Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

48; 49

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 299
  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 297
26.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Kao što smo ranije dogovorili, prelazimo na objedinjenu raspravu o točkama 2 i 3 iz plana redoslijeda za danas, a to su:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 299 i

- Konačni prijedlog zakona o provedbi uredbe EU broj 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 297.

Predlagatelj Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i članaka 172, 204 i 206 Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki 2 dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se zakonski prijedlog pod točkom 3 raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204 Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje.
Amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državi proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Matej Bule, izvolite.

Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici, dakle kao što je i potpredsjednik rekao pred vama je objedinjena rasprava odnosno za dva zakonska prijedloga. Oba zakonska prijedloga dio su procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u području tržišta kapitala. Njima se istodobno provode mjere za jačanje učinkovitosti i transparentnosti tržišta kapitala te mjere za jačanje otpornosti financijskog sustava, a sve usklađene sa strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala u RH za razdoblje 2025./2030. godina kojega je donijela Vlada RH i koji je posebno istaknuo optimizaciju zakonodavnoga okvira radi smanjenja regulatornog opterećenja i osiguranja konkurentnosti i investicijskog okruženja kao svoj cilj. Kroz izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala prenose se novine iz paketa akta o uvrštenju kojima se pojednostavljuju pravila za uvrštenje vrijednosnih papira, smanjuju administrativna opterećenja izdavatelja te jača dostupnost i usporedivost informacija za ulagatelje uz poseban naglasak na mala i srednja poduzeća. Kroz provedbu uredbe o OTC izvedenicama, jača se okvir za upravljanje rizicima na tržištu izvedenica i upravljanja koncentracijskim rizicima prema središnjim drugim ugovornim stranama. Glavni razlog donošenja prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala jest daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s paketom mjera RU tzv. aktom o uvrštenju objavljenim u službenom listu EU. Akt o uvrštenju dio je šire europske politike jačanja unije tržišta kapitala. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje izdavatelja, unaprijediti pravnu sigurnost te poboljšati transparentnost i dostupnost tržišnih informacija radi zaštite ulagatelja osobito kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup tržištu kapitala. Akt o uvrštenju obuhvaća više zakonodavnih akata kojima se mijenjaju uredba o prospektu, uredba o zlouporabi tržišta, direktiva o tržištima financijskih instrumenata te uredba o tržištima financijskih instrumenata. Slijedom toga ovim se prijedlogom zakona osigurava njihova provedba u nacionalnom pravnom okviru te se uređuje nadležnosti i postupanja nadzornog tijela. Jedan od najznačajnijih skupina izmjena odnosi se na prospektu dokumentaciju. U dosadašnjoj praksi izrada prospekta često je bila povezana s visokim troškovima i složenim postupcima što je za dio izdavatelja osobito malih i srednjih poduzeća predstavljalo značajno administrativno i naravno financijsko opterećenje. Važno je razlikovati dvije situacije, javnu ponudu vrijednosnih papira i njihovo uvrštenje na uređeno tržište. Kod javne ponude, prijedlogom zakona se propisuje da su javne ponude do 12 milijuna eura izuzete od obveze objave prospekta dok se za ponude u rasponu od 5 do 12 milijuna eura uvodi obveza izrade informacijskog dokumenta na hrvatskom jeziku. Taj dokument mora biti dostupan ulagateljima, najkasnije na početku ponude te sadržavati sve ključne informacije propisane europskim pravilima. Kod uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište prospekt je u pravilu potreban kod prvog uvrštenja ili kod većih dodatnih izdanja. Kod manjih dodatnih izdavanja, primjerice ispod 30% već uvrštenih vrijednosnih papira u razdoblju od 12 mjeseci prospekt nije potreban već se koristi europski informacijski dokument kojim se podnosi nadležnom tijelu bez postupka odobravanja, čime se postupci dodatno ubrzavaju. Značajan naglasak stavlja se na jačanje tržišta investicijskih istraživanja, unaprjeđuje se okvir za izradu i distribuciju istraživanja uključujući mogućnost da istraživanja financira i sam izdavatelj uz odgovarajuće zaštitne mehanizme. Takva istraživanja moraju biti jasno označena, transparentna i pripremljena u skladu s europskim pravilima i kodeksom ponašanja. Time se povećava dostupnost informacija o poduzećima osobito manjima.
Konačno dodatno se utvrđuje, uređuje pitanja upravljanja rizicima investicijskih društava te se osnažuju nadzorne ovlasti nadležnih tijela. Važno je također naglasiti da se ovim prijedlogom zakona ne smanjuju standardi zaštite ulagatelja već se regulatorni okvir prilagođava kako bi bio učinkovitiji, jasniji i primjenjivi u praksi.
Što se tiče dakle prijedloga zakona o provedbi uredbe EMIR, to je dakle drugi zakonodavni prijedlog. Donosi se radi osiguravanja pretpostavki za provedbu uredbe o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju kao i njezinih izmjena u hrvatsko gospodarstvo. Provedba te uredbe osigurana je već važećim zakonom donesenim 2013. godine. U međuvremenu je europski regulatorni okvir značajno izmijenjen novom uredbom iz 2024. kojom su uvedene nove mjere usmjerene na smanjenje prekomjerne izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja kao i na jačanje učinkovitosti i otpornosti sustava poravnanja unutar same EU. Ključne novine je zapravo da se uvodi obveza uspostavljanja aktivnog računa kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u EU. Određene financijske i nefinancijske ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja morat će održavat aktivan, aktivan račun u CCP-u dakle u EU i putem njega poravnavati dio svojih transakcija i tu je zapravo cilj smanjiti ovisnost europskog tržišta o CCP-evima izvan EU. Predviđa se i uspostava središnje elektroničke baze podataka pod upravljanjem ESMA-e radi učinkovitije razmjene informacija između CCP-eva, nacionalnih nadležnih tijela, ESMA-e i kolegija regula, kolegija regulatora. Za provedbu uredbe EMIR zadržava se dosadašnja podjela nadležnosti između Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke dok će samo ovaj dio vezan za otvaranje aktivnih računa isključivo nadzirati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i ono što je možda još na kraju važno istaknuti, da se uvode i periodični panali za slučajeve trajnog kršenja određenih obveza osobito u dijelu aktivnih računa i kvalitete podataka koji se dostavljaju trgovinskim repozitorijima. Tako da donošenje ovih zakona pridonijet će jačanju stabilnosti i otpornosti cjelokupnog financijskog sustava te će se olakšati pristup tržištu kapitala kroz pojednostavljivanje pravila uvrštenja i smanjenja administrativnog opterećenja. To je u skladu sa ciljevima strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala za 2025. do 2030. godine kojeg je Vlada usvojila prošle godine u ožujku i još jedna samo napomena na kraju, da ovim putem prihvaćamo amandmane Odbora za zakonodavstvo na oba prijedloga koji su bili nomotehničke prirode. Zahvaljujem vam na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Imamo više replika, prva je kolegice Livie Madune.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče gospodine Bule, u saboru dosta često raspravljamo o izmjenama i dopunama nekog zakona, a u zadnje vrijeme posebno novih financijskih zakona zbog direktive EU. Obzirom da se ovdje predlaže donošenje potpuno novog zakona mene zanima koji je razlog i što se konkretno želi postići Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU br. 648/2012 o OTC izvedenicama? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem potpredsjedniče. Evo poštovana zastupnice, u pravu ste jako puno se događa na europskoj razini vezano uz financijska tržišta i onda sve to moramo prenositi u naše zakonodavstvo, mi to pokušavamo učiniti maksimalnom brzinom. Evo ja ću samo skrenuti pozornost da iz ove uprave Ministarstva financija ove godine imamo 14 zakonskih prijedloga što u redovitoj proceduri, što ad hoc, ono što se zapravo nastoji postići s ovom izmjenom je zapravo smanjiti stratešku ovisnost EU o središnjim ugovornim stranama, dakle tržišnoj infrastrukturi koja se nalazi izvan EU, to je središte ove izmjene.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
... potpredsjedniče. Vama kratko pitanje vezano za ovaj Prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU o OTC izvedenicama u biti HANFA-i se kolko vidim ovim prijedlogom zakona znatno proširuje područje rada, ima li agencija dosta stručnih ljudi, informatičkih alata, podataka o nadzoru aktivnih računa i izvještavanja trgovinskim repozitorijama i mislim šta mi možete reć po tom pitanju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem na vašem pitanju. Dakle, ima apsolutno da ima dovoljno kapaciteta, ono što je samo tu možda važno naglasiti da samo tržište OTC izvedenica u Hrvatskoj nije naročito razvijeno tako da im se opseg posla ne bi smio značajno povećati. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Istaknuli ste u svom uvodnom izlaganju kako će se donošenjem ovog zakona pridonijeti većoj stabilnosti i transparentnosti financijskog sustava, smanjenju rizika od poremećaja te osnaživanju povjerenja u financijsko tržište. Ono što mene zanima je koji je cilj uvođenja zahtjeva za otvaranjem, održavanjem aktivnih računa u središnjim drugim ugovornim stranama EU? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovana zastupnice, dakle upravo je taj aktivni račun mehanizam putem kojega se na neki sva sistemski velika društva koja se bave ovakvom vrstom posla na neki način usmjeravaju da svoje poslove poravnanja obavljaju preko središnjih drugih ugovornih strana koji se nalaze u EU. Dakle, oni će bit dužni sukladno odredbama i ESMA-e i Europske komisije imati aktivan račun ako su sistemsko važno društvo u središnjoj drugo ugovorenoj strani koja se nalazi u EU i preko nje obavljati dio transakcija. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pa htio sam pitat vezano za OTC izvedenice, al već ste odgovorili pa ću postaviti drugo pitanje. Imate li podatak u zadnjih desetak godina koliko je naših malih i srednjih poduzeća izašlo na IPO i koristilo tu mogućnost financiranja? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Što se tiče izlazaka na IPO-u u posljednjih deset godina smo imali tri sve do prošle godine i onda smo u prošloj godini imali tri IPO-a sad nemojte me uzeti za riječ ne znam od tih svih šest napamet koja su bila mala, koja su bila srednja, koja su bila velika, ali rekao bi da među njima ima i srednje velikih poduzeća. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče. Meni se čini da je možda i najvažnija politička poruka ovih izmjena zakona o tržištu kapitala to da Hrvatska želi graditi gospodarstvo koje se više financira kroz investicije, razvoj i tržište kapitala, a manje kroz zaduživanje i administrativne modele financiranja. Znamo da je to dugoročan proces, ali bez modernog i učinkovitog tržišta kapitala teško možemo očekivati snažniji tehnološki razvoj, rast inovativnih kompanija i jačanje domaćeg privatnog sektora.
Možete li reći koliko je razvoj tržišta kapitala danas važan dio ukupne ekonomske strategije ove vlade i gdje Hrvatsku vidite za nekolko godina u tom segmentu? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem se na vašem pitanju. Dakle, što se tiče Vlade RH po prvi put imamo razvoj tržište kapitala usvojen stavljen kao jedan od najvećih ekonomskih prioriteta rada vlade usvojen u jednom strateškom dokumentu sa akcijskim planom koji se redovito i uspješno provodi i donijet ćemo sada plan i za ovo preostalo razdoblje 2027.-2030.. Jako je puno aktivnosti ne želim sad to sve nabrajati, ono što je važno jedan od najvećih projekata same vlade je su tzv. narodne obveznice odnosno državni vrijednosti papiri za građane u tijeku je 21 izdanje. U prvih 20 izdanja imamo gotovo 16 milijardi eura uloženih u taj instrument, gotovo 400 milijuna eura preusmjerenih od institucionalnih investitora prema hrvatskim građanima i zapravo ja bih rekao nakon nekoliko desetljeća po prvi put imamo jednu stabilnu investicijsku klasu pored nekretnina, pored depozita u koje evo ulažu hrvatski građani i na zadovoljstvo države i naravno na korist samih građana. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče. Kako vlada gleda na sve strožu imamo eu financijsku regulaciju i to mi se nekako kosi sa svim skupa načelima liberalizacije tržišta ekonomskog suvereniteta, a pogotovo u kontekstu naše pripreme za ulazak u OECD koji upravo promovira liberalizaciju.
Dakle, jasan mi je motiv EU, ali evo i u odgovoru kolegi Lalovcu rekli smo da ova regulativa još uvijek u bitnoj mjeri ne utječe na nas, ali definitivno ide kontra onoga što EU u svojoj biti jeste. Kako vi gledate odnosno vlada na to?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem se na vašem pitanju, međutim ja se samo djelomično mogu s vama složiti s obzirom da je i ovaj prijedlog ova dva i oba ova prijedloga zakona, a i oni koje smo predstavljali prošli tjedan svi idu u smjeru rasterećenja pogotovo administrativnog za srednje, velika i mala poduzeća tako da ne bih rekao da je to generalno smjer, upravo suprotno. Mislim da se nekako cijela priča ide u drugom smjeru, a to je upravo rasterećenje onih koji žele participirati na tržištu kapitala. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Glavić.

Glavić, Željko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, možete li nam reći što Vlada RH poduzima po pitanju poticanja razvoja domaćeg tržišnog kapitala? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Pa evo to što sam odgovorio u prethodnom pitanju, imamo tu strategiju. Ono što bih još možda važno istaknuo da imamo i dvije aplikacije koje je razvilo mini… odnosno FINA za potrebe Ministarstva financija e-građani, m-riznica i e i e i m riznica koji se zaista jako puno koriste u kontekstu samog izdanja državnih vrijednosnih papira za građane, međutim ono što je također važno da smo tu aplikaciju zaista po vrlo korektnim uvjetima stavili na raspolaganje i za potrebe ovih izdanja o kojima je govorio kolega Lalovac. Dakle inicijalnih javnih ponuda i sva zadnja izdanja koja su išla, išla su upravo preko eto te državne, državne infrastrukture koja služi da se pospješi trgovina i likvidnost na domaćem tržištu kapitala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče kako se i navodi u ovim materijalima koje smo primili, u ožujku 2025. donesen je strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u RH za razdoblje do 2030. godine. On posebno ističe upravo optimizaciju zakonodavnog okvira kako bi smanjilo to regulatorno opterećenje i osigurala konkurentnost investicijskog okruženja. Mene zanima hoće li smanjenje tih regulatornih zahtjeva dovesti do slabije zaštite ulagatelja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče odnosno zahvaljujem na ovom pitanju jer je vrlo važno. Ja bih dakle iz, sad ne, ne stignem odgovoriti na sve ali ono što je vrlo važna premisa da se u svim ovim zakonima koji su bili predmet dakle rasprava proteklih tjedana, zapravo od početka ove godine, a vezani su za financijsko tržište uvijek idemo u smjeru rasterećenja ali uvijek je ta važna premisa i načelo da to rasterećenje ni na koji način ne smije dovesti do smanjenja zaštite razine, smanjenja razine zaštite potrošača kad smo govorili o Zakonu o potrošačkom kreditiranju ili zaštite ulagatelja sad kad govorimo o Zakonu o tržištu kapitala. Zato sve ta proces traje malo, malo duže, a u konačnici i saborske rasprave budu onda malo ovoga bogatije jer se upravo bavimo ovoga najviše tim pitanjem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče mala i srednja poduzeća za svoje financiranje za obrtna sredstva su više-manje usmjerena na proizvode bankarske industrije. Dakle znamo i sami da banke kao takve su izuzetno konzervativne i naši poduzetnici u malim i srednjim poduzećima zaista mogu doći do nesavladivnih prepreka za dakle u bankama kada se postave uvjeti da bi mogli financirati svoje, svoje poduzetničke potrebe pa me zanima koliko će kad saživi cijeli ovaj, ovaj, ovaj zakon odnosno cijela ta filozofija korištenja IPO-ovova odnosno tržišta kapitala koliko će olakšati malim i srednjim poduzetništva da lakše dođu do kapitala odnosno da, da mogu odraditi ono za što su se i opredijelili životno, a to su poduzetnički pothvati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Poštovani zastupniče Kliman, zahvaljujem vam na vašem pitanju. Dakle upravo izmjene ovoga zakona koje idu u smjeru smanjenja administrativnog opterećenja vezano uz prospektnu dokumentaciju koja prati jedno takvo izdanje, će značajno smanjit financijske troškove baš za srednja i mala, srednje velika i mala poduzeća jer njima to predstavlja disproporcionalno opterećenje u odnosu na velika poduzeća koja to mogu financijski iznijet i ove izmjene u kombinaciji sa IPO fondom kojeg razvija Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koji upravo služi tome da sudjeluje u procesu izdanja i pripremi samog poduzeća za izlazak na tržište, takve mjere u kombinaciji će zaista značajno olakšati izlazak na tržište i omogućiti kvalitetnije financiranje baš dugoročnih investicijskih projekata za srednje velika i mala poduzeća. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zelić.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, evo govorili ste o državnim vrijednosnim papirima pa mene zanima koliko je do sad bilo izdanja državnih vrijednosnih papira za građane i koji su rezultati? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem.
Dakle govorimo 21. izdanje je upravo u tijeku. Prvih 20 izdanja imali smo 15,9 milijardi eura uloženo. Trenutno je dakle nekakvih 8,5% ukupnog javnog duga u rukama hrvatskih građana. To je negdje oko 4,5 milijarde eura i ono što je u cijelom tom procesu najvažnije je da smo imali na desetine tisuća novih ulagatelja koji su došli na tržište ili čak onih ulagatelja tamo iz 2007., 2008. godine koji od tada ne sudjeluju na tržištu, ponovno su se vratili i upravo smo tim skupinama i tim desetinama tisuća hrvatskih građana preusmjerili gotovo 400 milijuna eura kamata na, na te instrumente. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče molit ću vas da malo možda dodatno pojasnite. U Zakonu o provedbi Uredbe EU br. 648/2012 oko OTC izvedenica oko uloge HNB-a i HANFA-e, njihova je tu nadzorna uloga pa možda da pojasnite oko raspodjele nadležnosti, koji zadaci su HNB-a, a koji zadaci su HANFA-e predviđeni ovim zakonom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem.
Što se tiče, što se tiče nadležnosti tu se držimo one njihove tradicionalne podjele, dakle s jedne strane kreditne institucije ovoga ako se bave ovakvim poslovima nadzire HNB, a zapravo sve ostale Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga uz ovaj izuzetak aktivnog računa gdje tu novinu zapravo će, tu novinu će nadzirati HANFA kod, kod svih, kod svih institucija. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, dakle apsolutno i jasno mi idemo sa zakonom vezano uz usklađenje na razini EU i da imamo zakonodavstvo na određeni način usklađeno i to je nešto što o čemu moramo vodit računa. Ali ono što mene zanima, dakle u nekoliko navrata ste i vi rekli i u obrazloženju zakona da će tu se napraviti pomak vezano uz mala i srednja poduzeća, ono što me zanima da li ste obavili nekakve razgovore, nekakve suradnje sa predstavnicima malih i srednjih poduzeća? Da li su vam oni ukazivali na nekakve stvari koje bi za njih bile operativnije, brže, zgodnije jer na kraju dana mi imamo dakle zakon koji će biti usklađen, ali na kraju dana ono što moramo voditi računa da zaista budemo prijatelji svojim poduzećima, dakle prijateljima s onima koji su tu kod nas, da budemo njima prihvatljivi i da zakoni koji budu zaista budu operativni i bolji za njih? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Evo poštovana zastupnice, dakle što se tiče razvoja tržišta kapitala i u skladu s našom strategijom ja mislim da tu imamo jednu od najkvalitetnijih komunikacija sa samim sektorom i industrijom. Imamo nešto što se zove redovito kvartalno savjetovanje, dakle svaka tri mjeseca smo sa predstavnicima industrije u direktnom kontaktu i njih pitamo kako oni vide situaciju na tržištu u kojem smjeru sve to ide, da li su zadovoljni sa dinamikom provedbe same Strategije za razvoj tržišta kapitala tako da ja bih rekao da po tom pitanju smo jako dobro informirani. A što se tiče malih i srednjih poduzeća sad konkretno, dakle ovdje se zapravo osigurava i na neki način domaći zakonodavni okvir za uredbe koje su direktno primjenjive, imaju snagu da se direktno primjenjuju u Hrvatskoj tako da po tom kontekstu u tom tekstu ovdje zapravo ovim zakonom u najvećem dijelu odredbi zapravo se bavimo samo direktnim prijenosom onoga što već piše u europskom zakonodavstvu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Pa ako sam vas dobro razumio vi ste u svom izlaganju rekli da ustvari glavni najvažniji cilj ovog zakona je jačanje financijskih institucija EU, a samim time i RH u odnosu na svjetske financijske institucije odnosno na tržište kapitala svjetsko, pa bi molio ako možete to malo još pojasnit što to konkretno znači i za RH, ali prvenstveno i za naše male poduzetnike. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovani zastupniče, znači što se tiče vašega pitanja ne radi se zapravo o jačanju financijskih institucija onako kako i zapravo najšira javnost poima, a to su investicijska društva i banke, radi se o jačanju naše infrastrukture na europskoj razini. Dakle, govorim jako velik broj tih poravnanja koja se odvijaju preko ... odnosno središnjih i drugih ugovornih strana se odvija preko infrastrukture tržišne koja se nalazi izvan EU najčešće u Ujedinjenoj Kraljevini i ovdje zapravo cijelim nizom mehanizama se to pokušava vratiti ponovno u institucije koje se nalaze infrastrukturu koja se nalazi u EU kako bi u slučaju nekakvih ozbiljnijih poremećaja zapravo bili ovisni sami o sebi, a ne o infrastrukturi koja se nalazi izvan EU. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući. Poštovani državni tajniče.
Pozdravljamo namjeru smanjenja regulatornog opterećenja, međutim istodobno se uvode nove obveze izvještavanja i nadzora. Možete li pojasniti na koji način vlada procjenjuje stvarni administrativni i financijski učinak ovih izmjena na mala investicijska društva i manje tržišne sudionike? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej
... toga tiče rekao sam dakle svake ove izmjene koje radimo predmet su rasprave i na kvartalnim savjetovanjima u direktnom smo kontaktu sa ljudima i ... društvima kojih nema jako puno istini za volju u RH. Zapravo većinu ovih odredbi na neki način prokomentiramo i s njima i vidimo njihovu povratnu informaciju to nam je nekako najbolji način kako da zaista vidimo u praksi što ove odredbe znače.
Međutim, još jedanput skrećem pozornost što se tiče ovoga zakona o OTC izvedenicama njegova učinak u praksi u Hrvatskoj je zaista minimalan, nešto je veći naravno zakona o tržištu, ovih izmjena Zakona o tržištu kapitala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Pa danas smo objedinili ovu raspravu i mi iz odbora smo to i predložili kako bi dali važnost razvoju tržišta kapitala jel i jedan i drugi su izmjene odnose se na razvoj tržišta kapitala, ali običnim građanima nije jednostavno razumjeti ovakve specifične zakonske izmjene, tako da i u našoj raspravi zapravo ja u svojoj ću pokušati na jedan plastičan način objasniti zbog čega i zašto radi ovo Europska komisija.
Prvo, ovaj drugi odmah OTC izvedenice kao što je rekao državni tajnik je to je vrlo jednostavno, Europa više ne želi ovisiti o institucijama koje se ne nalaze unutar EU, znači vrlo plastično. Zašto? Vi ste ovdje rekli da se radi većina ovih namjera između ovih instrumenata se radi preko Velike Britanije jer je London bio financijsko središte Europe, znači London je bio financijsko središte Europe dok Britanija nije izašla iz EU. Kada je Britanija izašla iz EU financijsko središte je Frankfurt, znači nije Pariz nego Frankfurt i tržište kapitala, međutim još uvijek trgovina znači između dviju strana se odvijala preko Londona. I zbog toga EU ne želi ovisiti o nikome drugome nego da kažu ako želite kupiti nekakav tu izvedenicu kao što se govori između dvije strane, drugim riječima između jedne banke i druge banke europske da to ne ide preko Londona nego da ide preko Frankfurta. Zašto? Zato što želi jačati svoju infrastrukturu financijsku infrastrukturu i biti neovisna o drugima.
Sad ja ne znam da li ove transakcije idu možda preko američkih tržišta kapitala pa se i taj dio prebaciva na Frankfurt, međutim vrlo jasno ovisimo sami o sebi u tim transakcijama i to je ono što je glavna poruka ovoga drugoga zakona OTC derivati kolkogod to zvučalo kompleksno, kao što ste rekli ne postoji u RH, međutim postoji na razini EU znači kada oni trguju međusobno da se ta namjera transakcija obavi preko te institucije koja se nalazi u Europi.
Također u budućnosti ... nije bezveze pitanje digitalnog eura zato što sve transakcije unutar EU idu preko infrastrukture koja nije europska infrastruktura, nije europska i nažalost zato što vam drugi partneri vas mogu ucjenjivati. Znači oni koji vam rade naše kartice, znači svi imamo kartice ovdje od nas svi imamo kartice, nijedna transakcija ovih naših kartica u Hrvatskoj ne ide preko europskih infrastrukture nego ide preko američke i dogodit će vam se u tom trenutku ukoliko vi ne zadovoljite nekakve apetite nekih drugih da jednostavno vas ugase i ne možete obavljati transakcije. I zbog toga Europa razvija digitalni euro, ne zbog ovoga nekog plašenja da će nestati transakcija i toga svega nego da cjelokupne europske transakcije između Pere i Mate, Jure i Šime ide preko europskih infrastruktura da ne ovisimo o nikome drugima da neko ne postavi bilo kakve blokade pred nas.
Isto tako jutrošnja prva točka je bila kad sam govorio o energetskoj efikasnosti, pokazao sam vam u raspravama šta znači biti pametniji i raditi europsku energetsku uniju da cjelokupna trgovina unutar EU jel nažalost ovo što se sada događa je borba protiv Europe, Europa je nažalost mora stvarati svoje mehanizme kako bi opstala u ovim tržištima, znači jel jednostavno ogromna preslagivanja se događa i od strane Kine, SAD-a i drugih zemalja. Europa je nažalost jako puno koristila sve infrastrukture, međutim sada se opametila i počela je raditi da počinje razvijati svoju infrastrukturu da bi mogla osnovne transakcije odvijat, znači ne govorimo ništa posebno da bi mogla osnovne transakcije odvijat i zbog toga to i podržavamo.
I to će ići i dalje, to će ići i dalje, iće sada prema novim karticama itd. da ne može vas niko imate svoje mišljenje, imate al vas ne može isključiti zato što ne mislite kao neki izvan Europe i to je dobro.
Koji je drugi korak, koji je drugi korak ovih zakonskih izmjena Zakona o tržištu kapitala? Ono što je u Draghijevom izvješću više puta ga spominjem, jačat europsko tržište kapitala, zašto? Zato što je ne zna kolko znanstvenih radova vam je pokazalo da su zemlje bogatije one koje imaju razvijena tržišta kapitala, građani su tih zemalja bogatiji nego one zemlje koje nemaju razvijeno tržište kapitala, direktan linearni učinak ... znači one zemlje su bogatiji su građani gdje imate razvijene tržište kapitala, znanstveno dokazano.
I ono što vam se događa da Amerikanci imaju puno manje štednje nego što Europljani, ali su bogatiji, bogatiji su jer koriste tržište kapitala. E sad je osnovna u načinu financiranju našeg gospodarstva, govorimo europskoga, a u ovome dijelu i hrvatskoga je u osnovnoj razlika u osnovnim filozofijama europskog društva, američkog društva zato što su europska društva zato vam ovdje govorim o malim i srednjim poduzećima, sve kompanije jet to, to je europska povijest, to je povijest hrvatska isto tako i europska, većina malih i srednjih poduzeća, ne samo u Hrvatskoj ... obiteljska poduzeća. Pa uzmite najveća europska poduzeća su obiteljske neke tradicije, obiteljske kojegod oćete od autoindustrije, uzmite u proizvodnji strojeva itd. uvijek su vezana da ne kaže ono 19., 20. stoljeće da li oni bili austrijski, njemački vezani su uz obitelj. Oni se nisu financirali kroz cijeli svoj razvoj tržište kapitala nego su se financirali interno. Amerika ima potpuno drugu način financiranja i oni se isključivo, vidite sada ovih novih deset kompanija to su nova poduzeća, tehnološki nova poduzeća, nemaju veza za obitelji, financiraju se putem tržišta kapitala.
I taj model koji je pokazala Amerika kao uspješniji i efikasniji pokušava ići Europa, ali to je proces koji je vrlo težak neće to bit tek tako. Znači vi da bi financirali svoje poduzeće, ovdje govorim o malim i srednjim poduzećima da bi došli na tržište kapitala ko što je u Americi to, vidite ja sam postavio pitanje, znači šest poduzeća imate u deset godina, ja neću reć da je šest poduzeća u Americi u pet minuta izlazi na tržište kapitala, ne za Hrvatsku nego za Europu nemate taj dio jer je filozofija drugačija. Jel vi kad izlazite na tržište kapitala i prikupljate kapital za svoje poduzeće vi diversificirate vašu vlasničku strukturu i zato se u Europi uglavnom koriste bankarski kredite jel ako uzmete bankarski kredit vi tu ne razvodnjavate vašu vlasničku strukturu. Vi kada odlazite na tržište kapitala vi jednostavno jedan dio vlasništva prepuštate običnim drugim građanima i to nije jednostavna sad probuditi u Europljanima koji su desetljećima se oslanjali na to da se taj dio razvije.
I sada kada se Europa rekla idemo sa jedinstvenim tržištem kapitala, da nemamo te granice prekograničnog dijela da taj kapital ga oplodimo da tu puno bude bolji jel sada su postavili da kada vi nudite taj dio kapitala, znači IPO je zapravo kada vi nudite kolegama koji imate svoju firmu da nudite da uđu u vaš biznis s vama se postavljaju određene ono kao što smo rekli zaštite, onaj koji želi tamo uložiti vi njemu morate dati neki prospekt, morate mu dati računovodstvenu bilancu, morate mu dati reviziju, morate mu dati jako puno napraviti da bi uopće mogli izaći na to tržište kapitala da nekome ponudite, međutim to sve stvara trošak kod malih i srednjih poduzeća. Zašto? Zato što mu je onda jednostavnije dignit telefon i nazvat u banku on daje puno manje informacija, jednostavnije mu se financirati putem bankarskih kredita nego putem ovoga IPO-a na tržištu. I zbog toga ide ovaj način smanjivanja tih troškova kod malih i srednjih poduzeća na način da ona budu isplativa i zato je ovdje i govoreno oko određenog limita jel vi da bi platili znači to sve to košta, izdati određenu emisiju od 10, 20 ili 30 miliona eura i to uglavnom se koristi za velike projekte. IPO vam je isključivo ako želite ili preuzet neku drugu kompaniju pa preuzmete kapital, znači najveći dio preuzimanja akvizicija u svijetu se radi putem IPO-a jer ne možete uzeti bankarski kredit pa s bankarskim kreditom preuzeti neku firmu, to najčešće radite to preko tog IPO-a, prikupite tržište kapitala, prikupite značajan kapital i onda s tim kapitalom kupujete druge firme. I to Amerikanci savršeno rade, savršeno rade, Europljani imaju drugačiji jel vi da bi došli morate stvoriti ekonomiju obujma, znači stvara vam ogroman trošak, znači postoji ... razina do koje razine vam je uopće isplativo izaći na tržište kapitala putem ovoga IPO-a, još kad na to dodate ove troškove. Zašto ne ulaze? Zato što nema isplativosti. Ako dobijete bankarski kredit po 3% ne morate razvodniti ili 4% i ne morate razvodniti svoju vlasničku strukturu, ne morate raditi prospekte, ne morate raditi objavljivanja, ne morate raditi i zadržali ste svoje vlasništvo i zato se uglavnom zbog filozofije europskog poslovanja ne idu toliko.
Međutim, ono što Europa pokušava gurati, pokušava, pokušava Draghijevo cijelo izvješće o konkurentnosti Europe je unija tržišta kapitala, najvažnije projekt i zbog toga mi zadnjih ne sad danas, zadnjih mjesec dana, dva, tri mjeseca i kroz ovaj dio režu, režu ono što su stavljali jer ove sve kriterije su zapravo već uspostavljene prije i pokušavaju rezati, rezati kako bi to tržište kapitala i za to koji morate i natjerat ... koliko toliko da ga natjerate da ide prema toj tržiš..., to je dugoročan proces, to je dugoročan, dugoročan, dugoročan proces. I zato što je za takav dio preuzimanja jel toliko morate imati, nećete vi otić na tržište kapitala za milijun eura ili dva milijuna eura to nikome nije ni isplativo, a morate sve ove procedure zadovoljavat. Tako da i zbog toga jedino kada se ta europska tržišta integriraju mogu, mogu dati Europljanima bogatstvo kako ga imaju Amerikanci jel ovo je isključiva borba Europe i sa njihovim tržištima kapitala, sa ogromnom štednjom koju imaju Europljani da ulože u konačnici što smo jutros govorili u energetske kompanije koje će davati Europljanima ono što trebaju davati niže cijene energije, biti neovisni itd..
Znači Europa je pred nama znači 30, 40 godina pokušava nešto i to ide sporo, to ide sporo i Europa je sada ranjiva, znači ozbiljno je ranjiva jel nije sad ovo samo to vam je pokazao ovaj dio Hormuškog tjesnaca i zbog toga ova sva ubrzanja koja mi donosimo i o tržištu kapitala i o energetskoj europskoj uniji i o bankarskoj uniji i ovo sve što mi radimo ovaj dio je da Europljani budu bogatiji, ne samo bogatiji nego da budu izloženi manjim šokovima svjetskih igrača gdje jednostavno svim kad vidite kojigod donesete mjere ne pokazuju učinke. I zbog toga su cjelokupne ove direktive koje mi ovdje raspravljamo idu u tom smjeru, to je samo prvi korak, to je samo prvi korak i do drugog, trećeg i četvrtog koraka će trebati puno brže rada, puno još nekog puno zajedničkih ciljeva, mislim da napokon Europa shvatila gdje treba ići i dobro je da smo mi u tome vlaku jel sami u ovakvim geopolitičkim borbama jednostavno sve te zemlje su puno osjetljivije koje nisu danas članice EU. Znači mi ćemo obadva ova zakona i podržati i sve ovakve rasprave, ali je bitno da i građani razumiju u kojem smjeru ide Europa i da mi isto u ime kluba SDP-a apsolutno podržavamo, apsolutno podržavamo taj smjer. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Marin Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče zajedno sa suradnicom.
I klub HDZ-a apsolutno podržava naravno prijedloge ova dva zakona u biti i pardon izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala i novi Zakon o provedbi Uredbe EU 648/2012 zapravo o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani trgovinskim repozitorijima. Čuli smo i u samom uvodu g. državnog tajnika, ali i kroz replike i kroz raspravu da se radi zapravo o dva zakona koji a slično područje definiraju, područje tržište kapitala i o smjeru kojim se kreće generalno Europa kad se govori o financijskim tržištima, ali sad konkretnije o tržištima kapitala.
Ideja izmjena Zakona o tržištu kapitala je zapravo dodatnoga ajde deregulirati, liberalizirati, olakšati pristup tržištu za manja i srednja poduzeća gdje bi im se smanjio radni administrativni zahtjevi koji su zapravo i povećani troškovi pri izlasku na tržište kapitala, pri izlistanju ili pri inicijalnim javnim ponudama dionica na način da manji mora bit prospekt u nekim slučajevima ne mora biti prospekt. Ono što je najvažnije da u odnosu na planiran zahvat izlaska na tržište smanjuje se udio troška same operacije izlaska na tržište i na taj način se očekuje da će se više manjih i srednjih poduzeća odlučiti na tržištu kapitala financirati svoje poslovne aktivnosti i poslovne planove.
Druga stvar odnosno drugi zakon je o OTC izvedenicama gdje se nalaže da obveza uspostavljanja aktivnih računa i izvještavanja o trgovinskim repozitorijima u unutar EU. Čuli smo također o čemu se radi kroz odgovor na repliku, ali i kroz izlaganje kolege Lalovca gdje Europa zapravo želi pod svojom kapom, pod svojom kontrolom maksimalno zadržati i taj dio trgovanja na tržištu kapitala jer dobar dio toga čuli smo ide bio je odnosno još uvijek je u Londonu u Velikoj Britaniji kako su oni izašli iz EU praktički to onda više nije pod, a teško je reć pod nadzorom ili kontrolom, ali nema Europska komisija nikakve mehanizme kako bi mogla upravljati ili prevenirati neke događaje pa i ovaj zapravo zakon usklađenje sa onom Uredbom EMIR iz 2014.g. koja malo po malo ali EU odnosno Europskoj komisiji daje veću nadležnosti i nad tim trgovanjima.
Naravno zadržava se i ona važeća raspodjela nadležnosti nadzornih između HNB-a i HANFA-e, no ono što je bitno za reći da će oba ova zakona se očekuje da će pridonijeti stabilnosti i transparentnosti financijskih sustava tržišta kapitala, smanjenju rizika od poremećaja i da će osnažiti povjerenje u financijsko tržište, pogotovo što se tiče Zakona o tržištu kapitala čuli smo i podatke unazad nekoliko godina koliko to zapravo naših tvrtki je išlo u inicijalne javne ponude. Nije neki veliki broj pa očekujemo i nadamo se da će ova zakonska izmjena motivirati, ohrabriti neke buduće male ili srednje tvrtke da potraže sredstva na tržištu kapitala jer to je u biti i jeftiniji način zaduživanja nego ići u banku i plaćati kamate pa onda samim time da će biti i konkurentniji sutra na tržištu. Klub HDZ-a u svakom slučaju podržava oba prijedloga zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Glede Zakona o tržištu kapitala treba govorit precizno jer se iza tehničkog jezika tržišta kapitala često krije vrlo političko pitanje, tko u Hrvatskoj ima pristup kapitalu, tko ima pristup informacijama, tko na kraju plaća cijenu neuređenog sustava. Glede ovoga zakona zanimljivo je da je ovaj isti zakon bio ovdje prije mjesec dana kada je dobio kritike, pogotovo iz kluba Mosta da je u saborsku proceduru ušao kao vrlo ne ambiciozan prijedlog zakona. zašto? Postojale su samo dvije izmjene, a od te izmjene jedna izmjena se mogla napraviti dvije godine ranije po uredbi EU.
Sada su se dogodile određene promjene, dakle pred nama je prijedlog koji se najvećim dijelom naslanja na europski Listing Act, njegova logika je jasna učiniti javna tržišta kapitala privlačnijima, olakšati pristup financiranju osobito malim, srednjim poduzećima, smanjiti administrativno opterećenje, zadržati zaštitu ulagatelja i s tom osnovnom logikom Most nema nikakav problem, dapače, Hrvatska ne može ostati bankocentrična zemlja o kojoj se rast gotovo isključivo financira preko kredita dok tržište kapitala ostaje usko plitko i rezervirano za mali broj upućenih.
Upravo zato smatram da zakon ne smijemo čitati kao puku tehničku obvezu i to je razlog zašto sam kritizirao prošli put ministra. Vlada voli takve zakone tako je i predstavila ovaj prijedlog zakona prošli put u proceduri kao jedno tehničku obvezu koju eto oni trebaju donijeti jer Europa to propisuje, pa je to zgodan okvir kako bi se izbjegla odgovornost i to je razlog zašto ste prošli put došli ovdje sa minimumom minimuma. Sada se pokazalo da ono što ste govorili prošli put ipak nije točno, vi ste uspjeli u manje od mjesec dana unijeti četri promjene, prije su vam trebale za dvije promjene dvije godine sada za četri promjene mjesec dana. Isti zakon je došao ovdje po hitnom postupku u roku od mjesec dana i ja to pohvaljujem, meni je drago, drago mi je da ste čuli prijedloge, drago mi je da ste o njima razmislili, drago mi je da ste ih implementirali, samo ne znam što se onda čekalo dvije godine.
Most je tada predložio pet prijedloga, vi ste usvojili odnosno implementirali naravno vi nećete reći da vam je to Most predložio, vi ste to predložili sve u redu, kakogod drago mi je da ta četri prijedloga koja smo bili predložili u prošloj raspravi su ušli u ovaj prijedlog zakona. Ono što smatram da se ipak treba dodatno naglasiti u prošloj raspravi vlada nam je govorila da evo mi pravimo problem, to je ministar bio govorio, mi pravimo problem, mi ne razumijemo i nekima ovdje nema pomoći, to je ministar rekao. Zanimljivo, onima koji nema pomoći ti su mu dali prijedloge s kojima je on ovdje došao u roku od mjesec dana. Dobro.
Most je otvorio teme koje su se evo sad u ovom prijedlogu zakona pokazale točnim, istraživanje malih izdavatelja, prospektno rasterećenje, jezična fleksibilnost, SMI ... okvir, transparentnost sve smo mi to predložili to vi danas ovdje predlažete u ovom hitnom postupku, a za isto to ste govorili da nam nema pomoći. Onda vama danas nema pomoći jer ovo su naši prijedlozi.
Ono što mi je važno, boli me briga hoće li netko reći je li vlada prepisala Most šta se dogodilo, znate što je meni bitno? Pa meni je bitno da je Most na vrijeme vidio gdje je stvarni problem dok je vlada tek pod pritiskom europskog okvira došla do dijela istih tema i to je činjenica, to vam pokazuje vrijeme, al ono što još nije riješeno ne smije se prešutjeti.
Dakle u prošloj raspravi pa sad ću i u ovoj izdvojiti, nema ozbiljnog domaćeg okvira za liquidity provider aranžmane za manje likvidne dionice, nema poreznih poticaja ni investicijskih računa o kojima se govorilo još prije godinu dana, nema jasne procjene kolko će ove izmjene stvarno pomoći stvarno MSP-ovima, nema odgovora tko snosi trošak provedbe ako se kaže da nema troška za državni proračun jer trošak ne nestaje zato što nije u proračunu, on se često samo premjesti na burzu izdavatelju investicijska društva i na kraju na korisnike tržišta.
Ja vas zaista molim više puta u zadnji po godine upozoravam sve predstavnike ministarstva koji su se ovdje pojavili, uveli ste jednu vrlo omalovažavajuću praksu u zadnje tri, četri godine. Cijelo vrijeme dolazite ovdje sa prijedlozima zakona koji nemaju procjenu učinaka ili govore da učinci nemaju veze sa državnim proračunom, što je smijurija, što je neozbiljno. Ne možete unositi nove obveze određenim tijelima i govorit da to neće imati nikakav teret, nikakav trošak. Ako je to istina to znači da su danas preplaćeni, primaju više novaca nego što mogu radit, znači da preplaćujete ljude. A onda fino napišite kolki je trošak. Pa u čemu je problem?
Ono što mi predlažemo osim ovoga što ste usvojili u međuvremenu, 1. javni registar informacijskih dokumenata za ponude bez prospekta, 2. minimalni standard razumljivosti sadržaja tih dokumenata, 3. vidljivo označavanje dionica s višestrukim pravom glasa, 4. godišnje izvješće HANFA-e o učincima novih pravila na MSP-ove, male ulagatelje i likvidnost, 5. obvezna evaluacija zakona nakon dvije godine s jasnim podacima koliko je novih izdavatelja, koliko novih ponuda, koliko novih MSP-ova i koliko stvarno prometa.
Hrvatskoj ne treba tržište kapitala kao ukras u nekim strategijama, treba joj tržište kapitala kao instrument slobode gospodarstva, kao prostor u kojem poduzetnik može rasti bez trajne ovisnosti o banci, a građanin ulagati uz jasne informacije, poštena pravila i zaštitu od manipulacije.
Mi ovom zakonu nećemo pristupit niti destruktivno, niti poslušnički, mi podržavamo smjer koji olakšava pristup kapitalu, uostalom dali smo vam prijedloge prilikom prošlog vašeg izlaganja koje ste vi podržali i išli u tom smjeru, podržavamo ono što povećava vidljivost izdavatelja, podržavamo jezičnu i tržišnu modernizaciju uostalom predložili smo je, ali tražimo da razvoj ne bude izgovor za slabiju zaštitu, da Europa ne bude izgovor za domaću lijenost i da tehnički zakon ne postane još jedna propuštena prilika. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani kolege zastupnice i zastupnici. Na kraju ove rasprave treba jasno reći da je razvoj tržišta kapitala jedan od važnih uvjeta budućeg gospodarskog rasta Hrvatske, ako želimo gospodarstvo veće dodatne vrijednosti, ako želimo rastuće kompanije, ako želimo inovacije, ako želimo jačati malo i srednje poduzetništvo što bi nam svakako trebao biti cilj, ako želimo da domaća štednja postane domaće ulaganje onda moramo imati funkcionalno tržište kapitala. Danas ga nemamo u dovoljnoj mjeri, imamo burzu, imamo regulatorni okvir, imamo mirovinske fondove, imamo određene izdavatelje, ali nemamo dovoljno širene, nemamo dovoljno likvidnosti, nemamo dovoljno novih uvrštenja i nemamo dovoljno povjerenja malih ulagatelja. Zato je ovaj zakon važan, on svakako sam po sebi neće riješiti sve, ali ide u smjeru kojega treba podržati.
Pojednostavljuju se postupci, smanjuju se administrativna i druga financijska opterećenja, usklađuje se sa Europskim aktom o uvrštenju, pokušava se olakšati pristup kapitalu malim i srednjim poduzećima, uvode se jasnija pravila za istraživanja koja financiraju izdavatelji, uređuju se dionice sa višestrukim pravom glasa, jačaju se čak i pravila transparentnosti i dodatno uređuju upravljanje rizicima u investicijskim društvima. To su sve dobri elementi, ali najvažnije pitanje koje treba posebno paziti i ostaje pitanje povjerenja.
Tržište kapitala ne živi od nekih dobro uređenih zakonskih članaka, živi od povjerenja prosječnih građana pogotovo malih i srednjih poduzetnika. Povjerenja izdavatelja da mogu prekupiti kapital pod razumnim uvjetima, povjerenje ulagatelja da imaju točne i dostupne informacije, povjerenja da se povlaštene informacije ne zloupotrebljavaju, povjerenja da regulator nadzire samo tržište, povjerenja da su pravila jasna i jednaka za sve. Zato u drugom čitanju treba dodatno obratiti pozornost na nekoliko stvari, 1. na zaštitu ulagatelja kod pojednostavljenja prospektne dokumentacije, 2. na jasna pravila odnosno da jasna pravila označavaju istraživanja koja financira izdavatelj i 3. na zaštitu manjinskih dioničara kod dionica s višestrukim pravom glasa, 4. ono što sam pitao u samoj replici na kapacitete HANFA-e, 5. na stvaran učinak zakona na mala i srednja poduzeća jer ako zakon olakša uvrštenje samo formalno, a u praksi se ništa ne promijeni onda cilj neće bit postignut. Naš klub, Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a podržat će ovaj prijedlog u prvom čitanju, svakako očekujemo da se do konačnog prijedloga dodatno razmotri provedba, posebno u dijelu transparentnosti, nadzora, zaštite ulagatelja i stvarne dostupnosti tržišta kapitala malim poduzećima jer cilj nije samo uskladiti se sa EU, cilj je razviti hrvatsko tržište kapitala, cilj je omogućiti tvrtkama da rastu, cilj je građanima dati sigurnije i transparentnije mogućnosti ulaganja, cilj je da kapital ne bude privilegij samo onih velikih koji imaju nego instrument razvoja pogotovo za one male i srednje poduzetnike, ako ovaj zakon doprinosi tome onda je to definitivno korak koji možemo reći da ide u dobrom smjeru i zato ćemo tu podršku.
Što se tiče ovog drugog prijedloga zakona odnosno Zakona o provedbi Uredbe EU o OTC izvedenicama, na kraju te rasprave treba reći da se kod ovih zakona često događa svima jedna važna pogreška, zbog složenosti jezika u samom zakonu i sama tema se podcijeni kaže se da je to neka stvar regulatora, da je to stvar određenih vrsta i financijskih institucija, da je to daleko od građana, ali to nije točno. Financijska stabilnost uvijek mora biti i blizu je svim građanima, sada se to najčešće vidi tek kad stabilnosti više nema, tada se vidi kada dođe do neke nestabilnosti na tržištu vidi se gubitak radnih mjesta, vidi se tada kroz pad investicija, vidi se kroz skuplje financiranje, kroz i sami pritisak na proračun i kroz intervencije države. Zato je bolje o rizicima uvijek da se govori prije nego što dođe sama kriza, ovaj zakon upravo to pokušava i napraviti, pokušava učiniti vidljivim i nadzirnijim dio financijskog tržišta koji se odnosi na OTC izvedenice, pokušava smanjiti prekomjernu ovisnost o središnjim drugim ugovornim snagama iz trećih zemalja, pokušava ojačati europsko tržište poravnanja, pokušava povećati kvalitetu podataka koji se stavljaju trgovinskim repozitorijima, pokušava jasnije urediti i nadležnosti kako HANFA-e tako i samog HNB-a i pokušava uvesti učinkovitije posljedice za trajno kršenje ugovornih obveza.
To su razlozi zbog kojih ovaj zakon također i prethodni treba podržati, a ne smijemo ostati samo na načelnoj podršci jer kao i u prošlom zakonu i ovdje je provedba sve, aktivni račun nema smisla ako je aktivan samo formalno. Izvješćivanje nema smisla ako su podaci loši i nedostatni, nadzor nema smisla ako regulator nema dovoljno stručnih ljudi da obave taj posao, penali nemaju smisla ako se ne primjenjuju, europska koordinacija nema smisla u konačnici ako nacionalna tijela nisu dovoljno snažna da u njoj ravnopravno sudjeluju. Zato je pitanje onih kapaciteta, o čemu sam također postavio repliku, ključno, HANFA dobija nove obveze, HNB zadržava važne nadzorne zadaće, ESMA dobija snažniju koordinacijsku ulogu, to znači da hrvatska nadzorna tijela moraju biti spremna za puno zahtjevniji europski nadzorni prostor ne smiju samo biti poštanski sandučić za neke europske obveze koje dobijemo, moraju biti aktivni čuvari domaćeg financijskog sustava.
Važno je da zakon ne optereti nepravedno realno gospodarstvo, ne financijska društva koja koriste izvedenice radi zaštite od poslovnih rizika moraju imati posve jasna pravila, ali i razumnu primjenu jer cilj nije zaustaviti legitimno upravljanje rizikom, cilj je spriječiti da se rizici ne gomilaju bez nadzora to je razlika koju treba čuvati. Naš klub, klub Centra, NPS-a i GLAS-a podržat će ovaj prijedlog zakona, podržat ćemo ga zato šta on jača stabilnost, zato što smanjuje prostor za nevidljive neke razlike, zato što povezuje Hrvatsku sa europskim pravilima nadzora, također zato što da je jasniju strukturu odgovornosti nego do sada. Ali ćemo tražiti da se nakon donošenja zakona prati njegova provedba, posebno u ta tri ključna područja to su kapaciteti HANFA-e, kvaliteta podatka iz trgovinskih repozitorija i učinak novih obveza na nefinancijska društva koje izvedenice koriste za zaštitu od stvarnih tržišnih rizika jer cilj nije samo donijeti zakon, cilj je imati sustav koji razumije jezik, vidi rizik, a i najvažnije reagira na sam rizi. To je odgovorna financijska politika, a možemo reći da je to i odgovoran i javni interes. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govoriti poštovani zastupnik Anton Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Evo danas raspravljamo o dvama zakonskim prijedlozima koji se na prvi pogled doimaju strukovnima i tehničkima, no njihova je svrha vrlo konkretna, a to je jačanje hrvatskog tržišta kapitala, lakši pristup financiranju za naša poduzeća te veća sigurnost i stabilnost financijskog sustava u cjelini. Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala o kojem raspravljamo u prvom čitanju te Prijedlogu zakona Uredbe EMIR tj. Uredbe EU o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju koji se donosi po hitnom postupku. Oba prijedloga dio su procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU istodobno su usklađena sa ciljem i strateškim smjerovima iz strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala RH za razdoblje 2025.-2030. koji je usvojila vlada u ožujku 2025.g..
Prvim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala u naš pravni poredak prenosimo akt o uvrštenju, to je paket europskih propisa koji ima jasan i smatramo opravdan cilj, olakšati našim poduzećima osobito malim i srednjim pristup tržištu kapitala. Sve nas naime već duže vrijeme opterećuje činjenica da je Hrvatska, a i šire europska poduzeća u financiranju i dalje gotovo isključivo oslanjaju da se isključivo oslanjanju na bankovne kredite dok je tržište kapitala znatno slabije iskorišteno nego u usporedivim gospodarstvima. Zato pozdravljamo ključnu novinu ovog prijedloga, a osobito ističem sljedeće, javne ponude vrijednosnih papira do 12 milijuna eura bit će ubuduće izuzete iz obaveze za izrade prospekata dok se za ponude između 5 i 12 milijuna eura uvodi jednostavniji informacijski dokument na hrvatskom jeziku. Kod dodatnih izdanja vrijednosnih papira prag za izuzeće diže se na 30% u razdoblju od 12 mjeseci uz primjenu sažetih dokumenata bez postupka odobravanja, podiže se prag za prijavu transakcija osoba s rukovodećim dužnostima sa 5 tisuća na 20 tisuća eura godišnje čime se smanjuje administrativno opterećenje, a istodobno se zadržavaju ključne obaveze koje osiguravaju transparentnost postupanja. Jača se okvir za investicijska istraživanja, osobito ona koja se odnose na manje izdavatelje uz jasna pravila u transparentnosti, sukobu interesa i financiranju. Dodatno se razvija segment rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća kako bi se između ostalog i manjim hrvatskim poduzećima omogućila veća vidljivost i lakši put do ulagatelja, uvode se i dodatni zahtjevi transparentnosti za društva s dionica koje nosi višestruko pravo glasa što ulagateljima daje bolje uvid u stvarnu strukturu upravljanja društvom. Sve navedeno znači da se ovim prijedlogom zakona administrativno opterećenje izdavatelja stvarno smanjuje, a istodobno se ne snižava razina zaštite ulagatelja. To je upravo onaj omjer koji od kvalitetnog zakona i očekujemo.
Drugi prijedlog o kojem danas raspravljamo i koji se donosi po hitnom postupku to je Zakon o provedbi Uredbe EMIR odnosi se na područje koje je široj javnosti manje poznato, ali za stabilnost financijskog sustava izuzetno važno. Riječ je o tržištu izvedenica i središnjim drugim ugovornim stranama tzv. CCP-ovima.
Europska uredba EMIR u Hrvatskoj je se izravno primjenjuje od 2013.g. u međuvremenu se europski okvir i bitno izmijenjen novom uredbom od 2024., pa je donošenje potpuno novog zakona prirodan i nužan korak jer bi samo izmjene postojećeg rješenja jednostavno dovelo do nepreglednosti pravnog okvira. Najvažnije novine su sljedeće, uvodi se obveza aktivnog računa kod središnje druge ugovorne strane koje ima odobrenje u EU, uspostavlja se novi precizniji način izračuna pragova poravnanja, osigurava se brže odobravanje proširenja usluge europskih CCP-ova i uvodi se središnja elektronična baza podataka, jača se sustav izvještavanja i kvaliteta podataka.
Važno je istaknuti da se ovim prijedlogom zadržava dosadašnja dobro uigrana podjela nadležnosti između Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga HANFA-e i HNB-a uz proširen djelokrug HANFA-e u dijelu novih obaveza koji proizlaze iz nove europske uredbe. Stoga iz svega prije narečenog Klub zastupnika HDZ-a će podržati ove zakonske prijedloge. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika DP-a završno će govoriti poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene zastupnice i zastupnici.
U ime Kluba zastupnika DP-a načelno podržavamo predložene izmjene Zakona o tržištu kapitala i donošenju Zakona o provedbi Uredbe EMIR. Jasno je da se ovim prijedlozima nastavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva se europskim okvirom te nastoji dodatno ojačati transparentnost, otpornost i konkurentnost našeg financijskog sustava.
Pozitivnim smatramo nastojanje da se pojednostave procedure, smanji regulatorno opterećenje i olakša pristup tržištu kapitala, posebno malim i srednjim poduzećima. Posebno je važno što se podižu pragovi za obvezu izrade prospekta i pojednostavljuju određeni administrativni postupci. Hrvatsko tržište kapitala godinama se suočava s izazovom ograničene likvidnosti i manjeg broja domaćih investicijskih aktivnosti pa svako razumno rasterećenje može predstavljati korak naprijed.
Također podržavamo cilj Uredbe EMIR kojim se nastoji povećati otpornost europskog financijskog sustava i smanjiti ovisnost o infrastrukturnim subjektima izvan EU. Iskustva posljednjih godina pokazala su koliko su stabilnost i otpornost financijskih sustava važni elementi gospodarske sigurnosti, međutim uz načelnu podršku želimo otvoriti nekoliko pitanja.
Naime, iako se govori o smanjenju administrativnog opterećenja u praksi se istodobno uvode i nove obveze izvještavanja, dodatni nadzorni mehanizmi i nove tehničke prilagodbe. Postavlja se pitanje hoće li manja investicijska društva i gospodarski subjekti imati dovoljne kapacitete za provedbu svih novih zahtjeva bez dodatnih troškova?
Također dodatne nadležnosti regulatornih tijela trebaju pratiti jasni kriteriji i učinkovita komunikacija prema tržišnim sudionicima kako se ne bi dogodilo da nam namjera pojednostavljenja rezultira novim slojem složenosti. DP smatra da razvoj tržišta kapitala mora biti instrument jačanja domaćeg gospodarstva i ulaganja, a ne samo formalno preuzimanje europskih pravnih rješenja.
Cilj mora biti stvoriti sustav koji je transparentan, stabilan i dovoljno fleksibilan da potiče rast domaćih poduzeća i ulaganja. Stoga ćemo podržati ove prijedloga zakona u prvom čitanju uz očekivanje da će se do daljnje faze zakonodavnog postupka dodatno razmotriti praktični učinci na manje tržišne sudionike i administrativni aspekt provedbe. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točki, glasovat ćemo o njoj kad se steknu uvjeti.
Mi ćemo nastaviti sa radom u utorak, pardon u srijedu 27. svibnja i prva točka bit će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, prvo čitanje, P.Z. br. 302.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva.

SJEDNICA PREKINUTA U 13:23 SATI

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

48

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 299
29.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 299,predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog navedenog zakona i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
118 glasova, 115 za, 3 su suzdržana što znači da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF