakve ipak prepreke u toj međunarodnoj suradnji, a koje bi se dale ispraviti?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi zastupniče. Ako govorimo o određenoj statistici mogu govoriti o prosjeku na godišnjoj razini oko stotinjak takvih zahtjeva dolazi. Ono što je bitno naglasit ovaj normativni okvir međutim sama suradnja se događa neposredno između samih pravosudnih tijela, dakle ona sama komuniciraju temeljem ovoga zakona, njih je kažem u prosjeku stotinjak. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre, jedan od važnih elemenata ovog zakona odnosi se dodatno preciziranje vezanih uz europski uhidbeni nalog koji je jedan od ključnih instrumenata pravosudne suradnje u EU. Možete li kratko pojasniti na koji se način ovim zakonom dodatno unapređuje provedba europskog uhidbenog naloga u RH?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
U pogledu ovoga instituta europskog uhidbenog naloga ja mogu zapravo reći ono što sam rekao uvodno. Kao postojeći institut kojeg smo dakle već imali u našem nacionalnom zakonodavstvu, a temeljem zapravo i obrazloženog mišljenja Europske komisije on se samo možda nomotehnički uređuje. Dakle, u usklađenom smislu u vidu same procedure, a ona je vrlo detaljna ako pogledate i sam zakon gotovo 40 do 50 odredbi se odnosi na ovaj institut koji je možda i najsloženije razrađen, zapravo nema nekakvih velikih, bitnih izmjena. Ja bih rekao da i u praksi koliko vidim i u provedbi samog instituta, a to je možda nastavno na odgovor što je pitao kolega Paus sve teče najnormalnije.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre u biti nastavno na ovo prethodno pitanje mene je zanimalo koje su konkretne primjedbe. Vi ste rekli da su to samo ovako neke taktičke u biti primjedbe, da nije u biti ništa bilo. Da li je bilo nekih konkretnih slučajeva primjedbe od strane Europske komisije prema nama, pa smo morali još to dodatno uređivati vezano za europski uhidbeni nalog i kako sa ovim zakonom, na koji način se to otklanja, te primjedbe koje nam je Europska komisija dala.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče kao što sam rekao nomotehničke su dakle izmjene, primjerice imate u odredbi članka 48. ovog prijedloga zakona postojeći zakon kaže riječ „će“ sada se kaže sud. Dakle bilo je „sud će“, sad kaže „sud može“. Dakle, to su doista nomotehničke izmjene koje i još jedan takav primjer ako se ne varam u članku 64. na isti način zapravo koji je sada nomotehnički dorađen bih rekao.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre sa suradnicima.
U Prijedlogu zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU predlažu se izmjene koje bi trebale dodatno unaprijediti učinkovitost suradnje pravosudnih tijela država članica EU, a osobito u dijelu međusobnog priznavanja sudskih odluka i ubrzanja postupaka. Možete li pojasniti na koji će način predložene izmjene konkretno doprinijeti većoj učinkovitosti hrvatskog pravosuđa u prekograničnim kaznenim predmetima, te kako će se osigurati zaštita prava hrvatskih državljana u postupcima koji uključuju europske istražne naloge i europski uhidbeni nalog?Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju.
Ako govorimo o unapređenju i u odnosu na postojeći, dakle zakon i ovaj onda mogu eventualno spomenuti ustup kaznenih postupaka koji će sigurno kao jedan novi institut, dorađen institut ubrzati, olakšati upravo postupanje u takvim stvarima kada je to potrebno.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre sve i da su sasvim korektne izmjene koje predlažete neće naš sustav biti bolji time što ćete promijeniti riječi „sud će“ u „sud može“. Dakle, to nije neki veliki iskorak. Naš sustav bi bio bolji da se ne događaju situacije da u trenutku kada nekoga treba uhititi osumnjičenik, primjerice u Kazahstanu pa je onda teže dohvatljiv našim vlastima ili kad već imamo pravomoćnu osudu za neko kazneno djelo da taj čovjek ne ode u BiH, pa nam je opet pobjegulja od našeg pravosuđa. Dakle, to su krucijalni problemi.
Već ste dugo ministar, ništa po tom pitanju niste u stanju osmisliti i predložiti, a danas ću vam predložiti nešto drugo. Dakle, HDZ se dohvatio traženja političke odgovornosti i to one zapovjedne kada se u nečijoj nadležnosti dogodi neko novo koruptivno kazneno djelo, pa evo predložit ću vam da vi to ozakonite, da stavite obavezu podnošenja ostavke, ali to se onda treba odnositi i na svako …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… HDZ-ovo ministarstvo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Ja doista smatram da vi kao i odvjetnica i bivša odvjetnica ili odvjetnica u mirovanju dobro poznajete i znate čitati same zakone i znate razumjeti i doseg samog zakona, prema tome ovaj zakon se ne odnosi i nema doseg na treće zemlje koje ste vi spomenuli, nego ima samo doseg na zemlje članice EU, niti na Kazahstan, niti za BiH.
Na slučaj koji se referirate, dakle Kazahstan što se tiče Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije napravljeno je apsolutno sve što je trebalo biti napravljeno. Sva dokumentacija koju je Kazahstan tražio je dostavio, a pretpostavljam da isto i vi kao netko tko se stalno zalaže za demokratska načela, vladavinu prava dopuštate da Kazahstan temeljem svojih zakona donese svoju odluku. Prije svega mislim na njihovog glavnog državnog odvjetnika, eventualno žalbi u Kazahstanu od strane Pavleka, onda je Vrhovni sud koji ima konačnu odluku.
Dakle, što se tiče ministarstva, što se tiče Vlade u tom konkretnom slučaju je napravljeno apsolutno sve.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Predrag Mišić, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima.
Podržavamo donošenje i jačanje pravosudne suradnje među državama članicama EU, međutim jeste li vršili neke procjene imaju li hrvatski sudovi dovoljno kapaciteta kadrovski, tehnički, odnosno digitalne kapacitete za provedbu novih obveza koje će sigurno doći kako ne bi došlo do daljnjeg dodatnog administrativnog opterećenja i usporavanja postupaka u Hrvatskoj.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče na vašem pitanju.
Dakle, već sada ovakav pokušaj suradnje i ovi oblici suradnje koji su navedeni u članku 1. zakona postoje. Što se tiče kadrovskog pitanja ili infrastrukture ili alata ili tehničkih pomagala, dakle ono što sam već u nekoliko navrata spomenuo na predsjedniku suda je da iskaže ako postoji potreba za povećanjem kadrova. Do sad u ove dvije godine koliko sam na ovoj funkciji svaki takav zahtjev koji god da je došao od bilo kojeg pravosudnog tijela se odobrava. Da li je to popunjavanje mjesta ili je to pitanje proširenja sistematizacije radnih mjesta. Dakle, to je ono što je u ingerenciji samoga ministarstva na temelju procjene, analize koju provode naravno onaj tko upravlja, odnosno onaj koji je predsjednik samoga suda. Ista stvar, isti odgovor se odnosi i na tehnička sredstva. Dakle, to je ja bih rekao svakodnevna komunikacija svih pravosudnih tijela sa glavnim tajništvom samoga ministarstva gdje se upravo u takvim slučajevima izlazi u susret i osigurava, dakle ona sredstva koja je ministarstvo dužno osigurati da bi se zakoni provodili.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja replika Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Uvaženi ministre, naravno pozdravljamo ovaj zakon koji će poboljšati ili okvir cijeli za suradnju, pravosudnu suradnju između zemalja EU, ali da se naslonim na pitanje kolege, kažete i rekli ste uvodno da neće biti potrebna nova sredstva za primjenu ovog zakona. Naravno svi znamo da se i do sada je postojala ta suradnja, međutim ovaj zakon i širi neke obaveze i precizira neke obaveze, pa tako uključuje sve ove nove eu mehanizme rokove, prijevode da sad ne nabrajam što sve tako da uz dužno poštovanje da nisu potrebna dodatna sredstva ipak zvuči, recimo relativno nerealno, da bi ovaj zakon doista mogao u punini zaživjet, da li ćete tražiti ipak dodatna sredstva iz proračuna? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice i na vašem pitanju. Što se tiče dodatnih financijskih sredstava za provedbu ovog zakona, mi u ovom trenutku smatramo obzirom da se radi o istom normativnom okviru koji je možda u jednoj mjeri malo proširen nisu potrebna, al ono što je bitno naglasiti svako pravosudno tijelo isto tako iskazuje ako govorimo o proračunskom dijelu svojeg zahtjeva ako vide da postoji potreba za dodatnim sredstvima kojima ministarstvo izlazi u susret, možda nije zgorega spomenuti da najčešće obrnuta situacija pa zapravo pravosudna tijela na neki način vraćaju taj višak u ministarstvo obzirom da određena sredstva ponekad ostanu ne potrošena. Al ako se iskaže takva potreba naravno da ćemo ta sredstva unutar proračuna ministarstva doznačiti pojedinim pravosudnim tijelima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Kako izvjestitelji odbora nisu ovdje otvaram raspravu, krećemo s klubovima zastupnika. Prva na redu je kolegica Ikić Baniček u kombinaciji s kolegom Restovićem u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnicima.
Današnji zakon donesen je još 2010.g. do danas je mijenjan čak osam puta. Ljepo je za vidjeti da mi ovdje ne raspravljamo o devetim izmjenama zakona već je zakon pročišćen i predložen u cjelovitom obliku što je svakako pozitivna stvar, pogotovo za tijela koja ga danas sutra moraju provoditi.
Zakon u cjelini je preopsežan i usklađen sa nizom direktivi EU i teško ga je obuhvatiti u jednoj analizi koja bi uključila sva područja suradnje i zato sam se koncentrirala na novosti koje nam on donosi. Najveća i najvažnija novost je ugradnja provedbenih odredbi za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća EU 2024/3011 koja će biti u primjeni od 1. veljače 2027.g. temeljem koje će države članice moć izravno prenositi vođenje kaznenih postupaka jedna drugoj.
Što to znači u praksi? Ako je kazneno djelo počinjeno u Hrvatskoj, ali je počinitelj u drugoj državi članici gdje je lakše provesti suđenje, postupak ćemo moći prepustiti toj državi kako bismo potencijalno izbjegli situacije kakvu sada imamo s Kazahstanom. Vrijedi naravno i obrnuto pa će države članice EU Hrvatskoj moći prepustiti postupanje u slučaju sumnje na kriminal počinjen u drugoj državi. Da Hrvatska nije baš najbolje obavila domaću zadaću u dosadašnjem zakonu pokazuje mišljenje Europske komisije od 12. ožujka '25. u kojem nas Komisija upozorava da nismo adekvatno preuzeli u svoje zakonodavstvo europski uhidbeni nalog zbog čega se i to pitanje uređuje u ovoj čistopisnoj verziji zakona.
Neću ulaziti u ocjenu je li tu u pitanju bio nemar, neznanje ili loše namjere, no ne vidim kako bi ikome u Hrvatskoj pogodovalo izvrtanje pravila o jedinstvenom uhidbenom nalogu koji vrijedi na području cijele EU. Vjerujem i nadam se da je to u ovom prijedlogu riješeno na odgovarajući način. Za zaprimanje stranih zahtjeva za prijenos postupka u potpunosti se ovlašćuje DORH, to je vjerojatno primjer dobre prakse u državama u kojima aktualni državni tužitelj nije u sukobu oko nadležnosti s nekim od pravosudnih tijela EU kao što je vaš dečko Turudić koji si je dao za pravo da samostalno arbitrira je li nadležan on ili EPPO kad treba pokrenuti postupak protiv kolega i stranke. Dakle, u načelu stavljanje DORH-a kao centralnog tijela za suradnju sa drugim državama u kaznenim postupcima je zasigurno dobra ideja osim ako je na čelu tog istog DORH-a Turudić il netko njemu sličan. Međutim, ne donosimo zakon imajući na umu Turudića nego za buduće generacije.
Pozitivna promjena je i uvođenja prava na žalbu u roku tri dana za osumnjičenike, okrivljenike, ali i za žrtve kaznenih djela koje se može uložiti na rješenje o preuzimanju postupka. Zakon omogućava vrlo široku primjenu istražnih radnji na teritoriju druge države EU pa i korištenje prikrivenih pratitelja o čemu odlučuje sudac istrage nadležnog županijskog suda. To je vrlo interesantno područje širenje prekogranične suradnje u istragama, no teško je predvidjeti kako će se provoditi u praksi. Odredbe zakona kažu da je u teoriji to moguće, no vidjet ćemo što donosi praksa. Iskreno ne znam kako je to do sada funkcioniralo, no svako područje gdje se omogućava suradnja na temelju uzajamnosti je korak u pravom smjeru.
Također iznimno je bitno usvojiti i primijeniti na nove oblike suradnje najnovije europske direktive o zaštiti osobnih podataka, posebno tijekom rada zajedničkih istražnih timova i bilo kakvog izvršavanja europskog istražnog naloga. Razmjena policijskih i pravosudnih podataka sa drugim državama mora biti podvrgnuta strožim i modernijim mehanizmima kontrole, stoga se nadam i vjerujem da Hrvatska neće biti crna ovca Europe na način da lošu praksu curenja podataka izveze preko europskog istražnog naloga i u druge države Europe gdje se na zaštiti osobnih podataka gleda daleko ozbiljnije nego kod nas u Hrvatskoj. Nećemo valjda u stranim medijima čitati koga strane službe istražuju u Hrvatskoj? Vidjet ćemo.
Ponavljam ponovno da je pohvalno što imamo čistopis u obliku jednog sustavnog zakona koji je daleko lakše i čitati i provoditi, posebno službama kojima je to novi posao s kojim se do sada nisu puno susretali. To je dobra praksa koju treba nastaviti. Nastavit će kolega Restović.

Penava, Ivan (DP)
Riječ će preuzeti kolega Tonči REstović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Ministre ne treba docirat kolegici Orešković kad van govori o, kad vam spominje Mamića i kad vam spominje Pavleka jer vi dobro znate, a i svi znamo da je, da se radi o sustavu spojenih posuda i da ako ništa drugo čitava percepcija pravosuđa ne dijeli odnosno građani ne dijele nekoliko tih stvari unutar cijele percepcije pravosuđa i zato danas u konačnici imamo takvu percepciju kakvu imamo, za koju ste vi najodgovorniji ali ono drugo šta vas želim pitat ovdje je zašto ste vi još uopće ministar. Imate dok god kolege iz HDZ-a dobacuju, pokušat ću to pojasnit na drugi način. Mi, odnosno Vlada Andreja Plenkovića već godinama gradi društvo bez odgovornosti. 38 ministara je otišlo iz Vlade, a da gospodinu Plenkoviću nije palo na pamet da da ostavku. Vama se u mandatu dogodio strašan zločin o kojem su već svi valjda sve rekli i nemojte me krivo shvatit niti mislim da imate osobnu odgovornost niti mislim da imate ikakvu kaznenu odgovornost ali imate nešto što se zove moralna odgovornost i politička odgovornost jer ako vi i ljudi koji su na poziciji moći u politici bježe od odgovornosti, onda se ne moramo čudit kad nam se u društvu pojavljuje sve veći broj nasilja među vršnjacima u školama ili konkretno nasilja u obitelji i zato unatoč našim različitostima pa i o stručnim stvarima iako smo kolege po više, u više nekih navrata, mislio sam i stvarno sam smatrao da, da ste čovjek na pravom mjestu i da ćete na toj funkciji napravit najbolje i najviše što možete za hrvatsko pravosuđe, međutim ove zadnje i vaša reakcija pogotovo na ovo zadnje što se dogodilo mi je pokazala da sam bio u krivu. Treba skupiti puno mišića, moralnih mišića za dati takvu jednu ostavku ali je i pokazati onda cijelom društvu da društvo bez odgovornosti je zapravo negacija samog tog društva. Ne moram vas podsjećat, to vi znate da se radi nečeg sličnog što se dogodilo u susjednoj nam Sloveniji je troje ministara dalo ostavku jer su smatrali da je to njihova moralna odgovornost. Eto, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Restović.
Slijedeća na redu je kolegica Urša Raukar Gamulin u ime Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi ministre sa suradnicima, gospodine predsjedavajući dakle raspravljamo o Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Ovo jest novi cjeloviti zakon kao što smo i čuli, znamo, ne samo izmjene. Vlada ga predlaže jer je dosadašnji zakon mijenjan 8 puta, a treba uklopiti primjedbe Europske komisije i novu uredbu EU 2024/3011 o prijenosu kaznenih postupaka. Sad imamo pred sobom prijedlog preglednijeg i sustavnijeg zakona umjesto još jedne zakrpe na već 8 puta mijenjani zakon i smatramo da bi tako trebalo učiniti i sa ostalim zakonima u pravosuđu koji imaju i više od 10-ak izmjena. Samo da spomenem Kazneni zakon ima 11, a Zakon o kaznenom postupku ima čak 16 izmjena i dopuna i višekratno smo odavno s ove govornice upozoravali da je potrebna izrada novog zakona, a ne tolike brojne izmjene i dopune. Na prvi pogled ovdje je riječ o jednom tehničkom, stručnom europskom zakonu ali zapravo iza ovog zakona stoji jedno puno ozbiljnije pitanje, a to je ima li Hrvatska pravosuđe koje može ravnopravno sudjelovati u europskom prostoru pravde ili pak imamo sustav koji formalno preuzima europske mehanizme, a praktično ih teško provodi jer ovaj zakon nije mali zakon. On uređuje europski uhidbeni nalog, europske istražne naloge, prijenos kaznenih postupaka, zajedničke istražne timove, zamrzavanje, oduzimanje imovine, zaštitu žrtava prekogranične istrage, suradnju sa Eurojust-om. Drugim riječima uređuje kako Hrvatska sudjeluje u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, financijskih prijevara, trgovine ljudima i drugih teških oblika prekograničnog kriminaliteta. Naravno da podržavamo kao što sam već rekla potrebu donošenja novog, preglednijeg i usklađenijeg zakona ali upravo zato što je riječ o tako važnom području moramo otvoreno govoriti i o problemima. Vlada sama kaže da je dosadašnji zakon mijenjan čak 8 puta i da je Europska komisija Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje zbog nepotpunog i nepravilnog prijenosa pravila o europskom uhidbenom nalogu. Dakle nije riječ o tome da je sustav savršeno funkcionirao pa sada samo uljepšavamo tekst, ne. Radi se o tome da Europska komisija službeno upozorava Hrvatsku da određene obaveze nisu pravilno prenesene, a Vlada to pokušava svesti na tehničke odredbe. Međutim potrebno je naglasiti da u EU te tehničke odredbe često odlučuju o temeljnim pravima građana, posebno kada govorimo o lišenju slobode, predaji osoba drugoj državi ili međunarodnim kaznenim postupcima jer europski uhidbeni nalog nije samo birokratske forma, to je instrument kojim čovjek može biti uhićen i predan drugoj državi i zato je pitanje zaštite prava ključno. U zakonu se navodi načelno poštivanje temeljnih prava i povelje EU o temeljnim pravima ali postavlja se pitanje jesu li ta prava dovoljno snažno zaštićena u praksi hrvatskog pravosuđa jer nije dovoljno samo napisati poštuju se temeljna prava, treba imati sustav koji taj, ta prava može i osigurati, a kakav je danas taj naš sustav.
Mi nažalost imamo sudove zatrpane predmetima, imamo kroničan manjak sudaca i administracije, imamo višegodišnje trajanje postupaka, imamo ozbiljan problem povjerenja građana u pravosuđe i sada nama i ministar i Vlada kažu da će se sve ovo provoditi bez dodatnih sredstava. Pa sad ja se ponovno pitam, kako, kako ćemo mi provoditi te složene prekogranične istrage, hitne europske naloge, prijevode, koordinaciju sa Eurojustom, prijenos postupaka bez dodatnih ljudi, bez edukacije i bez infrastrukture. To je možda i najveća slabost ovoga prijedloga. Zakon širi i precizira obveze uključujući nove EU mehanizme, nove rokove, prijevode, komunikaciju, podatke, Eurojust, prijenos postupaka, sve bi se to trebalo provesti u okviru redovnog poslovanja. To ipak moram naglasiti ponovno košto sam i pitala u replici, ipak zvuči nerealno u sustavu koji već sada ima problema s kadrovima, s rokovima i preopterećenošću. Zato smatramo ipak da je potrebno osigurati dodatna sredstva u proračunu upravo za primjenu ovog zakona jer Europa danas ne funkcionira samo na zakonima, Europa funkcionira na kapacitetu institucija, a hrvatsko pravosuđe već sada puca pod opterećenjem. Posebno je važno pitanje novog europskog mehanizma prijenosa kaznenih postupaka, na papiru to zvuči naravno logično da postupak vodi ona država koja je za to najprikladnija, ali u stvarnosti to otvara neka ozbiljna pitanja, hoće li Hrvatska imati dovoljno snage i stručnosti da ravnopravno sudjeluje u tim postupcima, hoće li manji sustavi postati samo servis većima, hoće li građani razumjeti gdje se protiv njih vodi postupak i kako ostvaruju svoja prava. I još nešto, prijedlog zakona propisuje vrlo kratke rokove za pravne lijekove, primjerice samo 3 dana za žalbu u nekim slučajevima preuzimanja postupka dakle samo 3 dana u prekograničnom predmetu dakle u postupku koji može uključivati i prijevode i različite pravne sustave i međunarodnu komunikaciju jer pravna država nije samo brzina, pravna država je i ravnoteža između učinkovitosti i prava čovjeka i zato predlažemo za drugo čitanje da se taj rok na žalbu produlji ipak u, u 7 dana, dakle u trajanju od 7 dana.
Temeljna prava su navedena, ali su navedena prilično općenito. Čl. 6. kaže da se moraju primjenjivati, da se mora poštivati Povelja EU i razmjernost, ali potrebno je paziti jesu li u pojedinim postupcima dovoljno razrađene zaštite osobe, žrtve, prava obrane i pristup odvjetniku i moramo biti vrlo oprezni da borba za učinkovitost ne pojede pravo na obranu, no ovaj zakon pokazuje i jednu širu sliku. Pokazuje koliko je hrvatsko pravosuđe danas vezano uz europski pravni prostor. U vremenu organiziranog kriminala, financijskih prijevara i međunarodnih mreža kriminala nijedna država ne može sama, ali upravo zato hrvatske institucije moraju biti snažne, profesionalne i neovisne i tu dolazimo do ključnog problema, ne može se tražiti puno povjerenje Europe u hrvatsko pravosuđe, a istodobno godinama urušavati povjerenje građana u vlastite institucije. Ne može se pozivati na europske standarde, a istodobno politički relativizirati kritike Europske komisije i ne može se porobljavati neovisne institucije, što Vlada i HDZ uporno rade već godinama i načelno govoriti o neovisnosti pravosuđa i tražiti da građani moraju imati više povjerenja u hrvatsko pravosuđe.
Završno, ne može se graditi europski prostor pravde ako građani nemaju osjećaj da pravda vrijedi jednako za sve, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Raukar-Gamulin.
Slijedeća na redu je kolegica Ljubica Lukačić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gosp. potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima.
Pa evo kako smo već čuli, pred nama je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU i dakle ovo je cjelovit zakon, nisu izmjene i naravno da je svima to lakše i jednostavnije pratiti. Ovaj zakon uređuje pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima s državama članicama EU i donesen je još tamo davne 2010.g. ovaj koji je sad na snazi, a stupio je na snagu 1. srpnja 2013., dakle kada je RH pristupila EU. Kao što smo već čuli on je mijenjan 8 puta i kao što sam već rekla izuzetno pohvalno je to što i ovaj puta nisu išle izmjene, obzirom da je zakon opsežan bilo bi to doista teško pratiti. Ovaj zakon uređuje slijedećeoblike pravosudne suradnje, … uređen zakonodavstvom EU, a to su europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza te europski nalog za zaštitu.
Ovim osmim posljednjim dakle izmjenama i dopunama koje su bile 2024.g. su u važeći zakon unesene odgovarajuće izmjene povodom službene obavijesti Europske komisije o prenošenju okvirne odluke i kao što smo već čuli okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica i čuli smo da je Europska komisija uputila obrazloženo mišljenje RH navodno zbog nepotpunog i nepravilnog prenošenja okvirne odluke. Međutim, nije se tu radilo u konkretnom slučaju o nikakvom nepravednom prenošenju okvirne odluke koja bi stvorila probleme u praksi ili bi se nešto kosilo s temeljnim načelima i primjenom europskog uhidbenog naloga niti bi ugrožavalo samu primjenu toga instituta, već se tu radilo o odredbama tehničke naravi, a te odredbe treba uskladiti sa tekstom okvirne odluke kao što je to čl. 5. st. 3. okvirne odluke i čl. 18. okvirne odluke.
Donošenjem ovog zakona otklonit će se ta primjedba Europske komisije vezano uz prenošenje okvirne odluke te je tekst prijedloga zakona sada u potpunosti usklađen sa tekstom okvirne odluke.
U prijedlog zakona ugrađene su i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europske komisije 2024/3011 Europskoga parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu. Uredba je donesena 27. studenog 2024.g., a primjenjuje se između država članica EU koji su sudjelovale u njezinu donošenju od 1. veljače 2027.g..
Također u odnosu na tekst ovog važećeg postojećeg zakona izražene su i određene ispravke grešaka kao što je ministar u svom govoru uvodnom govoru i napomenu, grešaka u pisanju te izmjene pojedinih odredbe uzimajući u obzir praksu i praktičnu primjenu važećeg zakona, kao i odredbe koje se odnose na Uredbu EU 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018. o Agenciji EU za suradnju u kaznenom pravosuđu.
Stupanjem na snagu prijedloga zakona prestat će važi ovaj zakon, ali će ovaj postojeći, ali će se svi postupci koji će biti u tijeku na dan njegovog stupanja na snagu dovršiti po odredbama ranijega zakona. I kao što je već rečeno za donošenje ovog zakona nije potrebno osigurati nova sredstva dodatna sredstva u državnom proračunu. Ja sam sigurna da ministar jako dobro i njegovi suradnici naravno, jako dobro vode računa o tome hoće li eventualnim proširenjem posla ovim zakonom imati dovoljno novaca za njegovu provedbu i sigurno ne bi ulazio u donošenje ministarstvo ne bi ulazilo u donošenje novog zakona da nema za to osigurana sredstva, to je nekakva logika. Čini mi se da smo ozbiljni ljudi i da ovaj ministar jako dobro radi svoj posao neovisno o tome što je njegov što neki zazivaju njegovu smjenu na temelju pojedinačnih događanja koja navodno svi osuđujemo, ali ministarstvo i ministar osobno osigurali su pravosuđu sve moguće alate po kojima je potrebno postupati i mislim da ne može ministar osobno odgovarati za postupkeodređenih ljudi u pravosuđu. U svakom slučaju ovaj zakon kao što je i sam ministar rekao će biti temelj i okvir za bolju pravosudnu suradnju sa pravosuđem EU i sigurna sam i Hrvatska demokratska zajednica će naravno podržati donošenje ovog zakona, a ukoliko se pokaže da do drugog čitanja još nešto eventualno treba malo doraditi ja sam sigurna da će ministar i njegovi suradnici razmotriti sve eventualne primjedbe.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lukačić.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Prva u redu je kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo ja ću malo razraditi ono što sam rekla u replici, a to je da se nomotehničkim izmjenama ne može popraviti hrvatsko pravosuđe, pa na tragu onog pitanja kojeg je u ime kluba SDP-a postavio zastupnik Tonči Restović reći ću gdje nam je, gdje nam je ključ jel' i popravljanja pravosuđa i vraćanja povjerenja u institucije.
Naime, Tonči Restović je u ime SDP-a pitao ministra što on uopće danas ovdje radi aludirajući pri tome na činjenicu da je ministar član HDZ-a i da je HDZ trenutno upregnuo svu svoju mašineriju kako bi pozvao gradonačelnika grada Zagreba Tomislava Tomaševića na podnošenje ostavke zbog političke odgovornosti, zbog jedne korupcijske afere. E sad s obzirom da HDZ čak traži i tematsku sjednicu zagrebačke Skupštine je ono baš ono dao sve od sebe na tragu ove ideje. Možda ću vas iznenaditi ako kažem da je to zapravo dobra vijest. To je jako dobra vijest da se HDZ napokon sjetio zatražiti političku odgovornost zbog korupcije.
Meni je drago da je i ministar danas ovdje zato što je to ministar u čijem je resoru donošenje izmjena ili novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, pa je itekako mjerodavan da ovo čuje, a kao visoko pozicioniran unutar struktura HDZ-a evo može prenijeti i pozornost i premijera, ono što ću ga ja sada javno pitati, a to je je li HDZ napokon spreman stati iza svojih riječi, pa taj svoj zahtjev za podnošenjem ostavke zbog zapovjedne političke odgovornosti pretočiti u normativni standard, staviti ga kao zakonsku obavezu, pa da se onda pod jednakim uvjetima, jednakim principima primjenjuje na sve.
I nije to nemoguće. Naime, nekada smo u zakonu kojeg je, a neće vjerovati HDZ izglasao u vrijeme Vlade Jadranke Kosor zato što smo trebali pristupiti EU svo ovo usklađivanje zakonodavstava i dizanje hrvatskih pravnih i političkih standarda koje smo obavili u sklopu pristupanja EU, zatvaranja poglavlja 23. sve ima isti nazivnik, jel' htjeli smo biti bolji. Ali gdje je onda zapelo? Dakle, tada kada je bilo bitno zatvoriti 23. poglavlje kako bi Republika Hrvatska mogla pristupiti EU HDZ-ova većina je usvojila zakon koji je predložila Vlada Jadranke Kosor o sprječavanju sukoba interesa koje je povjerenstvu dalo u ono vrijeme dvije ovlasti. Jedna je bila izricanje sankcije koja je tražila da dužnosnik od kojeg se nešto neprimjereno utvrdilo podnese ostavku, a druga sankcija je bila traženje od tijela koje je imenovalo nekog dužnosnika da ga razriješi.
E sad na žalost te dvije ovlasti je ukinuo naš Ustavni sud jer je rekao da je to prevelika ovlast za neko tijelo poput povjerenstva. Ali zašto to spominjem? Zato što put postoji. Postoje zemlje unutar EU sa kojom bismo se mogli uskladiti koje u svojim zakonima, antikorupcijskim zakonima pogotovo ovima koji se bave prevencijom i sukobom interesa imaju obavezu uvođenja i provođenja tzv. planova integriteta na razini svakog ministarstva, grada. Dakle, napravi se nekakav plan kako će se unutar nekog javnopravnog tijela provoditi sustav kontrole, nadzora, zaštite zviždača itd. E sad zamislite da mi u naš Zakon o sprječavanju sukoba interesa osmislimo i uvedemo takve modele, pa da kažemo ako se u primjerice šta ja znam Ministarstvu sporta dogodi ogroman popust u sustavu kontrole pa nam ode 30 milijuna eura ovdje, pa 10 milijuna eura tamo, pa 100, pa ne znam 200, 300, 500 pa ministar mora podnijeti ostavku jer očito te planove integriteta, provjere i kontrole nije provodio kako treba.
A onda primjerice kada se dogodi korupcijska afera šta ja znam na pamet sad govorim u Ministarstvu zdravstva koje ne samo da je po zapovjednoj odgovornosti, nego je sami ministar bio taj koji je napravio neki teži grijeh ne bi li bilo primjereno da u tom slučaju se očekuje da i premijer podnese ostavku s obzirom da je premijer tog ministra postavio? Ili možemo dalje. Na primjer ako se dogode tri uzastopne korupcijske afere, hajde sad sam već nabrojala dvije iz kompletne jedne Vlade dodat ću i treću primjerice ministrica kulture ima situaciju da se korupcijska afera dogodi u jednoj ustanovi jel' prilikom korištenja sredstava namijenjenih obnovi od potresa. Evo kad se recimo dogode tri, tri pa ne bi li to bilo vrijeme da se po toj istoj zapovjednoj odgovornosti raspišu prijevremeni parlamentarni izbori jermislim da se svi možemo složiti da jedan slučaj je jedan slučaj. Lijepo bi bilo da imamo takvu higijenu da nakon jedne korupcijske afere za nekog koga je trebala nadziratii kontrolirati iz moralnih netko podnese ostavku mada sam u to nije upleten, evo ja, ja ću to podržat, a mislim da bi to kompletna oporba podržala. Hrvatska javnost bi to podržala. Ajmo to uvesti kao standard al onda ajmo onda pod tim standardom tražiti ostavke svih onih koje treba prozvati i ajmo reći ako ti se dogode tri u mandatu jedne Vlade, idemo na prijevremene izbore. Moje pitanje zapravo glasi je li to HDZ spreman predložiti, evo neću vam čak niti napisati zakon jer onda ćete reći da zakon nije sveobuhvatan pa ćete ga odbiti samo što, zato što dolazi iz oporbenih redova ali dala sam vam skicu, dala sam vam nacrt, dala sam ju, dala sam vam ideju. Napravite ga boljim i pokažite da ste doista u stanju provesti eto ono što tražite od drugih. Ukoliko to ne napravite, potvrdit će se da sve ovo što sada radite vezano za Zagreb i za Tomislava Tomaševića je samo jedan propagandni čin i zapravo pozivanjem na nekakvu manju po težini odnosno na sve vaše kudikamo manju i beznačajniju korupcijsku aferu, nastojite prikriti sve vaše propuste. Pa evo ministre prenesite premijeru, a ako sami u roku od 30 dana ne uputite takav zakon u, u normativnu proceduru, onda ću si dati truda pa ću ga sastaviti sama i dostaviti vam na razmatranje. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Imamo tri replike. Prvi na redu je kolega Dalibor Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Iskreno kolegice nisam siguran da se može ovo štoste rekli pretočiti u jedan operativan, normativni standard ali mi ovdje cijelo vrijeme pretačemo europske direktive, direktive europske uredbe dakle u hrvatsko zakonodavstvo, u hrvatski pravni okvir. Kako pretačemo europske direktive, europske uredbe, mislim da bi trebali pretakati i europsku političku kulturu u hrvatski politički okvir no to se nekako nikako ne događa i u tom kontekstu razumijem vašu inicijativu da dok nas netko ne prisili, mi napravit sami nećemo. No bojim se da do toga zaista neće, da do toga zaista na ovakav način kako ste vi predložila neće doć, ali zaista pozivam evo i ja i Vladu i vladajuće da poradimo malo na političkoj kulturi i da osim direktiva i uredbi preuzmemo i neke druge pozitivne stvari koje se događaju u, pa već nama susjednoj zemlji kao što je Slovenija gdje su u jednoj aferi dva …/Upadica Penava: Vrijeme./… ministra podnijela političku odgovornost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Nije ovo teško doista stavit na papir. Primjerice nama u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa piše da dužnosnici, političari jel, moraju s dužnom pažnjom unositi podatke o svom imovinskom stanju, imovinsku karticu. Ako nisi, puf ide kazna. Zašto ne bi moglo pisati da je ministar dužan provoditi primjerenu kontrolu svih drugih tijela iz svoje nadležnosti i iz svog resora i ako se uoči da nije provodio tu kontrolu, da je ignorirao primjerice prijave zviždača, da je postavio nekompetentne članove nadzornog odbora u državna trgovačka društva. Dakle da se stvarno može utvrditi nešto konkretno što dokazuje da je bilo namjernih ili velikih propusta, ono grube nepažnje. Mislim to, to je i pravna kvalifikacija u kaznenim predmetima, zašto se onda ne bi moglo utvrditi da je evo stekli su se uvjeti da iz moralnih razloga nekompetentan ili koruptivan …/Upadica Penava: Vrijeme./… ministar podnese ostavku. Nema razloga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Orešković, ministar Habijan je nakon ubojstva maturanta u Drnišu rekao da će pokrenuti nekoliko stvari. Prvo stegovni postupak protiv dvije sutkinje, zatim izvanredni nadzor nad radom Općinskog suda i DORH-a u Šibeniku, zatim izmjene zakona uključujući i mogućnost uvođenja doživotnog zatvora za najteže zločine, zatim stroži i dugotrajni nadzor nad nasilnim počiniteljima nakon izlaska iz zatvora jel. I sad šta je on s time htio poručit? On je u biti s time poručio da pravosuđe ne valja, a on je na čelu pravosuđa. Tek nakon što se dogodila ovakva stvar, on kaže pravosuđe ne valja i pravosuđe trebamo mijenjati. To je prva poruka koja je poručena. Druga poruka koja je poručena, sve ćemo promijeniti i sustav i zakone i ljude ali nećemo, izbjeći ćemo bilo kakvu vlastitu odgovornost. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Apsolutno se slažem s vama. Po čemu je odgovornost dvije sutkinje veća nego što je odgovornost ministra ali odgovor na pitanje je zapravo dala zastupnica koja je govorila slijedeće. Rekla je da ministar ne može biti odgovoran za nešto što je napravio netko iz njegovog resora, dakle ministar ne može po defaultu ali gradonačelnik može. To su ti dvostruki standardi. Dakle ajmo HDZ-ovci izađite iz svoje zone komfora, kažem ovo je prva vaša inicijativa, prijedlog, ne znam što god, nazovite to kako god hoćete. Ajde da je napokon i HDZ rekao nešto suvislo. Tražite odgovornost političku i podnošenje ostavke za korupcijsku aferu ali pođite od sebe i čitava Hrvatska će vas u tome podržati. Zna se čijih je 30 bilo smijenjeno i zašto.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeći na redu za repliku je kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Orešković nadovezao bi se na ovu temu koju ste otvorili, a to je pitanje političke odgovornosti i najnoviji slučaj u kojem kolege iz HDZ-a traže političku odgovornost gradonačelnika. Sada zavisi koje kriterije uzmemo ali recimo da bi se one odnosile na ministre, državne tajnike i barem članove uprave javnih poduzeća koji su završili pod kaznenim progonom. U mandatu premijera Plenkovića taj broj se kreće između 40 i 60, ovisno o tome koje kriterije postavimo i do koje razine kaznenog postupka dođemo što bi vrlo jednostavno značilo ako je Tomislav Tomašević gradonačelnik 5 godina i ima 1 takav slučaj, a Plenković ima između 40 i 60, onda bi bilo logično da Tomašević podnese ostavku između 200 i 300 godina od stupanja na dužnost i to bi bila ta razlika i proporcionalna primjena ovih kriterija na predsjednika Plenkovića i gradonačelnika Tomaševića. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Jedini ispravan način je da isti kriteriji vrijede za sve, jedini ispravan. Možemo kriterije definirat kako god hoćete, ali ukoliko se nakon ove prozivke za ostavkom Tomaševića ne dogodi i ne pokrene ništa onda ću kompletnu retoriku HDZ-a u javnom prostoru u proteklih 48 sati smatrati samo još jednom u nizu zlouporabe sustava i samo još jednim u nizu dokaza da je jedini cilj HDZ-a dočepati se proračuna Grada Zagreba jer će njihovi koji bi došli na mjesto Tomaševića biti kud i kamo koruptivniji, ali eto valjda računaju da će i dalje imati Ivana Turudića za svog dečka koji će u, u maniri ekspresnog, ono ekspres lonca riješiti jedan slučaj dok o plinskoj aferi jedan, dva i svim inim aferama još valjda 10-ljeće nećemo čuti ništa…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…tu nema priznanja…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…kaznenih djela.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa, pa što se tiče ovog konkretnog zakona odnosno izmjena koje unosimo u odnosu na postojeće rješenje, kao što je rekao i ministar, nema velikih izmjena, ima više tehničkih izmjena, ima nešto što je pregledala Europska komisija, pa je rekla dajte malo tu ispravite, nešto ste krivo, krivo shvatili, ali ono što je važno reći jeste da je ovo zaista jedan od alata unutar EU koji pokazuje zašto je EU važna za Hrvatsku. Zato što je nama zaista važno da na jedan brz i učinkovit način rješavamo probleme vezano uz kaznene postupke, uz kriminalce koji, koje želimo procesuirati, a ne da čekamo jako dugo vremena da se netko izruči ili da uopće ne dođemo do njega. Dakle mislim da upravo na primjeni, na primjeni ovog zakona možemo vidjeti koje su vrijednosti i koristi EU za naše građane i za naš sustav i upravo u tom kontekstu želim usporediti to sa, budući je Hrvatska, budući je Hrvatska zemlja koja je na vanjskoj granici EU, dakle ako se okrenemo prema, prema EU imamo jedan uređeni sustav brze, brzog izručivanja, izručivanja onih koje tražimo ili mi br… mi brzo izručujemo one koje traže neke druge zemlje naravno uz provjeru svih onih elemenata koje treba, koje treba provjeriti i u zaštitu naših građana u smislu, u smislu da se ne dogodi da bude izručen netko ko nije možda trebao biti izručen, ali kao što je rekao i ministar nema tu u provedbi nekih većih, nekih većih zastoja.S druge strane imamo evo našu granicu EU odnosno našu granicu, imamo, imamo BiH, imamo Srbiju gdje imamo jako puno problema sa ekstradicijom državljana koji imaju i dvojno, eventualno dvojno državljanstvo RH i BiH ili RH i Srbije, pa po toj osnovi mogu ili ne mogu biti izručeni, pa imamo procese, i razvikane procese gdje mi nikako ne možemo doći do određenih ljudi kojima su postupci, postupci u RH u tijeku, koji su zvučni i koji ljudima, i koji ljudima jednostavno pokazuju da sustav ne funkcionira onako kako bi trebao funkcionirati. Zato mi se čini da bi upravo bilo važno sa ovim našim susjednim zemljama na vanjskoj granici Hrvatske i Unije dodatno poradit na nekakvim bilateralnim sporazumima koji bi ovakvu stvar i pitanja tih dvojnih državljanstava odnosno izručivanja ljudi koji imaju dvojno državljanstvo olakšali i na primjeru upravo ove suradnje, pravosudne suradnje sa zemljama EU pokušati dobiti što brži i što učinkovitiji model ekstradicije tih građana jer kada ste blizu kriminalci ne poznaju granice, dakle počini se zločin ajmo reć sa naše strane granice, pobjegne se u susjednu zemlju i evo, i evo problema za pravosudni sustav. Mislim da ima prostora za razgovor, mislim da je to u interesu svih, svih država i da bi u tom kontekstu trebalo možda učiniti, učiniti više.
Ono što je možda u prikazu ovog zakona odnosno u obrazloženju nama nedostajalo, a na jedan dio je odgovorio ministar, mene bi zaista zanimalo ovaj kako se i koji se sve instrumenti i u kojoj mjeri koriste, koriste u praksi od ovih koji su ovdje ponuđeni, na koje probleme ipak i s obzirom i na olakšani pristup nailazimo i da li mi samo ne aktivno ajmo tako rećispunjavamo direktivu ili proaktivno ako vidimo neki problem unutar, unutar funkcioniranja tog sustava proaktivno i predlažemo nove izmjene unutar europske regulative, a samim time i regulative europske i hrvatske.
U svakom slučaju podržat ćemo ovaj zakon, zakon koji je izuzetno, izuzetno koristan i vrijedan i zakon koji je još jedan argument zašto je dobro biti u, u EU, zašto je bolje biti u dobrom društvu nego u lošem, u lošem društvu gdje stvari ne funkcioniraju na ovaj način. Nadam se i volio bih znati, žao mi je da nemamo 2-3 replike ministru da vidimo u kojoj je fazi postupak ekstradicije prema gosp. Pavleku i Kazahstanu, ali vidimo da to izaziva puno veću frustraciju naših građana, da se nalazi, da se nalazi u EU sigurno bi već bio izručen. Dakle moj prijedlog da se i na bilateralnoj razini sa nekim zemljama sa kojima smo susjedi poduzmu neki koraci da se taj postupak ekstradicije ne provodi samo na onaj način koji je propisan u ovom trenutku nego da se, da se ga ubrza, evo hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Paus, donošenjem novog zakona Hrvatska potvrđuje svoju predanost europskim standardima pravosudne suradnje.
Poštovani kolega, recite mi koliko je važno da hrvatski pravni sustav bude potpuno usklađen s europskim instrumentima u borbi protiv prekograničnog kriminaliteta? Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Pa evomislim da sam upravo kroz svoju raspravu rekao i da mi zaista u Hrvatskoj možemo vidjet što značišto znači kada i što bi nam značilo da postoji ovakav oblik suradnje sa nama susjednim državama poput BiH i Srbije po pitanju kriminaliteta, pogotovo sada kada su i ovi krijumčari ljudi u pojačanoj aktivnosti mislimo da bimo na taj način imali bitno bolje rezultate u razrješenju i preveniranju budućih kriminaliteta.
Dakle, ponovit ću, dobar zakon i pravi pokazatelj zašto je dobro da smo članica EU.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega, ostaje u biti samo neke stvari vidit kako će funkcionirat da taj prijenos kaznenog postupka na drugu državu članicu ne oslabi prava okrivljenika i prava žrtve, pogotovo kad se postupak vodi recimo na drugom jeziku i u drugom pravnom sustavu toga ostaje po meni ključno pitanje imaju li naši sudovi, državna odvjetništva, ministarstva dovoljno prevoditelja stručnih službi, digitalnih alata za brzu provedbi ove istražnih naloga, europskih uhidbenih naloga i naloga za zamrznutu imovinu? To su neka pitanja koja u praksi su problem, međutim sam zakon po svim ostalim osnovama je neupitno dobar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Pa ustvari ovo je pitanje za ministra u nekom kontekstu sam ga i ja u svom drugom dijelu postavio ministru, da li imamo problema u provedbi prije svega tehničkim i materijalnim uvjetima koji su za to potrebni, da li štitimo u dovoljnoj mjeri sva ona prava ljudi kod kojih se radi u predmetima da budu ispoštovana. Ali mislim da načelno barem ono što imamo prilike pratiti iz političkog i javnog života ne nailazi na nekakve probleme u provedbi ovoga zakona. I sam ministar je rekao da se taj zakon provodi uobičajeno i redovito i da nema potrebe za nekim financijskim sredstvima dok ne saznamo drukčije vjerovat ćemo mu na riječ.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Paus. Sada je na redu za repliku kolegica Boška Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani kolega Paus rekli ste kako kriminal danas ne poznaje granice, počinitelj može bit u jednoj državi, dokazi u drugoj, imovina u trećoj, a žrtva u četvrtoj zato je dobro da ovaj zakon objedinjuje europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog i oduzimanje imovine i druge oblike suradnje. Samo vam mogu reći da mi je drago da se možemo složiti kako je ključna vrijednost ovog zakona upravo u tome da pravosudna tijela država članica mogu reagirati brže i koordiniranije umjesto da počinitelji koriste granice kao prostor za izbjegavanje.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Izvolite odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Pa da složit se i još jednom ponovit, dakle imamo ustvari direktnu komunikaciju između pravosudnih tijela, imamo ja vjerujem sve ono što se moglo izbjeći i nepotrebno usporava proceduru izbjegnuto, a znamo da je pri donošenju pravde najvažnija ustvari brzina da se stvari ne otegnu. Ne trebam opet podsjećat na jedan poznati slučaj koji već godinama traje, a ekstradicije nigdje, a radi se o susjednoj BiH tako da evo to su te vrijednosti za koje se zalažemo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Slijedi nam replika kolegice Dalije Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala. Sad će opet reći da sam jako bezobrazna ako kažem da je to što nema napretka u nekim ekstredicijama točno se zna na koji predmet mislimo i na koju osobu, evo kako to komentiram. Mislim da na taj način HDZ pokazuje brigu i skrb o Hrvatima izvan BiH, dakle umjesto da ste riješili problem, a deset godina imate škare i sukno i deset godina gdje idu bjegunci od hrvatskog pravosuđa i zašto, vi zapravo puštate da tome tako bude jer je riječ o osobama s kojima je HDZ bio premrežen, riječ je o osobama koje su bile donatori HDZ-a, riječ o osobama koje bjeg u BiH koriste kao model svog domoljublja i onda nam s one strane granice i dalje utječu i na neke sportske procese, dociraju …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice./… pametuju, ucjenjuju suce.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Vjerujem da ste zaboravili da se voze sa budućim državnim odvjetnicima, da, ma ja bih rekao da je upravo u tom smjeru je i bio onaj moj dio rasprave koliko je važno ustvari da s obzirom na povezanost ovih triju država štogod ko rekao o tome jer hrvatska nacionalna manjina živi u obje ove dvije države i u Srbiji i u BiH, srpska nacionalna manjina živi i u Hrvatskoj i u BiH, Bošnjaka ima i u Srbiji i u Hrvatskoj dakle s obzirom na tu povezanost ja mislim da bi se bilateralno dalo urediti to na puno bolji način, al treba počet gradit to povjerenje između pravosudnih sustava ovih triju država i zaista imat političku volju da se to riješi. Ukoliko postoji politička volja ja vjerujem da bi se to i riješilo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. I posljednja replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedavajući. Uvaženi saborski zastupniče, pa evo u Prijedlogu zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU predložene su i same izmjene koje bi trebale dodatno unaprijediti učinkovitost suradnje pravosudnih tijela država članica EU osobito u dijelu međusobnog priznavanja sudskih odluka, ali samih ubrzavanja postupaka. Kao što ste i sami rekli u svom izlaganju zakon je koristan i vrijedan jer je kao što ste i rekli to i jedna zapravo od razloga i prednosti zašto je dobro biti članica EU. Hrvatska time potvrđuje svoju prednost i predanost u suradnji s članicama EU u preveniraju kriminala, a mene zanima vjerujete li da će izmjene ovog zakona doprinijeti većoj učinkovitosti hrvatskog pravosuđa u prekograničnim kaznenim predmetima? Evo hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Vjerujem da je ovo što ste zadnje rekli učinkovitostu prekograničnim kaznenim postupcima interes svih država. Vjerujem da je to interes Hrvatske i vjerujem nisam, nisam pravnik da mogu znati u kojoj mjeri doprinose ove izmjene ubrzanjima ili olakšanjima tih postupaka. Ali ne vidim zašto bi netko radio suprotno. Mislim da je i ministar to na taj način obrazložio da su to neke izmjene koje su usklađenje sa postojećim direktivama, a nismo bili u potpunosti usklađeni i da jednostavno sada imamo usklađen zakon koji je normativno ujednačen i koji je čitkiji zato što je u čistopisu kako je rekla jedna od kolegica ovdje i sigurno će to pomoći sve zajedno da ta izručenja budu još brža, još učinkovitija.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam.
I sada nam slijedi posljednja pojedinačna rasprava po ovoj točci kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicima, saborske zastupnice i zastupnici.
Danas raspravljamo znači o Prijedlogu zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama EU i moramo reći na početku da je to zaista veliki zakon i po opsegu i po sadržaju i po posljedicama koje su za rad sudova, državnih odvjetništava, policije, EUROJUST-a, europske pravosudne mreže ali i za prava osoba protiv kojih se vodi određeni kazneni postupak. Zato ga se ne treba gledati kao isključivo neko europsko usklađivanje i treba ga se gledati kao novi tekst zakona koji zamjenjuje stari, jer stari je već mijenjan 8 puta i drago mi je što smo u ovoj cijeloj raspravi dotakli se jednog šireg konteksta, pričali i o stanju u pravosuđu, u državi, jer Hrvatski sabor je mjesto gdje se o tim stvarima treba raspravljati. Stoga ovdje govorimo o tome hoće li kazneni postupci se voditi u Europi bez unutarnjih granica, kako će se osoba tražena zbog kaznenog djela predati drugoj državi članici, kako će se pribavljati dokazi preko granice, kako se zamrzava i oduzima imovina, kako se priznaju novčane kazne, presude, zatim mjere opreza, kako se štiti same žrtve što je izuzetno bitno kako se prenose kazneni postupci i kako se osigurava da borba protiv kriminala bude na kraju učinkovita, ali da pritom prava građana ne budu neka usputna stvar. To je bit ove cjelokupne rasprave i zbog toga na kraju treba reći s obzirom da sam zadnja pojedinačna rasprava da je ovaj zakon jedan od zakona koji pokazuje koliko se promijenio u stvari i sami narav kaznenog pravosuđa. Nekada je kazneni postupak uglavnom bio isključivo nacionalna stvar, danas to sve češće nije. Danas sud, Državno odvjetništvo i policija moraju surađivati sa tijelima drugih država članica, pa možemo reći gotovo svakodnevno ne zato što je to neka europska moda, nešto što je novo, nego zato što je jednostavno kriminal prekograničan, zato što su dokazi prekogranični, zato što je imovina prekogranična i zato što se ljudi jednostavno po svojoj biti i habitusu kreću.
Nakon toga treba naglasiti također da žrtve imaju pravo na zaštitu i onda kada prijeđu granicu. O tome u prvom redu treba voditi računa. Ovaj zakon daje cjelovit okvir za tu suradnju, uređuje europski uhidbeni nalog, europski istražni nalog, zamrzivanje i oduzimanje imovine, zatim bazira se na određenim vrstama novčanih kazni, presuda kojima su izrečene kaznezatvora, zatim mjere opreza, europski nalog za zaštitu EUROJUST, europsku pravosudnu mrežu, zajedničke istražne timove kao neki vidprekogranične suradnje, prijenos postupaka u kaznenim stvarima i to je jedan cjelokupan jedan vrlo širok pravni okvir.
I dobro je da se nakon 8 izmjena postojećeg zakona ide u noviji, puno pregledniji i bolji tekst. Pravna sigurnost u ovakvom području nije i ne smije se gledati kao samo neka formalnost. Ona je preduvjet pravednog postupka ali pravo pitanje nije što se piše u samim zakonima, pravo pitanje je kako će se ovaj zakon primjenjivati i tek tada nakon primjene tog zakona možemo mu suditi hoće li europski uhidbeni nalog koristiti se razmjerno, načelo razmjernosti je najbitnije u kaznenom pravu, hoće li osoba imati odvjetnike, razumjeti postupak, hoće li djeca imati posebnu zaštitu, hoće li europski istražni nalog ubrzati pribavljanje dokaza, ali bez zaobilaženja prava obrane kao neke osnove? Hoće li imovina stečena kaznenim djelima stvarno se zamrzivati i oduzimati, hoće li žrtve nasilja stvarno biti zaštićeni i nakon prelaska granice? Hoće li prijenos kaznenog postupka biti alat učinkovitosti, a ne izvor neke dodatne pravne nesigurnosti? To će se vidjeti u konačnici po tim odgojnim, na ta pitanja će se vidjeti da li je ovaj zakon u biti vrijedio ili nije? Ovako na prvi pogled izgleda sve pravno dobro utemeljeno. Posebno treba naglasiti da europska pravosudna suradnja počiva na povjerenju, a povjerenje nikad ne smijemo doživljavati kao neku vrstu prazne riječi. Ona se gradi na kvaliteti pravosuđa u svakoj državi članici, zatim na neovisnosti sudova, na profesionalnosti državnog odvjetništva, na poštivanju prava na obranu, na zaštiti osobnih podataka, na jasnim, određenim rokovima, na kvalitetnim obrazloženjima.
Ako bilo koji od tih dijelova sustava slabi, slabi i međusobno povezivanje. Zato ovaj zakon treba promatrati i kao podsjetnik na te činjenice. Hrvatska ne može biti snažan partner u europskom pravosudnom prostoru ako domaće pravosuđe nema dovoljno kapaciteta, ako nema dovoljno ljudi, stručnosti, a najbitnije od toga svega je najviše vrijednost, povjerenje građana. U zadnje vrijeme imamo na neki način potpunu degradaciju povjerenja građana u pravosuđe, međutim na tu temu se stvarno u ovom trenutku nemam namjere vraćati. Nadam se da ćemo imati neke druge mogućnosti da tome dodatno iskažemo svoje stavove. Stoga europska suradnja traži snažno domaće pravosuđe, ne može ga se zamijeniti. Hrvatska mora imati uređen cjelovit i usklađen sustav pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Mora imati, mora otkloniti primjedbe Europske komisije, jer priprema provedbe novog europskog pravila o prijenosu kaznenih postupaka mora biti tu.
Tako stoga treba podržati ove provedbe i ove mjere, ali uz jasnu poruku učinkovitost ne smije biti nikad izgovor za slabljenje prava. Kazneno pravosuđe mora biti i brzo i pravedno, jedino na taj način se može vratiti povjerenje građana u državne institucije, u neovisnost pravosuđa. Kazneno pravosuđe mora biti i snažno i zakonito i europski povezano i ustavno vrlo odgovorno. To je mjerilo po kojem ćemo pratiti na koncu provedbu ovog samog zakona.
Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Barbir. Imamo pet replika na vaše izlaganje. Prva na redu je kolegica Boška Ban, izvolite.

Ban, Boška (HDZ)
Poštovani kolega Barbir, kao što ste rekli jedna od važnijih novosti je priprema sustava za primjenu Uredbe o prijenosu kazneni postupaka od 1. veljače 2027. To znači da se zakon ne donosi samo radi usklađivanja prošlih odredbi nego i radi budućeg funkcioniranja europske pravosudne suradnje. Što mislite po vašem mišljenju, hoće li ovaj mehanizam omogućiti da se kazneni postupak vodi ondje gdje je to najlogičnije, primjerice gdje su dokazi, svjedoci, žrtva ili okrivljenik i time izbjeći nepotrebno rasipanje vremena, novca i institucionalnih kapaciteta. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Ban pa u biti, bit ovo cijelog zakona je usklađivanje s EU, pravnoj praksi, povezivanje digitalizacije i korištenje različitih institucija pravne sigurnosti u svim zemljama tako da namjena mu je upravo takva da to, da to dovede do toga ali, ali hoće li se to zaista tako dogoditi, vidjet ćemo u provedbi samih zakonskih propisa. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Slijedeća replika je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Barbir, izrada novog cjelovitog zakona nakon 8 izmjena pokazuje želju za jasnijim i učinkovitijim zakonodavnim okvirom. Smatrate li da će novi zakon olakšati rad pravosudnim tijelima i pridonijeti većoj pravnoj jasnoći u međunarodnoj suradnji? Zahvaljujem se.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Pa smatram da ima pretpostavke pravne, međutim to ovisi dosta i o drugim zemljama i njihovim pravosudnim tijelima na neki način imaju li oni dovoljno, imaju li oni dovoljno alata, imamo li mi dovoljno alata po pitanju recimo prevođenje i neke slične stvari koje mogu zapinjati putem. Međutim ako se to dobro uhoda ne vidim da to može biti pogrešno tako da imamo zakonsku osnovu za napraviti nešto dobro. Europa je to poslala prema nama, mi to na neki način usklađujemo. Sada provedba je ključ hoće li bit dobro ovisi o naš, o nama samima jel.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Sada nam je na redu za repliku kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Uvaženi saborski zastupniče, evo ove izmjene bi trebale dodatno kao što smo čuli unaprijediti učinkovitost suradnje pravosudnih tijela i zapravo europska suradnja traži snažno hrvatsko pravosuđe i učinkovitost. Smatrate li da će ovaj zakon doprinijeti boljoj zaštiti žrtava te boljoj i bržoj izmjeni informacija kao što ste istaknuli u svom izlaganju kao i pribavljanje dokaza i naravno uza sve to pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti i povjerenju. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala, izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Povjerenje se iz ne gradi u biti zakonima, povjerenje se gradi na tome kako će se postupat u sudskim procesima, koliko će se uzimati odgovornosti za neke svoje postupke i koliko će građani vidjeti da zapravo to, taj pravosudni cijeli sustav služi njima jel, a ne samo određenoj grupaciji ljudi. Mislim da odgovor na vaše pitanje ne nalazi se u ovom zakonu nego puno je širi kontekst cijele priče. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Sada je na redu za repliku kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala.
Evo ja ću umjesto vas odgovoriti HDZ-ovoj zastupnici kako ćemo unaprijediti suradnju na razini Europe i ojačati hrvatsko pravosuđe. Možda ne bi bilo za zgorega da kada dođe konačna odluka svih europskih tijela o našem zakonu o i pravilima o rješavanju sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, da tada ne kažete da nam je Europa nečemu kriva jer je HDZ znao od samih početaka da instaliramo jednu besmislenu odredbu u kojoj glavni državni odvjetnik sam odlučuje o vlastitom sukobu nadležnosti pa onda na taj način blokira europske istrage, europska uhićenja i uopće rješavanje onih velikih korupcijskih slučajeva jer kakav god bio hrvatski proračun, europski proračun i europska sredstva ipak daju HDZ-u više prilika za krađu. Evo pa kad taj mali detaljčić malo uskladite, malo popravite, možda ćemo imat nešto malo …/Upadica Jakšić: Hvala./… snažnije pravosuđe.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupnice Orešković, ne može ni najbolji zakon naš spriječiti ako ćemo mi živjeti u državi punoj korupcije i bez pravde, tako da to definitivno nema veze nit s ovim nit bilo kakvim nizom zakona nego sa upravljanjem same države. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
I posljednja replika kolega Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega pa i u replici na moju raspravu i u svojoj raspravi nekako ste cijelo vrijeme iskazivali, neću reć bojazan nego jednostavno naglašavali da se ne dogodi da se zbog povećanja učinkovitosti provođenja postupaka u međunarodnom, kada su, kad se nalaze građani u drugoj, u drugoj državi, da vodimo računa da ne slabimo prava naših građana i građana drugih, drugih zemalja. Meni se čini da upravo činjenica da je, da je oduvijek dobra činjenica da možda mi doslovno prenosimo europske direktive, da su u cijeli taj proces umiješane i sve ostale države EU i mislim da to radi nekakav, nekakvu sigurnost da nećemo kako se zna nama ponekad desiti, zabrljati …/Upadica Jakšić: Hvala./… u provedbi. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala. Pa zakon na neki način nalaže i koordinaciju i europskih pravosudnih mreža Eurojust-a tako da daje tu neku vid međunarodne sigurnosti i svakako bolje regulira pitanje po pitanju žrtava, zatim postoji europski dijalog, europski nalog za zaštitu po pitanju djece, po pitanju nadležnih tijela tako da imamo dobro ugrađene zakone, samo ih trebamo početi provoditi. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Time smo završili sa pojedinačnim raspravama pa prelazimo na završna obraćanja gdje nam je prvi na redu kolega Dalibor Milan u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege zastupnici.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a želim istaknuti kako ćemo podržati donošenje Prijedloga zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenimstvarima s državama članicama EU. Riječ je o važnom zakonskom prijedlogu kojim RH potvrđuje svoju pravnu odgovornost, europsku vjerodostojnost i jasnu opredijeljenost za učinkovitu borbu protiv svih oblika prekograničnog kriminaliteta.
Ovaj zakon nije samo administrativno ili tehničko usklađivanje s europskim propisima, on predstavlja važan korak u daljnjoj modernizaciji hrvatskog pravosuđa i jačanju sigurnosti naših građana. Danas živimo u vremenu kada organizirani kriminal, trgovina ljudima, kibernetički kriminal, financijske prijevare, pranje novca i terorizam djeluju preko državnih granica i koriste brzinu međunarodnih komunikacija i financijskih tokova. Upravo zato ni odgovor država više ne može biti isključivo nacionalan, potrebna je snažna i učinkovita i koordinirana pravosudna suradnja država članica EU.
Ovim zakonom RH dodatno osnažuje svoju sposobnost sudjelovanja u tom zajedničkom europskom sigurnosnom prostoru. Važno je naglasiti kako važeći zakon datira još iz 2010.g., a od tada je mijenjan čak osam puta. Upravo zato pristupilo se izradi novog cjelovitog i preglednog zakonskog teksta koji će osigurati veću pravnu sigurnost, jasnije procedure i učinkovitije postupanje pravosudnih tijela.
Prijedlog zakona obuhvaća sve ključne instrumente pravosudne suradnje među državama članicama EU, to uključuje europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, naloge za osiguranje i oduzimanje imovine, priznanje i izvršavanje odluka o novčanim kaznama, izvršenje presuda kojim je izrečena kazna zatvora, probacijske mjere, mjere opreza te europski nalog za zaštitu, drugim riječima ovim zakonom omogućuje se da hrvatsko pravosuđe još učinkovitije surađuje s pravosudnim tijelima drugih država članica EU uz poštivanje načela međusobnog povjerenja, pravne sigurnosti i zaštite temeljnih prava.
Posebno želim istaknuti dio zakona koji se odnosi na provedbu nove uredbe EU o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima donesene krajem 2024.g., riječ je o vrlo važnom instrumentu kojim će se omogućit da kazneni postupak vodi ona država članica koja je za to najprimjerenija čime će se izbjeći paralelni postupci u više država za isto kazneno djelo i protiv iste osobe. Time se dodatno jača učinkovitost kaznenog progona, ubrzavaju postupci i smanjuju pravne prepreke u međunarodnoj suradnji.
U raspravi se spominjalo i obrazloženo mišljenje Europske komisije iz ožujka 2025. vezano uz prijenos pojedinih dijelova okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu. Važno je jasno reći kako se nije radilo o nedostacima koji bi ugrožavali funkcioniranje europskog uhidbenog naloga ili stvarali ozbiljne probleme u praksi nego tehničkim usklađivanjima koja je potrebno preciznije urediti. Ovaj zakon upravo to i čini, dakle otklanja primjedbe Europske komisije, dodatno usklađuje hrvatski pravni okvir s pravnom stečevinom EU, to pokazuje odgovornost RH kao države članice koja pravodobno izvršava svoje europske obveze i aktivno sudjeluju u razvoju zajedničkog europskog pravnog prostora.
Istodobno potvrđujemo da Hrvatska želi snažno, moderno i učinkovito pravosuđe koje je sposobno odgovoriti na izazove suvremenog vremena i aktivno sudjelovati u zajedničkim europskom prostoru slobode, sigurnosti i pravde. Klub zastupnika HDZ-a smatra da je riječ o kvalitetnom, potrebnom i pravodobnom zakonskom prijedlogu koji doprinosi daljnjem jačanju hrvatskog pravosudnog sustava i njegovoj boljoj povezanosti s europskim pravnim okvirom, stoga će Klub zastupnika HDZ-a podržati donošenje ovog zakona. hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala najljepša. Sada će nam se u ime Kluba zastupnika DP-a obratiti kolega Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče HS-a. Poštovani ministre sa suradnicima, uvažene zastupnice i zastupnici.
U ime Kluba zastupnika DP-a podržat ćemo ovaj prijedlog zakona jer učinkovita pravosudna suradnja među državama članicama EU je nužnost s obzirom na suvremeni oblici kriminaliteta odavno ne poznaju državne granice. Organizirani kriminal, financijske prijevare, kibernetički kriminal, trgovina ljudima i druga teška kaznena dijela zahtijevaju brzu razmjenu informacija i učinkovitiju koordinaciju između država članica zbog toga je važno da hrvatski pravni sustav prati europske standarde i bude sposoban odgovoriti na nove izazove.
Pozitivnim smatramo što se ovim prijedlogom nastoji unaprijediti učinkovitost postupanja nadležnih tijela, skratiti određene procedure i dodatno ojačati pravna sigurnost građana. Međutim, želimo naglasiti nekoliko pitanja koja smatramo važnima, nije dovoljno uskladiti zakonodavni okvir ako istodobno ne osiguramo i stvarne pretpostavke za njegovu kvalitetnu provedbu.
U raspravi su otvorena pitanja kadrovskih kapaciteta, prostorne i tehničke opremljenosti te digitalne spremnosti pravosudnog sustava. Ako želimo bržu razmjenu podataka i učinkovitije postupanje tada moramo ulagati u ljude, digitalne alate i administrativne kapacitete u protivnom postoji opasnost da kvalitetna zakonska rješenja u praksi ne daju očekivane rezultate.
Posebno je važno voditi računa da ubrzavanje postupaka nikada ne ide na štetu pravne sigurnosti i zaštite prava hrvatskih građana, zbog toga očekujemo da se kroz daljnji zakonodavni postupak dodatno razrade provedbeni aspekti, osobito financijski i organizacijski dio provedbe. Klub DP-a podržava ovaj prijedlog zakona u prvom čitanju i očekujemo njegova daljnja poboljšanja.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala najljepša. I sada će nam se u ime predlagatelja obratiti kolega Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege.
Dotaknut ću se samo nekoliko stvari koje su iznijete ovdje tijekom današnje rasprave, prije svega nažalost nema kolege Restovića koji je mogao ovo pitanje koje mi je postavio u ime kluba postaviti i u replici, ali očito se uplašio u zadnje vrijeme izbjegava izravnu konfrontaciju, ali dobro.
Svašta možemo čut u ovom HS-u pa smo imali prilike čut dvije stvari koje moram spomenuti, također nema kolege koji je to izrekao, ali mislim da vrijedi da se na to osvrnem. Ovdje je bilo u raspravi rečeno da su Hrvati manjina u BiH u ovako visokom domu mislim da bi morali paziti kako se prema ovako osjetljivim stvarima odnosimo i jasno istaknuti da su Hrvati jedan od tri konstitutivna narodau BiH gdje je njihov jezik priznat kao službeni jezik. Druga stvar, kolegica Orešković je danas vrlo inspirativna i govorila je o različitim prijedlozima, izmjenama i dopunama drugih zakona, nije se dotakla konkretno ovog zakona pa ću je podsjetiti da u vrijeme kada se mijenjao upravo ovaj zakon, a to je bilo prije ulazak u RH u EU krajem lipnja 2013. se nasumično promijenio ovaj zakon samo zato da bi se onemogućilo izručenje drugih osoba drugoj državi članici EU u kontekstu vaših primjedbi i nekih drugih primjera koje ste istaknuli, tada to kolegici Orešković očito nije smetalo i nije spomenula da je to bila loša praksa i da je to bila praksa koja nas je itekako pred članicama drugim članicama EU, pa ja bi reko najblaže rečeno osramotila, čak ako se ne varam mislim da je kancelarka Merkel koja je u to vrijeme bila na čelu Njemačke otkazala zbog toga dolazak u RH upravo prilikom pristupanja EU. Ostalo sve je dobro. hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala uvaženi ministre. Imamo jednu repliku na vaše izlaganje, imate tri replike ne možete.
Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani ministre, sad je …

Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Paus povreda poslovnika? …/Upadica se ne razumije./… Treća da. Povlačite. Oprostite kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani ministre, najprije mi je drago da ste s nama uvijek ovdje i da pažljivo slušate što govore ovi naši prvaci iz oporbe velike moralne vertikale koji su uspjeli evo utvrditi da su Hrvati i nacionalna manjina u BiH onako ovlaš pa nema veze, pa nek prođe kroz javni prostor i baš ih briga što govore s obzirom i na trenutačne procese u toj državi. A drugo kad čujem ove stručnjake pravnike dobro je da ih ispravljate i da ste podsjetili i Arsena Bauka i sveostale ovdje na ovaj zakon jer je on u tom vremenu nosio jedan drugačiji naziv zvao se Lex Perković. To je bila ostavština kojoj je SDP polomio zube jednostavno napravili su to što su napravili ne samo da su htjeli mijenjati zakon, htjeli su mijenjati Ustav da bi spriječili ono što se desilo naknadno, a to je pravda. Tako da sve ove njihove savjete, poruke jednostavno čuti jednostavno pogotovo ove pravnice naše Orešković one njezine brojke što je vrijeme …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./… za … jednostavno … i odlazak …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./…

Jakšić, Mišel (SDP)
Imamo povredu poslovnika na vašu repliku, izvolite kolega Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Gospodin Boriću jedini hrvatski branitelj koji je za vrijeme SDP-ove vlade izlučen bio je Josip Perković. Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Bauk, ali ovo je bila replika pa dobivate opomenu. Imamo još jednu povredu poslovnika to je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. 238. evo lapsus lingue sasvim opravdana primjedba ministra, ali naravno karikiranje od strane od kolege Borića ali to je već uobičajeno. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Paus, znate da je ovo bila replika pa dobivate treću opomenu i o ovom zakonu više ne možete raspravljati. Ministre izvolite odgovor na repliku.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa. Uvaženi zastupniče Borić nemam zapravo nešto posebno dodat na ovo što ste istaknuli, ja bi zapravo samo reko da je današnje izlaganje pojedinihoporbenih zastupnika samo pokazuje licemjerje zapravo na jednu stranu ne vide svoje vlastite propuste ili svoje vlastite greške, ali zato vole često spominjati neke stvari koje mi radimo za razliku od njih deset godina mislim da u ovim izazovnim vremenima, a pogotovo u resoru kojem sam na čelu, a to je i pravosuđe, uprava i digitalna transformacija njih svakako ne nedostaje. Ali ono što stalno govorim mislim da je odgovornost na svima nama ako želimo neke stvari promijeniti i ako doista to istinski želimo da onda moramo promijeniti na neki način i način na koji se izražavamo i govorimo o pravosuđu, nažalost ni danas nije nedostajalo ja bi reko bacanje blata na samo pravosuđe govoreći zapravo vrlo općenito i generalno o nekim stvarima i to mislim da sigurno nije dobro i ponavljam i podsjećam kad-tad ćete se nači proći će još dugo vremena, ali naći ćete se u ovoj situaciji i na ovom mjestu.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. zahvaljujem na dolasku i ostanku ministru i njegovim, njegovom suradniku i suradnici. Nema više prijavljenih pa zaključujem raspravu, a o ovome zakonu ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

51

  • Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 306
29.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 306, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog navedenog zakona i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
Jednoglasno 117 glasova za donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF