Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

44; 45

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 303
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, drugo čitanje, P.Z.E. br. 275
21.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Pa idemo na slijedeću točku i kao što smo se dogovorili provesti ćemo objedinjenu raspravu o točkama 2 i 3 iz plana redoslijeda za danas, a to su

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 303 i

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, drugo čitanje, P.Z.E. br. 275.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172, 190 i 204 Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se zakonski prijedlog pod točkom 2, raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204 Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave i raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo te Odbor za lokalnu i područnu, regionalnu samoupravu.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja za dodatno obrazloženje, vidim da se nekoliko klubova javilo za stanku pa će prvo govoriti u ime stanke u ime kluba poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
U ime kluba tražim stanku kako bi još jednom ukazali na nevjerojatan vrhunac političkog licemjerja i amnezije vladajućih koju gledamo u ovom visokom domu. Mi ovaj zakon pozdravljamo, naravno da ga pozdravljamo jer je to doslovno prepisan zakon iz našeg prijedloga koji je naš klub uputio u proceduru prije godinu dana. U lipnju prošle godine. Dakle ono što je zastrašujuće jest cijena koju su građani Splita morali platiti zbog ovog vašeg političkog sljepila. Dakle godinama smo, bivši gradonačelnik Splita je upozoravao i tražio ove izmjene kako bi uveo red u povijesnu jezgru grada. Što je tada radio splitski HDZ predvođen Tomislavom Šutom, sadašnjim gradonačelnikom, što je govorio ministar Glavina. Ismijavali su nas, Šuta je javno grmio o jeftinom populizmu, tvrdio da zakon ništa ne koči i da je za nered kriva isključivo nesposobna splitska vlast, a ne manjkave zakonske ovlasti. Dakle bili ste u stanju građane Splita, turističku sezonu i povijesnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a svjesno izvrgnuti neredu, divljaštvu i alkoholiziranju samo zato da ne biste podržali oporbeni prijedlog i da biste vlast oporbenu prikazali nesposobnom. Kad su se evo uloge promijenile, najedanput te zakonske ovlasti nisu dovoljne i mijenjaju se. Dakle izgubili ste dragocjeno vrijeme. Dakle to je jednostavno prozirno politikantstvo preko leđa građana Splita. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šuta je zatražio povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Šuta, Tomislav (HDZ)
Čl. 238, ja bih zamolio kolegicu da ne iznosi laži, po tome je poznata. Naravno da nije uputila, osobno sam ja uputio prije vas i sve što ste iznijeli su apsolutno jedne neistine, pomirite se sa sudbinom. Izgubili ste izbore i niste znali upravljat gradom, a danas imamo priliku o ovome zakonu …/Upadica Reiner: Dobro, ovaj./… raspraviti i sigurno da je ovo doprinos za sve nas.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije povreda Poslovnika jer bez obzira na to da li netko laže ili ne laže, to ipak nije povreda Poslovnika inače bi jako loše bilo ovdje u saboru kad bi to bila povreda Poslovnika. Kolegica Puljak je sad digla povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Puljak, Marijana (Centar)
Povrijeđen je čl. 238, omalovažavanje i vrijeđanje zastupnice. Poštovani kolega Šuta, pogledajte dnevni red sabora od kada se P.Z. 160 tamo nalazi u saborskoj proceduri, od lipnja prošle godine, a zazivali smo prije toga. Dakle ovaj zakon kasni godinama. Godinama

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to isto nije povreda Poslovnika pa dobijate i vi opomenu./…

Puljak, Marijana (Centar)
kasni jer ste vi, niste htjeli to napraviti, prikazati nas nesposobnima. Sram vas bilo.

Reiner, Željko (HDZ)
Ajde malo suzdržimo se takvih ovaj komunikacija. Sada ću zamoliti predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje. A oprostite kolega Paus je također zatražio u ime kluba stanku, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče. Tražim stanku u ime kluba IDS-a kako bih podsjetio na nešto što već imamo u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Tko se na javnom mjestu odaje pijančevanju ili uživanju opojnih druga i drugih omamljujućih sredstava, kazni će se kaznom od 200 do 1000 eura. Tko daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina, kazni će se kaznom od 200 do 1000 eura, tko vrijeđa, omalovažava moralne osjećaje građana kaznit će se kaznom ponovno od 200 do 1000 eura. Tko je naročito drzak i nepristojan kaznit će se ponovno kaznom od 200 do 1000 eura. Dakle izrazit ću sumnju kao što je to izrazila i Hrvatska gospodarska komora odnosno njihov ceh trgovaca da ćemo novom zakonskom odredbom, a to je da zabranimo prodaju pića od 9 do 16 sati tamo gdje jedinica lokalne samouprave tako odluči, postići željeni učinak i da ćemo bitno doprinijeti u stvari, ostvarenju ciljeva kao što su javno zdravstvo javno zdravlje, javni red i mir i kulturna baština. Sve mi to već imamo i kao u mnogo drugih zakona, dakle mi one odredbe koje imamo nemamo sposobnost, nemamo kapacitete provesti ih. Zato bih rađe da ne donosimo ovaj zakon, a provodimo postojeće nego da donosimo nove odredbe koje će samo zamazati oči građanima, da će se nešto poduzeti, a u stvarnosti se neće dogoditi apsolutno ništa.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, hoćemo li imati stanku ili da nastavimo odmah, slažete se? Možemo nastavit odmah. Dobro, hvala. Pa ću ja onda zamoliti predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, to je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva poštovani Ivan Rakocija, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Zadovoljstvo mi je što danas imam priliku predstaviti izmjene i dopune Zakona o trgovini koje donose nužne operativne i digitalne alate za rješavanje posebnog izazova našeg društva, a to je laka dostupnost štetnih tvari našoj djeci i mladima ali i svim odgovornim građanima RH. Stanje na terenu je zabrinjavajuće, dosadašnje kontrole na internetu i u trgovinama prilikom kupnje alkoholnih pića pretvorila su se u običnu formalnost koju maloljetnici zaobilaze bez ikakvog napora. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i postavimo granice. Ovaj zakonski prijedlog donosi set ključnih promjena koje izravno rješavaju propuste kod alkoholnih pića te po prvi puta adresiraju problematiku energetskih pića koja je postala ozbiljna ugroza za javno zdravlje.
Prema rezultatima ESPAD istraživanja Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima iz 2024. godine u kojem je sudjelovala i RH, barem jednom u životu alkohol je pilo čak 9 od 10 učenika podjednako mladića i djevojaka. U 2025. godini alkohol je pilo više od polovice učenika odnosno njih 55,6%. Rezultati pokazuju kako je RH iznad EU prosjeka u konzumaciji alkoholnih pića. Sukladno istraživanju organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina na samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola. Njih gotovo polovina 45% je barem jednom konzumirala veću količinu alkohola. Ovaj alarmantan postotak stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska nalazi na visokom 5. mjestu u Europi po konzumaciji. Zdravstveni stručnjaci godinama upozoravaju i na razorne učinke kofeina, taurina i sličnih stimulativnih tvari na nerazvijani kardiovaskularni i nervni sustav djece. Energetska pića nisu sokovi, ona su rizik za dječje zdravlje. Prema podacima HZJZ za 2022. godinu znatan udio naših učenika i učenica pije velike količine energetskih pića, a poseban rizik za zdravlje predstavlja pijenje energetskih pića zajedno s alkoholom. Konzumacija energetskih pića među djecom i mladima mlađima od 18 godina postala je učestala pojava potaknuta njihovom lakom dostupnošću, agresivnim marketinškim strategijama te percepcijom da je riječ o uobičajenim bezalkoholnim napicima. U praksi ne postoje djelotvorna ograničenja njihove prodaje i konzumacije u prodajnim objektima, što rezultira situacijom u kojoj se maloljetnicima omogućuje konzumacija pića s visokim udjelom kofeina i drugih stimulativnih tvari štetnih za njihovo zdravlje bez ikakvog nadzora i kontrole. Isto tako internetska prodaja alkohola više neće funkcionirati prema principu običnog klima na gumb imam 18 i više godina. Trgovci su sada dužni implementirati tehničko rješenje koje koristi državni sustav e-građanin za pouzdanu provjeru starosne dobi. Želim naglasiti da ova digitalna provjera ne donosi nikakve nove namete, skrivene troškove ili kompleksnu administraciju za naše gospodarstvenike. Sustav e-građani je besplatan i tehnički potpuno spreman. Provjera za kupca traje manje od 10 sekundi, a privatnost je maksimalno zaštićena jer trgovac ne vidi identitet kupca već samo digitalnu potvrdu punoljetnosti čime je ovo rješenje ekonomski održivo, a privatnost građana je u potpunosti zaštićena. Obveza provjere dobi se proširuje i na sve popularizirane, sve popularnije automatizirane i samoposlužne blagajne koje su do sada često služile kao prečac za kupnju alkohola bez nadzora.
U čl. 11 važećeg Zakona o trgovini koji među ostalima propisuje zabranu prodaje alkoholnih pića maloljetnim osobama u trgovini na malo dodaje se nova odredba kojom se izrijekom navodi obveza trgovca prodavača da uskrati prodaju alkoholnih pića kao energetskih pića, ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava i u slučaju robe putem automatiziranih blagajni, a sve u svrhu osiguranja većeg stupnja zaštite maloljetnika. Također ovim se izmjenama i dopunama Zakona o trgovini u konačnici osnažuje uloga lokalne i područne samouprave. Općine i gradovi poznaju situaciju u svojim sredinama, zato im se daje ovlast da u vremenu od 21 sat do 6 sati dodatno reguliraju prodaju alkohola, kada je to u interesu zaštite javnog reda, zdravlja, kulturne baštine i okoliša. U svrhu osiguranja pravne učinkovitosti i dosljedne provedbe zakonskih odredbi, prijedlogom zakona propisuju se odgovarajuće prekršajne sankcije za uvažavanje objektivnih potreba gospodarstva kroz uvođenje primjerenog prijelaznog razdoblja od 90 dana za tehničku i logističku prilagodbu informacijskih sustava trgovaca.
Gospodarski interesi proizašli iz prometa alkoholnih pića i energetskih proizvoda ne mogu i ne smiju imati prednost nad temeljnim ustavnim vrednotama zaštite javnog zdravlja te sigurnosti naših građana i obitelji.
Istodobno Zakonom o zaštiti potrošača jasnije se uređuju obveze postojećih i novih trgovaca, dodatno se osnažuje zaštita potrošača jasnijim normiranjem posebnih oblika prodaje i pooštrava sustav sankcije za povrede. Brojne izmjene odnose se na predugovorno informiranje potrošača. Praksa je pokazala da potrošači zbog prevelike količine informacija teško prepoznaju one ključne za donošenje odluka o kupnji. Stoga ovaj prijedlog zakona stavlja težište na jasnije predugovorno informiranje tijekom sklapanja ugovora o prodaji, financijskih usluga na daljinu, okolišna i društvena obilježja proizvoda kao i poslovanje trgovaca općenito.
Nadalje, odredbe konačnog prijedloga zakona koje se odnose na prodaju financijskih usluga na daljinu u najvećoj mjeri rezultat su usklađivanja s odredbama direktive o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu. Te odredbe su po svojoj naravi maksimalne harmonizacije, što znači da je od istih moguće odstupiti samo ako je to izrijekom dopušteno. Uzimajući u obzir da su financijske usluge prosječnom potrošaču složene i često slabo razumije njihove rizike, ovim se konačnim prijedlogom zakona izrijekom propisuje pravo potrošača na pojašnjenje predugovornih odredbi. Navedena pojašnjenja ne smiju se ograničavati na puko ponavljanje predugovornih obavijesti, već se potrošaču moraju pojasniti sve najbitnije informacije o ugovoru koji sklapa, posebice maloprodajna cijena, trajanje ugovora i slično kako bi potrošač mogao procijeniti jesu li sadržaj ugovora i popratne usluge prilagođeni njegovim potrebama i njegovoj financijskoj situaciji.
Također propisuje se obveza komuniciranja s fizičkom osobom na zahtjev potrošača, kada trgovac primjenjuje automatizirane mrežne alate za informiranje potrošača kao što su chat botovi. Ta se mogućnost mora osigurati u bilo kojem trenutku prije, tijekom ili nakon sklapanja ugovora. Novina koju donosi usklađivanje s direktivom o financijskim uslugama sklopljenih na daljinu jest i uvođenje funkcije za jednostrani raskid ugovora tzv. gumb za jednostrani raskid. Riječ je o funkciji koja će se uspostaviti na mrežnim stranicama trgovaca, a koja će potrošaču omogućiti da raskine ugovor jednako jednostavno kao što ga je i sklopio. Važnost ove odredbe jest što se primjenjuje na sve ugovore sklopljene na daljinu, a ne samo na ugovore o prodaji financijskih usluga na daljinu. Iako će uspostava predmetne funkcije zahtijevati dodatna ulaganja trgovaca u mrežne sustave, time se osigurava veća razina zaštite potrošača i učinkovitije ostvarenje njihovih zakonskih prava.
Nadalje, obveze informiranja uređene su i direktivom o jačanju položaja potrošača. Jedna od najvažnijih izmjena jest uvođenje oznaka kojima se potrošača informira o odgovornosti za materijalni nedostatak i za dano komercijalno jamstvo. Iako su trgovci već sada dužni informirati potrošača o razlikama između ta dva pravna instituta, njihovom trajanju, sadržaju i odgovornim osobama u odnosu prema potrošaču, pokazalo se kako te informacije često nisu prezentirane na odgovarajući i razumljiv način. Stoga se konačnim prijedlogom zakona uvode posebne oznake za navedena dva instituta. Oznake su usklađene na razini EU i uređene provedbenom uredbom Komisije o dizajnu i sadržaju usklađene obavijesti o zakonskom jamstvu i usklađene obavijesti za komercijalno jamstvo trajnosti. Kako je odgovornost za materijalni nedostatak isključivo odgovornost trgovca, prodavatelja oni će biti dužni istaknuti obavijest o materijalnom nedostatku na svojim prodajnim mjestima, u prodavaonicama, na mrežnim stranicama trgovine i slično, na lako uočljiv način. S druge strane oznake o trajanju danog komercijalnog jamstva trajnosti u pravilu će se isticati posebnim oznakama na samoj robi. Isto tako odredbe koje su rezultat usklađivanja s direktivom o jačanju položaja potrošača uređuju i zavaravajuću poslovnu praksu u pogledu okolišnih i društvenih tvrdnji. Iako se one već sada ocjenjuju s osnove općih odredaba o zabrani zavaravajuće poslovne prakse, uočene su različite interpretacije. Stoga se konačnim prijedlogom zakona propisuju posebne odredbe vezane uz zavaravajuće tvrdnje o ranom zastarijevanju robe, zatim uz tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, manipulativni zeleni marketing te uz netransparentne i nevjerodostojne oznake održivosti. Nove odredbe olakšat će utvrđivanje povreda u postupcima pred tijelima nadzora, sudovima, inspekcijama i drugim nadzornim tijelima.
Također konačni prijedlog zakona dopunjuje odredbe o zavaravajućim tvrdnjama i popis zavaravajuće nepoštene poslovne prakse uređene važećim Zakonom o zaštiti potrošača. Osiguravanje poštenih, razumljivih i pouzdanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, trgovcima će se omogućiti da rade pod jednakim uvjetima, a potrošači će moći odabrati proizvode koji su istinski bolji za okoliš od konkurentskih. Time će se potaknuti tržišno natjecanje što će dovesti do okolišno održivijih proizvoda i u konačnici smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Poticanje održivosti proizlazi iz odredbi konačnog prijedloga zakona kojima je cilj jačati pravo potrošača na popravak stvari, a koje su rezultat usklađivanja s direktivom o promicanju popravka robe. U tom smislu serviseri potrošačima trebaju pružiti ključne informacije o svojim uslugama popravka, stoga se konačnim prijedlogom zakona uvodi obrazac, europski obrazac za informacije o pravu na popravak koji serviseri mogu slobodno primjenjivati u svom poslovanju. Riječ je o unaprijed standardiziranom obrascu koji sadrži najvažnije informacije iz ponude ugovora o pružanju usluge popravka robe.
Također konačnim prijedlogom zakona uvode se određene obveze za proizvođača tvorca uvoznika, distributera i ovlaštenog zastupnika, a koje se odnose na popravak stvari. Pri tom je osobito važna odredba kojom se zabranjuje odbijane popravka robe isključivo zato što su tu robu prethodno popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači. Nadalje, odredbama konačnog prijedloga zakona zabranjuje se sprječavanje neovisnih servisera da upotrjebljavaju rabljene rezervne dijelove, kompatibilne rezervne dijelove i rezervne dijelove proizvedene 3D pisačima ako su ti rezervni dijelovi sukladni sa zahtjevima prava EU i nacionalnog prava. Također za osiguranje djelatnosti neovisnih servisera ali i za priuštivost popravka potrošačima, osobito je važna odredba kojom se zahtjeva da proizvođač tvorac, stavlja na tržište rezervne dijelove i alate za popravak robe i to po razumnoj cijeni koja ne odvraća od pristupa istima.
U okviru ovih odredbi, konačnim prijedlogom zakona propisuje se i obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju iako bi se i kako bi se osigurala veća transparentnost i lakša usporedba promjena maloprodajnih cijena proizvoda kroz određeno razdoblje. Također uvodi se obveza objave važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovaca radi praćenja učinka promjene pojedinih maloprodajnih cijena kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke u svrhu zaštite njihovih ekonomskih interesa. Osim navedenog konačni prijedlog zakona donosi i jasnije uređenje odredbi o određivanju i isticanju cijena tijekom raznih oblika sniženja proizvoda. Važeći zakon propisuje da se tijekom sniženja ističe snižena cijena koju trgovac primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje i najniža cijena koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje. U praksi trgovaca ova odredba izazvala je pitanje u pogledu toga zahtjeva ali ona i određivanje visine same snižene cijene u odnosu na najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje. Međutim, upravo je presudom suda EU potvrđeno da je najniža cijena koju je proizvod imao u razdoblju od 30 dana od provedbe posebnog oblika prodaje robe, na tom istom prodajnom mjestu referentna cijena za određivanje snižene cijene, što je sad izrijekom navedeno u konačnom prijedlogu zakona.
Nadalje, konačnim prijedlogom zakona uređuju se iznimke od opisanog pravila za posebne oblike prodaje za lako pokvarljivu robu i robu kojoj brzo istječe rok upotrebe. Uzimajući u obzir da je riječ o robi čiju bi cijenu moglo biti potrebno češće snižavati kako bi se brže prodala zbog skorog isteka roka trajanja te bi snižavanje cijene moglo biti i na dnevnog razini te da u navedenim slučajevima nije opravdano zahtijevati da se snižena cijena određuje s obzirom na najnižu cijenu koju je ta roba imala u razdoblju od 30 dana prije svakog sniženja isteka roka trajanja. Iz navedenog razloga u tim će se slučajevima kao referentna cijena uzimati cijena koja je prethodila posebnom obliku prodaje, bez obzira je li najniža u posljednjih 30 dana ili ne.
Također uređuje se mogućnost progresivnog sniženja cijena tijekom rasprodaja na jednak način kako je to važećim zakonodavstvom uređeno za slučaj sezonskog sniženja, što potrošačima omogućuje kupnju navedene robe po pristupačnijim cijenama, a trgovcima lakšu prodaju preostale robe. Konačnim prijedlogom zakona razrađuju se i ovlasti tijela nadzora za povrede odredaba ovog konačnog prijedloga zakona, uzimajući u obzir djelokrug turističke inspekcije Državnog inspektorata, propisava se isključivo nadležnost turističke inspekcije, vezano uz nadzor nepoštenih praksi trgovaca koji pružaju ugostiteljske i turističke usluge. Jednako tako uređuje se nadležnost nadzora inspektora elektroničkih komunikacija Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti nad trgovcima koji pružaju elektroničke komunikacije vezano uz zabranu nepoštene poslovne prakse.
Konačni prijedlog zakona donosi i povećanja iznosa minimalnih i maksimalnih prekršajnih novčanih kazni koje se mogu izreći trgovcima za povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača. Naime prekršajne kazne svojom visinom moraju ispuniti zahtjev proporcionalnosti i učinkovitosti ali i zadržati odvraćajući učinak.
Zaključno, izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača uspostavit će se djelotvorniji procesno pravni mehanizam koji će istodobno osigurati potpunu i pravodobnu zaštitu potrošačkih prava, a i doprinijet će boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Slijedom navedenog Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača predlaže se na usvajanje Hrvatskom saboru. Zahvaljujem svima na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, imamo veliki, veliki broj replika pa krenimo s njima.
Prvo je kolega Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani državni tajniče sa suradnicama, u obrazloženju ovog zakona navedeno je da je ovo najmanja moguća intervencija u Zakon o trgovini ali za malog trgovca i poduzetnika svaka nova evidencija i svaka nova integracija nije mala intervencija. Mali trgovci već su prošli neradne nedjelje, ograničenje cijena, inflaciju, rast režija i rast troškova rada. Sad mi dodajemo još jedno ograničenje, novu digitalnu obvezu i još jedan potencijalni inspekcijski rizik i ako realno pogledamo sve više otežavamo njihov rad i ugrožavamo njihovu egzistenciju. Uvaženi državni tajniče, da li je ministarstvo napravilo procjenu učinka primjene ovog zakona na male trgovce, kioske i obiteljske obrte jer de facto sutra svaka dodatna regulacija i tim vezano financijsko opterećenje za male obrte može značiti zatvaranje poslovanja, a to je nešto što sigurno ne želimo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Dakle prije svega vodili smo brigu o zaštiti zdravlja maloljetnika i drugih građana RH. Kada smo radili zakon analizirali smo sve prednosti i nedostatke odnosno sve eventualne faktore koji mogu utjecati na otežanje poslovanja kako velikih tako i malih trgovaca. Izašli smo im u susret maksimalno koliko je to bilo moguće. U smislu tehničkih rješenja osigurali smo im sustav e-građanin koji će u potpunosti, koji već sada je u potpunosti kompatibilan sa njihovim sustavima, imat će male preinake u svojim sustavima i to će iziskivati minimalne troškove. Još jednom napominjem, zdravlje djece, zdravlje maloljetnika …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… je iznad svih gospodarskih pitanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Od 2018.g. mi u SDP-u predlažemo zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima. 8.g. Vlada i HDZ to odbijaju sa raznim argumentima, prvo to nije problem, drugo nema podataka, treće će Vlada to učiniti bolje i sveobuhvatnije. U javnoj raspravi o Zakonu o trgovinama niste imali taj prijedlog i onda se magično i slučajno prijedlog zabrane energetskih pića, prodaje energetskih pića maloljetnicima pojavljuje na Vladi i u ovom prijedlogu zakona. Dakle državni tajniče ja vam u slučajnosti u politici ne vjerujem, ne vjerujem ni u Djeda Mraza, ni u Zubić vilu, pa tako ni u slučajnosti u politici, pa vas pitam kak ste to sad odjednom stavili u zakon, otkud to u zakonu, ima li to možda veze s tim što smo kao SDP predložili izmjene Zakona o trgovini u siječnju ove godine, pa naprosto da ne biste odbijali prijedlog odnosno prihvatili naš prijedlog, naprosto ste prijedlog SDP-a potpisali, prepisali?

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Dakle išli smo u izmjenu Zakona o trgovini kada su se stvorili uvjeti za njegovo donošenje odnosno kada smo sve usuglasili sa svim ostalim tijelima državne uprave i sa svim ostalim udruženjima, kako gospodarskim tako i sa udruženjima za zaštitu potrošača. Ono što bi htio napomenuti jeste da smo mi u ovom trenutku iskoristili ajmo to tako reći Zakon o trgovini koji je svojevrsna zaštitna kapa, štit i iskoristili smo priliku da osim ograničenja prodaje alkoholnih pića u isti kontekst stavimo i energetska pića budući da smo svjesni svi zajedno i svjedoci smo da, da, da takva pića imaju jako negativne učinke na zdravlje djece.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku.
Pozdravljam kolegice i kolege i jednako tako državnog tajnika sa suradnicama.
Slijedeća, slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicama.
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini posebna pozornost posvećena je i prekršajnim odredbama koje se pooštravaju upravo kako bi se osigurala stvarna provedba zakona i njegov odvraćajući učinak, osobito u dijelu zaštite maloljetnika i poštivanja novih obveza trgovaca.
Moje pitanje glasi, koje efekte očekujete pooštravanjem prekršajnih odredbi za provedbu ovog zakona? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Primarni cilj donošenja ovog, ovog zakona, a samim time i pooštravanjem prekršajnih odredbi jeste zaštita zdravlja, zaštita zdravlja prvenstveno naše djece i zaštita zdravlja svih, svih građana RH. Napominjem da nije u cilju donošenjem ovog zakona kažnjavati poduzetnike i gospodarstvenike, cilj je preventivno djelovati i cilj je i osvijestiti njihovu svijest kolike razmjere i koliki potencijalni problemi su već prisutni i koliki tek mogu postati. To je osnovna svrha donošenja ovog zakona i pooštravanja prekršajnih sankcija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, nemojte se ljutiti, ali vi ste i u svom obrazloženju, a i sada govorite kao ministar zdravlja, dakle i to mi je nekako kontradiktorno s onime što sam čuo na, na Odboru za gospodarstvo. Naime tamo kada je iz Hrvatske udruge poslodavaca postavljeno pitanje malih, malih poduzetnika, malih trgovaca pada prodaja problema u distribuciji vi ste izjavili što se tiče količine prodaje, pa samim time i distribucije, prelit će se ta potražnja za sat ranije i sad mi nije jasno kako mi štitimo zdravlje i koji je smisao uopće ove odredbe kad će se potražnja preliti za sat ranije? Pa neće to sad kupovat neki, neki drugi ljudi novi, dakle mislim da jednostavno sami kažete da ne vjerujte u to da ova odredba ima pretjerano smisla. Molim vas vaš komentar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Dakle nije u interesu izmjenama ovog zakona zabraniti nekome da popije čašu vina doma za večerom ili nešto drugo. Takvi, ti ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol oni će si planirat kupovinu ranije. Cilj i osnovna vodilja ovog zakona jeste da se onemogući dostupnost alkohola ili da se barem smanji dostupnost alkohola onima koji su najugroženiji, a to su djeca i maloljetnici.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala vam, 238..
Samo sam htio istaknuti da nama nije problem oni koji planiraju kada će piti nego upravo oni koji ne planiraju, a tu imamo odredbe Prekršajnog zakona kako postupati sa time.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Majda Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, ja mislim da je Zakon o trgovini odličan, njime Vlada dodatno zaštićuje zdravlje djece i maloljetnika i možemo reći da je poruka ovog zakona „odzvonilo je lakoj dostupnosti alkohola i energetskih pića maloljetnicima“ i ja vam čestitam na donošenju i na implementaciji ove odredbe u zakon, na čl. 11. i svim njegovim sastavnicama.
Moje pitanje je, tko i kako može prijaviti trgovca koji unatoč zabrani, unatoč ovome zakonu ipak prodaje i alkohol i energetska pića djeci? Naime, svi smo svjedoci da se to i dosad događalo, dakle kakve su kazne, hoće li biti propisane drakonske kazne?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana, poštovana zastupnice, dakle kazne su drakonske, kazne su odvraćajuće i htjeli smo na ovaj način potaknuti opet napominjem i trgovce i sve ostale da budu odgovorniji, da budu prisutniji prilikom, prilikom dešavanja prodaje, prilikom izdavanja računa, bilo tko može prijaviti nepoštivanja odnosno kršenje ovog zakona, od samih potrošača, udruga, ljudi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Dakle ovim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini mijenjaju se i kunski iznosi u eure. Međutim točka 14. pod brojem 7. državni tajniče piše navedena mjera iz st. 5. ovog članka ako je izvršena rješenjem će se obustaviti, a zapečaćeni prodajni objekt, oprema i sredstva će se otpečatiti prije isteka roka od 30 dana ako se nadležnom inspektoru dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30 tisuća kuna. Jesam li ja ovo nešto krivo vidjela ili vi ovo niste izmijenili s obzirom da su svi drugi iznosi izmijenjeni?
I još jedno pitanje za vas, kako ćete regulirati kupnju energetskih napitaka iz automata? Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana zastupnice, dakle ako se radi o 30 tisuća kuna, nomotehnička primjedba, to ćemo svakako ispraviti, najmanji, najmanji problem. A što se tiče reguliranja prodaje energetskih pića putem automata u toku je proces izrade posebnog propisa koji će regulirati detaljno takvu prodaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Uvaženi državni tajniče, evo pozdravljam donošenje ovog zakona jer i u vašem izlaganju na samom početku kako ste rekli, RH je na 5. mjestu po konzumaciji alkohola u EU, a također energetska pića nisu sokovi već opasnost i rizik za zdravlje djece koja konzumiraju. Isto tako je i s internetskom kupovinom alkohola i posebno me raduje što u čl.11. Zakona o trgovini dodaje se nova odredba kojom se izrijekom navodi obveza trgovca odnosno prodavača da uskrati prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol, kao i energetskih pića ako procijeni dakle da je kupac mlađi od 18.g., ali isto tako i davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava i u slučaju prodaje robe putem automatiziranih blagajni.
Drago mi je da se želi ovim zakonom onemogućiti i smanjiti dostupnost…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…alkohola djeci i mladima i smatrate li, a naravno evo svi smo se složili …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…da Vlada dodatno štiti zdravlje djece i mladih.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana zastupnice, dakle briga Vlade je pokazana kroz ovaj zakon, radimo sve i radit ćemo i dalje kako bi zaštitili našu djecu i naše sugrađane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani državni tajniče, u vašem izlaganju ste naveli europska istraživanja iz 2024. koja pokazuju naš trend dakle da idemo u sam vrh prema negativnim značajkama naših mladih, dakle od alkohola, droga do pretilosti i slično, međutim taj trend možemo pratiti isto tako ovaj istraživanjem otpadnih voda od '15. do '20.g., a s druge strane imali smo isto tako zakonsku regulativu, prekršajnu i drugu koja je mogla djelovati preventivno ovaj dakle međutim kao što vidimo to ne pomaže i tu se suočavamo zapravo sa time da donosimo cijeli niz zakona, ali praksa ide drugim smjerom. E, na koji način mislite osim kazni koje su dignute, ima li kojih drugih mjera na koji način se misli ovaj smanjiti taj negativni trend, pogotovo među mladima kad se radi o ovisnostima svih vrsta?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem, zahvaljujem poštovani zastupniče, dakle nekoliko je stavki unutar zakona putem kojih ćemo sigurno spriječiti prodaju alkohola mladim osobama, a to je sustav provjere starosne dobi putem e-građanina, zatim nemogućnost prodaje alkoholnih pića putem automatiziranih blagajni gdje će trgovci imati pravo zatražiti na uvid osobnu ispravu od, od kupca ukoliko oni smatraju da, da kupac nema 18.g.
Dakle radimo sve kako bi odvratili djecu od toga, kako bi ih na neki način i ne samo, ne samo zabranama odvratili od kupovine nego kako bi ih jednostavno educirali i, i, i, i…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i svijest im podigli koliko je to štetno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo nažalost poštovani državni tajniče dakle nisu ovo prve mjere koje smo donijeli kao što smo rekli, međutim kažem praksa ne samo kad se radi o ovom zakonu nego i drugima, nažalost ide u negativnom smjeru. To znači moraju se osigurati nekakve drugačije mjere, provjeravanja da li se taj zakon provodi ili se ne provodi dakle nije dovoljan sam zakon jer nažalost naše stanje u društvu korupcije dugo je tako katastrofalno da zapravo ništa ne funkcionira i to je problem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Tomislav Šuta, izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Moje pitanje se odnosi na odluku o ograničavanju noćne prodaje alkohola. Je li se ona kad se donese na gradskom vijeću odnosi na cijelo područje ili pojedine dijelove samoga grada? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče, dakle ukoliko JLS donese odluku da će primijeniti ograničenje prodaje alkohola u određenom vremenskom intervalu tada ta odluka vrijedi za cijelo područje grada odnosno općine.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Pa evo upravo ću vas pitat o tome, dakle zašto ste odbili na javnom savjetovanju mogućnost zoniranja kako je bilo u našem prijedlogu zakona od prošlog lipnja? Rekli ste u svom odgovoru da zoniranje nije ustavno zbog jednakog položaja poduzetnika, a možete li onda objasniti zašto je zoniranje ustavno i prihvatljivo kod komunalnog reda, kod raznih terasa, štekata, kod prometa, buke, javnih površina, zaštite kulturne baštine, taksista itd., kako je tu ustavno, a ovdje je neustavno?. Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana zastupnice, dakle sve ove stvari koje ste navili nisu vezane i nisu u djelokrugu Zakona o trgovini, radi se o nekim drugim posebnim propisima. A mi smo analizirali dakle čl. 49. Ustava koji kako ste i sami spomenuli bi doveli, da smo primijenili zoniranje doveli bi u nepovoljan položaj jedne poduzetnike u odnosu na druge.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Povreda čl. 238., evo ispričavam se šta koristim ovo jer vam moram odmah odgovoriti. To znači vi radite u skladu s Ustavom, a drugi rade kontra Ustava, pod istim ministarstvom možda čak, kako to objašnjavate? Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za, slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam g. Penava.
Državni tajniče, mislim da ste, ako sam ja dobro sve iščitao, sad sam trenutno u, jako u temi kriminala i korupcije i duboke države u savezima, ali ako sam dobro iščitao oba zakona, što ste predvidjeli? Predvidjeli ste riješit ogroman problem koji imamo u školama, a to su vam automati, automati s hranom. U tim automatima u kojima se prodaje hrana pod navodnicima su vam grickalice, prerađevine, gazirani sokovi, šećer, šećer, šećer, otrov. Dakle ja vam dolazim iz prosvjete, zvao sam kolegu i baš sam ga pitao prijatelju jel još u našoj gimnaziji su automati, on kaže na svakom katu. Dakle 700 đaka je u mojoj školi, na svakom katu su automati koji prodaju krcato šećera, pića koja sigurno ne doprinose zdravlju, zašto to sad ne riješite, imate priliku sa svim ovim zakonima i da maknemo to smeće iz škola…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i spasimo našu djecu i tako?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče, dakle ovo što ste naveli je zapravo u domeni zdravstva, a što se tiče aspekta trgovine, dakle mi jesmo iskoristili ovu priliku da unutar zakona kao svojevrsni štit, kao svojevrsnu kapu ubacimo ova pića koja ste sad spomenuli, to su energetska pića i alkohol.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Gosp. Penava, čl. 238..
Dakle ja i meni je ovo potpuno nerazumljivo, dakle mi smo, donosimo zakon kojim ćemo onemogućit djeci i učenicima, mladim maloljetnicima da piju energetska pića gazirana, ali smo im dopustili da gazirana pića, pa možda i koje energetsko se tamo uvali, oni mogu kupovat u automatima u školi gdje su svaki dan 6-7 sati. Pa dobro, pa dobro jel ovo Alan Ford i onda kažu pa to je Ministarstvo zdravlja, a što uređujete s ovim? Pa dajte ono…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…sjednite molim vas za stol i donesite dobro našoj djeci.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kolega Miletić, čl. 239. zbog repliciranja prva opomena.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Dabro, a nakon njega i kolega Dalibor Paus.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo predsjedniče, 238., povrijedit ću Poslovnik, al evo sad u Vinkovcima gimnazijalci mi šalju poruku i pitaju da li smo mi normalni, evo kaže nemojte nam dat ništa, zaključajte nas u kavez.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala, 238., vezano za ovo što je govorio kolega Miletić, dakle predlažemo osnivanje međuresornog povjerenstva koje će riješiti sve ove nedoumice između ministarstava.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Josip Jurčević, izvolite. Biti će vam treća opomena.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Da, da razumijem, ali…
…/Upadica Penava: Izvolite./…
…ali tema je važna. Vezano za ovo što je otvorio kolega Miletić to moramo ozbiljno shvatit, a ne ovako ovaj na šaljivi način jer zapravo koja je to poruka ako zabranjujemo neke stvari u trgovinama, a zapravo unutar škola ih stimuliramo?
Dakle to će ispasti smiješno, neozbiljno i ova reakcija kolege Dabre odnosno ta poruka koju je dobio evo imamo zapravo taj efekt, imat ćemo kontra učinak zapravo ne.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki.
Za povredu Poslovnika se ponovno javio i kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Gosp. Penava, uvjeren sam da ako se evo dovoljno puta ponovi, čl. 238., istina da onda će možda vladajući čut. Ja vas molim sada stvarno ono bez zezancije, dakle imate priliku nazvati, koordinirati s Ministarstvom zdravlja i maknuti automate dakle iz naših škola jer je ovo, ovo je Alan Ford, dakle mi ćemo zabranit djeci pijenje energetskih pića, podržavam, šećer, sve kofein podržavam, ali djeco, a okej u školi možete i dalje to pit i još …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…gore su šta pod drugom jurisdikcijom? Pa vi ste Vlada…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…vlast, dogovorite to, riješite to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Slijedeći na redu za repliciranje je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, ja bi evo konstatirao da ipak i nakon drugog čitanja možemo reć da ovaj zakon se donosi kao obveza prema europskoj direktivi, a ne kao direktna politika ove Vlade i vidimo da u drugom čitanju ovog zakona su dodatno razrađena pravila o popravcima, digitalnim manipulacijama i transparentnosti cijena, ali i dalje najveći dio ovih rješenja proizlazi iz europskih direktiva.
Moje pitanje za vas je da stvarno kratko i jasno ako želite u minutu kažete koje su konkretne stvari u ovom zakonu, a da ne proizlaze apsolutno iz europskih direktiva, znači ono što je naša odluka da unesemo u naše nacionalno zakonodavstvo? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Pardon, za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Miletić, biti će treća opomena ukoliko je dobijete, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
A možda mi je nećete dat, možda predsjedavajući…
…/Upadica Penava: Moguće, zato, zato i kažem…/…
…moguće je da je neću dobit.
…/Upadica Penava: …zato je i dovodim pod znak upitnika./…
Dakle čl. 238., apeliram na vladajuće državni tajniče, ovo vam je stvarno sad prilika da uredite priču i da u koordinaciji sa drugim tijelima u našoj državi maknemo štetne automate po zdravlje naše djece iz škola. To je ključno da napravite. U tim automatima se prodaju otrovne grickalice, krcato šećera, gazirana pića i ako mi sad donosimo zakon u kojem ćemo to djeci onemogućit jer je to dobro, pa dajte ajmo donijet zakon da se…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…to makne iz škola, molim vas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Kako ste ipak davali prijedlog odnosno replicirali moram izreći i tu treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki.
A za povredu Poslovnika se javio i kolega Ivan Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Uvaženi kolega Piližota, vi kažete da smo po direktivi Europske zajednice stavili ovaj zakon ovakav. Demantirate vašu kolegicu Lugarić koja je rekla da smo prepisali njihovu inicijativu i njihov zakon. A di smo sada onda, između, u procijepu smo, recite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je čl. 238., obmanjivanje javnosti.
Kolega Dabo, ne znam jeste tu bili, mi raspravljamo o dva zakona. Kolegica je govorila o Zakonu o trgovini, a ja o Zakonu o zaštiti potrošača.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče, dakle nekoliko je stvari koje smo nacionalno unijeli u zakon neovisno o transpoziciji europskih direktiva, dakle u zakon smo integrirali da je referentna cijena koja se odnosi na sniženja je zapravo najniža cijena u zadnjih 30 dana. Uvodimo institut bazne cijene koja će služiti kao cijena u određenom vremenskom periodu kao informer kako su se kretale cijene, kako bi potrošači bili što informiraniji. Uvozimo progresivna sniženja kako na rasprodaju, tako i na sezonske artikle i provedbu jačamo putem Državnog inspektorata, zapošljavaju se i novi inspektori, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anka Mrak-Taraitaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, ja pretpostavljam da ste pripremu dobro napravili iz jednostavnog razloga što u obrazloženju zakona kad se govori o internetskoj prodaji govorite da kad je riječ o internetskoj prodaji će provjera biti putem e-građana. E-građani odlično funkcioniraju, svi koristimo e-građane i mislim da to nije nikakav problem, no ono što može nastat problem je kažete da su i stranci ti koji se mogu registrirati kod e-gra… putem, dakle na platformu e-građana. Pa mene zanima koliko dosad je zabilježeno stranaca koji su se registrirali, koliko često se oni registriraju, da li je to u ljetnoj sezoni nešto više nego inače, dakle jer će se putem inter… kad je riječ o internetskoj prodaji ako je riječ o strancima, provjera njih će biti putem e-građana, pa me zanima kakvo je naše iskustvo sa registracijom stranaca na platformu e-građani? Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem zastupnice, dakle bilo koji strani građanin koji ima prijavljen boravak u RH odnosno onaj koji ima OIB moći će pristupiti Internet prodaji putem aplikacije e-građanin. Svi oni koji nemaju moći će jednostavno kao i dosada, kao i svi drugi stanovnici RH kupovati alkohol odnosno energetska pića u prodajnim mjestima. Slično je regulirano i u drugim zemljama EU, a to će se promijeniti u dogledno vrijeme kada se izradi europska platforma koja će povezati sve zemlje u EU.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Poštovani državni tajniče, Vojko V bi pitao kako to, kako to? Mi smo ovdje u prošlu srijedu prije 7 dana raspravljali o našem prijedlogu zabrane energetskih pića, u petak je taj prijedlog većina saborska odbila, ali u utorak i u srijedu na odboru postavljajući pitanje vašim državnim tajnicima, kolegama iz Ministarstva zdravstva i turizma kad ćemo više regulirati prodaju energetskih pića u trgovinama, oni su nama odgovarali da tek u jesen, da je normativni plan normativnih aktivnosti tamo treći kvartal. Da je tome tako govori u prilog i činjenica da na savjetovanju o ovom prijedlogu zakona od 6.3. do 5.4. nigdje se nisu spominjala energetska pića. Meni je drago da je naša rasprava u saboru u srijedu doprinjela tome da odreagirate brzo i da već dan poslije te rasprave u zakonu o Vladinom prijedlogu Zakona o trgovini bude regulacija energetskih pića. Eto, tako to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovana zastupnice, ja vam ne znam ko je taj Vojko V, ja vam slušam Olivera ovaj, ali ovaj evo po informacijama koje, koje ja imam ovaj radi se na posebnom propisu i uvjeren sam da će ga, da će on biti donesen u vrlo brzo vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, podržavam izmjene i dopune oba zakona i Zakona o obrtu i Zakona o zaštiti potrošača. Kad govorimo o Zakonu o zaštiti potrošača jako puno ste govorili o trgovcima, o serviserima, a ne o teleoperaterima. Svjedoci smo kako oni jednostavno pozivom na broj samo kad pristanete na to da vam pošalju ponudu, vrlo brzo vas uključe u svoju mrežu, što je najgore i onaj dotadašnji teleoperater vas se odrekne bez obzira na dugogodišnju dobru suradnju. Kako štitite potrošače od teleoperatera ovim zakonom?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem, dakle transpozicijom, transpozicijom europskih direktiva. Dakle kod sklapanja financijskih usluga na daljinu propisuje se da pružatelj usluga i prije sklapanja ugovora mora obavijestiti kupca o svim potrebnim stavkama koji će se nalaziti u tim ugovorima kako bi kupac odnosno potrošač imao dovoljno vremena da sve izanalizira i da donese ispravnu odluku, ona koja odnosno da bude informiran i o svim rizicima koje potencijalne stavke unutar tog ugovora nude, dakle na taj način ćemo sigurno zaštititi naše potrošače.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo dopredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, ja ću prije samog pitanja o zaštiti potrošača stvarno morat postavit pitanje, jesmo mi zaboravili, nekada smo bili mladi i da smo imali nekih 16-17.g. i nismo bili punoljetni i da niko nikad nije se malo proveselio, govorim to ponukan sad ovom porukom jel su srednjoškolci tj. 4. razred gimnazije u Vinkovcima slave, pa ima još koji nisu punoljetni, pa gube i, i vjeru i nadu i ajmo reć neke ahnite za bavljenje politikom, al dobro.
Pozdravljamo veću transparentnost cijena i zaštitu potrošača od nepoštenih praksi, al postavlja se pitanje kako će se u praksi osigurati jednaka provedba novih pravila prema svim sudionicima na tržištu, osobito prema velikim trgovačkim lancima i digitalnim platformama kako teret provedbe ne bi ponovo u najvećoj mjeri pao na male ili…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…manje poduzetnike?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
…/Upadica: Povreda Poslovnika./…
Pardon, imamo povredu Poslovnika, kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
238., ima evo gosp. Dabro je pokazao svojim primjerom kako se uči mlade dobrom ponašanju. Sigurno njegov glavni i najvažniji bend u životu je Guns N' Roses, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Pa kolega vi svojim evo riječima, a neću reći nečim drugim, govorite kako izgledate. Evo ne možete meni govoriti to što ste rekli, al evo hvala lijepo, neću vas vrijeđati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Izvolite odgovor na repliku.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani saborski zastupniče, dakle propisali smo odvraćajuće sankcije, propisali smo također različite sankcije za velike, različite sankcije za poslovne subjekte odnosno d.o.o.-e, različito za, različito za obrte, tako da treba gledati ovdje i načelo oportuniteta dakle, treba prilikom izricanja kazni voditi računa o veličini, o snazi, o njihovim prihodima, dobiti i o spremnosti na koji način poslovni subjekti žele rješavati eventualne povrede, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, pa imamo par nejasnoća, recite mi kako će se ova odredba primjenjivati na Internet prodaju alkohola s obzirom da je sadrži odnosno odnosi li se ograničenje na trenutak narudžbe, na trenutak plaćanja ili na trenutak dostave? Evo recimo jedan primjer iz prakse, ako neko naruči u 22 sata alkohol, a dostava je slijedeći dan, je li to zabranjeno ili nije? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem na pitanju poštovani zastupniče, dakle račun se neće moć fiskalizirati iza 21 sat, ako tako JLS odluči što se tiče fizičkih prodavaonica, a što se tiče prodaje putem interneta također neće se moći fiskalizirati račun i neće se moći izvršiti dostava ako ona bude, ako kupovina bude iza 21 sat, ali moći će se prebaciti naravno na slijedeći radni dan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći i posljednji na redu za repliku je kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani državni tajniče, znači ja imam jedan problem onako načelni sa svim odlukama u zadnje vrijeme koja donose ministarstva, a to je kada je neka mjera onda je vaša mjera, a problem je naš odnosno JLS, znači prebacujete konstantno i odgovornost i posljedice političkih ili pravnih odluka na JLS-ove pod nekakvom krinkom eto, evo vama, pa vi odlučite da li je vama dobro ili nije dobro, ali tu je puno stvari koje se nisu smjele sad odraditi u hitnom postupku. Ovdje imate, evo i vaš kolega je rekao u principu turistički grad Split, pa naravno da su jezgre problematičnije jer ih se ne znam na Ultri dođu tamo pa rade ono da ne velim kakve gluposti, isto tako Varaždin ili neke druge, znači prebrzopleto donosite površne zakone koji se onda slome na implementaciji, znači to treba prestat, trebalo je ić u redovnu proceduru, saslušati i vaše i naše i donijeti kvalitetan, kvalitetne izmjene zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rakocija, Ivan
Zahvaljujem poštovani zastupniče, dakle vodilja prilikom kreiranja ove odredbe je bila ta da predstavnici JLS i njihova tijela najbolje poznaju svoja područja i iz tog razloga smo im propisali takvu mogućnost dakle ukoliko određena JLS želi donijeti tu odluku će donijeti, ukoliko ne želi neće donijeti. Teško je, teško je nama prepoznati kakvi su problemi u svim 550 i ne znam ni ja koliko općina, tak da mislimo da je ovo ispravno rješenje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Referiram se na čl. 238., naravno da ću dobiti opomenu, ali poštovani državni tajniče zašto onda u JLS nemate zoniranje ako oni već najbolje znaju gdje je problem? Da ste im dali zoniranje onda bi problem bio riješen do kraja, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.Kako nema nikog od izvjestitelja meritornih odbora, otvaram raspravu u koju krećemo sa iznošenjem stajališta u ime klubova zastupnika, prvi na redu je kolega Tomislav Šuta u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Dobar dan, zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče također, ravnateljice uprava, saborske zastupnice i zastupnici.
U ime grada Splita izražavam zadovoljstvo što je ova inicijativa došla u HS ovdje da o njoj raspravimo i da se donese zakon. Smatram da je ovo jedan bitan iskorak, prvenstveno u ovom djelokrugu Zakona o trgovini. Grad Split otvorio je pitanje regulacije noćne prodaje alkohola u trgovinama i liker šopovima jer svjesni smo svega onoga što se događa i danas vidimo da slične mjere najavljuju i razmatraju drugi gradovi. To pokazuje da ne govorimo o problemu koji postoji samo u Splitu nego je pitanje koje prepoznaju i druge lokalne samouprave. Predložene izmjene Zakona o trgovini daju gradovima i općinama mogućnost kada za to postoje potrebe, da dodatno reguliraju potrebu alkoholnih pića i drugih sadržaja od 21 sat do 6 sati ujutro, dakle ovdje ne govorimo o potpunoj zabrani već govorimo o regulaciji, razlozi su jasni. Ono što je u fokusu ovoga cijeloga zakona je zaštita javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine i okoliša. To je važan alat za lokalnu samoupravu jer gradovi i općine najbolje poznaju stanje u svojim sredinama i moraju imati mogućnosti reagirati kada noćna prodaja alkohola stvara konkretne probleme.
Prijedlog zakona dodatno uređuje i zaštitu maloljetnika, što također pozdravljamo, a samim time i njihovo mentalno zdravlje. O mentalnom zdravlju dosta se spominje u javnom prostoru, sigurno da je ovo jedna od mjera koja ide u tom smjeru. Trgovac je dužan uskratiti prodaju alkoholnih pića koja sadrže alkohol i energetska pića ako procijeni da je kupac mlađi od 18.g., a kupac ne dokaže punoljetnost osobnom ispravom. Isto vrijedi i kod prodaje putem automatiziranih blagajni. Kod online kupnje alkohola i energetskih pića trgovac mora imati i tehničko rješenje za provjeru punoljetnosti kupca putem sustava e-građanin. Ovo sve stvarno govori da se cjelovito pristupilo u ovome, da je predlagatelj itekako dobro sagledao sve stvari i činjenice koje su bitne za prijedlog ovoga zakona i samim time treba pozdraviti što se tiče zabrane prodaje energetskih pića za mlađe od 18.g..
Također za obvezu je predviđena odgoda primjene od 90 dana kako bi trgovci imali vrijeme za tehničku prilagodbu kad govorimo o ovom dijelu e-građanin, što je također dan određeni prostor kako bi se svi oni koji su dužni provesti zakon prilagodili na vrijeme. Ovaj prijedlog nije usmjeren protiv trgovaca, niti protiv poduzetništva, govorimo o regulaciji prodaje jednog proizvoda u određenom vremenu i ondje gdje noćna prodaja alkohola stvara konkretne probleme za javni red, sigurnost i život građana.
Poštovane kolegice i kolege, pred nama je i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača. Ovim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje se s pravnim stečevinama EU, ali se uređuju i pitanja koja su važna za naše građane. Naglasak je na većoj transparentnosti cijena, jasnim pravilima prodaje i boljoj zaštiti potrošača. Uvodi se obveza isticanja bazne cijene proizvoda iz prethodnih razdoblja.
Građani također mogu jasnije vidjeti stvarne promjene cijena i lakše usporediti proizvode. Dodatno se uređuju posebni oblici prodaje kako bi pravila bila jasnija i trgovcima i potrošačima. Povećavaju se i najviši iznosi prekršajnih kazni za povrede Zakona o zaštiti potrošača. Kazne moraju imati odvraćajući učinak jer bez povrede nema stvarne zaštite potrošača odnosno bez provedbe nema stvarne zaštite potrošača. Ove izmjene idu u smjeru jasnijih pravila, veće sigurnosti za građane i poštenijeg odnosa na tržištu. Zato vjerujem da će i ovaj zakonski prijedlog dobiti podršku HS, kao i Zakon o izmjeni trgovine kojeg kao gradonačelnik grada Splita i kao saborski zastupnik podržavam u cijelosti. Evo još jedanput zahvaljujem svima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šuta.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a su zajedno kolegica Sabina Glasovac i kolega Boris Piližota, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam gosp. potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Ovim prijedlogom, ja ću govoriti o Zakonu o trgovini, a kolega Piližota o Zakonu o zaštiti potrošača, ovim Zakonom o trgovini daje se ovlast JLS da odlukom propišu ograničenja prodaje alkoholnih pića ili pića koja sadrže alkohol na svom području i to u vremenu od 21 sat do 6 sati slijedećeg dana, znači ujutro. Mi u tome ne vidimo ništa sporno da se lokalnoj razini daje instrument za reagiranje na specifične okolnosti u pojedinim sredinama, međutim postoji nekoliko otvorenih pitanja o kojima bi bilo dobro da se razmisli, al nećemo imat baš previše vremena s obzirom da zakon ide u hitnu proceduru, to je ovo već navedeno zoniranje. Drugo, pojedina rješenja također otvaraju pitanja provedivosti, osobito u dijelu tehničke implementacije sustava e-građani, nadalje po pitanju kažnjavanja odnosno sankcioniranja građana stranih državljana, a isto tako otvara se i pitanje i mogućeg administrativnog opterećenja za manje, manje trgovce. Neke sredine su već kao i moj Zadar, al čula sam i Split i Makarska, izrazile zadovoljstvo i već najavile da će koristiti instrumente koje ovaj zakon, zakon pruža. Šibenik je recimo rekao da oni nemaju za time potrebu, ali sve u svemu mi u ovom ne vidimo ništa sporo. Jednako tako ovim zakonom neke izmjene su usmjerene na jačanje zaštite maloljetnika, osobito u pogledu dostupnosti alkoholnih pića, te uvođenje obvezne provjere punoljetnosti pri internetskoj prodaji, to također podržavamo. I dolazimo do ovog drugog dijela „zakonom se uvodi izričita zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađima od 18.g. u svim onim objektima koji se bave trgovinom“, ovaj to su znači i benzinske pumpe i trafike i same trgovine. Time će se postojeći režim zaštite maloljetnika proširiti i na kategoriju proizvoda koji dosada nisu bili posebno uređeni na razini Zakona o trgovini.
E sad, što je ovdje posebno zanimljivo? Posebno zanimljivo je to što je ovdje u petak saborska većina odbila naš prijedlog zakona kojim smo željeli regulirati odnosno ograničiti prodaju energetskih pića do 18-te godine maloljetnicima i mi smo taj dan bili u manjini, međutim to što smo bili u manjini danas se pokazuje da to ne znači da nismo bili u pravu. Jer u istoj toj raspravi i na odborima i taj dan u saboru naglašavali smo da je potrebno regulirati ograničenje prodaje energetskih pića maloljetnicima i u području trgovine i u području ugostiteljske djelatnosti. Ovdje smo vrlo jasno i na odborima tražili odgovore od državnih tajnika, okej rekli ste konkretno da se izmjenama zakona kojima ćete zabraniti prodaju energetskih pića ugostiteljskim objektima idete na Vladu 11.6.. Mi smo pitali al zašto ostavljate otvoren glavni kanal jer klinci od 10, 11, 12.g. koji počinju već u osnovnoj školi konzumirati energetska pića, to sigurno ne kupuju u restoranima i u, i u kafićima nego to kupuju na putu do škole, na putu s treninga, u nekoj trafici, u nekoj trgovini jer im je to a) tamo dostupnije, b) tamo im je to puno jeftinije. Odgovor ovdje je bio da to još nije u planu, da taj zakon čeka, da će vjerojatno to se regulirati tamo negdje u trećem kvartalu, da bi vidi vraga samo dan poslije te rasprave u HS, hrvatska Vlada uputila u proceduru Zakon o trgovini u kojem se najednom reguliraju energetska pića i to u hitnoj proceduri. A što je još zanimljivije? Što je ovo što vi nama danas predlažete, taj zakon je bio u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću od 6. ožujka do 5. travnja 2026.g., nigdje ni riječi o energetskim pićima. Znači suma sumarum, ipak je ova rasprava doprinjela nečemu i ipak smo konačno uspjeli doći u tu fazu da se međusobno slušamo, da se čujemo i ako su argumenti valjani i ako postoji politički konsenzus oko neke stvari nema razloga za čekanje. Stoga ja pozdravljam odluku Vlade RH koju je na neki način reflektirala u ovom prijedlogu Zakona o trgovini, a to je da smo svjesni koliko su energetska pića štetna za mlada bića i da nakon 8.g. koliko mi pokušavamo ukazati da je to područje potrebno regulirati dvama zakonima, konačno došli u tu fazu da će se to i realizirati. Mi nećemo ići vašim putem pa reći gledajte mi sad nećemo glasat za ovaj prijedlog zakona jer evo jedan naš čeka od siječnja na dnevnom redu isti taj Zakon o trgovini sa istim ovim sadržajem nego ćemo naravno ovaj prijedlog zakona ovaj, ovaj prijedlog zakona podržati, međutim ono što moram reći je da je ovo, u 8-oj godini mi smo 3 puta predlagali ta zakonska rješenja, prvi put 2018.g., drugi put nakon smrti 13-godišnjeg dječaka 2022.g. i u siječnju ove 2026., '6.g.. Tako da dobro je da ste nakon 8.g. odustali od onog argumenta da nema dovoljno istraživanja, da nema dovoljno znanstvenih dokaza koji bi pokazali na rapidni porast konzumacije energetskih pića u Hrvatskoj kod djece i s druge strane njihove štetnosti po, po njihova tijela koja su još uvijek u razvoju i evo drago mi je da nakon 8.g. Hrvatska se pridružuje jednom dobrom dijelu zemalja EU koje su ovo pitanje regulirale u svojim zakonodavnim, zakonodavnim okvirima. I dobro je to da ako zaista postoji politički konsenzus, a to se vidjelo i u raspravi u petak, oko nekog pitanja da se složimo onda da treba ovaj postojati i politički konsenzus u onom trenutku kad bilo koja opcija ponudi rješenje na nekakav društveni problem. Sad će nastavit kolega Piližota.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
U drugom čitanju Zakona o zaštiti potrošača dobili smo detaljnija pravila o popravcima, o cijenama, isto tako o digitalnim manipulacijama, ali još uvijek nismo dobili ono što je za nas najvažnije, a to je sustav u koji građani vjeruje i to je za nas u Klubu SDP-a ključ cijele ove rasprave jer kada danas govorimo o zaštiti potrošača govorimo prvenstveno o svakodnevnom životu ljudi, govorimo o trenutku kada bilo tko od nas uzme proizvod s police na kojem piše minus 40%, a tek kasnije shvatimo da je cijena prije toga umjetno podignuta, govorimo o trenutku kada naručite proizvod preko interneta, a dobijete nešto potpuno drugo, govorimo o situaciji kada vam se pokvari uređaj, a onda mjesecima pokušavate ostvariti pravo koje vam po zakonu pripada i zato ću jasno reći da ni ovo drugo čitanje nije nikakav veliki politički iskorak Vlade, ovo je prvenstveno usklađivanje sa europskim direktivama. I reći ću da je upravo Direktivom EU-a 2024/1799 koju ovaj zakon prenosi, ona propisuje minimalne zahtjeve, ali državama članicama izrijekom se ostavlja prostor za znatno, znatno stroža nacionalna pravila. Tako da pravo na popravak, transparentnije cijene i zabrana određenih digitalnih manipulacija, standardi su koji dolaze iz EU i to apsolutno nije problem. Problem je što u Hrvatskoj i dalje imamo veliki jaz između prava na papiru i stvarnog života građana.
U prvom čitanju jasno smo upozorili da problem Hrvatske nije nedostatak zakona nego njihove odnosno njegove provedbe, da građani formalno imaju prava, ali ih u praksi vrlo, vrlo teško ostvaruju i da sustav zaštite potrošača danas izgleda poprilično nepregledno, sporo i neučinkovito. Nažalost, ni nakon drugog čitanja nismo dobili odgovor na ključno pitanje, a to je kako vratiti povjerenje građana u sustav.
U konačnom prijedlogu ovog zakona također se detaljnije uređuje pravo na popravak, dodatno se uređuju i digitalne manipulacije odnosno skrivene online prakse kojima se građane pokušava navesti na kupnju i to uistinu jesu određeni pomaci, ali građani danas u Hrvatskoj ne žive od onoga što piše u bilo kojem pojedinom članku zakona, građani žive od toga funkcionira li sustav ili ne funkcionira, a u Hrvatskoj prečesto nažalost ne funkcionira. Imate ljude koji mjesecima čekaju odgovor na reklamaciju, imate građane koji se dopisuju s trgovcem, serviserom i nizom različitih institucija, a na kraju i odustanu jer više nemaju ni vremena, ni živaca. Kupite uređaj, taj uređaj se zatim pokvari, pošaljete reklamaciju, trgovac vas pošalje servisu, servis vas vrati trgovcu i tako prolaze mjeseci i mjeseci i na kraju uistinu više ne znate jeste li potrošač ili sudionik nekog beskrajnog birokratskoga maratona. I zato je najveći problem upravo u tome što građani više ne vjeruju sustavu, a u konačnici i brojke to potvrđuju. Većina građana smatra da nisu dovoljno zaštićeni, većina smatra da se pravila ne provode onako kako piše u zakonu i ono što je posebno važno, veliki broj ljudi uopće ne zna kome se treba obratiti kada ima određeni problem po tom pitanju jer u Hrvatskoj i dalje ne postoji jedno jasno mjesto za zaštitu potrošača. Građanin u pravilu ne zna ide li u Državni inspektorat, ide li u ministarstvo, treba li ić u neku agenciju ili u neku udrugu, sve to postoji, ali ništa nije jasno i možemo zaključiti za jednog prosječnog običnog čovjeka u RH to nije sustav, to je jednostavno jedan veliki labirint i zato danas imamo upravo situaciju da ljudi često odustanu i prije nego što pokušaju u biti ostvariti svoje pravo, ne zato što nemaju pravo nego zato što ne vjeruju da će išta, išta riješiti, da će samo potrošiti beskonačno svoga vremena koje im je dragocjeno, a i naravno ne mogu se samo posvetiti jednoj stvari. Zato smo i u prvom čitanju tražili jači i vidljiviji nadzor, kazne koje se stvarno primjenjuju, uređeno digitalno tržište, sustavnu edukaciju građana i jasan sustav u kojem građanin zna kome se treba obratiti i da naravno nakon toga dobije i adekvatan odgovor jer zaštita potrošača nije i ne smije biti samo neko tehničko pitanje na koje treba dobiti neki generirani ovoga odgovor, to je pitanje povjerenja, to je pitanje standarda građana i u konačnici to je pitanje dostojanstva svih nas. Građani, kad gledamo njihova očekivanja oni uistinu ne traže puno, prvenstveno traže poštenu cijenu, traže točnu informaciju, traže da ih se ne vara i traže državu koja će stati na njihovu stranu kada do problema dođe.
U konačnici Klub SDP-a će podržati ovaj zakon, ali isto tako jasno poručujemo dok god građani imaju osjećaj da su prepušteni sami sebi kada pokušavaju ostvariti svoja prava, posao nije napravljen i do tog trenutka niti neće biti jer u Hrvatskoj danas imamo detaljnija pravila odnosno imat ćemo ih nakon donošenja ovoga zakona, ali još uvijek nemamo sustav u koji građani vjeruju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Piližota.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka je kolega Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici, pred nama je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koji na prvi pogled djeluje jednostavno i dobronamjerno. Njegov osnovni cilj je zaštita zdravlja maloljetnika, javnog reda i mira te smanjenja negativnih posljedica prekomjerne konzumacije alkohola i energetskih pića gdje se Hrvatska ne može pohvalit da nema ozbiljan problem sa konzumacijom alkohola među mladima. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije i HZJZ-a pokazuju da je Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumacijama alkohola među mladima. To nije samo zdravstveni problem nego i društveni problem koji se često reflektira povećanom statistikom nasilja ovisnosti i narušavanjem javnog reda i mira.
Međutim iako je ovdje riječ o ozbiljnom problemu iz naše liberalne perspektive nije dovoljno samo se pitati ima li zakon dobru namjeru, potrebno se neki puta zapitati gdje završava legitimna zaštita javnog interesa, a gdje počinje pretjerano zadiranje države u slobode građana i slobodu poduzetništva. Pri tome sigurno treba istaknuti ovdje i sad pozitivne strane ovog Prijedloga Zakona o trgovini, a to je svakako uvođenje obavezne provjere punoljetnosti pri internetskoj kupnji alkohola i energetskih pića putem sustava e-građana. Trenutni sustav internetske provjere dobi uglavnom se je svodio na klik na gu… imam više od 18 godina što se ispostavilo kao proforma rješenje da bi se zadovoljio zakonski okvir.
Predloženi novi model uvodi stvarnu verifikaciju identiteta i time značajno otežava maloljetnicima pristup alkoholu putem interneta. Iz naše HSLS perspektive ovo je primjer razmjerne i dobre zakonske regulacije gdje se ne zabranjuje prodaju alkohola odraslim osobama niti ograničava tržište više nego što je nužno nego se uvodi mehanizam kojim se osigurava provedba već postojećeg pravila da maloljetnici ne smiju kupovati alkohol.
Pozitivna je i zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina. Energetska pića sadrže visoke količine kofeina i stimulansa već dugo regulatorna siva zona u kojoj se tretira kao obično bezalkoholno piće. Podaci HZJZ-a pokazuju da energetska pića među mladima često su povezana sa rizičnim ponašanjem, konzumacijom alkohola i drugih sredstava ovisnosti i smatramo da država ovdje ima legitimno pravo intervenirat jer radi se o zaštiti maloljetnika, slično kao i kod cigareta i alkohola.
Također određene pozitivne učinke može imati mogućnost da lokalna samouprava ograniči noćnu prodaju alkohola između 21 sat i 6 ujutro. Prednost ovog modela je decentralizacija odlučivanja. Potreba Zagreba, Splita, Dubrovnika i malih općina sigurno nisu iste. Lokalna vlast često bolje razumije konkretne probleme zajednice nego centralna država.
Međutim, upravo na toj točki mi kao HSLS imamo ozbiljne dvojbe pogotovo iz kuta pravih liberalnih politika i privatnih malih trgovaca i poduzetnika. HSLS ima najveće zamjerke i ozbiljan problem sa svim, sa ovim još većim povećanjem administrativnog opterećenja za trgovce. Zakon obavezuje trgovce na integraciju sustava e-građana, registraciju pri Ministarstvu gospodarstva i prilagodbu poslovnih procesa u roku od 90 dana. Za velike trgovačke lance to možda nije veliki problem, ali za male trgovce i obrtnike predstavlja dodatni trošak i birokratski teret. Upravo su male trgovine već ranije bile pogođene regulacijama poput ograničenja rada nedjeljom, kontrola cijena na što je upozorila i Hrvatska obrtnička komora tijekom javnog savjetovanja. Svaka nova obveza možda pojedinačno izgleda mala ali kumulativno stvara okruženje u kojem mali trgovci i poduzetnici sve teže mogu poslovati i opstati. I to nije dobro jer poticaj poduzetništva od 2016. godine do danas je donio značajan iskorak u padu broja nezaposlenih i povećanju gospodarske aktivnosti. Ako nastavimo sa sve većim ograničenjem i regulacijom rada malih poduzetnika i obrtnika pokrenut ćemo obrnute procese i zaustavit svaki daljnji rast grane, ove grane malog poduzetništva koja čini kičmu hrvatskog gospodarstva.
Osim toga, zabrane često ne uklanjaju problem nego ga samo premještaju. Ljudi koji žele kupit alkohol prije ponoći jednostavno će ga kupit ranije ili u susjednim mjestima. Problem pretjeranog opijanja među turistima i mladima, ili mladima time se vjerojatno neće bitno riješiti. Hrvatska obrtnička komora s pravom upozorava da bi učinkovitiji pristup bio jači nadzor policije i komunalnih službi umjesto novih zabrana.
U ovom zakonu dio mjera doista jest razmjeran osobito kad se radi o zaštiti maloljetnika, no dio mjera prelazi granice između zaštite javnog interesa i nepotrebnog ograničavanja gospodarskih sloboda. Ovaj zakon tako pokazuje širi problem politike da se svaki društveni problem pokušava riješit novim pravilima, novim zabranama i novim kontrolama. Pritom se često zanemaruju važnost obrazovanja i osobne odgovornosti pojedinaca.
Na kraju ovaj zakon sadrži legitimne ciljeve i određene korisne mjere posebno u dijelu zaštite maloljetnika, ali također nosi rizik postupnog širenja regulatorne države i dodatnog opterećenja malih trgovaca i obrtnika kojima često takva ograničenja ugrožavaju osobnu egzistenciju ali i smanjuju cijelu gospodarsku aktivnost o kojoj ovisi i punjenje proračuna države ali i jedinica lokalne samouprave.
Zato će HSLS ovaj zakon podržati uz oprez i očekujemo od našeg koalicijskog partnera da svaka ovakva nova regulacija mora biti iznimka, a ne postati pravilo jer sloboda društva koji poticanje razvoja malog poduzetništva i obrta ne počiva na stalnim zabranama i pretjeranim regulacijama već na odgovornim građanima i razmjernim zakonima.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Klasić. Slijedeći na redu su zajedno kolega Milas i kolega Paus u ime Kluba zastupnika ID-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a.
Kolega Milas, izvolite.

Milos, Anteo (IDS)
Evo hvala gospodine potpredsjedniče.
Državni tajniče, reći ću da nas danas u sabornici ima točno koliko u mom gradu ima gradskih vijećnika tj. 13 ako sam dobro pobrojao zajedno, zajedno sa vama.
Pred nama je Konačni prijedlog izmjena Zakona o trgovini. Ciljevi koji se ovim zakonom žele postići nisu sporni. Zaštita djece i mladih, smanjenje štetnih posljedica prekomjerne konzumacije alkohola, kontrola dostupnosti energetskih pića maloljetnicima te očuvanje javnog reda i mira. Legitimni su i opravdani ciljevi.
Mislim da danas ovdje gotovo nitko neće reći da je prihvatljivo da djeca od 10 ili 14 godina bez ikakve stvarne kontrole mogu kupovati alkohol ili energetska pića. To nije prihvatljivo i država na takve pojave ima pravo ali i obavezu reagirati.
Međutim, dužnost je Hrvatskog sabora nije samo potvrditi dobru namjeru nekog zakona. Naša je dužnost provjeriti je li zakon provediv, je li pravedan, je li logičan i pogotovo hoće li u stvarnom životu postići ono što obećava. I zato se otvaraju pitanja koja bi zakonodavac trebao detaljnije razmotriti prvenstveno po pitanju same provedbe ovog zakona.
Prvo pitanje odnosi se na samu širinu. Iz obrazloženja proizlazi da se ovim izmjenama istodobno želi štititi javno zdravlje, smanjivati nasilje, regulirati javni red, umanjiti buka pa čak i pridonijeti kvalitetnijem gospodarenju otpadom. Kada država kroz Zakon o trgovini pokušava riješiti previše različitih društvenih problema odjednom onda se s pravom može postaviti pitanje jesmo li odabrali pravi instrument i je li to samo ili je to samo politički dokument koji će u praksi biti jako teško provediv.
Otpad ne nastaje zato što je boc… zato što boca stoji na polici neke trgovine. Problem nastaje zbog ponašanja ljudi. Isto vrijedi i za narušavanje javnog reda i mira. Problem nije samo u formalnoj dostupnosti alkohola nego u tome provodili se postojeći, a imamo ga, pravni okvir dovoljno ozbiljno, dovoljno često i dovoljno dosljedno jer zabrane prodaje alkohola maloljetnicima već postoje. Postoje kazne, postoje ovlasti policije, ovlasti Državnog inspektora i mogućnosti nadzora. Dakle, formalni okvir nije nov ali očito je da u praksi taj okvir nije uvijek funkcionirao dovoljno kvalitetno.
Na području iz kojeg dolazim vrlo rijetko bilježimo konkretne sankcije vezano uz prodaju alkohola. Ja bi rekao skoro pa nikad nisam čuo da je netko kažnjen zbog toga što je prodao alkohol maloljetnicima. Ako se sankcije, ako sankcije postoje samo iznimno, ako nadzor nije sustavan i ako trgovci na terenu nemaju osjećaj da će povreda zakona doista biti otkrivena i kažnjena onda se problem neće riješiti još jednom zabranom kroz ovaj zakon.
Drugo pitanje koje treba razmotriti je pitanje teritorijalne neujednačenosti ovih zabrana. Ovim se zakonom jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da same ograničavaju prodaju alkohola u određenim vremenskim razdobljima. To je pozitivno u smislu decentralizacije ovlasti i na prvi pogled zvuči vrlo razumno jer lokalna samouprava najbolje poznaje situaciju na svom terenu, ali pogledajmo kako to izgleda u stvarnom životu. Hrvatska je teritorijalno podijeljena na previše jedinica lokalne samouprave i u mnogim dijelovima Hrvatske gradovi i općine udaljene su svega nekoliko kilometara jedni od drugih. U Istri primjerice iz središta jedne jedinice lokalne samouprave u drugu možete doći za 5 minuta ili manje i ljudi će jednostavno sjesti u automobil i kupiti alkohol nekoliko kilometara dalje. Kupnja će se samo preliti preko administrativne granice jedinice lokalne samouprave. Zato smatram da zakon mora predvidjeti jasnije kriterije za lokalne odluke, ako već dajemo ovlast lokalnim jedinicama onda moramo propisati i okvir na temelju kojih pokazatelja, za koje područje, u kojem vremenskom razdoblju i uz kakav nadzor i naravno i naravno bilo bi poželjno da postoji i koordinacija u donošenju takvih odluka sa susjednim jedinicama lokalne samouprave.
Slijedeće pitanje odnosi se na automatiziranu prodaju. Danas imamo automate, samoposlužne prostore, mini trgovine bez osoblja i automatizirane sustave prodaje koji rade 24 sata, imamo i online trgovine svih vrsta. Trgovina se mijenja i zakonodavac to mora jasno predvidjeti. Zato se postavlja pitanje kako će se ovaj zakon provoditi ondje gdje nema zaposlenika? Hoće li automati i dalje smjeti prodavati alkohol i energetska pića? Kako će se provoditi provjera punoljetnosti pogotovo kod stranaca? Tko odgovara za kršenje zabrane vlasnik automata, vlasnik prostora ili netko treći? I na koji način će Državni inspektorat učinkovito nadzirati takve lokacije posebno tijekom noćnih sati kada znamo realno ili tužno stanje Državnog inspektorata?
Ovaj problem vodi nas do još jednog važnog pitanja, a to je pitanja pitanje odgovornosti. Država donosi zakon, ali veliki dio operativnog tereta i odgovornosti prebacuje upravo na trgovce i prodavače koji od toga žive. Tko će to u praksi stvarno provoditi? I zato bez jasnog odgovora na sva ta pitanja postoji opasnost da zakon ostane više deklarativan nego stvarno provediv u većini slučajeva. To je naša realnost i danas. Nemojmo se zavaravati da ćemo samo ovim zabranama umanjiti probleme za koje zakonodavac i javnost ukazuju.
Zato danas ne postavljamo pitanje da li su zabrane potrebne, pravo pitanje je može li država kvalitetno provesti ono što propisuje jer javnozdravstveni argument ovog zakona je važan. Nitko ne može osporiti da maloljetnici ne smiju biti izloženi alkoholu i energetskim pićima bez kontrole. To je ozbiljna briga društva i države, ali upravo zato taj argument moramo koristiti odgovorno. Ako se pozivamo na zaštitu mladih onda zakon mora osigurati stvarne alate kojima će se ta zaštita i provesti.
U europskoj praksi ne postoji jedan jedinstveni model ali postoji jedna zajednička logika. Učinkovita politika prema alkoholu ne temelji se samo na jednoj zabrani ona obično uključuje kombinaciju mjera, ograničenje dostupnosti, jasna pravila prodaje maloljetnicima, nadzor prodajnih mjesta, edukaciju, prevenciju, ograničenje oglašavanja i naravno i porezne instrumente.
Zato ovaj prijedlog možemo ocijeniti samo kao korak u dobrom smjeru, ali ne i kao cjelovit odgovor. Ako Vlada temeljem relevantnih zdravstvenih podataka smatra da je problem ozbiljan tada treba razmišljati i o širem paketu mjera.
Klub IDS-a će ovaj zakon podržati jer podržavamo njegov cilj, podržavamo zaštitu djece i mladih, podržavamo odgovorniju prodaju alkohola i energetskih pića i podržavamo namjeru da država jače reagira na probleme javnog reda i mira. Ova naša podrška dolazi uz jasno očekivanje da se zakon u provedbenim, provedbenim aktima dodatno učvrsti u smislu provedivosti. U suprotnosti ništa se u praksi i u svakodnevnom životu nažalost ne može promijeniti.
Nastavit će kolega Paus.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicama, dakle ovo što je i kolega Milos na kraju rekao, dakle podržavamo cilj ovoga zakona no zaista dvojimo u neke odredbe odnosno u neke ciljeve tog zakona posebno vezano uz ograničavanje prodaje alkohola odnosno davanja mogućnosti jedinici lokalne samouprave da regulira prodaju alkohola na svom području između 9 sati navečer i 6 sati ujutro.
Dakle, rekao sam i kroz svoju stanku, dakle i rekao je i kolege Milos ovdje, ali nije, nije zgorega pročitati još jednom što o tome kaže zakon o, Zakon o javnom redu i miru odnosno prekršajima javnog reda i mira. Kaže da se na javnom mjestu ne smije pijančevati ili uživati opojne droge. Kaže da se ne smije prodavati alkoholna pića pijanoj osobi, da se ne smije prodavati alkoholno piće osobi mlađoj od 16 godina, da se ne smije vrijeđati i omalovažavati i moralne osjećaje građana. Sve ono što je jedan od argumenata zbog kojega mi uvodimo mogućnost ove zabrane.
Naravno kada bi se sve ovo provodilo pa bimo i dalje imali problema, meni bi bilo jasno da, jasno da ovim postavljenim ciljevima i ovim mjerama mislimo da ćemo nešto postići, no mi niti jednu od ovih odredbi što se tiče Prekršajnog zakona ne provodimo u dovoljnoj mjeri jer da je tome tako sigurno ne bi imali tako veliki, tako veliki problem.
S druge strane zaista kada imate cehovska udruženja koja dvoje o ciljevima ovoga zakona da će se po pitanju javnog zdravlja i reda i mira i očuvanja kulturne baštine, dvoje o tome da će se postići cilj ali ne dvoje o tome da će trpjeti određenu, određenu štetu zbog provedbe ovog zakona kako prilagodbe tako i ovaj same prodaje, same prodaje alkohola. A onda kada imamo državnog tajnika koji je rekao da se ništa neće dogoditi sa prodajom alkohola samo će ljudi kupovat sat vremena, sat vremena prije onda svi zajedno zaista moramo dvojiti uopće da li ćemo s ovim zakonom postići, postići cilj.
Ono što je ovdje možda važno reći jeste kako ne kontroliramo Zakon o kršenju javnog reda i mira tako ćemo teško kontrolirati i zakon da li je netko nekome prodao alkohol nakon 21 sat. Dakle, govorim ovdje ne o radnom vremenu trgovina, govorimo da te trgovine između 21 i 6 sati ujutro eventualno neće moći prodavat alkohol. Pa mi ne kontroliramo prodaju cigareta, ne kontroliramo prodaju alkohola sada, kako ćemo sada kontrolirati te trgovine da li su prodale ili ne. Da li preko POS uređaja koji će biti jednostavno zabilježit to ujutro nakon početka radnog, nakon početka vremena i alkohol će se i dalje prodavati. Dakle, jedna mjera koja je po meni više PR mjera, više, više iskazivanje nakane da se problem riješi nego stvarno rješavanje problema.
I još samo jedan konkretan problem što se tiče Zakona o zaštiti potrošača, isto kao što je i rekao kolega Piližota prenesene ustvari samo uredbe i direktive europske, direktive EU i u tome nema zaista ništa loše, ali kad prenosimo te direktive EU moramo uvijek voditi računa da ne možemo samo prenijeti. Moramo znati u koji kontekst prenosimo, moramo znati kako diše naše društvo i što je od toga ostvarivo, što nije i na koji način se može ostvariti. Jedno pravo koje je dobio potrošač odnosno kupac za zamjenski uređaj ako nije popravljeno u razumnom roku mislim da tu treba i u kad samo raspravljali o Zakonu o obzirnim od… o obveznim odnosima koji je vezan uz ove izmjene Zakona o potrošačima napomenuli smo ovdje unutar ovog sabora i mislim da bi to bilo dobro da se uvede, da, da budući je teško odrediti razuman rok i ako ga fiksiramo to sigurno nije, to sigurno neće biti dobro s obzirom na određene, određene kategorije uređaja koje se daju ili ne daju, ne daju popraviti vrlo važno bi bilo uvesti listu proizvoda na koji, kod kojih trgovac mora odmah dati zamjenu kupcu. Dakle, jer imate jednostavno uređaja unutar, unutar kuće odnosno u domaćinstvu bez kojih ne možete gotovo niti dana. Mislim da su to stroj za pranje rublja, mislim da je to frižider, pa usudio bi se reći i u ova novija vremena i perilica za, perilica za suđe. Tako da mislim da bi trebalo definirati listu proizvoda koji ne ovise o razumnom roku jer se taj razumni rok rasteže kao žvakača guma, nego jednostavno ako se radi o toj, o proizvodu sa te liste da se odmah omogući zamjenski uređaj ukoliko to kupac želi. Mislimo da bi to bila jedna razumna, razumna mjera.
S druge strane čitav popis ovih mjera koje sa nalaze u Zakonu o zaštiti potrošača ustvari je popis na koje sve načine se naši kupci, naši građani od strane nekorektnih trgovaca izigravaju, pa je dobro, pa je dobro ovaj i taj popis odnosno te mjere čitati iz tog konteksta i vidjeti koje su sve nepoštene trgovačke prakse s kojima se susreću naši, naši građani kako bismo dodatno njima posvetili, posvetili pažnju i dodatno posvetili pažnju odnosno dodatno posvetila pažnju Državni inspektorat koji je za to, koji je za to nadležan. I onda opet dolazimo do onog istog problema do problema i sa Zakonom o trgovini, na kraju krajeva i sa ovim zakonom o kojem smo raspravljali ranije, da naša zakonska regulativa pogotovo kada je prenosimo iz direktiva EU nije loša ali nam je provedba vrlo, vrlo loša vraćajući se na onih početnih 3-4 odredbi zakona iz Prekršajnog zakona koje bi regulirale ovaj problem zbog koga uvodimo zabranu prodaje alkohola, mogućnost zabrane prodaje alkohola ali nismo …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… nismo ih provodili pa onda nismo ni riješili problem.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege evo ovdje je maloprije kolega Tomislav Šuta slavodobitno izjavio kako je citiram evo kaže grad Split je otvorio pitanje regulacije prodaje alkohola. Pa ja čestitam gradu Splitu ali ne čestitam Tomislavu Šuti. Zašto? Zato što je to pitanje otvoreno prije nekoliko godina i otvorio ga je bivši gradonačelnik dok je gospodin Šuta u Splitu bio oporba i dok je na sve moguće načine opstruirao to rješenje. Mislim to kako su se on i ministar Glavina rugali toj ideji to je stvarno nevjerojatno nešto.
Dakle, na ovom naizgled evo jednostavnom zakonu se zapravo zaista ogleda cjelokupni odnos HDZ-a prema kvalitetnim prijedlozima koji dolaze iz oporbe, a u konačnici ono što je najgore njihov odnos prema građanima jer dragi građani njih boli đon za vas. To ću sad reći odgovorno ovdje s ove, s ove govornice jer boli ih đon za kvalitetu vašeg života. Njima je jedino važno izrugat se oporbi, kazat kako su nesposobni, kako pojma nemaju, a dakle ovi konač… ovaj konačan prijedlog zakona koji je sad ovdje pred nama zapravo najbolje pokazuje tko je nesposoban.
Dakle, evo gledam taj prijedlog oznaka P.Z. 303 i stvarno ono doživim deja vu jer evo prijedlog zakona postoji već godinu dana u arhivi na dnevnom redu, ušao je u saborsku proceduru u lipnju prošle godine. Dakle, ovaj zakon nije plod nekakve iznenadne prosvijetljenosti i dugotrajnih nekih Vladinih analiza, strateškog planiranja Ministarstva gospodarstva, on je zapravo kompilacija dvaju oporbenih prijedloga.
Dakle, s jedne strane evo prijedlog našeg kluba kažem P.Z. 160 točno prije godinu dana u lipnju prošle godine tražili smo tada da se gradovima i općinama daju ovlasti za ograničenje prodaje alkohola u trgovinama i kioscima. S druge strane ugradili ste evo i prijedlog kolega i kolegica iz SDP-a o zabrani prodaje energetskih pića djeci mladih od 18 godina. Dakle, kompilacija.
Dakle, godinu dana gospodo iz vladajuće većine vi ste odbijali, opstruirali, ignorirali ta rješenja, čak i više od godinu dana. Kažem mi smo evo tražili da ovaj zakon donesete sami pa kad niste dali smo prijedlog u proceduru, dakle godinama su ti prijedlozi stajali u ladicama, skupljali prašinu, čekali da ih prepišete, promijenite je li korice, stavite markicu Vlade RH i danas evo prodajete nam to sve pod krinkom da je ovo sad sve hitno.
Vrhunac dakle ovog licemjerja i zaista kolektivne amnezije nisu samo spori i tromi Vladini uredi nego i ponašanje tog lokalnog HDZ-a. Dakle, kao što sam rekla Tomislav Šuta dok je bio u oporbi evo sad je ovdje na početku je rekao i saboru kako ja lažem, kako je on taj prijedlog uputio evo prije nas, prije mene u proceduru, ne mogu naći, evo išla sam pretraživat dnevni red, nema ga, jedino je u dnevnom redu taj naš prijedlog od lipnja prošle godine. Dakle, dok ste bili nema kolege on je izgovorio ovdje i pobjegao, dakle dok ste bili u oporbi u Splitu javno ste grinili evo sad citiram, o jeftinom populizmu, lagali ste građane da zakon ništa ne koči kri… govorili da za nered u Splitu u staroj gradskoj jezgri je kriva isključivo nesposobnost je li splitske vlasti, ne nikakve manjkavosti zakona i vi i ministar Tonči Glavina bahato ste nas poučavali pravu, tvrdili da grad može riješiti sve sam kroz komunalne redare.
Dakle, bili ste u stanju građanima Splita turističku sezonu i baštinu pod zaštitom UNESCO-a svjesno i namjerno izvrgnuti neredu, divljaštvu, noćnom alkoholiziranju na javnim površinama samo zato da ne bi priznali je li da treba mijenjati zakon po prijedlogu, po prijedlogu oporbe i kako biste nas evo lažno prikazali nesposobnima. Dakle, izgubili ste godinu i više godina dana života naših sugrađana radi pukog i prizemnog politikantstva.
A danas evo kad je, kad su se promijenile uloge, kad je dogorilo do noktiju pred novu sezonu evo brže bolje prepisujete evo dva zakona i onda se još bez srama pokušavate kititi tuđim perjem, kaže evo Tomislav Šuta ovdje čestitam Vladi, bravo na inicijativi ovo i ono. Di je bio bravo prošle godine je li gospodine Dabro? Dakle, ali čak i kad prepisujete gospodo iz Vlade evo uspijete i pokvariti stvar, dakle niste pročitali prijedlog i niste prepisali s razumijevanjem. Zato ćemo podnijeti amandman. Dakle, tražimo da se u zakon vrati ono što smo predlagali još prošlog lipnja a to je mogućnost zoniranja. Dakle, u vašem prijedlogu propisujete da predstavničko tijelo odluku o ograničenju prodaje alkohola mora uvesti na cijelom području jedinice lokalne samouprave. Dakle, nije svaki dio grada isti. Evo čudi me i da je gospodin Šuta pristao na to.
Problem s noćnim alkoholiziranjem turista na ulicama nije jednak u staroj gradskoj jezgri, u nekoj specifičnoj turističkoj ulici, u mirnom obiteljskom kvartu na periferiji ili u prigradskom naselju. Ako se problem događa u jednoj specifičnoj zoni mjera mora vrijediti za tu zonu, a ne nužno za cijeli grad. Dakle, zašto kažnjavate ne znam neku benzinsku stanicu na periferiji, mali neki kvartovski dućan na rubu grada ili ne znam trgovca na izlazu s autoceste, dakle ako je problem koncentriran isključivo u povijesnoj jezgri? Dakle, zašto tjerate gradove da donose administrativno gruba, ne srazmjerna i neučinkovita rješenja po principu ili svi ili nitko?
Poseban, moram zaista reći pravni biser ono na moje pitanje o tome zašto ste odbili zoniranje i u savjetovanju je odgovor bio da to nije ustavno zbog jednakog položaja poduzetnika, dok u isto vrijeme to isto zoniranje potpuno ustavno i prihvatljivo postoji kod komunalnog redar… reda, kod raznih terasa, prometa, buke, javnih površina. Kaže predstavnik ministarstva ovdje dakle mrtav hladan evo mi smo čitali Ustav i mi smo zaključili da je to neustavno. To znači šta, njegovi kolege ostali koji pokrivaju ova ostala područja rade neustavno. Dakle, tvrdite li stvarno zapravo da vaši kolege u drugim resorima ove iste Vlade da svi gradovi i općine u Hrvatskoj, da svi ustavnopravni stručnjaci koji su pisali zakone o komunalnom gospodarstvu, prometu, zaštiti kulturne baštine da svi oni rade neustavno.
Hrvatski pravni sustav itekako poznaje, priznaje i koristi zoniranje upravo zato da bi mjere bile razmjerne i precizne. Dakle, imamo zone komunalnog doprinosa, imamo zone kod parkiranja, imamo zone u prometu, namjene javnih površina, kulturno-povijesnih cjelina, čak imamo posebna zakonska ograničenja na kladionice u odnosu na blizinu škola, posebna pravila za taksi prijevoz u zaštićenim urbanim cjelinama. Dakle, sve su to ustavno utemeljena ograničenja poduzetničkih sloboda radi zaštite javnog interesa, zdravlja i sigurnosti kako vam nalaže Članak 50. Ustava. Vi ste se pozivali na 49., evo ja kažem pročitajte Članak 50. Ustava. Dakle, vi ste čitali Ustav pa ste zaključili da je ustavnije sjekirom sasjeći evo cijeli grad i zabraniti prodaju svima nego omogućiti lokalnoj samoupravi da ciljano riješi problem tamo gdje on postoji. Dakle, gospodo vi ne štitite Ustav već kapitulacijom pred vlastitim neznanjem štitite evo isključivo mogu reći svoj ego jer ne želite priznati da je oporba evo bila u pravu i napisala jedan logičniji i svrsishodniji, ustavniji ako hoćete reći zakon od ovog pokušaja. Ako stvarno vjerujemo lokalnoj samoupravi onda moramo vjerovati i da zna gdje joj je problem. Zato evo kažem podnosimo amandman i tražimo da se gradovima i općinama omogući uvođenje ograničenja za pojedine zone, dijelove naselja, ulice, trgove ili kulturno-povijesne cjeline. Dakle, to je pravednije prema građanima, pravednije je prema trgovcima i daleko učinkovitije za provedbu. A sada još jedna stvar, to je ova priča o hitnosti postupka. Dakle, hvalite se ovim zakonom kako bi evo citiram iz obrazloženja, kako bi spasio ugled naših turističkih destinacija. Ajmo sad pogledat kad će se ovaj zakon primijenit. Dakle, danas je evo kraj svibnja dok ovaj zakon prođe izglasavanje, dok ga potpiše predsjednik, dok se objavi u Narodnim novinama, dok stupi na snagu ući ćemo duboko u lipanj. Tek tada gradovi mogu početi pisat svoje odluke, a šta onda slijedi sukladno zakonu? Slijedi javno savjetovanje 30 dana, ne smijemo smanjiti taj rok je li da ne bi se srušile odluke na Visokom upravnom sudu kao što se već događalo, a onda cijeli lipanj dobar dio srpnja ta će odluka stajati na internetu, dok se obrade primjedbe, dok se sazove sjednica gradskog vijeća, dok se odluka izglasa eto vam prođe i kolovoz. Dakle, primijenit ćemo ovaj hitni zakon i njegove odredbe ćemo primijenit tamo na bablje ljeto kad svi turisti ono pomalo odlaze doma. Da ste prihvatili evo naš prijedlog od prošle godine, prošlog lipnja, gradovi bi spremno dočekali i 1. siječnja ovu godinu i pripremili se za ovu sezonu. Zasada je ova sezona piši kući propalo.
Konačno evo osvrnimo se na drugi dio ovog zakona oni koji za… onaj koji zabranjuje prodaju energetskih pića maloljetnicima. Dakle, isti je obrazac, SDP je godinama upozoravao na opasnost i slao prijedloge, liječnici pedijatri vrištali o posljedicama ovih pića na zdravlje djece. Vi ste odbijali, za vas je to tada bio populizam i evo trebale su proći godine i nažalost je li i ozbiljni zdravstveni incidenti među mladima da napokon shvatite evo oporba je bila u pravu odnosno zapravo je vaša rečenica ono uvijek kod ovakvih prijedloga, je, je vi ste u pravu ali mi cjelovito rješenje predlažemo, čekamo cjelovito rješenje odnosno važno je da piše naša markica tu da smo to mi. To je ono ja kažem ono Nuša, Nuša iz Imotskoga, ali čija li je zingerica. Sjećate se, sjetit će se gospodin Dabro te serije. Dakle, čija li je zingerica evo ovo je točno priča, ovaj zakon je pitanje toga čija li je zingerica, sjećate se vi onoga kad je Nuša u svoju dotu donijela svoju zingericu e ovaj njen Matan je umro od zavisti dok joj nije pokvario tu zingericu samo da bi kupio drugu zingericu, rekla čije je zingerica Nušo, e tvoja Matane evo točno je ovo ova priča o ovom zakonu je čija li je zingerica Plenkoviću. .../Upadica se ne razumije./... E silo nečista, može i silo nečista.
Dakle, mi imamo niz zakona u ovom saboru koji odgovaraju tom ono Prosjacima i sinovima i čija li je zingerica Matane i ovo je klasičan primjer, dakle pokvarimo ove zingerice od oporbe jer one ništa ne valjaju i mi ćemo kupit svoju zignericu. Nevjerojatno nešto.
Dakle, ništa građani, ništa nered u gradskim jezgrama, ništa djeca koja imaju ozbiljne zdravstvene probleme zbog ovoga boli džon ovu vladu za njih važno je da je zingerica njihove. E pa čestitam na ovoj singerici. Podržat ćemo zakon jer je suludo ne podržat nešto što smo sami predložili, al eto sad ste sretni zingerica je vaša.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak. Sljedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedavajući. Meni u prijedlogu ovih novih izmjena Zakona o trgovini prvenstveno u oči upada obrazloženje odnosno bolje reći opravdanje za donošenje ovih izmjena kao i forsiranje hitnosti koju s obzirom na tematiku teško opravdati, pogotovo u ovom segmentu energetskih pića koju mi ponavljamo već osam godina.
Posebno mi je simpatično da se kao opravdanje za omogućavanje zabrane prodaje alkohola navodi briga o okolišu i kulturnoj baštini. Dakle, mi pred sobom imamo prijedlog čija je očigledna i nedvosmislena namjera omogućiti turističkim gradovima da zabrane prodaju alkohola dućanima, a posebno malim kvartovskim trgovinama i kioscima kako bi se turiste natjeralo da alkohol nakon devet sati navečer kupuju za šankom i na otvorenim terasama gdje je cijena pića tijekom sezone porasla i dosegla cijenu večere za četveročlanu obitelj prije uvođenja eura. Znači kako ne bi opao promet ugostiteljima koji jedinici lokalne samouprave skupo plaćaju svaki kvadrat terase jedino rješenje je briga o okolišu i kulturnoj baštini kojih se već dugo nismo sjetili u niti jednom drugom zakonu koji dolaze u posljednje vrijeme pred ovaj visoki dom.
Čini se da je predlagatelj smislio kako se riješiti smeća i uništavanja spomenika kulture tako da je gradonačelnicima na Jadranu dao ovlast da natjeraju turiste da svoje večernje piće plate po cijenama zbog kojih će ova kao i prošla turistička sezona biti financijski isplativija od prošle unatoč padu broj gostiju u dolascima i u smještaju. Da se ne lažemo priča o okolišu i zaštiti spomenika je priča za malu djecu, a cilj je prodati više skupih koktela uz veću dodanu vrijednost, a manje konzervi piva iz kioska koji rade cijelu noć i ne plaća najam terase.
Bilo bi poštenije i puno manje ridikulozno da se napisalo što je cilj zakona, a ne okoliš i kultura, još da zabranimo trgovačkim lancima da prodaju gotove gablece i natjeramo sve turiste da i za ručak obavezno odu u restoran pa će nam okoliš i kulturna dobra biti neizmjerno zahvalni. To je valjda ona ideološka komponenta za koju predlagač navodi da ga najbolje odražava predstavničko tijelo u jedinici lokalne samouprave. Sigurno će se pronaći poneko predstavničko tijelo koje će u skladu sa svojom ideologijom zabraniti prodaju npr. piva na kioscima da zarade gazde lokala. Profit u ime ideologije kapitala ipak je na prvom mjestu.
Slično maltretiranje turista je već uvedeno u gradovima koji ne trpe što turisti ne nose majicu kad se vraćaju sa plaže na putu do apartmana pa su zaposlili vojske redara koji ih hvataju po gradovima i naplaćuju moralni harač. Dokle ćemo se tako ponašati prema onima od kojih mnogi u Hrvatskoj žive, a da nam se ne odbije o glavu, pokazat će vrijeme.
Što se tiče uvođenja obavezne prijave u sustav e-Građanin da bi se kupio alkohol online ne čini mi se da se uvodi praktično rješenje. Ne znam vidjet ćemo što donosi praksa, možda griješim i svi će se vrlo lako prilagoditi, ali nekako sumnjam. Priznajem da nema jednostavnog odgovora na problem kako ograničiti na internetu maloljetnicima dostupnost svega i svačega što nije za njih ili je štetno za njih. Podržavam naravno zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima, bojim se jedino da proizvođači kao odgovor na to ne nađu načina da kofeinske bombe prepakiraju i drugačije deklariraju kako bi izbjegli zabranu, no to je pitanje o kojem ćemo se brinuti sutra.
Znamo da uvođenje stavka 5. u čl. 11. Zakona o trgovini neće automatski rezultirati apsolutnim prekidom konzumacije energetskih pića, no dobar je korak u pravom smjeru jer maksimalno uskraćuje dostupnost takvih pića mlađima od 18. Svi trebamo imati na umu da su oni još podložniji agresivnom marketingu i ne vide opasnost pa ih trebamo štititi ponekad i od njih samih.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Ikić Baniček. Sljedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem. Ja ću govoriti o Zakonu o zaštiti potrošača o njemu manje ljudi govore danas u raspravi slažem se sa svim kolegicama iz oporbe vezano za ovaj Zakon o trgovini i doista mi nije jasno zašto smo ove rasprave objedinili. No, što se tiče Zakona o zaštiti potrošača u prvom čitanju sam već rekla da ovaj zakon ide u dobrom smjeru, al da ne ide dovoljno daleko.
Nakon što sam pažljivo pročitala konačni prijedlog i očitovanje vlade na moje primjedbe iz rasprave, moram reći sljedeće, vlada je na konkretne, životne i proceduralne primjedbe odgovorila onako kako najčešće odgovara, jednim hladnim birokratskim rječnikom, papiri su čisti, direktive su prenesene, mehanizmi su tu, ali stvarnost naših građana na tržištu je itekako prljava, a ja i dalje čvrsto stojim kod svojih stavova.
Rekla sam to u prvom čitanju i ponovit ću i sada, nepoštene tržišne prakse ne pogađaju sve jednako, lažna sniženja, skupi rezervni dijelovi, greenwashing koji podiže cijene zelenih proizvoda, automatske obnove pretplata sve to proporcionalno više pogađa građane s nižim prihodima koji imaju manje vremena za istraživanje, manje znanja za zaobilaženje zamki i manje mogućnosti izbora. Srž problema u ovom zakonu je neravnoteža moći.
Naime, potrošačka politika nije tehničko pitanje premetanja paragrafa u zakonu, ono je prvorazredno pitanje socijalne pravde i i svaki zakon koji to ne prepoznaje u svojoj srži promašuje cilj bez obzira na to koliko direktiva prenosi i koliko članaka broji. Mi s jedne strane imamo velike tržišne igrače, trgovačke lance, telekomunikacijske divove, energetski monopol i digitalne platforme koje raspolažu s vojskama pravnika, neograničenim financijskim resursima i strateškim kalkulacijama o tome koliko im se zapravo isplati kršiti zakon. S druge strane imamo građanina koji jedva spaja kraj s krajem, koji nema pravni tim, ni proračun za vještačenja, ni vrijeme za beskrajno dopisivanje s korisničkim podrškama koje ga namjerno odgajaju u labirintu automatiziranih poruka i što im ovaj zakon poručuje? Poručuje slijedeće, dajemo vam još više informacija, još oznaka i još formalnih prava, pa se vi sami borite. To državni tajniče nije zaštita, to je pranje ruku države od vlastite odgovornosti. Nekoliko konkretnih primjedbi, bazna cijena. Vlada u svom očitovanju potvrđuje da će se pitanje bazne cijene detaljnije urediti pravilnicima ministra. To je točno ono na što sam upozoravala i prigovarala u prvom čitanju i nije se promijenilo sada niti slovca. Građani danas imaju ozbiljan svakodnevan problem s lažnim akcijama i umjetnim podizanjem cijena neposredno prije sniženja. To nije teorijsko pitanje nego nešto što se vidi svaki put pri odlasku u trgovinu i upravo zato zakon mora jasno i precizno definirati ta pravila, a ne ih prepuštati podzakonskom aktu koji donosi ministar bez parlamentarne rasprave i bez javnog nadzora. Kad se ključne stvari stalno prebacuju na pravilnike, ne samo što se smanjuje uloga sabora, najmanji je to problem, smanjuje se pravna sigurnost građana, a najviše velikim igračima se ostavlja dovoljan manevarski prostor da prvo na te odluke utječu, a onda i da kalkuliraju na rubu zakona. Drugo pitanje je pitanje provedbe, tko će sve nadzirati. Ovaj zakon uvodi čitav niz novih kategorija zavaravajuće poslovne prakse, 39 sam zbrojala i čitav niz novih obveza, od nadzora nad greenwashingom preko prava na popravak, digitalnih prava potrošača, novih pravila o recenzijama i planiranom zastarijevanju. A na konkretno pitanje od simboličnih 10 novih inspektora Vlada je odgovorila šutnjom, elegantno zaobilazeći pitanje, volila bi da se o tome očituju u završnom izlaganju. Jer budimo realni, ako veliki sustavi znaju da je vjerojatnost nadzora statistički zanemariva, oni će i dalje mirno procjenjivati da im se kršenje pravila i zakona jednostavno isplati. Bez ozbiljnih kapaciteta za nadzor nema ni ozbiljne zaštite potrošača jer je zakon bez provedbe mrtvo slovo na papiru, a poruka velikim igračima je glasna i jasna, radite što hoćete…/Govornik se ne razumije./… da vas uhvatimo svodi se na statistički šum. Treće, sustav fiksnih kazni koje Vlada i dalje brani, strukturno je nepravedan i što je jednako važno strukturno je učinkovit. Ista novčana kazna za malog obrtnika i za veliki trgovački lanac s milijunskim godišnjim prometom nije jednakost pred zakonom, to je zamaskirana nejednakost. Za korporaciju je ta kazna operativni trošak, stavka u proračunu pod naslovom „poslovni rizik“, za malog poduzetnika može biti kraj poslovanja i upravo znamo iz europske prakse od regulacije tržišnog natjecanja do Opće uredbe o zaštiti podataka, da jedino kazne vezane uz postotak godišnjeg prometa imaju stvarni odvraćajući učinak na velike igrače, dok to ne uvedemo disciplinirat ih nećemo. Četvrto, zakon prepoznaje problem zavaravajućih okolišnih tvrdnji i proširuje popis zabranjenih praksi. To je korak naprijed kojeg treba, kojeg treba priznati i ja to podržavam, međutim i dalje najveći teret dokazivanja ostaje na potrošaču, a ne na onome tko tvrdi da je njegovo poslovanje ekološki prihvatljivo ili njegov proizvod da je ekološki. Velika kompanija stavi „eko“ na ambalažu, profit raste, a građanin bi trebao sumnjati, prijavljivati i dokazivati. Prosječan potrošač nema mogućnost provjeravati certifikate, niti istraživati proizvodne procese i potpuno je nerealno to od njega i očekivati. Uloga države ovdje bi trebala biti jasna, obvezu prethodne provjere valja staviti na onoga tko zarađuje od tog zelenog marketinga. Peto, pravo na popravak jedna je od najvažnijih novina ovog zakona i ja pozdravljam samu ideju jer je to mjera koja je istovremeno ekološka, socijalna i ekonomska, no i dalje nije riješen ključni problem odnosa moći, proizvođač i dalje potpuno kontrolira rezervne dijelove, servisnu mrežu i cijene popravaka. Nije dovoljno zakonom samo propisati da dijelovi moraju biti dostupni ako ne kažemo i po kojoj cijeni, koliko dugo i pod kojim uvjetima jer ako popravak traje mjesecima ili godinama ili je cijena tog popravka gotovo cijeni novog proizvoda džaba smo krečili. U tom slučaju pravo na popravak ostaje samo formalno, a u stvarnosti građanin je i dalje prisiljen kupovati novo jer je popravak ekonomski neisplativ, što je ironično, točno ono što veliki proizvođači i žele. Šesto, pozdravljam što ovaj zakon konačno uređuje zaštitu potrošača u području financijskih usluga sklopljenih na daljinu, kao i nova pravila o digitalnim pravima. Zabrana lažnih recenzija, zabrana prekrivenog plaćenog oglašavanja u rezultatima pretraživanja, zaštita od namjernog softverskog zastarijevanja, to su sve mjere koje adresiraju konkretne manipulacijske tehnike kojima se veliki digitalni igrači danas rutinski koriste, no pravo na komunikaciju s fizičkom osobom ostaje šuplje ako uz njega nema jasnih rokova odgovora. Svi znamo koliko je teško doć do stvarne osobe kad pokušavate riješit problem s teleoperaterom, bankom ili nekom velikom platformom. Formalno pravo bez standarda postupanje nije zaštita, to je samo iluzija zaštite.
I da zaključim, kada govorimo o zaštiti potrošača moramo biti iskreni prema sebi. Na jednoj strani stola sjedi građanin fizička osoba često s ograničenim znanjem, ograničenim vremenom i ograničenim novcem, na drugoj strani sjede korporacije s pravnim timovima, marketinškim stručnjacima, analitičarima ponašanja potrošača i godišnjim proračunima za lobiranje koji premašuju godišnji prihod prosječne hrvatske obitelji. Taj jaz nije slučajan, on je pažljivo konstruiran i sustavno održavan. Planiranim zastarijevanjem proizvoda koji ovaj zakon prepoznaje kao problem, al ne rješava sustavno, veliki proizvođači osiguravaju da potrošač mora kupovati iznova i iznova, lažnim sniženjima koje zakon pokušava urediti, ali ostavlja previše prostora za manipulaciju kroz podzakonske akte, obmanjuje potrošače u trenutku kada je najpodložniji impulzivnoj kupnji, greenwashingom koji zakon nabraja kao zabranjenu praksu, ali ne uspostavlja mehanizme prethodne provjere, kupuju povjerenje ekološko osviještenih potrošača ne čineći ništa stvarno za okoliš.
Kolegice i kolege, posljedice nepoštenih tržišnih praksi ne osjećaju svi jednako i to moramo biti vrlo jasni. Građani s višim prihodima lakše podnose pogrešnu kupnju, skriveni trošak ili agresivnu marketinšku praksu. Za njih je to možda neugodnost, ali građanima koji jedva pokrivaju osnovne troškove svaka manipulacija cijenama, svaki nametnut i nepotreban trošak, svaki lažni popust predstavlja ozbiljan udar na kućni proračun. Zato zaštita potrošača ne smije biti svedena na distribuciju informacija. Država mora aktivno ograničavati zlouporabu tržišne moći i upravo tu ovaj zakon ostaje nedovoljno ambiciozan.
Ovaj zakon pretpostavlja racionalnog, dobro informiranog, digitalno pismenog potrošača koji ima vremena i resursa zaštititi svoja prava, no upravo oni koji to nisu, a to je većina da se ne lažemo ostaju najranjiviji. Uloga države u tom smislu nije samo propisati prava nego osigurati da ta prava budu dostupna svima, a ne samo onima koji si mogu priuštiti odvjetnike.
Ovaj zakon donosi određene pomake i to mu se mora pošteno priznati, ali on ne dira u strukturu moći i to mu je ogromna zamjerka. On ostavlja građane nezaštićene u stvarnom svakodnevnom ekonomskom ringu dok su veliki igrači i dalje zaštićeni nedostatnim nadzorom, ne srazmjernim kaznama i podzakonskim aktima koji se donose daleko od saborskih i stvarnih javnih rasprava.
I najvažnije, Vlada se nije imala hrabrosti stvarno suprotstaviti velikim igračima i stati uz najslabije i najugroženije hrvatske građane. Šteta gospodine državni tajniče jer vjerujem da biste u tome imali našu jednoglasnu potporu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Lugarić.
Imao tri replike, prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana zastupnice Lugarić drago mi je što ste se u svom govoru osvrnuli i na ovaj zakon, Zakon o zaštiti potrošača i u biti kada bi sumirali vaš govor u jednu rečenicu to bi bilo kršenje pravila se isplati. I to je ono što je problematično kada se prebacuje sa zakonodavca na uredbe odnosno pravilnike glavne ovlasti tada znamo da od toga svega neće biti apsolutno ništa. Ne samo da nećemo imati javnu raspravu nego nećemo imati ni posljedice odnosno nećemo moći zaštititi naše potrošače, pa evo konkretno nekoliko pitanja.
Kako uopće to kontrolirati? Kako će Državni inspektorat nadzirati lažna sniženja i poštivanje pravila o najnižoj cijeni prethodnih 30 dana osobno kod velikih internetskih trgovina ili kako će se u praksi nadzirati tvrdnje trgovaca da su proizvodi zeleni, održivi i klimatski neutralni posebno kad su te tvrdnje dio oglašavanja na internetu? U biti ljudima koji to rade i koji žele na tome zaraditi njima će se isplatiti platit kaznu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Pa nikako kolega Barbir jer je i ideja da bude nikako. Glavni državni inspektor Mikulić je u zatvoru. Ovih postojećih inspektora nema dovoljno, a zakon sa zilionom novih ovlasti i potreba predviđa zapošljavanje 10 novih inspektora. Nikako, ali ponavljam nije ni ideja da se kontrolira jer nije ni ideja da se poremeti neravnoteža moći.
Moje apeliranje i u prvom čitanju i sada je da država konačno pora… tu moć i izrazitu neravnotežu moći između potrošača i ovih velikih poremeti i da stane na stranu građana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Kolegice Lugarić nabrojili ste tu cijeli niz problema s kojima se susreću naši potrošači, dakle teleoperateri, online kupnja, električni uređaji i koješta, međutim trebamo spomenuti još nešto je jako važno, a to su javne usluge. Evo naš čovjek, a to je u zadnje vrlo često, uzmimo račun za električnu energiju, dođe vam ne znam 2 ili 3 puta veći račun, znate da ga niste potrošili, zovete ih, nema šanse, ispunite zahtjev za prigovor, dok nađete taj zahtjev dakle ne da trebate biti digitalno pismeni nego vi trebate izgubiti pola dana dok nađete zahtjev, kad nađete zahtjev samo što vam ne traže djevojačko prezime majke, e kad ste ga ispunili ako ga pošaljete, ne, ne, morate ga potpisati vlastoručno. Dakle, zašto je to tako? Zašto mi ne možemo ili naši stariji sugrađani doći tamo i reći dakle nije u redu ovaj račun …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… izvolite riješite to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Vidim kolegice Dragić vi imate problema sa strujom, ja sam prošla cijelu agoniju sa Plinarom. Dakle, svjedočili ste tim razgovorima pa znate.
Dakle, u čemu je problem? Ovaj zakon predviđa da mi moramo kao potrošači moći razgovarati sa živim osobama. Međutim, ako se ne kaže u kojem roku se vama živa osoba mora javiti onda nas trpa u ove algoritme i ove obrasce i ove nekakve ja uopće ne… ja isto moram priznat apsolutno dijelim frustraciju u nešto u čemu se ni mi, ja sebe smatram natprosječno i informiranom i pismenom i informatički i svakako drugačije obrazovanom, ja moram priznat isto kao i vi sa ovom strujom, ja sa plinom, meni je trebalo mjesec dana da uopće dođem do žive osobe, a onda još mjesec dana da dobijem ikakav odgovor koji je bio polusuvisao.
Prema tome, kad govorimo gospodine državni tajniče o svim ovim prijedlozima onda vas molimo da stanete na stranu građana, običnih ljudi i stvarnih života ljudi. Izabrali ste krivu stranu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Zaista, Članak 238., oni vrijeđaju građane. Znate kad odgovore na zahtjev za prigovorom? Nikad. Nikad. Dakle, mjesecima ček… o čemu mi pričamo, mi o online nekome iz Kine ovdje razgovaramo a HEP vam na zahtjev za prigovorom ne odgovori nikad.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, iako se slažem moram vam izreći prvu opomenu zbog repliciranja.
Posljednja replika kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovana kolegice govorili ste i o kaznama, dakle ovaj zakon uvodi drastično povećavanje kazni.
Smatrate li da će te kazne dovesti je li do više reda ili će možda zapravo u konačnici biti nekakav udar na one mikromale poduzetnike, je li te drastične kazne nekad malim obrtnicima i trgovcima i najmanje kazne im znače ključ u bravu? Dakle, hoće li Državni inspektorat znat razlikovat šta su to nekakve administrativne sitne pogreške, a šta su kazne ono što su propusti koji zaista zaslužuju ovako drastične kazne, govorili ste i vi sami o toj razlici između ne znam velikih trgovaca lanaca i malih obrtnika. Evo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ponavljam kolegice Puljak neće državni inspektorat ništa jer je ideja cijelog sustava da inspektorat i ne radi ništa i ne kažnjava posebno one koji su nekoj milosti. Međutim, kako ja nisam zastupnica koja samo pričam ja sam na ovaj zakon napisala i četiri amandmana i jedan od njih se upravo odnosi na to da se izbjegne ovaj moment fiksnih kazni i da se uvede mogućnost kazne vezano uz postotak prometa, da onda slično kao što je kazna i za kršenje GDPR-a jer onda zapravo time ćemo omogućiti da kazna bude proporcionalna veličini onoga koji zakon krši jer ovim nekim velikima čak i ove najveće kazne koje je zakon predvidio su zapravo mogu biti i jesu ukalkulirani poslovni rizik. I onda sad stavite em im je malo nije im odvraćajuće, em nema ko kontrolirat odlično super, a ne smije bit tako jer nije super. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Ivan Dabo izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvaženi državni tajniče sa suradnicima, malobrojni uporni kolege dionici ove rasprave. Govorit ću o Zakonu o trgovini, u kontekstu važno je reći i da je temeljni Zakon o trgovini 2008.g., a od tada je više puta mijenjan i dopunjavan, a posljednji puta 2023.g. što jasno pokazuje da se radio o zakonu ... kontinuirano prilagođava društvenim i gospodarskim promjenama što podržavam.
Važene i najvažniji elemenat zakona jest jačanje uloge jedinice lokalne samouprave, uprave, predstavnička, tijela, gradovi i općine dobivaju mogućnost da sukladno specifičnostima svojih sredina ograniče prodaju alkoholnih i energetskih pića za mlade do 18 godina u određenim vremenskim razdobljima, osobito u noćnim satima kada su najizraženiji problemi narušavanja javnog reda i mira, buke i drugih društvenih negativnih pojava. Također takvo ograničenje može se odnositi na razdoblje od 21,00 sat navečer do 6,00 sati ujutro sljedećeg dana, a odluku o tome donose upravo predstavnička tijela lokalne samouprave koja najbolje poznaje potrebe i okolnosti svojih lokalnih zasebnosti.
Važno je pri tom naglasiti da se time jača lokalna demokracija koju stalno prizivamo i neposredna odgovornost prema građanima jer upravo predstavnička tijela izabrana na izborima najbolje održavaju volju lokalne zajednice, na njima je procjena i hrabrost.
Govorit ću o situaciji grada Novalje gdje sam gradonačelnik 25 godina, specifična situacija grada Novalje je takva da je Novalja istaknuta turistička destinacija koja ostvaruje dva milijuna komercijalnih noćenja u tijeku jedne godine. U strukturi gostiju mladi su zastupljeni sa 30%, oni su definitivno mladi, pretežito odgovorni i dobri gosti potrošači. Ima i pojedinih ispada pojavnosti lošeg ponašanja, ali ne treba sve kvalificirati nekakvim degutantnim kvalifikacijama, pogotovo ovu skupinu gostiju.
Na području grada Novalje u tijeku ove turističke sezone već su održana četiri festivala, a procjena je da će biti i 30 festivala u tijeku ove sezone, neki festivali i budu sa preko desetak tisuća sudionika. Karakteristika je u ovim sredinama je da do odlaska na određenu party destinaciju koja je disperzirana određeni kilometar od samog središta dolazi do zagrijavanja na području jezgre grada u manjim klubovima ili terasama. Ništa nije svetinje od sigurnosti i kad je u pitanje zaštita mladih ljudi. Svakako da ovaj vid turizma ima i određeni danak pa tako mi u tijeku turističke sezone angažiramo sporazumno sa MUP-om preko 80-ak policajaca za ispomoć funkcioniranju u svezi sigurnosti javnog reda i mira koje nas košta preko 125 tisuća eura za smještaj tih policajaca. Također isto u tijeku turističke sezone imamo i pojačano komunalno redarstvo, pojačanu hitnu medicinsku službu, a na samom punktu plaže Zrće imamo i trijažni tim.
Slijedom svega navedenog podržavam izmjene i dopunu zakona koju su jedinicama lokalne samouprave dani mogućnost upravljanju, iziskuje dobru procjenu i određenu hrabrost u svezi toga. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javio kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Dabo evo mogu reći i da mi podržavamo ovaj zakon međutim ono što je razlika kako ja vidim suštinska između vlasti i oporbe, mi to podržavamo, a vlast ne podržava kada takvi isti prijedlozi dolaze od nas. Pa evo čisto pitanje prema vama da je ovaj recimo prijedlog ili sličan prijedlog došao od nas, bi li ga vi podržali. Hvala.

Dabo, Ivan (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… sigurnost i zaštita mladih nema cijene. Neovisno o ideološkim pristupima.

Penava, Ivan (DP)
Za povredu Poslovnika se javio kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Evo pa gospodine Dabo drago mi je da tako govorite ali evo SDP je nedavno imao prijedlog zakona o energetskim pićima i ne znam jeste li podržali njih, s obzirom da je dio tog zakona implementiran u ovaj zakonski osnov, a i naš je prijedlog bio prije godinu dana Zakona o trgovini koji se tiče ovih pitanja alkohola i prodaje, pa evo ne znam zašto niste u tom trenutku reagirali na taj način. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za …
…/Upadica: Mogu./…
Ne možete sada.
…/Upadica: Nego što./…
Povreda Poslovnika je bila pa ćete na slijedeću repliku moći. Slijedeća replika pripada kolegici Branki Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Dabo vrlo uspješno vodite jednu ja bih rekla izazovnu turističku destinaciju Novalju. Kao što ste rekli preko 30% gostiju su vam mladi, preko 30 festivala. Na nekima je i po 30 tisuća sudionika, međutim radi sigurnosti i zaštite ljudi rekli ste da angažirate preko 80 policajaca za kojih iz proračuna izdvajate oko 125 tisuća eura. Koliko će ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, doprinijeti većoj sigurnosti i zaštiti ljudi ali i uštedi ovih sredstava o kojima ste pričali.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.

Dabo, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem uvažena saborska zastupnice. Svakako da će dijelom doprinijeti financijskom manjem izdatku ali nadasve je bitno da još više poradimo i učvrstimo ove sigurnosne efekte, a nadasve zaštite mladih ljudi. Nadopunio bi gospodinu Barbiru, kako je konstatirano da je ovaj zakon kompilacija dvaju klubova, smatram da je ovo trojedini zakon kojeg ćemo podržati svi, a može biti otac, sin i duh sveti da se zove.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća u pojedinačnoj raspravi je kolegica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala, da započnem sa hvaljen Isus i Marija. Ok. Šalu na stranu, poštovane kolegice i kolege kad govorimo o Zakonu o potrošačima, mi možemo uspostaviti ne znam kako dobar zakonodavni okvir, pooštravanje kazni međutim naši potrošači imaju osjećaj, nepovjerenje u sustav, a složit ćemo se da zaštite potrošača nema one stvarne ako nema stvarnog nadzora nad provođenjem zakona i to nije samo slučaj kad govorimo o Zakonu o potrošačima. Isto to pravilo može se primijeniti i na Zakon o trgovini već relevantne zabrane kod prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina, kod prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina. Naprosto mi kao sabor učinimo sve što je u našoj moći da uspostavimo zakonodavni okvir, međutim institucije koje bi to trebale provoditi zapravo od nas svih rade, rade bedake.
Ono što je još problematično kad govorimo o Zakonu o potrošačima je činjenica da prema potrošačkom semaforu, hrvatski potrošači su prema informiranosti o svojim potrošačkim pravima na pretposljednjem mjestu u EU. Od nas, od naših, od informiranosti odnosno loše informiranosti naših potrošača, lošija je jedino Grčka. Jednako tako i na pretposljednjem smo mjestu prema potrošačkom semaforu i kada govorimo o povjerenju odnosno, da o povjerenju naših potrošača u institucije i to je ovo o čemu sam malo prije govorila.
Sad ću se malo prebaciti na ovaj dio Zakona o trgovini i o regulaciji zabrane energetskih pića i postrožavanje kazni i za prodaju i za sankcioniranje prodaje protuzakonite prodaje alkoholnih pića ili pića koja sadrže alkohol maloljetnicima. Mi kada pogledamo ESPAD istraživanje na koje ste se pozvali u vašem uvodnom izlaganju, onda ćemo vidjeti da, ja neću reć da u Hrvatskoj nemamo problem s alkoholom, ali kad gledamo novu generaciju gen Z, onda vidimo da je pijenje alkohola u trendu pada. Znači to ovoj generaciji Z nije toliko atraktivno koliko je bilo možda generacijama prije, prije njih iako ne želim minorizirat taj problem i negirati da on postoji, ali znači konzumacija alkohola je u padu. Prevalencija duhanskih proizvoda pušenja posebice e-cigarete i nikotinskih vrećica je u porastu, u porastu je naravno i kockanje kod mladih ali i konzumacija energetskih, energetskih pića. E sad, meni je drago da je zabrana prodaje i usluživanja energetskih pića, pardon ovdje prodaja, usluživanje je u jednom drugom zakonu, našlo konačno svoje mjesto u ovom, u ovom prijedlogu zakona. Znači mi imamo veliki problem i ESPAD to pokazuje. ESPAD je 2015. godine već u svoje istraživanje nekakvih ponašanja odnosno prehrambenih navika ovaj školaraca, gdje je do tad ispitivao samo konzumaciju droga, alkohola i duhanskih proizvoda, on je već 2015. godine uvrstio i konzumaciju energetskih pića shvativši zapravo koliko je to štetno za zdravlje i razvoj djece i Hrvatska isto tako u tom, u tom istraživanju kako bih rekla u uzorku i ono što ESPAD pokazuje da je skoro 80% mlađih od 18.g. zapravo su konzumenti, međutim isto tako istraživanja pokazuju da djeca sve češće, znači to više nije nikakvo izletno pijenje, to je svakodnevno, učestalo pijenje, djeca počinju u sve ranijoj dobi, to je znači 10, 11, 12.g., već sam rekla, polovica djece mlađe od 12.g. zapravo konzumira energetska, energetska pića, počinju to vrlo rano i povećava se ta konzumacija i miješanje s alkoholom. Ako znamo da ta energetska pića, da je to kao jedna šalica jake kave sa 6 do 7 žlica šećera, što nikako nijedan roditelj svom djetetu ne bi dao, a to je samo ta količina kofeina i šećera, da ne govorimo o drugim stimulansima koji se nalaze u tom sastavu i zapravo svi znanstvenici, liječnici, Američko-pedijatrijsko akademija je već prije 10.g. preporučila zabranu prodaje, a samim time i smanjenje konzumacije energetskih pića, znači tu mogu biti brojni utjecaji štetni po zdravlje maloljetnika. Prvo ono naj, najjednostavnije ako govorimo o šećeru, a nije, nije baš najjednostavnije, to je karijes, to su neke bolesti kasnije povezane s dijabetesom i još veći problem što mi u Hrvatskoj, nama je svako treće dijete ima problem s pretilošću, a energetska pića zapravo kod djece udio je nekih 12 do 15% kod unosa, unosa šećera, to je samo energetsko, energetsko piće, da ne govorimo o drugim šećerima koje oni unose. Ako idemo dalje tu su pojačan, povišenje tlaka, srčana aritmija, tjeskoba, nesanica, a onda se to može reflektirati i na neke puno ozbiljnije zapravo zdravstvene indikacije, pogotovo ako govorimo o konzumaciji i o miješanju s alkoholom. Isto tako to ima utjecaja i na neke socio-društvene fenomene, djeca recimo koja konzumiraju učestalo energetska pića, njihove prehrambene navike, uzročno-posljedična je veza s neredovitim prehrambenih navikama, oni nerijetko preskaču doručak, piju to na natašte, što je onda još opasnije, onda primjerice pokazuju i nakon nekog vremena pad koncentracije, poteškoće s učenjem, znači jer ta energetska pića zapravo ona su marketinški mudro ciljana i gađana na djecu i ta industrija zapravo njima pokazuje te šarene limenkice koje se povezuju sa sportom, sa vrhunskim sportašima, s gaming industrijom, s društvenim mrežama, s influencerima, to je sve tako šareno, izgleda bezopasno na policama. Evo do, do usvajanja ovog zakona vi njih možete kupit bilo gdje kao sok ili vodu, a nisu bezopasna kao sok ili voda i zato je važno da zakonom pošaljemo i poruku da nisu bezopasna, da mogu biti itekako opasna i naprosto, a šta onda još se pojavljuje novi trend, da na društvenim mrežama primjerice oni imaju trend sakupljanja svih tih boja tih limenki i naravno vi ste veća faca ukoliko što prije sakupite sve te limenke i onda oni to slikaju, vješaju, oni su kul ne, kul su, a tu im se prodaje zapravo ta ideja da oni moraju sve stići, da ne smiju biti umorni, da je umor nekakav kvar, da to što oni imaju puno ispita u školi, treninga, satove klavira, plesa, imaju jako puno obaveza, ta industrija zapravo njima pokušava umjetno stvoriti dojam da oni to sve ne mogu stići, da oni, da je toga previše, da su oni pod stresom i da taj stres olakšavaju zapravo time što piju energetska pića. Pa i sva istraživanja pokazuju zapravo kad klince pitate zašto pijete energetska pića, oni će vam reći pa radi izdržljivosti u sportu, radi bolje koncentracije, znači to je sve prodaja magle koju te marketinške kompanije zapravo na tim klincima zarađuju i ne samo to, oni odgajaju buduće potrošače jer što ga prije upecaju s 10-11.g. oni su svjesni da će to dijete i u kasnijoj dobi to piti jer niko… o Bože nikotin, kofein, kao nikotin i neke druge supstance izaziva ovisnost i znači mi naprosto ovim zakonom stajemo na stranu zaštite djece neovisno o tome što profit mislio na tome i ne čudi da u svijetu, pa i u Hrvatskoj tvrtke koje se bave ne samo proizvodnjom nego i prodajom energetskih pića bilježe enormne, enormna povećanja svojih prihoda i dobiti, normalno jer se njima konzumenti zapravo sve više i više povećavaju i dobro pecaju ove najmlađe, najmlađe klince i ja mislim da je ovaj, ovaj put dobar put. EU je svojom direktivom već regulirala neke stvari da na svakom tom proizvodu koji sadrži više od 130 miligrama kofeina po litri mora biti ono, ona kao upozorenje da je štetno odnosno da se ne preporuča, blaže je to definirati, da se ne preporuča djeci, trudnicama i dojiljama, ali brojne europske zemlje su shvatile da to nije dovoljno, naprosto to je onako blaga preporuka, međutim ovim ćemo mi valjda uspjeti zaustaviti negativne trendove s kojima se i Hrvatska, Hrvatska suočava, a i roditelji su tu nemoćni, roditelji isto tako ne mogu kontrolirati, kad oni djetetu daju za marendu ili taj dan nekakve novčiće, pa ti klinci stvarno ono, ono iza prvog kantuna kupuju u trafikama, u dućanima energetsko piće, tako šareno, to je postao kao nekakav modni dodatak, nekakav trend, nekakav način života, lifestyle, puno više od onog kao nekakvog pića koje se prezentira da je bezazleno, da je bezopasno, a uopće, uopće nije.
Evo ja bih podržala još jednom …/Govornik se ne razumije./…žao mi je što to nismo napravili ranije. Možda da smo ovo napravili ranije možda ne bi ni bilo onog smrtnog slučaja 2022.g. konkretno u Hrvatskoj. Takvih slučajeva je bilo dosta u Europi i svijetu, a okej nikad nije kasno, bolje ikad nego nikad.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Sabini Glasovac.
Za repliku se javio kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovana kolegice Glasovac, sve ste dobro rekli u principu i slažem se većinom s vama i smatram da je dobro da se ide u izmjene makar kasno ili prekasno, ali u svakom slučaju bolje da se nešto pokuša napravit nego da se ništa ne pokuša napraviti. Ali mene zaista zanima, smatrate li vi ove mjere, pogotovo vezano za prodaju alkohola simboličnim mjerama ustvari na neki način i smatrate li da će to zaista smanjiti potrošnju alkohola u ja bih rekao svim dobnim skupinama ili neće jer ja mislim da je uvijek i puno prije je na redu prevencija, a ne rješavanje na ovaj način posljedica onoga svega i same potrošnje alkohola? Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ja se s vama apsolutno slažem i ja smatram da jedno ne isključuje drugo, da mi moramo ići na ove dvije trake. Prva traka je ova regulacija, ja ću to tako reći, neki će reći sankcija, ali isto tako bez edukacije nismo nigdje.
Meni je žao što mi u osim u Rijeci još uvijek nemamo sustavni predmet zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Zašto? zato što upravo kroz jedan takav kurikulum odnosno predmet djeca bi učila između ostalog i o zdravim prehrambenim navikama, i o štetnostima ovisnosti i o novim ovisnostima jer mi kad pogledamo našu Strategiju za borbu protiv ovisnosti onda vidimo da u Hrvatskoj je nevjerojatan porast konzumacije marihuane i kokaina i nekih drugih sintetičkih droga. Ali mi moramo zapravo s djecom od malih nogu kao potrošačima, kao građanima kakogod hoćete, raditi na način da im objasnimo što je to za njih .../Upadica Penava: Vrijeme./... štetno i da budu ispred vremena u tijeku s vremenom, a ne za ... kašnje...

Penava, Ivan (DP)
Posljednji u pojedinačnoj raspravi je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici. Možemo se sada izbrojati na prste jedne ruke kolko nas je u ovoj prostoriji, al eto to je tako. Danas raspravljamo o objedinjenoj raspravi Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona koji se predlaže po hitnom postupku i drugi je zakon ustvari Konačni prijedlog Zakona o zaštiti potrošača ovo je objedinjena rasprava koja nisu tolko komplementarna, mogla su ić razdvojena, al evo voljom vladajućih ipak ide se o tome odvojeno raspravljat.
Prvo što treba reći u ovom prijedlogu zakona o trgovini Prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini dvije stvari treba istaknuti, postoji forma i postoji sadržaj u prvom dijelu govora i govorit ću malo o formi, a onda ću u drugom dijelu govora govoriti o sadržaju. Što se tiče forme ovaj zakon sadrži dva zakonska prijedloga koja su imala koja je oporba imala u zadnjih godina, prvo je bio P.Z. 160 u lipnju prošle godine koji je naš klub sa zastupnicom Puljak priložio u proceduru HS-u i nažalost taj zakon koji je u biti upravo obuhvaćao ove tematike o kojima govorimo, o zabrani prodaje alkoholnih pića na javnim mjestima u biti on je to obuhvaćao u potpunosti vrlo dobro objašnjeno, međutim nikad nije od strane nas došlo do plenarne sjednice sabora jer valjda tada nije to dovoljno bilo hitno jel prije godinu dana to nije bilo dovoljno hitno da ide, a sada to se donosi isti takav zakon s istim tim odredbama donosi se po hitnom postupku sada jel. I sad mene zaista zanima što to nije bilo hitno po tom pitanju prošle godine, a sad je izuzetno hitno da se donosi po hitnoj proceduri danas. Taj zakon također sadrži i zakon vezan za energetska pića odnosno zabranu energetskih pića maloljetnicima koji je vrlo nedavno u ovoj sabornici predložio Klub zastupnika SDP-a, tako da ovaj zakon sadrži zaista jako puno oporbe i ideja koje su oporbe prezentirali kroz svoje političko djelovanje bilo prošle godine kroz naš prijedlog zakona ili SDP-ov prijedlog zakona koji je išao prije možda tjedan dana ili dva tjedna i stoga ga treba definitivno podržati.
Međutim zaista je nejasno zašto se to hitno donosi sada, a nije se donosilo prije godinu dana? I upravo kroz odgovore na ta pitanja možemo u biti vidjeti i modus operandi predlagatelja odnosno Vlade RH znači nije bitno što se donosi jel to dobro za djecu i za građane, bitno je da to donose oni jer da nije bilo to tako bitno oni bi prihvatili naše prijedloge zakona i ti zakoni bi bili već u proceduri i možda bi se bili implementirani svakako za ovu sezonu po pitanju alkoholnih pića što smo mi kao klub predlagali, a i zaštitili bi se djecu, djecu bi se što prije zaštitilo po pitanje energetskih napitaka. Međutim, nisu bili tad, tada bila bitna ni djeca, ni građani, ni bilo ko drugi bitno je da oni to donesu i onda su brže bolje prekopirali te zakone, stavili zajednički vlastiti zakonodavni okvir i preložili HS da se to usvoji. Pa sad vidite razliku i u modus operandi vlasti i oporbe, mi ćemo to podržati jer je to dobro za građane. Znači mi kroz to svaćamo da u biti nije bitno ko šta predloži nego da li je nešto dobro za građane za djecu ili nije dok je njima bilo bitno da oni to predlažu, a ne oće li koje dijete putem zbog neizglasavanja naših zakonskih prijedloga stradati u međuvremenu. E pa to je jako bitno da hrvatski građani imaju u mislima kada budu zaokruživali na onim listićima budućnost svoje djece, budućnost građana i neke zakone koji zaista moraju proći ove sjednice. To je što se tiče forme.
A što se tiče sadržaja samoga nemamo nekih pretjeranih primjedbi po pitanju sadržaja zato šta sadržan je dobar dio našeg i našeg prijedloga zakona znači 160 prijedlog zakona koji možete vidjeti na stranicama HS-a koji tu već od lipnja stoji, a i dobar dio zakona ... prijedloga SDP-a po pitanju energetskih pića i tako da ovo pitanje u svojoj biti i ovaj cijeli sad kad počnemo pričati samo o sadržaju odnosno o meritumu znači tu više ne govorimo o proceduri i formi, sam zakon poručuje nekoliko važnih postulata, a to je da djeca nisu tržište za alkohol, mislim da se tu apsolutno svi možemo u ovoj prostoriji s time složiti. Poručuje da djeca nisu tržište za energetska pića i poručuje da internetska prodaja ne smije biti neka rupa u zakonu nego da se treba urediti vrlo jasnim pravilima i jasno ... od strane državnog tajnika po pitanju dostave i kako će to funkcionirati u budućnosti po pitanju interneta.
Što se tiče dodatne poruke, a to je da lokalne zajednice moraju imati pravo zaštititi javni red, zdravlje, okoliš i prostor u kojem žive i rade, to je također jedna od važnih poruka ovog zakona i to su ispravne poruke. Zato ovaj zakon treba podržati i vjerujem da će se podržati jednoglasno, jedino ostaje ta žal jel što smo mogli to sve skupa donijeti i prije da vladajući nisu bili sebični i nisu stavili ustvari vlastitu stranku ispred budućnosti naše djece.
Posebno je važno da se zabrana prodaje energetskih pića maloljetnika konačno uvodi u Zakon o trgovini. O tome se već dugo govorilo, struka je upozoravala, roditelji su o tome već odavno govorili, vidili problem, škole u tome vide problem, liječnici ga vide i nije normalno da dijete od 12, 13 ili 14 godina može bez ikakvog ograničavanja kupovati proizvode s visokim udjelom kofeina i stimulansa. Država tu definitivno mora postaviti granicu i drago nam je da se konačno ta granica i postavlja ne zato da bi se nekoga kažnjavalo, ne zato nego zato da bi zaštitilo isključivo i prvenstveno zdravlje naše djece.
Jednako je to važno pitanje alkohola. Hrvatska ima ozbiljan problem s dostupnošću alkohola među mladima. Podaci iz obrazloženja zakona to u konačnici jasno i pokazuju. Kada 9 od 10 učenika kaže da je barem u jednom životu pilo alkohol, a više od polovice učenika pilo je alkohol u posljednjih mjesec dana onda ne možemo govorit da se radi o marginalnom problemu, radi se ipak o jednom javnozdravstvenom problemu. I zato nije dovoljno imati zabranu samu po sebi na papiru, treba imati i provedivu zabranu, zato je važna vjerodostojna provjera punoljetnosti kod internetske prodaje i to podržavamo. Dosadašnji model u kojem se klikom potvrđuje dob nije bio ozbiljan, on u biti ne štiti nikoga. Ako želim stvarnu zaštitu, treba nam stvarna provjera.
Sustav e-građani može biti dobro rješenje ako bude jednostavan, brz, siguran i jednak za sve, ali provedba će pokazati je li to u biti tako i hoće li se to tako provoditi.
Posebno treba pratiti kako će se s novim pravilima nositi manji trgovci, internetske platforme i kupci koji nemaju jednostavan pristup sustavu. Njima taj sustav treba što je moguće bolje objasniti i učinit ga što dostupnijim. Dobro je i što se lokalnim zajednicama konačno daje mogućnost ograničavanja prodaje alkohola u prodajnim objektima u vremenu od 21 sat do 6 sati. To je bilo vrlo slično regulirano, možda je bio sat razlike gore ili dole i u našem prijedlogu zakona u lipnju prošle godine.
Međutim, to nije opća zabrana, to nije centralizirano rješenje, to je samo mogućnost, a mogućnost je važna jer problemi nisu svugdje i isti. Neki gradovi imaju snažan pritisak noćnog života, takav je recimo i Split, neka turistička mjesta imaju problema s alkoholiziranim ljudima na javnim površinama i neka naselja imaju problem buke, otpada i narušavanja javnog reda i mira i upravo zato to lokalna zajednica najbolje vidi. Mi smo to u Splitu vidili i zbog Splita i primjera Splita smo to stavili u zakonsku proceduru i zato treba postojati određena vrsta alata za reakciju, ali taj alat mora biti odgovorno korišten, odluke moraj biti obrazložene, razmjerne, transparentne, donesene u predstavničkom tijelu i praćene rezultatima jer cilj nije ograničavati trgovinu samo zbog ograničavanja. Cilj je zaštiti javni interes.
Ako želimo stvarno smanjit konzumaciju alkohola i energetskih pića među mladima trebaju nam i druge mjere, recimo prva u redu je edukacija, recimo uvođenje građanskog odgoja u sve osnovne škole kao izbornog predmeta bilo bi svakako jedna vrsta prevencije, preventivna mjera. Zatim treba biti rad sa samim školama, rad i sa roditeljima, odgovorno oglašavanje, javnozdravstvene kampanje, bolji nadzor prodaje i dosljedna provedba kazni. Zabrana bez nadzora neće značiti puno, nadzor bez edukacije neće biti dovoljan, a edukacija bez jasnih pravila neće u konačnici imati snagu. Tako da su to zaista povezane posude i zato sve skupa mora ići zajedno i pravila i nadzor i prevencija i odgovornost.
Tako da ovaj zakon daje jedan važan okvir. To mu se mora priznati i zato ga podržavamo ali očekujemo da Vlada nakon donošenja zakona prati njegovu provedbu, da prati učinke na maloljetnike, da prati rad inspekcija, da prati probleme u internetskoj prodaji, da prati i odluke lokalnih zajednica i da se po potrebi zakon dodatno popravi kako budemo vidjeli i sa samoga terena jer zaštita djece i mladih nije jednokratna mjera to je trajna odgovornost države i baš zato mi je žao šta vladajući prijedloge koje smo mi davali po ovom pitanju i po ovom zakonskom prijedlogu koji danas donosimo nisu prepoznali na vrijeme jer imali su godinu dana da to prepoznaju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
Za repliku se javila kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo samo ću iskoristiti ovu posljednju repliku koju imam da podsjetim da smo osim izmjena Zakona o trgovini u lipnju prošle godine poslali u saborsku proceduru i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koju smo na sličan način htjeli dati ovlasti jedinicama lokalne samouprave da isto tako određuju zone na svom području u kojima se ograničava rad noćnih klubova. Zašto je to važno? Evo opet na primjeru Splita, usred stare gradske jezgre imate nekoliko noćnih klubova i to jednostavno remeti, remeti kvalitetu života građana koji žive u staroj gradskoj jezgri. Evo taj zakon je još uvijek u saborskoj proceduri, još uvijek nije došao na red pa će onda isto tako vjerojatno uskoro biti u nekoj hitnoj proceduri jer će se evo gradonačelnik Splita Tomislav Šuta sjetiti da je on tu inicijativu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… podnio.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupnice Puljak, upravo to što ste rekli je točno. Znači mi smo već stavili prije godinu dana Zakon o trgovini u zakonsku proceduru, nikad nije došao do plenarne sjednice, izgubili smo godinu dana gdje smo mogli imati naše lokalne, našu lokalnu samoupravu, naše gradove i općine pa na neki način i sigurnijima i uređenijima jel.
Nadam se da će Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti također neće čekati još novih godinu ili dvije dana kada će doći HDZ revolucionarno sa istim tim zakonom koji smo mi predložili u proceduru.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Prelazimo na završna izlaganja u ime klubova, prvi na redu je kolega Ivan Dabo u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cjenjeni predsjedavajući, uvaženi predlagatelji, uvažene zastupnice i zastupnici, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kojim se dodatno unaprjeđuje pravni okvir trgovine u RH s naglaskom na zaštitu javnog zdravlja osobito zaštitu djece i mladih te na modernizaciju nadzora nad tržištem uključujući internetsku trgovinu. Ovim izmjenama jasno se jača zaštita maloljetnika, uvodi se zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina, čime se taj segment izjednačava sa postojećim ograničenjima za alkohol i druge proizvode štetne za zdravlje mladih. Time se zakonodavac izravno oslanja na javno zdravstvene pokazatelje koji upozoravaju na sve učestaliju konzumaciju energetskih pića među djecom i adolescentima te njihovu povezanost sa rizičnim ponašanjima. Posebno je važno naglasiti da se obveza provjere punoljetnosti ovim izmjenama izričito proširuje i na prodaju putem automatiziranih blagajni upravo kako bi se uklonile moguće zlouporabe i dodatno zaštitili maloljetnici. Drugi ključni segment odnosi se na internetsku prodaju. Uvodi se obveza vjerodostojne provjere punoljetnosti putem sustava e-građani za prodaju alkohola i energetskih pića čime se postojeće formalne i lako zaobilazne online provjere dobi zamjenjuju sigurnim i provjerljivim sustavom. Time se istodobno štiti privatnost korisnika i onemogućuje pristup maloljetnicima. Važno je naglasiti i da je trgovcima ostavljen razuman rok za prilagodbu novim pravilima. Naime, zakon propisuje prijelazno razdoblje od 90 dana kako bi trgovci mogli uskladiti svoje poslovne procese i implementirati tehničko rješenje za provjeru punoljetnosti putem sustava e-građani. U raspravi se često otvara pitanje opsega primjene tih mjera u fizičkoj prodaji, primjerice odnosi li se ograničenje i na kioske i benzinske postaje. Iz samog zakonskog teksta jasno proizlazi da se mjera odnosi na prodajne objekte, trgovine na malo koju prodaju, koji prodaju alkoholna pića bez posebno izuzimanja pojedinih oblika prodaje. Drugim riječima, kiosci i benzinske postaje su obuhvaćeni ako obavljaju djelatnost trgovine na malo i prodaju alkohola.
Treći važan, po meni najvažniji zakon jest jačanje uloge jedinica lokalne samouprave. Predsjednička tijela gradova i općina dobivaju mogućnost da sukladno specifičnostima svojih sredina ograniče prodaju alkoholnih pića u određenim vremenskim razdobljima osobito u noćnim satima kada su najizraženiji problemi narušavanja javnog reda i mira, buke i drugih društvenih negativnih pojava. Takvo ograničenje može se odnositi na razdoblje od 21 sat navečer do 6 sati ujutro slijedećeg dana, a odluku o tome donose upravo predsjednička tijela, predstavnička tijela lokalne samouprave koja najbolje poznaju potrebe i okolnosti svojih zajednica.
Posebna pozornost posvećena je i prekršajnim odredbama koje se pooštravaju upravo kako bi se osigurala stvarna provedba zakona i njegovo odvrajući učinak osobito u dijelu zaštite maloljetnika i poštivanja novih obveza trgovaca. Cjelokupni prijedlog temelji se na načelu razmjernosti. Sve mjere imaju legitiman cilj zaštite zdravlja i javnog reda i mira te javnog interesa uz nastojanje da se ne nameću nerazmjerni tereti gospodarskim subjektima, nego da se uspostavi provedbeni i uravnoteženi sustav. Poštovane zastupnice i zastupnici, ovim zakonskim izmjenama RH dodatno jača zaštitu mladih, modernizira nadzor nad tržištem u digitalnom okruženju te osnažuje ulogu …/Upadica Penava: Vrijeme./… lokalne zajednice u upravljanju javnim interesima. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Dabo.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo za kraj ću se ponovno osvrnuti na Zakon o trgovini, izmjene Zakona o trgovini kao kažem još jedan, još jednom naglašavam primjer kako funkcionira evo vladajuća većina u RH, zaista spomenik jednoj političkoj sujeti i kratkovidnosti. Dakle nećemo podržati zakone koje predlaže oporba, već ćemo ih kompilirati i predložiti mi pod našom markicom, dakle ponovno priča o našoj Nuši i njenoj zingerici. Dakle važno je čija ne zingerica, a ne šta ta zingerica radi. Dakle kad prijedloge predlaže oporba, makar to bilo ne znam kakvo spasonosno rješenje, ne, naše građane ćemo ostaviti godinama bez tog rješenja, pustiti ih da pate pod alkoholiziranim turistima u sred centra grada, u neredu itd. je li, dok mi ne dovedemo zakon. Dakle problemi, podržat ćemo ovaj zakon, dakle kako ne bi podržali svoj prijedlog ali napominjem, zakon se donosi u hitnoj proceduri međutim dok se on primijeni, dok ga primijene jedinice lokalne samouprave, u ubace u svoje pravilnike, odluke, gradske, provedu kroz gradska vijeća itd., počet će se primjenjivat u najboljem slučaju negdje na bablje ljeto, početkom, sredinom rujna. Dakle izgubili smo još jednu sezonu. Predala sam evo, predali smo u ime kluba prijedlog amandmana da se vrati, ne vrati odnosno da se uvede zoniranje, niste prihvatili onaj naš prijedlog u zakonu, pa ga evo predlažemo ponovo u amandmanu dakle da se uvede zoniranje, to nije kontra Ustava, primjer tog zoniranja imate u nizu drugih zakona i procedura jer Ustav poznaje načelo razmjernosti i dakle ako je problem u povijesnoj jezgri, problem se rješava u toj zoni, ne moramo radi toga kažnjavati trgovine je li na periferiji grada i kažnjavati obrtnike i trgovine koje nemaju s tim neredom veze, dakle ovo je jednostavno sjekira kojom režete cijeli grad, mislimo da se može i dati JLS da one same odrede gdje su najproblematičnije zone u njihovim gradovima i da onda na te zone primjene tu, tu zabranu.
Ja ću ovdje reći kako sam rekla i u replici kolegi, dakle u isto vrijeme, dakle u lipnju prošle godine poslali smo u saborsku proceduru, na dnevnom je redu zakon o odnosno izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji na sličan način dopuštaju JLS da odrede zone u kojima nije moguće dopustiti rad noćnih barova, dakle neko će reći noćni barovi su unutra itd., nije problem, nije problem u noćnom baru, u samoj unutrašnjosti itd., već je problem u ljudima koji čekaju na ulazak, izlaze u 4, 5, 6 ujutro dakle stvara se zaista nered. Evo savjetujem pogledajte taj prijedlog zakona, prepišite ga na svoj, nema veze, stavite mu svoju markicu, ali donesite ga u saborsku, na plenarnu sjednicu, ovdje na raspravu i da ga donesemo jer i to je isto tako problem u gradovima, noćni klubovi koji rade u povijesnim jezgrama pod zaštitom UNESCO-a. Vjerujem, kažem ne znam kakav je noćni život u Dubrovniku, ali u Splitu je takav da imate noćnih klubova koji su u staroj gradskoj jezgri, to je jednostavno ljudima zaista bude nemoguće živjet u Splitu. Split je jedan od rijetkih gradova u svijetu gdje u rimskoj palači tisućama godina staroj pod zaštitom UNESCO-a ljudi još uvijek žive, dakle nije sve otišlo ono u Honduras kako bi rekli, nije sve rasprodano strancima, nisu sve apartmani, ima ljudi koji žive i rade tamo u, u staroj gradskoj jezgri i ovo je problem i evo kažem pozivam pročitajte i taj zakon, nema veze, prepišite ga i stavite da ste se vi njega sjetili, neka Tomislav Šuta viče ovdje da se on njega sjetio, samo ga donesite, evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Marijani Puljak.
S ovim smo stigli do kraja današnje rasprave koju stoga zaključujem i najavljujem glasovanje po ovoj točki kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem se državnom tajniku Ivanu Rakociju sa suradnicama, doviđenja i najavljujem sutrašnji dan sa prvom točkom dnevnog reda, a to je Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Ugovora o Energetskoj povelji u drugom čitanju.
Zahvaljujem se kolegicama i kolegama na konstruktivnom sudjelovanju u raspravi i želim vam svima ugodan ostatak dana, hvala.
SJEDNICA PREKINUTA U 18,16 SATI
PDF