Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

46

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298
22.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na:

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o Energetskoj Povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298.

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 207a. Poslovnika HS.
Na temelju čl. 207a. Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo.
Prije nego dam riječ poštovanom državnom tajniku Vedranu Špeharu imamo zahtjev za stankom, kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani kolegice i kolege, tražim stanku u ime Kluba zastupnika Možemo! da još jednom zatražimo da Hrvatska izađe iz Ugovora o Energetskoj povelji budući da je to štetan ugovor za Hrvatsku, budući da je to ugovor koji prije svega štiti fosilne kompanije, a ne zemlje koje žele ulagati u vlastitu energetsku tranziciju. Upravo iz tog razloga brojne zemlje sad su već izašle iz Energetske povelje. Iz Energetske povelje izašla je ujedno i EU i mi smatramo da isto tako treba izaći i Hrvatska.
Podsjećam da je već na temelju Ugovora o Energetskoj povelji Hrvatska izgubila tužbe i hrvatski građani su imali od toga milijunske štete. Podsjećam samo na tužbu MOL-a koju ćemo morati platiti odnosno hrvatski građani će morati platiti više od 245 milijuna eura zato što Hrvatska nije na vrijeme izašla iz Energetske povelje. Pitam se u čijem interesu i tražimo od državnog odvjetnika da nam danas to jasno obrazloži, dakle u čijem je interesu da Hrvatska ostane u Energetskoj povelji u tzv. modernizaciji koja i dalje štiti interese privatnih investitora, a ne interese građana i interese države koja želi provoditi svoju suverenu energetsku politiku i ulagati u obnovljive izvore energije. Dakle očekujemo danas jasan odgovor zašto je hrvatska Vlada odlučila ostati u ovoj povelji koju mi smatramo izuzetno, izuzetno štetnom za Hrvatsku? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ima li još zainteresiranih za stanku?
Ako nema napravit ćemo onda stanku do 9 sati i 50 minuta.

STANKA U 9,40 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,50 SATI

Pozdrav svima još jedanputa.
Pozivam sada poštovanog državnog tajnika Vedrana Špehara da predstavi Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o Energetskoj povelji.
Izvolite državni tajniče.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Konačnim prijedlogom Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o Energetskoj povelji potvrđuju se izmjene i dopune ugovora zajedno sa preinakama i izmjenama aneksa ugovora, te izmjenama utanačenja iskaza i odluka sadržanih u završnom dokumentu Konferencije Energetske povelje usvojenih u Briselu 3. prosinca 2024.g..
Ugovor o Energetskoj povelji sastavljen je u Lisabonu 1994.g., predstavlja multinacionalni, multilateralni međunarodni ugovor koji je uspostavljen, kojim je uspostavljen pravni okvir za međunarodnu suradnju u energetskom sektoru, osobito u području zaštite ulaganja, trgovine energijom, tranzita energetskih materijala i proizvoda.
RH potvrdila je predmetni ugovor 1997.g., te je on od tada dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Međutim, okolnosti u energetskom sektoru, u međunarodnom i investicijskom pravu, te klimatskim politikama u proteklih su se 30.g. bitno promijenile. Upravo zato države ugovornice pristupile su sveobuhvatnom procesu modernizacije ugovora koji je zaključen usvajanjem izmjenama i dopunama na Konferenciji Energetske povelje održane u Briselu u prosincu 2024.g..
Predloženim zakonom potvrđuju se navedene izmjene i dopune kako bi se njihove odredbe sukladno čl. 141. Ustava RH postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Modernizirani ugovor usvojen je na, usmjeren je na usklađivanje postojećeg sustava zaštite ulaganja s razvojem međunarodnog prava ulaganja suvremenim energetskim i klimatskim politikama, te pravnom stečevinom EU. Posebno se dodatno razrađuju standardi zaštite ulaganja u energetskom sektoru, ali se istodobno državama ugovornicama izrijekom potvrđuje pravo na reguliranje radi ostvarenja legitimnih ciljeva javne politike, što dosad baš i nije bio slučaj. To uključuje zaštitu okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu javnog zdravlja, sigurnost opskrbe energijom, te provedbu energetskih i klimatskih politika u skladu s nacionalnim prioritetima i obvezama koje proizlaze iz prava EU.
Izmjenama se također redefinira područje primjene ugovora u odnosu na energetske materijale, proizvode i aktivnosti. Uvode se prijelazna razdoblja za pojedine kategorije ulaganja, te predviđa potpuno isključivanje određenih fosilnih goriva iz sustava zaštite ulaganja. Time se modernizirani ugovor nastoji prilagoditi energetskoj tranziciji i ciljevima dekarbonizacije.
E sad, važno je naglasiti i to posebno istaknuti kako modernizirani ugovor za RH predstavlja povoljniji okvir u odnosu na važeća pravila odnosno na važeći ugovor osobito u dijelu koje se, koji se odnosi na razdoblje zaštite postojećih ulaganja nakon istupanja iz ugovora i to je ja bih naglasio glavna razlog ovog današnjeg dokumenta i ove točke dnevnog reda. Naime, postojeći ugovor predviđa nastavak zaštite ulaganja još 20 godina nakon istupanja pojedine države ugovornice iz ugovora, dok modernizirani ugovor to razdoblje skraćuje na 10 godina. Slijedom navedenoga stav je Vlade RH da Vlada, da RH ponajprije mora ratificirati navedeni ugovor, kako bi potom iz njega istupila po povoljnijim uvjetima. Plan je istupanje iz ugovora o energetskoj povelji provesti unutar reformiranog i povoljnijeg ugovornog okvira koji predviđa kraće i pravno povoljnije razdoblje zaštite postojećih ulaganja. Istodobno ovim se zakonom osigurava pravna sigurnost i predvidivost za ulagatelje i druge subjekte u energetskom sektoru uz očuvanje regulatornog prostora države te ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike predloženi pristup ujedno je usklađen s klimatskim ciljevima te predstavlja dio šireg procesa prilagodbe međunarodnih energetskih instrumenata suvremenim izazovima energetske tranzicije i klimatske neutralnosti. Slijedom svega navedenog predlaže se Hrvatskome saboru donošenje Zakona o potvrđivanju izmjene dopuna ugovora o energetskoj povelji. Zahvaljujem na pozornosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku. Možete se vratiti na svoje mjesto. Imamo ukupno 14 replika. Prvi će replicirati kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, mislim da je jedna od najvažnijih stvari u ovim izmjenama to što se puno jasnije nego prije potvrđuje pravo države da sama uređuje pitanja koja su važna za njezine građane, od zaštite okoliša i zdravlja ljudi pa do sigurnosti opskrbe energijom. To govorim zato što smo godinama gledali situacije u kojima se pojedine države završavale u skupim međunarodnim sporovima, praktički svaki put kad bi pokušale promijeniti energetsku ili okolišnu politiku, a naši građani s pravom očekuju da Hrvatska država može donositi odluke u interesu svojih ljudi, bez straha da će zbog toga plaćati milijunske arbitraže. Zato mislim da je dobro što se sada jasnije povlači granica između legitimne zaštite ulaganja i prava države da vodi svoju energetsku klimatsku i razvojnu politiku. Možete li pojasniti koliko ove izmjene zapravo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… jačaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Evo zahvaljujem na pitanju. Ja mislim da ne mogu pojasnit s obzirom da ste vi to vrlo jasno iznijeli. Dakle, da ovime se, ovim izmjenama odnosno doradama samog pravnog okvira u kontekstu zaštite ulaganja po ovim segmentima koje smo, koje smo oboje u stvari naveli definiraju se nova pravila koje su za po suverenost pojedine države znatno povoljnija. Pojedine teme nam se daju na vlastito odlučivanje, ne više da moramo tj. tužit nas se više ne može tek tako nego u pojedinim slučajevima vrlo jasno preciziranim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Uvaženi državni tajniče, ove izmjene i dopune ugovora o energetskoj povelji predstavljaju važan korak prema modernizaciji međunarodnog okvira za ulaganje u energetskom sektoru, a osobito u kontekstu zelene tranzicije i klimatskih ciljeva, dakle koje zajednički dijele EU i RH. Također evo kao što je i kolega Babić istaknuo, posebno je važno što se i ovim izmjenama jača pravo država na, da donose mjere radi zaštite okoliša, javnog zdravlja ljudi i sigurnosti opskrbe energijom uz naravno istodobno očuvanje pravne sigurnosti ulaganja. Evo možete li još jednom pojasniti, dakle na koji će način ovaj modernizirani ugovor donijeti većoj sigurnosti i predvidivosti ulaganja u hrvatski energetski sektor, a posebno kada je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije. Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa u ovih 30 godina koliko se ugovor primjenjuje, situacija nije ista. Tada kada smo ratificirali po prvi puta ugovor, ja mislim da su postojali razlozi zašto je to tako napravljeno. U tih 30 godina RH je stvarno napredovala i po u ja mislim u svakom segmentu, to ne moramo posebno naglašavat i to se i oslikava u konačnici i kroz našu današnju situaciju i naš današnji stav kada smo pristupili izmjenama odnosno pregovorima skupa sa ostalim potpisnicama da unaprijedimo ovaj okvir. Sada ovaj okvir definira prava pojedinih ovih članica potpisnica, ponavljam da nakon ratifikacije normalno, da u pojedinim politikama sami odlučuju i da po tom, takvim pitanja imaju maksimalnu autonomiju i nema tu bojazni za nekakvo povredu prava investitora. U svakom slučaju i što se tiče ovog vašeg pitanja, naša je pozicija vrlo jasna tu …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… u pogledu investicija …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… izvore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani državni tajniče, hrvatske upravljačke strukture već više stoljeća pokazuju jedan sindrom odnosno kompleks manje socijalne etničke pa i nacionalne vrijednosti te su vrlo naivno, rekao bih da ne govorim o nekim drugim pozadinama, ulazile u različite odnose koji su ih stavljali u drugi plan i činile nas drugorazrednima u socijalnom ali i pojedinačnome smislu pa tako nažalost i nakon '90. godine bili smo inicijatori osnivanja Haškog suda, potpisali sve moguće itd., ne prepoznajući zapravo da je to jedna složenija igra koja vlada u svijetu i da ta međunarodna sudišta arbitraže itd., zapravo imaju daleke i duboke interesne pozadine. E sad zanima me ova vaša rečenica koju ste rekli u izlaganju znači li to da je naša izvršna vlast odlučila ući evo potpisati ove promjene u povelji kako bismo izašli iz te povelje i kako bismo ne samo na nas primjenjivalo ovih deset godina odnosno smanjenje na 20 godina .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa. Izvolite./... za arbitražu, pa ako možete to pojasniti .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./... mislim da je to jako zanimljivo.../Upadica predsjednik: Molim vas kolega Jurčević./... hrvatskoj javnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa izlazite iz vremena puno i onda nastavljate dalje. Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Kratko i jasno upravo tako, ovo je cilj odnosno legitiman korak kojeg moramo napraviti da bismo u trenutku kada budemo istupali imali povoljnije uvjete po nas. I ponavljam, skraćujemo razdoblje izlaska famozne sunset klauzula sa 20 na 10 godina unutar kojih će se još uvijek primjenjivati, ali u ovom slučaju primjenjivati bolji po nas pravni okvir odnosno osuvremenjeni sam ugovor o energetskoj povelji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir izvolite. Povreda poslovnika kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. pa poštovani državni tajniče mislim da bi za sadašnju vlast bilo korisno politički ako biste jasno odgovorili da namjeravamo izaći nakon što potpišemo. Evo samo ako biste u idućem odgovoru mogli nekome drugom to reći.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčeviću naravno da dobivate opomenu. Dobivate opomenu kolega Jurčević nemojte to radit. Izvolite kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče. U biti ta zadnja rečenica koju ste rekli svih nas zanima, znači vi ste rekli da se skraćuje vrijeme ako mi prihvatimo ovaj ugovor imamo puno manje vrijeme za izlazak iz toga. Šta to znači konkretno? Da li ćete vi za mjesec dana pokrenut proceduru izlaska ili ćemo čekat sljedećih pet, deset godina dok vi to ne pokrenete? Možete li reć točno što namjeravate i koji vam je hodogram aktivnosti? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa ja osobno ne mogu poštovani kolega zastupniče to danas iznijet budući da nisam ovlašten. Ja sam danas ovlašten pričat o samom dokumentu koji upravo kao što sam rekao definira da kada se mi odlučimo, a namjeru sam jasno iskazo i mislim da nema niti u ovom visokom domu previše polemike da li je bolje izać ili ostat u energetskoj povelji. Naš je današnji zadatak osigurat preduvjete da kada ta odluka bude donesena, a ponavljam namjera postoji, da onda po nas sve uvjeti budu povoljniji nego što su sada odnosno ukoliko ovo dana ne ratificiramo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče. Prvo bih primijetila da nigdje do sad niste komunicirali da će Hrvatska istupiti iz energetske povelje, dakle vi sad iznosite službeni stav vlade da će istupiti iz energetske povelje, ja to tako shvaćam. Drugo, vi kažete da nam je povoljnije ostati u modernizaciji pa izaći, dozvolite da mi to sami zaključimo tako da nam kažete kada, dakle kada konkretno koje godine će se Hrvatska povući iz energetske povelje budući da smo se sad obvezali na dodatnih deset godina zaštite investitora? I možete li mi reć vrlo jasno da li je nakon ovog modernizacijskog sporazuma Hrvatska dobila nove zahtjeve povodom zaštite ulaganja energetske povelje, ne nužno tužbe već i prijateljsko rješavanje sporova? Evo zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa ja ću samo ponovit što sam ... i mislim da je to onda i službeni stav, dakle plan je istupanje iz Ugovora o energetskoj povelji, provesti unutar reformiranog i povoljnijeg ugovornog okvira. Dakle, plan je ponovio sam samo ovo iz izlaganja, međutim trenutak izlaska znači preduvjet je ratifikacija samog Ugovora o energetskoj povelji, ne samo Hrvatska nego i svi ovi izmjena i dopuna koje trebaju se provesti, čim se provedu ja mislim da je to prvi preduvjet da se pokrene postupak istupanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani državni tajniče. Evo EU je rekla da i revidirani tekst je zastario, također je pozvala i opomenula Hrvatsku da istupi što prije iz Energetske povelje, mnoge druge države EU su također već istupile zato jer je tekst kao što sam rekao zastario, zato što je suprotan ciljevima iz Pariškog sporazuma, međutim Hrvatska se odlučila ići drugim putem. Što to Hrvatska zna, a ove druge države članice EU pa u konačnici i EU ne zna? Zašto EU misli pa ako između ostaloga i donijela odluku da se države međusobno tužiti kao što ne mogu se tužiti ni firme sa područja EU zbog povrede povelje te su zaključili da je sasvim sigurno i legitimno i bolje za sve da se istupi, zašto Hrvatska ide drugim smjerom?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa odlučili smo se da .../Upadica predsjednik: Malo glasnije samo vas molim./... odlučili smo se da poboljšamo svoju poziciju odnosno da se od eventualnih dodatnih tužbi zaštitimo to je ja bi rekao primarno svima nama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Poštovani državni tajniče. Mislim da smo apsolvirali ovu temu o kojoj smo kroz replike htjeli dobiti odgovor, međutim ono što se meni čini između redova vezano za Energetsku povelju je da Vlada RH između ostaloga želi zaštititi i investicije i energetsku sigurnost i RH i njenih građana, isto tako da želi smanjiti rizik od skupih međunarodnih arbitraža i kao što ste sada rekli zaštititi se od budućih eventualnih tužbi, ali isto tako voditi jednu usklađenu politiku klimatske politike EU, znači štititi građane. Vidimo dakle možda nikad više i jasnije nego u današnje vrijeme kolko je ključno biti energetski samostalan, energetski neovisan, voditi brigu o energetskoj sigurnosti svih građana, ali isto tako voditi i brigu o budućnosti. Ono da ono što smo uspjeli napraviti prije sedam, osam godina zahvaljujući politike Vlade RH danas imamo Hrvatsku da je puno jača energetski nego prije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa evo upravo kako ste vi rekli, znači u prijelaznom razdoblju kojeg ne možemo izbjeć, samo možemo birati mi put da li će to prijelazno razdoblje trajat 10 ili 20 godina, u tom prijelaznom razdoblju ove izmjene i dopune nam daju autonomiju odnosno štite nas od mogućih tužbi ako određene svoje radnje napravimo u interesu nas, a ne bih rekao na uštrb nego ne baš u totalnom interesu druge strane. Ukoliko ne, ne ratificiramo situacija će bit upravo suprotna i tu smo onda izloženi. Stoga je to razlog skupa sa skraćenjem roka i zaštita od mogućih daljnjih tužbi na naše aktivnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ačkar izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, obzirom na sve što smo čuli o ratifikaciji, a i o izlasku, možete li pojasniti uređenje standarda zaštite ulaganja u energetskome sektoru koji se ovim izmjenama dodatno uređuje i što to zapravo konkretno znači? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Nisam pravnik pa onda moram pročitat, dakle.
…/Upadica predsjednik: Molim vas samo mobitel se čuje./…
Dakle precizirani standard FET manje arbitriranih tužbi, modernizirani ugovor uvodi detaljan, iscrpan popis od 6 specifičnih radnji koje definirani, definiraju povredu standarda proširenog i pravičnog tretmana, to je FET. Za Hrvatsku kao tuženu državu ovo je ključno. Stari ECT je imao širok, neodređeni dok su investitori agresivno koristili. Sada postoji jasna lista koja definira odnosno sužava prostor za tužbu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, podržavam potrebu modernizacije međunarodnih energetskih sporazuma ali želim otvoriti pitanje energetske sigurnosti RH. U prijedlogu se govori o postupnom isključivanju određenih fosilnih goriva iz sustava zaštite ulaganja. Možete li pojasniti na koji način će se osigurati da takve promjene ne dovedu do smanjenja investicijske sigurnosti u projektima važnima za hrvatsku energetsku neovisnost? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa generalno mislim da i smjer i Europe i, i, i RH je jasan. Mi želimo postupno isključiti odnosno smanjiti fosilna goriva iz našeg energetskog …/Govornik se ne razumije./… Nažalost tijekom energetske tranzicije, ne možemo od njih u potpunosti odstupiti i one će i dalje bit prisutan dio našeg energetskog miksa barem 10, ja bih rekao i 20 godina. Međutim to nam nije fokus i ulaganja u tom, u, u tom smjeru nam nisu fokus. Mi želimo zaštititi ulaganja i potaknuti daljnje ulaganja u obnovljive izvore odnosno u druge dekarbonizirane izvore energije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, vi ste u ministarstvu pretplaćeni da branite prijedloge zakona koje je nemoguće obraniti. Pretplaćeni. Naime, dok vi pričate o pravnoj amortizaciji tzv. pravnoj amortizaciji, prešućujete da je Hrvatska još u siječnju ove godine dobila službenu opomenu EU, Europske komisije zbog neizlaska iz ovog ugovora. Hoćete li vi odgovarati kao što to odgovaraju u Mađarskoj odnosno Mađarska je već pod tom čizmom u slučaju da dođe do teških sankcija suda EU zbog nepoštivanja odluka odnosno opomena Europske komisije prema Hrvatskoj uz velike sporove odnosno teške štete koje će hrvatski građani već plaćati i plaćaju zbog slučajeva koje su izgubili na arbitražama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Republika Hrvatska je ukupno sa 16 zemalja još dodatno bila upozorena zašto već nije izašla. Smjer je nesporan, mi želimo izać međutim upravo danas nam je alat kako da povoljnije izađemo iz Ugovora o energetskoj povelji i ako bez obzira na kašnjenje, s obzirom na siječanj, ukoliko ne izađemo, taj izlazak će trajati 20 godina, a ako ratificiramo taj izlazak će trajat 10 godina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Čl. 238. Iznijeli ste notornu neistinu. Dakle 10 ili 20 godina ne odnosi se na izlazak iz ugovora o energetskoj povelji. Dakle totalno manipulirate. Vi morate odmah, mi kao država članica odmah izaći iz …/Upadica predsjednik: Kolegice Ahmetović./… ugovora, a posljedice koje će biti će biti. …/Upadica predsjednik: Ovo je replika./… Kimate glavom znači u pravu sam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dajem vam opomenu jer je ovo bila replika, to možete kazati u drugim izlaganjima za koje ćete imati prilike.
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, možete li objasniti da li se zadržavaju prava investitora u pogledu ulaganja nastalih prije ovih izmjena. Konkretno mislim na hrvatska ulaganja u susjedne zemlje, u BIH, a poglavito u Srbiju i da li će Srbiji uvjetovati se potraživanja koja Hrvatska ima prema ulaganjima u njihov energetski sektor ulaskom u zemlje EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Dakle ovdje se radi koliko sam shvatio, spominjete o postojeća ulaganja odnosno ulaganja koja su se već dogodila. Ovdje pokrivamo buduća ulaganja u tom kontekstu ali odgovor na vaša pitanja bi bio da mi ulaganja pogotovo u susjednoj i prijateljskoj nam BIH moramo prvenstveno riješit bilateralno. Ovaj okvir je fokusiran na budućnost, a ovo što mi do sada nismo uspjeli riješit sa susjednom BIH nam nije niti izgovor, nije nam niti povod za, za, za, za ratifikaciju ovog dokumenta već zadatak na kom već sustavno radimo već u našim bilateralnim odnosima sa susjednom zemljom. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni tajniče, Hrvatskoj su potrebna ulaganja u obnovljive izvore, mrežu, geotermalnu energiju, skladištenje energije i energetsku učinkovitost.
Sjever Hrvatske tu može imati važnu ulogu posebno kroz geotermalne potencijale i lokalne energetske projekte. Zato je važno da međunarodni ugovori potiču zelena ulaganja ali da ne ograničavaju države i lokalne zajednice u zaštiti javnog interesa.
Kako će se osigurati da ovaj modernizirani okvir zaista služi ubrzanju čistih ulaganja, a ne očuvanju starih energetskih interesa pod novim nazivima?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Pa ja mislim generalno po pitanju ulaganja u čiste energije dosta dobro stojimo. Ovaj pravni okvir će nam samo još dodatno pomoći kako bismo vlastitu politiku i vlastita rješenja mogli samostalno donositi a kako ne bi bili pretjerano opterećeni sa potencijalnim tužbama nekog od nezadovoljnih strana.
Dakle, sami ste rekli znači geotermalna energija je nešto šta bismo svi rado htjeli vidjeti. To će definitivno zahtijevati jako velika ulaganja. Čim zahtjeva velika ulaganja investitori su tu poprilično ja bi rekao oklijevaju odnosno 3 ili 5 puta razmišljaju prije nego šta donesu neku odluku, stoga ćemo ih mi morat poticati, a to je vrlo jedna škakljiva tema gdje moramo biti vrlo oprezni i nikog pritom ne dovest u neravnopravan položaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani državni tajnice i sami sve u svim ovim svoj… vašim izlaganjima jasno rekli na koji način je izlazak iz te Energetske povelje sve državne ugovore što Vlada i na koji način ima pravo i kao i sve članice EU koji su se našli u takvoj situaciji i mislim ono što je najbitnije to je zaštita investicije koja je, koju država ima i u okolnostima u kojima se nalazimo, a to je da sve klimatske promjene koje nam se dešavaju mislim da je ovo pravi put i da ono što nas čeka u budućnosti da je jako bitno da ovo sad bude kvalitetno i u svim regulama da bude napravljeno.
Evo, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Špehar, Vedran
Slažem se u cijelosti što ste rekli i zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnje replika kolegica Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Gospodine državni tajniče ja vam čestitam što ste nam svojim današnjim izlaganjem potvrdili ono što smo svi već dobro znali, a to je da su nesposobnost i neodlučnost Plenkovićeve Vlade koštali ove građane 286 milijuna dolara i time se plaća ceh zapravo HDZ-ovog lošeg upravljanja energetskim sektorom. Svaki od tih eura, od tih dolara koji su izgubljeni je euro manje za solarne panele na kućama naših sugrađana i euro manje za energetsku obnovu javnih zgrada ili euro manje za energetsku subvenciju dakle siromašnim sugrađanima, energetski ugroženim sugrađanima naše države.
Hvala vam još jednom i čestitam na tom što ste potvrdili da evo apsolvirali smo 286 milijuna eura neuspješne HDZ-ove politike i sada ipak možda idemo prema putu socijalne pravde umjesto arbitraže.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo prije odgovora povreda Poslovnika, kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238., kolega Ikić samo da ste u vrijeme dok ste bili gradonačelnik …/Govornik se ne razumije./… bili vjerodostojni vjerujem da bi i danas to bili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur dobivate opomenu nije bilo povreda Poslovnika, pa sada ide odgovor na repliku, izvolite.

Špehar, Vedran
Pa ja se ne bi složio s vama, mislim da situacija s poticanjem ulaganja i u solare i u energetsku obnovu je stvarno ja bi rekao zadovoljavajuća, da ne kažem iznad zadovoljavajuća. Tako da što, to što je postignuto zadnjih ja bih rekao 10-ak godina da može biti samo na ponos. Da smo mogli napravit više mogli smo i radit ćemo više. Znači radi se, da se razumijemo ogromni su iznosi novaca koje treba i povoć, povući i koje treba moć plasirat i moć u konačnici realizirat. To je proces koji traje na kome se intenzivno radi i na kojem će se idućih godina još, idućih 10-ak godina sigurno još intenzivno raditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja s replikama. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele, prelazimo na raspravu, prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a i kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, danas pred sobom imamo Prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o Energetskoj povelji. Vlada nam ovaj dokument pokušava prezentirati kao nužan iskorak i pravnu amortizaciju koja će Hrvatskoj olakšati poziciju u tranzicijskom razdoblju.
Međutim, nakon pažljive analize postaje jasno da je riječ o opasnoj pravnoj manipulaciji i kupovini vremena koju, koja Hrvatsku ne štiti već je izravno gura u pravnu nesigurnost i u sukob s Europskom komisijom.
Dozvolite mi da kroz četiri ključne točke objasnim zašto ovaj prijedlog zakona moramo odbaciti i zašto Hrvatska mora i to bez odgađanja pokrenuti postupak istupanja iz ovog ugovora. Glavni argument Ministarstva gospodarstva jest da modernizirani ugovor navodno skraćuje rokove zaštite za fosilna goriva i tako čini kasniji izlazak manje opasanim. I to je kolegice i kolege pravno potpuno neutemeljena tvrdnja. Činjenica je da modernizacija ugovora uopće nije dirala Članak 47. stavak 3. poznatiji kao sunset klauzula. Ta klauzula propisuje da sve postojeće investicije na dan istupanja iz ugovora uživaju punu pravnu zaštitu još slijedeći 20 godina. Dakle, bez obzira na to hoćemo li potpisati ovaj modernizirani ugovor ili ne ako Hrvatska odluči istupiti mi ostajemo izloženi potencijalnim tužbama investitora iz trećih zemalja odnosno izvan EU iduća dva desetljeća. Dakle, ratifikacija ovog prijedloga zakona ne nudi nikakav prečac niti kraći put za zaštitu našeg proračuna.
I često čujemo kako nam je ovaj ugovor potreban da bismo se zaštitili od arbitraža unutar same EU pri čemu se redovito implicira spor s mađarskim MOL-om. I moramo biti jasni ovaj prijedlog zakona u tom pogledu je potpuno suvišan i nepotreban. Dakle, pravna zaštita od intraeuropskih arbitraža već je osigurana drugim i to sigurnijim putem. U lipnju 2024.g. države članice EU potpisale su zajedničku izjavu o neprimjenjivosti Ugovora o energetskoj povelji na sporove unutar Unije što je u rujnu 2025.g. postalo i formalno obvezujuće kroz posebnu europsku odluku 1904 odnosno 2025/1904. Europsko pravo je po tom pitanju potpuno jasno, dakle ove su arbitraže nespojive s pravom EU. Nastavak ratifikacije modernizacije ne donosi nam nikakav dodatni štiti koji već nemamo kroz primarno pravo EU.
Zatim ono što vlada uporno prešućuje jest da nas nastavak ovog postupka vodi u izravan frontalni sukob s Europskom komisijom i kako sam rekla državnom tajniku već u siječnju 2026.g. Komisija je pokrenula službeni prekršajni postupak protiv Hrvatske i doduše 15 država članica, al želite li vi bit u društvu baš tih 15 država članica protiv kojih se pokreće prekršajni postupak, ne bilo koga, EU? Pa kako to, ja se pitam kako to? Dakle, cijelo vrijeme poslušno pognute glave slušamo EU, pozivamo se na najrazvijenije zemlje EU, e sad kad trebamo biti u društvu najrazvijenijih, a ne, ne, mi znamo nešto što nitko tko je razvijen ne zna. Baš zanimljivo.
Međutim, razlog tog službenog prekršajnog postupka je potpuno jasan, trgovina i investicije su u isključivoj nadležnosti EU od kako su se EU i Euratom službeno povukli iz Ugovora o energetskoj povelji 28. lipnja 2025.g., države članice više nemaju ovlaštenje da samostalno djeluju ili ratificiraju izmjene ovog ugovora. Dakle, mi nemamo to ovlaštenje ljudi.
Forsiranjem drugog čitanja ovog zakona u svibnju '26.g. vlada izravno uzurpira nadležnost Unije i time ne samo da ne olakšavamo izlazak kako se tu opravdava i implicira državni tajnik nego ubrzavamo postupak pred sudom EU. Hrvatskoj prijete teške financijske sankcije i to slične onima s kojima se već suočila Mađarska samo zato što vlada odbija prihvatiti realnost da je Energetska povelja mrtav okvir za članice EU.
Konačno, moramo se zapitati i što zapravo dobivamo tzv. modernizacijom ovog ugovora? Dobivamo tek kozmetičke promjene, dok u srži ugovora ostaje najštetniji element, mehanizam koji se odnosi na rješavanje sporova između investitora i države pred ad hoc tribunalima. Taj sustav omogućuje privatnim korporacijama izvan EU da i dalje ucjenjuju naš državni proračun i naš ograničavaju naš suverenitet u donošenju propisa o zaštiti okoliša ili održivom razvoju. Dok su države poput Danske, Litve, Irske, Islanda prepoznale taj rizik i pokrenule bezuvjetni izlazak Plenkovićeva vlada nas pokušava zadržati u sustavu koji generira više pravne nesigurnosti nego koristi.
I da kolegice i kolege zaključim, ovaj prijedlog zakona nije ništa drugo nego pravni paravan za odgađanje neizbježne odluke, vlada troši dragocjeno vrijeme na ratifikaciju ugovora koji je u suprotnosti s europskim pravom i koji nam ne pruža nikakvu stvarnu zaštitu od tzv. sunset klauzule. Stoga predlažem da ovaj sabor glasa protiv Prijedloga zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, zatim da se vlada obveže na hitnu izradu i slanje u procedura zakona o otkazivanju Ugovora o energetskoj povelji i da Hrvatska odmah bez ikakvog lažnog odgađanja tobože u korist naših građana porekne postupak istupanja sljedeći primjer odgovornih članica EU. Jedino pravno sigurna i opcija je hitan izlazak, sve ostalo je kockanje s javnim novcem i pravnim poretkom. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na drugu raspravu u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će zastupnici odnosno zastupnica Puljak i Barbir, ne, nema kolegice PUljak govorit će onda samo kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici, cijenjeni članovi ministarstva sa državnim tajnikom.
Možemo raspravljati o ovoj raspravi na dva različita načina, prvo možemo raspravljati da li je ovaj prijedlog zakona bolji u odnosu na prethodni i možemo se svi složiti da bolji je jel, ograničavaju se prava investitora, štiti se javno dobro, javni interes i to uopće nije sporno. Međutim, ono što je glavni red cijele rasprave i šta je glavni cilj koji moramo ostvariti je da vidimo na koji način uopće mi najbrže i najbolje izaći iz ove Energetske povelje. I ono što nama predstavnici ministarstva odnosno državni tajnik govori da je najbolji i najkraći način izaći iz ove Energetske povelje je ratifikacijom ovog ugovora, kolko smo svatili ih razgovora pozicije. Vidimo skepsu po tom pitanju i smatraju, smatra određeni dio opozicije da je najbolje ne ratificirati ugovor izaći iz same Energetske povelje odmah bez obzira na posljedice toga jer gledano njihov stav je da te posljedice koje bi mogle nastupiti izlaskom iz Ugovora o energetskoj povelji bi bile puno manje nego u ostanku u bilo kakvom od ovih ugovora, bilo ratificiranog ovog ugovora ili vrijednosti starog ugovora.
Međutim, ono što sam ja našao u nekim podacima da već postoji čitav niz zemalja EU koje su u biti bile puno brže pametnije od nas jel i čak za vrijeme ovih 10 godina vladavine HDZ-a nikome nije palo na pamet uopće izaći iz Ugovora o energetskoj povelji do sada, evo danas tek pričamo o tome i to je li nekim čudnim načinom, kao naći ćemo bolji način za izlazak jel. Međutim gdje smo, gdje smo bili, gdje ste bili zadnjih 10 godina jel. Imali ste prilike 10 godina upravljanja da se izađe iz Ugovora o energetskoj povelji ili da se pokrene izlazak ili da se jednostavno kako je rekla kolegica Ahmetović samo izađe jel pa da posljedice se kasnije rješavaju u nekom drugom vremenu jel. Mnoge zemlje iz EU već su izašle, a neke su na putu da izađu, a mi u ovom trenutku kao nalazimo neko zakonsko rješenje kako najlakše da izađemo. Pa kako su oni svi uspjeli izaći ako je taj ugovor štetan za nas i isključivo ide u smjeru zaštite investitora, kako su oni svi uspjeli naći način, a evo mi do sada nismo uspjeli naći način osim ratificiranje novih ugovora za koji nas se uvjerava da će biti put prema izlasku, a ničim u biti, niti jednom pitanjem evo i u mom pitanju na repliku, a i mislim pitanje je svih ovdje prisutnih nije se objasnilo koji su to daljnji mehanizmi izlaska. Znači jedino što smo čuli od državnog tajnika je da je ovo najbolji put i najbrži put kako mi možemo izaći, a nisu nam dali uopće model kako tim putem dalje ići, koji su nam slijedeći koraci prema izlasku. Znači nas se na neki način stavlja pred gotovo čin da mi ratificiramo određeno ugovor, gdje nemamo nikakve garancije da će to biti bolje i povoljnije po pitanju izlaska, osim da će to trajati sada 10 godina, da bi prethodno trajalo 20 godina jel. Međutim mi možemo raskinuti ugovor i bez tih 20 godina jel. I onda je opasnost određenih tužbi međutim ako je javno zdravlje na prvom mjestu, ako su zaštita interesa građana na prvom mjestu onda i te tužbe bi nekako je li mogli preživjeti kao i brojne druge tužbe koje smo gubili sudskim sporovima jel. To je pitanje prioriteta, da li nam je prioritet zaštita građana ili na neki način prolongiranje te situacije da zaštitimo svoje financijsko stanje odnosno da li su nam financije u ovom trenutku bitne ili na neki način zdravlje građana. To su pitanja. Međutim ono što treba reći evo neke podatke koje sam ja pronašao, Italija je iz toga izašla već 2016. godine jel. HDZ je na vlasti već 10 godina, znači već prije 10 godina mogao je vidjet da je Italija izašla iz tog ugovora i da na neki način mogli su se kopirat njihovi neki pravni mehanizmi i naći načina kako da implementiramo to u naš zakonodavni okvir i kako da na njihovo iskustvo, ako to želimo, ako je zaista intencija vladajućih da se izađe iz energetske povelje, kako to to što prije i na neki način ostvarimo. Zatim imamo Francusku iz 2023., Njemačku iz 2023., Poljsku iz '23., Luxsemburg iz '24., Slovenija '24., Portugal '25., Nizozemska '25., Danska '25. ako imam dobre podatke.
EU je …/Govornik se ne razumije./… 28.06.2025. i oni to napuštaju. Znači svi napuštaju tu energetsku povelju, a mi smo zadnji, evo zašto smo mi zadnji, zašto na neki način ne učimo i ne učimo na neki način pravom praksom naših prethodnika kako bi vidjeli da li su oni morali plaćati određene vrste penala, da li su oni morali kompenzirati neke investitore ili nisu to ostaje nejasno. U biti ostaje sve nejasno osim što nam vladajući govori ovo moramo ratificirati kako bi to bio brži način za izlaskom, kad pitamo zašto govore rok 10 odnosno na 20 godina i tu cijela priča staje. Kako mi znamo uopće da su namjere Vlade da mi zaista izađemo iz te energetske povelje. Kako mi znamo da su te zaista njihove namjere izlaska, a ne u biti potpisivanja novog ugovora o ostanka. Niti u jednom trenutku nismo dobili od državnoga tajnika bilo kakvu informaciju o cijelom hodogramu aktivnosti koji bi se trebao dogodit ali znali su pripremanjem novoga, novog prijedloga će to biti glavno pitanje jer je li saborski zastupnici predstavljaju ljude, štite građane i trebaju štitit njihova prava. Znači sve ozbiljne europske zemlje izlaze, mi ostajemo. U zadnjih par godina …/Govornik se ne razumije./… zemalja je izašao, mi smo još uvijek tu, a nemamo niti rješenja niti njihova iskustva koja bi mogli iskoristiti u neki svoj pravni okvir koji bi nam dao što više alata kako da što bezbolnije ovo napustimo.
Što se tiče samog ovog prijedloga, prijedloga ovog zakona pa ne mogu, mislim mogu reći da je on bolji u odnosu na prethodni, to uopće nije sporno. Ja mislim da je to svima sporno, manje se štiti investitor, prioriteti su širi, zahvaća i priuštive cijene i otpornost sustava i čistu energiju i zaštitu okoliša i sposobnost države da neki, da, da u stvari provodi svoju klimatsku politiku i to je svakako različito zašto što živimo u različitom vremenu od strane odnosno 90-ih odnosno, odnosno od prvog Ugovora o energetskoj povelji koji je nastao 1994. godine jel. Znači vrijeme se promijenilo, prioriteti su se promijenili od vremena kada je samo gospodarstvo i rast gospodarstva bio bitan, danas je neka zelena energija i tranzicija, zaštita okoliša i ljudi, građana na prvom mjesto. Stoga ovaj prijedlog po tom pitanju ako ga samo isključivo i tako gledamo, on je apsolutno bolji u odnosu na prethodni prijedlog. Međutim ako nam je ovo samo jedan dio hodograma u kojem želimo izaći, a nemamo na neki način obrazloženo uopće i na koji način trebamo izaći, koji su nam slijedeći koraci koje trebamo postupiti, imam osjećaj da vladajući stavljaju bolji ugovor u odnosu na prethodni, sa ciljem da kažu evo mi smo to unaprijedili, smanjili smo, imamo jedan modernizirani ugovor. Jasnije se definiraju investicije, preciznije se uređuje standard pravičnog i pravednog tretmana, jasnije se razlikuje izravno i neizravno izvlaštenje, potvrđuje se pravo države da regulira radi legitimnih ciljeva javne politike, uključuje se održivi razvoj, uključuju se klimatske promjene, uključuje se obveza prema Pariškom sporazumu i otvara se prostor za postupno zauzimanje određenih, postupno izuzimanje određenih fosilnih ulaganja iz zaštite. I to sve izgleda dobro, izgleda da ide, da ide, ovaj zakon da ide u dobrom, pozitivnom smjeru, da se prioritet investitora više nije na prvom mjestu, da se naglasak stavlja na zelenu tranziciju, održivi razvoj, zaštitu građana, međutim da bi se zaštitilo građane treba izaći iz Energetske povelje, to je činjenično stanje jel. Ne može se zaštitit građane ako ih se drži u istom sustavu. Znači mi na neki način prihvaćamo određeni pravni okvir koji bi nam kao alat trebao pomoći da izađemo iz cijele ove priče, a Vlada nam niti u jednom trenutku nije rekla kako možemo izaći iz ove priče.
Znači mi moramo prihvatiti nešto i hladno vjerovati ovoj Vladi da radimo ispravnu stvar, da su oni u pravu, da oni nama pomažu, a oni nam nisu niti u jednom trenutku pokazali niti jedan korak koji bi trebao biti slijedeći za to napuštanje. Znači mi njima trebamo slijepo vjerovati ovoj Vladi koja nije bila u stanju pratiti praksu drugih država koje su izašle, dati nam njihove modele, pomoći nam u tom pitanju, niti nam prikazati koji je najbolji način i koji su najbolji modeli i samo im trebamo vjerovati na njihovu riječ. Pa evo ne znam netko može vjerovati na riječ a netko bi se ipak trebao služiti i nekim argumentima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na treću raspravu Klub zastupnika Možemo!, govorit će kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče sabora.
Poštovane kolegice i kolege, čini se da je za neke danas pogotovo iz vladajuće većine ova izmjena Ugovora o Energetskoj povelji nova vijest, međutim ovo nije nov razvoj događaja. Naime, radi se o tome da je naš klub zastupnika tražio i traži već četvrtu godinu zaredom da Hrvatska izađe iz ovog izuzetno štetnog ugovora i već četvrtu zaredom godinu vladajuća većina nam odbija te prijedloge. Dakle, ova stvar se znala jako dugo i znalo se da je taj ugovor nepovoljan, a danas razgovaramo i dalje ne o izlasku iz ovog ugovora već samo o njegovoj modernizaciji koja i dalje pruža značajnu zaštitu investitora fosilnih goriva naspram zaštite javnog interesa naših građana i interesa RH da može suvereno ulagati u vlastitu energetsku politiku.
Radi se o ugovoru dakle koji prije svega štiti investitore fosilnih goriva koji u ime svojih gubitaka mogu tužiti i jesu tužili proteklih godina brojne zemlje zato što su prelazili s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i na taj način su nastojali usporiti, usporiti energetsku tranziciju, usporiti prelazak na obnovljive izvore energije i zastrašiti de facto države da takvu tranziciju provode i zato su proteklih godina upravo brojne države zbog štetnosti ovog ugovora izašle iz njega, ali nažalost ne i Hrvatska.
Dakle, zemlje koje su se povukle iz ovog ugovora uključuju primjerice Njemačku, Španjolsku, Poljsku, ali istovremeno treba napomenuti i to je jako važno za istaknuti da se i EU u cjelini povukla iz ovog ugovora i ne samo to nego je EU poslala i službenu opomenu Hrvatskoj da se mora, da mora izaći iz ovog ugovora.
Ja vas podsjećam da hrvatski građani zbog ovog ugovora su imali i imaju milijunske štete i već imamo niz tužbi investitora za nadoknadu štete neke od kojih je Hrvatska već izgubila. Troškovi za građane su ogromni i već dosada su koštali građane primjerice više nego što država izdvaja za cjelokupni dječji doplatak.
Podsjećam da je MOL po ovom ugovoru tužio Hrvatsku još 2013. godine, Hrvatska je taj spor izgubila i danas mora nadoknaditi ne samo odštetu nego i troškove arbitraže i kamate u iznosu od više od 245 miliona eura. Dakle, to je ogroman novac i kao što sam rekla godišnje time država može podmiriti čitav trošak dječjeg doplatka pa i više.
Međutim, kada se to dogodilo Hrvatska i dalje nije izlazila iz Energetske povelje. Zašto? Zašto, čekali smo i još jednu tužbu MOL-a, MOL je još jednom tužio Hrvatsku 2024. godine, dakle više od 10 godina je prošlo kada se moglo izaći iz Energetske povelje, međutim evo dobili smo i novu tužbu MOL-a i tu MOL traži dodatno 215 milijuna eura s pripadajućim kamatama. Dakle, to je još jedan godišnji iznos dječjeg doplatka koji će Hrvatska možda izgubiti.
Uz to ne treba zaboraviti i da kapaciteti DORH-a odlaze na arbitraže koji se mogu izbjeći. I ti troškovi arbitraže su izuzetno visoki što možda isto tako nije javno dovoljno poznata informacija. Naime, u samom izvješću DORH-a možemo vidjeti da DORH troši čak 60,3% sredstava namijenjen za svoj rad za troškove zastupanja na međunarodnim arbitražama, a među njima su i troškovi zastupanja po postupanju o Energetskoj povelji koje se itekako moglo izbjeći.
To je dakle novac hrvatskih građana kojim se ne upravlja odgovorno više godina dok se ostaje u Energetskoj povelji. I ja smatram da odluka da se ostane u Energetskoj povelji nije odgovorna odluka i taj novac smo mogli uložiti u socijalnu podršku naših građana usred velike inflacije, moglo je biti novaca za univerzalni dječji doplatak, a umjesto toga te su novci se poklonili MOL-u i privatnim investitorima jer Hrvatska nije o ovome vodila računa i nije na vrijeme izašla iz štetnog Ugovora o Energetskoj povelji.
Ovdje se danas navodi da je modernizacija ovog ugovora povoljnija od izlaska iz Energetske povelje, pa ja bih onda postavila nekoliko pitanja. Prvo, ako govorite da je povoljnija jer će se smanjiti rok izlaska ja bih vas onda zamolila da kažete kada će Hrvatska izaći iz Ugovora o Energetskoj povelji? Mi taj odgovor zasad nemamo, a Hrvatska se obvezala modernizacijom na dodatnih 10 godina zaštite privatnih investicija u fosilna goriva i usred velike energetske krize. Drugo je pitanje na koje bih molila odgovor je, zašto Hrvatska nije izašla pred više od deset godina kada smo dobili prvu tužbu MOL-a, a znamo da Italija recimo izašla još 2016.g., zašto? Ako je modernizacija uistinu povoljnija zašto su onda zemlje kao što su Španjolska, Njemačka i Poljska izašle iz ovog ugovora, a vjerujem da su to ipak zemlje koje imaju itekako kompetentnu pravnu podršku, zašto je onda Europska komisija opomenula Hrvatsku da izađe iz Ugovora o energetskoj povelji? Gdje su pravne analize, gdje mi možemo vidjeti pravnu analizu to je ključno, gdje je pravna analiza da je ovo povoljnije za RH? Mi tu pravnu analizu nemamo, nemamo čak ni pisanu riječ u ovom zakonu odnosno prijedlogu zakona da će Hrvatska izaći iz ovog ugovora, mi tu pisanu riječ nemamo, mi danas imamo zapravo samo riječ državnog tajnika i hvala vam što ste ovo izložili, međutim nama trebaju pisane analize, pravne analize da je Hrvatska zaključila da joj je to povoljnije i da će izaći iz Energetske povelje, mi to dakle danas nemamo.
Isto tako govorimo o tome da je modernizacija povoljnija jer se više neće moći tužiti zemlju unutar EU, e vidite tu postoji ipak jedna kvaka. Naime, što se tiče tužbi između zemalja EU želim vas podsjetit da je Europski sud pravde i Europska komisija odredili da takve tužbe nisu moguće, neovisno o Energetskoj povelji, unutar zemalja EU i da je europsko pravo iznad prava arbitraže. Dakle, Europska komisija i Europski sud pravde već su odlučili da takve tužbe nisu moguće. Zašto se onda pristupalo modernizaciji?
Ono što je još gore je da u ovakvom modernizacijskom ugovoru on isto navodi da te tužbe nisu moguće unutar zemalja EU, ali ja vam kažem da je Europska komisija neovisno o tome odlučila da nisu moguće. Međutim što se u modernizaciji još omogućilo? Omogućilo se to da su tužbe moguće van regionalnog odnosno ekonomske cjeline odnosno zemlje van EU i dalje mogu tužiti po Energetskoj povelji, dakle te tužbe se još mogu događati, nove tužbe ako je riječ o zemljama van EU.
Reći ću jedan primjer, upravo u 2025.g. nakon modernizacije i nakon ratifikacije zaprimljen je zahtjev turskog investitora za prijateljsko rješavanje sporova, dakle govorimo o Hrvatskoj, dakle zaprimljen je zahtjev turskog investitora za prijateljsko rješavanje sporova i zaštitu ulaganja temeljem Energetske povelje, upravo temeljem Energetske povelje. Dakle, očigledno je da su nove tužbe moguće, zašto je onda Hrvatska pristala na modernizaciju?
Mi smatramo da modernizacija nije povoljnija nego da je to i dalje zaštita prije svega interesa investitora, a ne javnog interesa i suverenosti jedne države da samostalno odlučuje o svojoj energetskoj politici i da ulaže u obnovljive izvore energije koji će nam omogućiti veću otpornost na trenutne energetske šokove i krize. Mi smatramo da je potrebno da Hrvatska izađe, dakle izađe iz Ugovora o energetskoj povelji bez ikakvih odlaganja i zato ćemo uputiti amandman na ovaj prijedlog zakona kojim kažemo jasno da Hrvatska treba izaći iz ovog ugovora i molim vas da taj amandman i podržite. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na četvrtu raspravu, govorit će kolega Miro Totgergeli u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle, Ugovor o energetskoj povelji sastavljen u Lisabonu 17. prosinca 1994.g. predstavlja multilateralni međunarodni ugovor kojim se uspostavlja pravni okvir za promicanje međunarodne suradnje u energetskom sektoru, osobito u području zaštite ulaganja, trgovine energijom i tranzita energetskih materijala i proizvoda.
RH potvrdila je ugovor 1997.g. donošenjem Zakona o potvrđivanju Ugovora o energetskoj povelji čime je ugovor postao dio njezine unutarnje pravno pravnog poretka. Na 35. statutarnoj sjednici Konferencije Energetske povelje održanoj 3. prosinca 2024. u Bruxellesu usvojen je sveobuhvatan paket izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji uključujući izmjene materijalni odredbi ugovora, preinake izmjene njegovih aneksa te izmjene utanačene u iskaza i odluka donesenih u okviru Konferencije o Energetske povelje. Izmjene i dopune ugovora koje se potvrđuju ovim zakonom usmjerene su na njegovu modernizaciju radi usklađivanja sa razvojem međunarodnog prava ulaganja, suvremenim energetskim i klimatskim .../Tehničke smetnje./... zaštitu javnog zdravlja, sigurnosti opskrbe energijom. Također se redefinira područje primjene ugovora u odnosu na energetske materijale, proizvode i aktivnosti, uvode se prijelazna razdoblja za pojedine kategorije ulaganja te predviđa postupno uključivanje odnosno isključivanje određenih fosilnih goriva i sustava zaštite ulaganja.
Preinakama i izmjenama revidirani su i brojni aneksi Ugovora o energetskoj povelji osobito popis energetskih materijala i proizvoda te posebni režimi primjene u odnosu na ulaganja izvršena prije i nakon određenih rokova. Izmjene obuhvaćaju tehničko terminološka usklađivanja, brisanje zastarjelih tumačenja i izjava te uvođenja novih odredbi radi osiguravanja dosljedne i pravno sigurne primjene moderniziranog ugovora.
Zakonom se potvrđuju izmjene i dopune Ugovora o energetskoj povelji kako bi njihove odredbe sukladno čl. 141. Ustava RH postali sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Donošenjem zakona osigurava se pravna sigurnost i predvidivost za ulagatelje i druge subjekte u energetskom sektoru kao i pravna valjanost primjene odredbi moderniziranog ugovora na području RH, uz istodobno očuvanje regulatornog prostora države za ostvarivanje ciljeva javne politike. Moderniziraju se arbitražni postupci između investitora i država, uvode se veća transparentnost postupka, jasnija pravila za sprječavanje sukoba interesa arbitara te mehanizmi za smanjenje mogućnosti zlouporaba koje su u prošlosti izazvale brojne prijepore. Važna novost odnosi se i na preciznije definiranje pojma ulaganja i investitora kako bi se spriječilo umjetno prebacivanje ulaganja radi ostvarivanja pravne zaštite. Odredbama moderniziranog ugovora utvrđen je povoljniji okvir u odnosu na važeća pravila osobito u pogledu skraćivanja razdoblja zaštite postojećih ulaganja nakon istupanja s 20 na 10 godina te se ističe kako bi bez provedbe postupka ratifikacije RH zasigurno ostala izložena duljoj zaštiti ulaganja prema postojećim pravilima odnosno 20 godina.
Danas smo ovdje i čuli da je stav Vlade RH kako RH najprije treba ratificirati modernizirani ugovor, a potim, potom razmotriti istupanje. Ratifikacija stoga predstavlja nužan prethodni korak koji osigurava povoljnije uvjete istupanja koje predviđa modernizirani ugovor budući da bi istupanje bez prethodne ratifikacije, izložilo RH znatno duljim i nepovoljnijim obvezama prema važećim pravilima iz 1994. godine. Takav pristup ujedno je u skladu s klimatskim ciljevima i politikama EU. Dakle danas u prijašnjim raspravama čuli smo stav kolegice Ahmetović u ime SDP-a da trebamo odmah izać, a posljedice koje će bit, biti će. Mislim da to nije dobar pristup iako se ovdje prije svega radi o pravnim pitanjima, ja nisam pravnik ali iz ovog svega, a i iz rasprava i kolega iz oporbe, mislim da prvo nije točno kad kolege kažu da ratificiranjem modernijeg ugovora, praktički namećemo dodatnih 10 godina jer postojeći kaže 20 godina od trenutka kad izađemo, a ako ratificiramo ovaj onda je 10 godina od kada izađemo. Prema tome ne možemo nametnut dodatnih 10 godina. Dakle smanjujemo onih 20 na 10. To prvo, a drugo bila je teza da bez obzira ako i moderniziramo ugovor odnosno prihvatimo ovaj ovako kako je predložen, da svejedno kad izađemo za postojeće investitore iz trećih zemalja će se primjenjivat ona klauzula od 20, a ne od 10 godina. Međutim, to nije točno. Odnosno ja opet nisam pravnik ali prema onome kako sam ovdje to iščitao, primjenjivat će se ovih 10, a ne onih 20 za investitore iz trećih zemalja. Doduše kakav, kakva bi bila eventualna neka pravna praksa to sad ne možemo točno znati jer to nekad nas i iznenadi ali iz svega ovoga proizlazi da bi se ipak primjenjivalo kad ovo prihvatimo, 10, a ne 20 godina. I treća stvar koja je bila ovdje spomenuta, a to je vezano za zemlje EU. Tvrdi se iz rasprave oporbe da već sad se ne primjenjuje u stvari energetska povelja na zemlje unutar EU nego da je pravna stečevina EU iznad energetske povelje pa samim tim zemlje međusobno ne mogu jedna, e ako je to tako, a je onda nam ovo ako prvo moderniziramo ovaj Ugovor o energetskoj povelji onda nam to ne može štetit ni, ni unutar EU nam onda ne može štetit nego čak stvaramo bolji preduvjet, a ako ne primjenjujemo ovo svejedno primjenjujemo …/Govornik se ne razumije./… pa to je tako i onako isto neovisno od toga jel mi ovo modernizirali ili ne. Prema tome modernizacija ovoga ne može nam ni u tom slučaju štetiti. Zato iz svega ovoga što sam rekao, mi ćemo podržat ovu modernizaciju i stav Vlade kako je ovdje objašnjeno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na završna izlaganja. Prvi će u ime kluba Domovinskog pokreta govorit poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene zastupnice i zastupnici.
U ime kluba Domovinskog pokreta želim istaknuti da pitanje energetike danas osim što je relevantno gospodarsko pitanje, pitanje je i nacionalne sigurnosti, stabilnosti države i dugoročnog razvoja RH. Pred nama je prijedlog kojim se potvrđuju izmjene ugovora o energetskoj povelji, a cilj mu je prilagoditi postojeći okvir novim okolnostima, od tehnološkog razvoja i novih energetskih politika do klimatskih izazova. Pozitivno je što se ovim izmjenama jasnije definira pravo država da samostalno reguliraju svoja područja u interesu javnih politika, zaštite okoliša, zdravlja građana i sigurnosti opskrbe energijom. Takvo pravo smatramo važnim jer svaka država mora imati mogućnosti zaštititi vlastite interese i strateške sektore. Međutim istodobno moramo biti oprezni, Hrvatska se nalazi u razdoblju kada su joj potrebna nova ulaganja u energetsku infrastrukturu, razvoj domaćih izvora energije i povećanje samodostatnosti. U vremenu geopolitičkih nestabilnosti naučili smo koliko je opasno biti ovisan o vanjskim izvorima energije. Zato tranzicija prema čišćim izvorima energije mora biti razumna, postupna i usklađena s hrvatskim mogućnostima. Ne smijemo dopustiti da energetska politika postane sama sebi svrha nego mora služiti građanima, gospodarstvu i hrvatskim, i hrvatskom nacionalnom interesu. Domovinski pokret podržava modernizaciju međunarodnih energetskih okvira ali jednako tako inzistiramo na zaštiti hrvatskog suvereniteta u odlučivanju, sigurnosti ulaganja i očuvanju stabilne i dostupne energije za naše građane. Hrvatska treba energetsku budućnost koja će biti moderna ali i sigurna, zelena ali i gospodarski održiva, europska ali prije svega Hrvatska. Klub Domovinskog pokreta podržat će ovaj zakon. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govoriti poštovana zastupnica Anđelka Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolege i kolege zastupnici, evo pred nama je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, a sam Ugovor o energetskoj povelji sastavljen je i u Lisabonu 17. prosinca 1997. Predstavlja multilateralni međunarodni ugovor kojim se uspostavlja pravni okvir za promicanje međunarodne suradnje u energetskom sektoru, a osobito u području zaštite ulaganja, trgovine energijom i tranzita energetskih materijala i proizvoda. Također RH potvrdila je ugovor 1997. godine donošenjem Zakona o potvrđivanju Ugovora o energetskoj povelji čime je ugovor postao dio njezina unutarnjeg pravnog poretka. Naravno ove izmjene i dopune ugovora kojim se, koje se potvrđuju ovim zakonom, usmjerene su na njegovu modernizaciju radi samog usklađivanja s razvojem međunarodnog prava ulaganja, suvremenim energetskim i klimatskim politikama te pravnom stečevinom EU. Također se posebno dodatno razrađuju standardi zaštite ulaganja u energetskom sektoru te se potvrđuje pravo ugovornih stranaka na reguliranje radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, uključujući zaštitu okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu javnog zdravlja i sigurnost opskrbe energijom. Također se redefinira područje primjene ugovora u odnosu na energetske materijale, proizvode i aktivnosti, a uvode se i prijelazna razdoblja za pojedine kategorije ulaganja i predviđa se postupno isključivanje određenih fosilnih goriva iz sustava zaštite ulaganja. Također preinakama i izmjenama redefinirani su i brojni aneksi Ugovora o energetskoj povelji, a osobito popisi energetskih materijala i proizvoda te posebni režimi primjene u odnosu na ulaganja izvršena prije i nakon određenih rokova. Izmjene obuhvaćaju i tehničko terminološka usklađivanja, brisanje zastarjelih tumačenja i izjava te uvođenja novih odredbi radi osiguravanja dosljedne i pravno sigurne primjene moderniziranog ugovora. Naravno zakonom se potvrđuju i izmjene i dopune Ugovora o energetskoj povelji kako bi njihove odredbe sukladno čl. 141. Ustava RH postale sustavni dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Ono što je i napomenuo kolega prije mene, dakle odredbama ovog moderniziranog ugovora utvrđen je povoljniji okvir u odnosu na važeća pravila osobito u pogledu skraćivanja razdoblja zaštite postojećih ulaganja nakon istupanja, dakle s 20 na 10 godina te se ističe kako bi bez provedbe postupka ratifikacije RH zasigurno ostala izložena duljoj zaštiti ulaganja prema postojećim pravilima odnosno 20 godina. Slijedom svega navedenoga, stav je Vlade RH kako RH najprije treba ratificirati modernizirani ugovor, a potom razmotriti istupanje. Ratifikacija predstavlja nužan prethodni korak koji osigurava povoljnije uvjete istupanja koje predviđa modernizirani ugovor …/Govornik se ne čuje./… ratifikacije i izložilo RH duljim i nepovoljnijim obvezama prema važećim pravilima iz 1994. godine. Takav pristup ujedno je u skladu s klimatskim ciljevima i politikama EU te ove izmjene i dopune Ugovora o energetskoj povelji predstavljaju važan korak prema dakle modernizaciji tog međunarodnog okvira za ulaganja u energetskom sektoru i stoga će klub HDZ-a podržati ovaj konačni prijedlog zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Mihael Zmajlović, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
…/Govornik naknadno uključen./… kolege, gospodine državni tajniče evo došli smo do kraja ove rasprave i mislim da je vrijeme da ogolimo istinu koju ova vladajuća većina, a posebice Klub zastupnika HDZ-a cijeli dan pokušava sakriti iza birokratskih fraza. Čuli smo maloprije njihovu glavnu obrambenu tezu, a to je da zastupnici HDZ-a slavodobno tvrde da nije točno da nas nakon izlaska ugovor štiti još 20 godina i da moramo ratificirati ovu modernizaciju ugovora jer njome taj rok skraćujemo na 10 godina i tako olakšavamo izlazak. To je jedna prilično nevjerojatna pravna obmana i prodavanje magle i ovdje se radi ili o nerazumijevanju međunarodnih ugovora ili svjesnom obmanjivanju hrvatskih građana i dopustite da vam u tri brze točke srušim tu vašu kulu od karata. Prvo, ratificirate ugovor koji je već gotovo klinički mrtav jer tvrdite da ćete ratifikacijom ovih izmjena dobiti rok od 10 godina umjesto 20, ali prešućujete jednu glavnu činjenicu da, a to je da bi te izmjene uopće stupile na snagu na globalnoj razini mora ih ratificirati 3/4 država potpisnica. Budući da većina europskih zemalja trajno napušta ugovor bez ratifikacije taj se prag potencijalno nikada neće ni postići, a danas nas tjerate i Hrvatsku tjerate da potpišu papir koji potencijalno isto tako nikad neće stupiti na snagu.
Drugo, zašto skrivate od javnosti da su države članice EU potpisale poseban sporazum kojim je definirano da se Ugovor o Energetskoj povelji uključujući i tu zaštitnu klauzulu uopće ne primjenjuje na sporove unutar Unije. Preko 90% svih potencijalnih tužbi protiv Hrvatske mogu podnijeti isključivo investitori iz EU. Potpisivanjem tog sporazuma i jednostranim izlaskom onako kako su to učinile Njemačka, Francuska, Španjolska i Slovenija primjerice mi smo sigurni odmah i istog trenutka kada pošaljemo obavijest o povlačenju a ne tek za 10 godina. Kako to da su upravo njihovi pravnici zaključili da je jedini siguran put brzi jednostrani izlazak a samo su Plenković, Šušnjar i HDZ otkrili toplu vodu pa tvrde da moramo potpisati novi ugovor da bismo iz njega izašli?
I treće ključno pitanje koje se ovdje postavlja, nameće je koga zapravo štitimo, koga štiti ova Vlada inzistiranjem na potpisivanje ove, ovog moderniziranog ugovora? Kada se jedna Vlada ovako grčevito bori da zadrži jedan štetan pravni okvir, kada odbija čisti izlazak koji provodi cijela razvijena Europa onda se iza brda valja neki interes. I zato vas izravno pitam kojeg to točno privatnog investitora, kojeg koncesionara ili kojeg energetskog tajkuna bliskoj vladajućoj koaliciji štiti ova Vlada s ovim umjetno stvorenim rokom od 10 godina? Zašto inzistirate na tome da postojeći investitorima u fosilna goriva u Hrvatskoj ostane otvoren prozor od još punih 10 godina tijekom kojih mogu tužiti našu državu i izvući stotine milijuna eura iz našeg proračuna? Priprema li se ovdje teren da neki povlašteni fondovi opustoše državni proračun, a da vi sutra operete ruke i kažete pa eto morali smo jer takav je bio zakon?
Gospodo iz vladajuće većine, ako nemate skrivene namjere možete to vrlo jednostavno dokazati. Prihvatite naš prijedlog o izlasku iz ovog ugovora, prijedlogu iz stranke Možemo!, odbijte ovaj zakon i naložite Vladi da odmah proglasi jednostrani izlazak iz ovog ugovora. U protivnom znate da danas ne potvrđujete nikakvu modernizaciju, danas potpisujete bianco ček stranim korporacijama da potencijalno mogu pljačkati novac naših građana slijedećih 10 godina.
Zato će Klub SDP-a čvrsto glasati protiv ovog zakona jer smatramo da se njime služi skrivenim ortacima i lobijima, a mislim da je naš interes i ovog sabora da služimo isključivo građanima RH.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! završno će govoriti poštovani zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Iskoristio bi ovu, poštovane kolegice i kolege, završnu raspravu da upozorim na jednu činjenicu iz ovog zakona koja je dodatno zabrinjavajuća. Evo svi ovdje znamo da je Hrvatska dobila opomenu EU što na vrijeme nije izašla iz Energetske povelje. I kada čitamo ocjenu stanja ovog zakona to se nijednom riječju ne spominje. Nijednom riječju. U ocjeni stanja nema istaknute činjenice da je većina država EU izašla iz Energetske povelje, da je EU izašla iz europske povelje, da je Euratom izašao iz Energetske povelje, to se u ocijeni stanja ovog zakona ne spominje. Što meni govori da mi očito ovdje iz oporbe i iz vladajućih gledamo drugačije stanje. Ovo se nije uopće uzelo u obzir kakvo je stanje danas u EU. EU u opomeni nam je rekla, jasno nam je rekla ovo je zastarjeli dokument, pregovori da se on modernizira što je isto jezik kojim se želi PR-ovski oplemeniti ovaj dokument, ali prijedlog da se on poboljša nije dovoljno dobar i dalje je suprotan ciljevima iz Pariškog sporazuma i mi preporučamo izlazak iz te Energetske povelje jer je štetan za građane EU i EU je izašla i puno država je izašlo.
I mi pitamo zašto mi ne izlazimo kao što oni sve izlaze? Zato jer smo mi pametniji od njih i mi ćemo na drugačiji način izaći, mi ćemo kasnije izaći. To je pametniji način. 2022. smo mi već stavili zaključak na glasanje u ovaj parlament da se izađe iz Energetske povelje, svaki put ste odbili. 5 puta smo stavili na glasanje, svaki put ste odbili.
I danas čujemo kvazi pravne moram reći interpretacije da će to biti povoljnije za građane RH. Pa što to niste napisali u obrazloženje zakona? Zašto nema nijedne riječi u obrazloženju zakona kako je pravno povoljnije za građane RH da ostane potpisnica sporazuma koji je dokazano štetan. Ne dokazano, to su stotine milione eur… milioni eura koje je Hrvatska izgubila i koje će izgubiti zato jer smo dio ovog sporazuma.
Tako da ubuduće molim vas kolege vladajući kad nam stavljate na stol prijedlog zakona imajte barem toliko obzira prema nama i prema građanima ove države da u ocjenu stanja napišete elementarne činjenice, a to je stajalište EU i većine država članica.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

46

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298
28.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeće izjašnjavanje o amandmanu na Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298, predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena. Amandman je podnio Klub zastupnika Možemo!. Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenom amandmanu, poštovani državni tajnik Vedran Špehar, izvolite.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Uvažene zastupnice i zastupnici.
Amandman se ne prihvaća. Predloženi amandman u cijelosti mijenja svrhu i predmet konačnog prijedloga zakona. Konačni prijedlog zakona u skladu s člancima 140. i 141. Ustava RH te odredbom čl. 207.a Poslovnika HS-a jest zakon o potvrđivanju međunarodnog ugovora, a čija je svrha ratifikacija izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji usvojenih na 35. statutarnoj sjednici Konferencije energetske povelje održanoj 3. prosinca 2024.g. u Bruxellesu.
Podnositelj amandmana međutim predlaže da se predmetni zakon koristi kao pravna osnova za davanje suglasnosti za otkazivanje cijelog Ugovora o energetskoj povelji. Predloženi amandman ne prihvaća se jer se njime mijenja svrha i predmet samog konačnog prijedloga zakona.
Naime, konačni prijedlog zakona odnosi se na potvrđivanje izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji dok se amandmanom predlaže otkazivanje samog ugovora što nije predmet ovog zakona. Otkazivanje međunarodnog ugovora provodi se posebnim postupkom u skladu s odredbama samog ugovora ili prema pravilima općeg međunarodnog prava, a ne izmjenom zakona kojim se potvrđuju izmjene i dopune toga ugovora. Slijedom navedenog amandman je neprihvatljiv.
Nadalje valja naglasiti da istupanje iz Ugovora o energetskoj povelji ne bi imalo neposredan niti retroaktivan učinak na pojedine arbitražne sporove. Čl. 47. st. 3. Ugovora o energetskoj povelji predviđa tzv. sunset klauzulu prema kojoj odredbe ugovora ostaju primjenjive još 20 godina nakon stupanja otkazivanja na snagu, a to za sve investicije .../Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./... izvršene ... Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Vrijeme je isteklo. Nema predstavnika kluba Možemo!, pa ćemo o tome morati glasovati.

46

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298
29.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna ugovora o energetskoj povelji, drugo čitanje, P.Z. br. 298. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena, amandman je podnio Klub zastupnika Možemo!, izjašnjavanje smo proveli na sjednici pa ćemo glasovati o amandmanu kojeg predlagatelj ne prihvaća. Molim glasujmo.
Amandman nije dobio potreban broj glasova pa prelazimo na glasovanje. Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o energetskoj povelji, molim glasujmo.
Glasovalo je 117 zastupnica i zastupnika, 82 bilo je za, 4 suzdržana i 31 protiv što znači da je donesen navedeni zakon.
PDF