Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

43

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264
21.05.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada prelazimo na 1. točku dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. broj 264

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su prethodno proveli Odbor za zakonodavstvo, za politiku, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
S nama je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor, gospodin Davor Božinović koji će nas upoznati sa ovim prijedlogom zakona.
Izvolite gospodine potpredsjedniče.
…/Upadica se ne razumije./…
Imamo stanku, da vidimo gospodin Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući tražim stanku u ime Kluba Mosta. Ovdje se ne raspravlja o nekom usputnom tehničkom zakonu nego o tome ima li Hrvatska uopće pravo raspolagati svojom granicom, svojim prostorom, svojom sigurnošću s obzirom kako se današnji vlastodršci u Hrvatskoj postavljaju prateći mijene u odlukama EU.
Samo se sjetite do jučer su nam moralizirali kad smo ih upozoravali na opasnost ilegalnih migracija, na zabrinutost hrvatskih građana, tada su nam moralizirali, govorili da su čvrste granice zastarjela ideja, da će to sve riješiti integracija i druge velike europske fraze. Danas ti isti govore o sigurnom povratku, brzom povratku, o sigurnom povratku u treće zemlje, o graničnim postupcima. Ti isti. Gdje su im nestale fraze?
Ono što je problem njihove se iluzije zadnjih godina ruše, ali ono što je naš problem je to što se te promjene u odlukama pokušavaju lomiti preko hrvatskih leđa i ono što je i dodatan problem su uvijek isti odgovori koje ova Vlada nudi. Kada ih pitate što se događa onda kaže da je odgovornost na sustavu. Kada ih pitate tko dolazi, odgovaraju procedura. Kada ih pitate tko ostaje, odgovaraju europski okvir. Kada ih pitate koliko košta, nula. Kada ih pitate tko odgovara, tada nastane tišina. A Most na to ne pristaje. Ako je nula troškova pokažite tablice, ako govorite da znate koliko se ljudi vraća u treće zemlje pokažite tablice, ako govorite da imate sustav pod kontrolom pokažite tablice i kažite tko odgovara za vaše posljedice.
Hrvatska ne smije biti zemlja u kojoj se vraćaju oni koje druge države ne mogu riješiti, ako su ih već zvali …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… neka ih i oni riješe.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Naravno stanka je odobrena. Želite li fizičku stanku ili virtualno? Fizičku, 10 minuta znači, hvala lijepa.
10 minuta stanke, 9 i 45, ok.

STANKA U 9,35 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,45 SATI

Dobro, možemo nastaviti.
Gospodine potpredsjedniče Božinoviću uvodite nas u ove, ovaj Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče sabora.
Uvažene zastupnice, zastupnici pred vama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim Hrvatska nastavlja usklađivanje svog nacionalnog zakonodavstva s europskim pravnim okvirom donesenim u okviru Pakta o migracijama i azilu čija puna primjena stupa na snagu 12. lipnja ove godine.
Međutim, ove izmjene nisu tek administrativno usklađivanje s Bruxellesom, one predstavljaju izraz našeg strateškog i odgovornog pristupa upravljanju migracijama, zaštiti hrvatske vanjske granice i vanjske granice EU i Schengena.U tom smislu nastavljamo unaprjeđenje nacionalnog zakonodavstva u području međunarodne zaštite uvažavajući praktične potrebe koje su se pokazale u svakodnevnoj operativnoj provedbi.
Cijeli ovaj niz aktivnosti će funkcionirati kao neprekinut i povezan proces koji osigurava strogo donošenje odluka i sprječavanje nezakonitih ulazaka na područje Unije i Schengena, ne samo ulazaka nego i ostanaka. On uključuje dubinske promjene, provođenje obveznog postupka na granici, pravnu fikciju tzv. ne ulaska na teritorij Hrvatske a tu spada i sprječavanje sekundarnih migracija iz jedne u drugu državu članicu Unije.
Tijekom dubinskih provjera sustavno će se primjenjivati i razmjerne mjere za sprječavanje bijega, a to podrazumijeva obvezu boravka na lokacijama na vanjskoj granici odnosno u tranzitnim zonama.
Poštovane kolegice i kolege našu migracijsku politiku ne oblikuju dojmovi nego iskustva u praksi i egzaktni podaci. U 2025. godini prema podacima Frontexa zabilježen je pad nezakonitih prelazaka za 26% na razini EU, a na zapadno balkanskoj ruti čak 42%.
U Hrvatskoj je broj izraženih namjera za azil u 2025. godini pao za 44%. Tijekom 2025. od 14.928 osoba koje su izrazile namjeru samo njih 8% ili 1.236 podnijelo je formalni zahtjev. Odobrenih azila bilo je 25. Time se nastavio trend iz 2024., a isti se nastavlja u 2026.. Ove godine je evidentirano 4.366 osoba koje su iskazale namjeru za međunarodnom zaštitom od čega je samo 428 podnijelo formalni zahtjev. Odobreno je 2.
Najčešća državljanstva podnositelja namjera u 2026. godini su Rusija 925, Afganistan 533, Egipat 515, Bangladeš 398, Turska 378 i Kina 137. Osobe iz Rusije i Turske su izravna posljedica bez viznog režima kojeg imaju BiH i Srbija s tim zemljama a također to uključuje i državljane Kine koji kao i ove dvije prethodne kategorije komercijalnim letovima dolaze u nama susjedne zemlje i potom do, se kreću do RH gdje zapravo koriste važeće europsko zakonodavstvo kako bi podnosili zahtjeve a to je upravo nešto što se mijenja ovim izmjenama zakona.
Svi oni dakle imaju izravnu vezu sa sigurnim trećim zemljama iz kojih su došli u Hrvatsku te nam pakt i uredba o konceptu sigurnih trećih zemalja koji se počinju primjenjivati za manje od mjesec dana omogućuje da takve zahtjeve ne razmatramo i te osobe vraćamo u nama susjedne zemlje iz kojih su i došli. Tijekom 2025. godine broj nezakonit prelazaka je smanjen na 16.409, dakle to je smanjenje od 44% u odnosu na 2024. kad ih je bilo 29.294. Ove godine do 18. svibnja smo spriječili 11.254 nezakonitih prelazaka u Hrvatsku što je za 53% više nego prošle godine.
U borbi protiv krijumčarenja ljudi 2025. godine uhićeno je 1.076 krijumčara. Hrvatska policija na europskoj razini uspješno predvodi Europolovu radnu skupinu Zebra i od početka ove godine je ta skupina uhitila 427 krijumčara. Sve podatke o uhićenim krijumčarima i povezanim osobama dostavljamo Europskom centru za suzbijanje migranata te ukupni doprinos svih prikupljenih informacija o krijumčarenju koje Hrvatska dostavlja Europolu je čak 43% u odnosu na podatke iz svih država članica koje se slijevaju u tu europsku agenciju. Time u ovom segmentu Hrvatska daje veliki doprinos sigurnosti naše zemlje ali i očuvanju vanjske granice Unije. To je ozbiljan posao koji hrvatska policija odrađuje svakodnevno.
Broj vraćenih osoba koje nemaju pravo boravka na teritoriju Hrvatske također raste. U 2025. godini vraćeno je ukupno 7.331 osoba od toga 2.207 prisilnih udaljenja, 2.516 readmisija, 2.608 dobrovoljnih povrataka, a u tom razdoblju smo po Dablinu primili 1.364. Samo do 18. svibnja ove godine vraćeno je iz Hrvatske 2.943 osobe, 793 prisilnih udaljenja, 1.385 readmisija, 765 dobrovoljnihpovrataka, a mi smo po Dablinu primili 483. Dakle, ovi podaci nisu slučajni. Oni su rezultat našeg dugogodišnjeg inzistiranja prije svega da zemlje Zapadnog Balkana surađuju po pitanju ponovnog prihvata nezakonitih migranata koji su na područje Hrvatske a zapravo došli nezakonito.
Upravo na temelju svih naših napora ne samo ministarstva već i cjelokupne Vlade postignuto je da danas Frontex ima potpisane statusne sporazume sa svim zemljama Zapadnog Balkana izuzev Kosova gdje su raspoređene njihove snage, primjerice 165 u Sjevernoj Makedoniji, 185 u Srbiji, 122 u BiH kako bi se ublažio pritisak na hrvatsku granicu. I to je nešto što mi radimo u suradnji sa komisijom i sa državama članicama naravno i sa Frontexom, a naša suradnja sa Frontexom ne ogleda se u potrebi prisutnosti njihovih snaga na našoj granici, o tome smo slušali i zahtjeve pa i iz ovih klupa svojedobno već prvenstveno koristimo njihovu ulogu u provedbi europskog reintegracijskog programa dobrovoljnih povrataka nezakonitih migranata iz Hrvatske, a što predstavlja po ovim podacima koje sam upravo iznio oko 35,6% ukupno vraćenih migranata s našeg teritorija kroz taj program sa Frontexom.
Kada je riječ o vraćanjima idemo i korak dalje. Prije 15 mjeseci Europska komisija je objavila novu uredbu o vraćanjima i jučer je u Strasbourgu održan trijalog između komisije, parlamenta i vijeća kako bismo što prije na snazi imali i novu uredbu na razini EU o vraćanju, a ove godine se također ide i u izmjene mandata Frontexa čija uloga će biti između ostalog provedba operacija vraćanja svih migranata koji nemaju pravo na boravak na teritoriju EU.
Hrvatska uspješno provodi povratke po ovom programu financiranom u potpunosti iz europskih sredstava. To znači da svi oni koji se kroz ubrzane granične procedure stave u postupak vraćanja Frontex za njih organizira letove i vraća ih u njihove zemlje porijekla ili sigurne zemlje, treće zemlje tranzita.
U prihvatnim centrima za strance a to su Ježevo, Trilj i Tovarnik raspoređeno je 10 službenika Frontexa koji sudjeluju u provedbi dobrovoljnih povrataka, a na današnji dan u ovim centrima nalazi se 138 migranata.
Ponavljam ovi podaci nisu slučajni. Oni su rezultat sustavnog, odlučnog, profesionalnog rada hrvatske policije, ulaganja u tehnologiju, dosad je izvršeno 34 stacionarna radara, 37 mobilnih sustava nadzora uz aktualnu implementaciju novih 20 stacionarnih sustava, 2 helikoptera, 2 plovila, 57 bespilotnih letjelica, 501 vozilo raznih kategorija nabavljenih kroz fondove EU i naravno kao što sam kazao kroz suradnju sa Frontexom i Europolom.
U planovima i u postupku nabave je sustav za otkrivanje bespilotnih letjelica, dodatni uređaji za provjeru autentičnosti putnih isprava te uspostava smještajnih kapaciteta za državljane trećih zemalja u okviru implementacije pakta.
Također granična policija planira unaprijediti nadzor vanjske granice prediktivnom analizom kretanja migranata uz pomoć korištenja umjetne inteligencije koja će omogućiti pravovremenu detekciju, analizu i operativnu podršku u stvarnom vremenu na temelju podataka termovizijskih sustava koje već imamo.
Sve ove činjenice jasno pokazuju da se sigurnost granica ne grani galamom, floskulama i ne znam ni ja čime već uređenim sustavom i kontinuiranom odgovornom politikom što je dokaz da se u tri mandata ove Vlade nismo suočili s problemima migracija na koje nismo bili u stanju adekvatno odgovoriti što uostalom potvrđuju i priznanja koja dobivamo uključujući i članstvo u Schengenu.
Zato ovaj zakon ima jasnu i snažnu nacionalnu dimenziju. On je izravan odgovor na stvarna iskustava, izazove i zlouporabe s kojim se suočavamo kao država koja štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu EU, a granica se čuva odgovornim politikom, jačim Dablinskim pravilima, novim Eurodac sustavom, konceptom sigurnih trećih zemalja, suradnjom s trećim zemljama na vraćanju i rješenjima za krizne situacije.
Posebnu važnost pridajemo sustavu ulaska i izlaska Entry/Exit koji dodatno pridonosi učinkovitijem upravljanju migracijama i jačanju sigurnosti na vanjskim granicama. Hrvatska je u tom pogledu postigla visoku razinu operativnih rezultata. Od početka pune primjene Entry/Exit sustava na razini cijele Unije registrirano je 60 milijuna putnika državljana trećih zemalja, od toga broja Hrvatska je evidentirala nešto više od 6 milijuna biometrijskih zapisa putnika, dakle nešto više od 10% od svih registracija na razini EU.
Kada govorimo o broju odbijenih ulazaka za osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak na teritorij EU samo na hrvatskoj graniciodbijen je ulazak 4.175 osoba dok je na razini Unije odbijeno 32.000 što je pak 13% od ukupnog broja odbijenih ulazaka.
Ovim se itekako zorno prikazuje velik udio hrvatskog doprinosa, doprinosa hrvatske policije kako sigurnosti naše države tako i sigurnosti EU. Čisto za usporedbu ovima koji se rado pozivaju na neke druge presedane ili podatke, u prošloj godini su SAD imale 235 tisuća nezakonitih prelazaka granice dok je na razini cijele EU bilo 170 tisuća.
Iz svega navedenog jasno je zaključiti da jedino ako imamo uređen sustav i ako smo otvoreni za zakonite puteve zatvaramo prostor ilegali, krijumčarima i kaosu.
Nakon Zakona o nadzoru državne granice, Zakona o strancima koji smo raspravili prošli tjedan ovdje u saboru ovim zakonom zaokružujemo politiku upravljanja migracijama. Zakon o međunarodnoj i privatnoj zaštiti je zapravo filtriranje, nije otvaranje ali nije ni zatvaranje. Brza zaštita za one kojima je stvarna potreba i još brži povratak za one koji zloupotrebljavaju sustav, a cijeli sustav se zaokružuje obveznom integracijom osoba kojima je zaštita odobrena. To je civilizacijski minimum koji dugujemo i hrvatskim građanima ali naravno i tražiteljima zaštite koji su u potrebi.
Azil nije i u našem mandatu nije ni bio, niti će biti turistička viza za prolaz kroz Hrvatsku prema nekim drugim državama u Europi ili državama članicama Schengenskog prostora. A trenovi u području međunarodne zaštite pokazuju stabilizaciju i smanjenje pritiska na sustav, no unatoč tim pozitivnim trendovima u praksi bilježimo obrasce koji ukazuju na potrebu dodatnog jačanja otpornosti sustava na zlouporabe jer migracije neće stati. Nisu stale u povijesti čovječanstva. Demografska eksplozija u Africi, nestabilnost Bliskog Istoka i intrumentalizacija migracija od strane pojedinih država ostaju dugoročni izazovi. Zato trebamo sustav koji je human kad treba biti human, a čvrst kad treba biti čvrst. Ovaj zakon osigurava upravo takvu ravnotežu. Ne prihvaćamo lažnu dvojbu ili si human i puštaš sve ili zatvaraš oči pred ljudskom patnjom. Postoji odgovoran, uređen i kontroliran put koji štiti one koji stvarno bježe od rata i progona, a onemogućuje zlouporabu azila kao najbržeg puta u Europu bez dokumenata i provjera.
Mislim da kroz sve ove godine našim stalnim, neprestanim radom smo pokazali da znamo upravljati zaštitom granice s jedne strane bez histerije, s druge strane bez naivnosti. Ovaj zakon taj pristup podiže na jednu višu razinu, bržu, precizniju, transparentniju i otporniju na zlouporabe. Zato ga branim ne kao ideološki projekt nego kao odgovor države koja želi ostati sigurna i uređena.
Zakone nismo radili ni brzinski, ni stihijski, izradili smo procjenu potreba, Vlada je donijela Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030., reorganizirali smo MUP, educirali ljude, ugovorili brojne projekte koji se financiraju sredstvima EU. Dobili smo kao što vam je poznato i potpuno izuzeće od Mehanizma solidarnosti u 2026..
U prvom čitanju pa i nešto malo jutros smo čuli različite glasove od podrške do kritika o prevelikoj strogoći, ugrožavanju ljudskih prava ili nedostatka solidarnosti. Poštujemo svako mišljenje ali kao što smo već više puta kazali sigurnost se ne brani galamom, žicama i facebook statusima. Mi ne biramo između humanosti i sigurnosti biramo odgovornu humanost. To znači individualni povratak, dubinske sigurnosne provjere i brzo odlučivanje o neosnovanim zahtjevima.
Vidjeli smo u nekim državama što se događa kad se izgubi kontrola. Dolazi do pritiska na socijalne sustave, stvaraju se paralelna društva a sve to vodi do gubitka povjerenja građana. Pratimo stanje u svim državama na način da izbjegavamo da nam se dogodi nešto od onoga što se dogodilo ili događa njima odnosno da ne ponavljamo njihove pogreške. Zato je naš sustav međunarodne zaštite otvoren za one kojima je ona doista potrebna ali bit će sve neprobojniji za one koji ga zlouporabljuju. Veliki broj osoba nakon nezakonitog ulaska u Hrvatsku izrazi namjeru podnošenja zahtjeva za azilom ali potom ne podnese formalni zahtjevili vrlo brzo napusti prihvatilište. To nije slučajnost riječ je o sustavnoj zlouporabi instituta koja dovodi u pitanje samu svrhu azila, zato smo dovoljno samouvjereni da smo u izmjenama između dva čitanja u postupak međunarodne zaštite uveli mogućnost sudjelovanja predstavnika UNHCR-a i organizacija koje se bave zaštitom izbjeglica na saslušanju tražitelja. Kako bi zaštitili interese tražitelja ministarstvo će procjenjivati opravdanost njihovog sudjelovanja na saslušanju tražitelja u svakom konkretnom slučaju.
Uredili smo računanje rokova za pokretanje upravnog postupka na granici na način da smo ih prilagodili, zapravo upravnog spora, potrebama praksi i oni se računaju u radnim danima. Postupak na granici dodatno je preciziran na način da se tražiteljima na koje se primjenjuje ne dopušta ulazak na državno područje RH izvan za to predviđenog prostora te za potrebe tog postupka ne smatraju se osobama koje se nalaze na teritoriju RH to je tzv. pravna fikcija o ne ulasku. Ova pravila odnose se na tri kategorije tražitelja koji su obuhvaćeni postupkom azila na granici, dakle oni koji predstavljaju prijetnju javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti, onima koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, prikrivanju identiteta ili dokumenata ili treća skupina oni koji dolaze iz zemlje koje po podacima Eurostata ima stopu odobrenja zaštite azila manju od 20%.
Puno sam danas govorio o zlouporabi azilnog sustava stoga ovim izmjenama jasno propisujemo posljedicu za osobe koje izraze namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u postupku prisilnog povratka nakon sedam dana. Takvi zahtjevi neće biti razmatrani u meritumu već će biti odbačeni.
Također onemogućava se odgađanje postupka povratka podnošenjem naknadnih zahtjeva ili tužbe protiv odbijenih naknadnih zahtjeva. U takvim slučajevima osoba nema pravo boravka u Hrvatskoj i time se uvodi pravna jasnoća i sprječava zlouporaba postupka radi odgode samog povratka.
Kod tražitelja azila precizirali smo i odredbu o prešutnom pristajanju odnosno odustajanju na način da se propišu situacije u kojima se smatra da je tražitelj odustao od zahtjeva i kada to nije izričito izjavio već svojim postupanjem npr. ako se ne pojavi na saslušanju, ne podnese zahtjev ili ne ispunjava obvezu javljanja nadležnim tijelima gubi to pravo. Uz postupak na granici važan aspekt ovog zakona odnose se na mjere ograničenja kretanja i zadržavanja koje su jasnije razdvojene, zadržavanje je najstroža mjera koja se primjenjuje samo ako blaže mjere nisu dovoljne ili primjenjive da se postigne svrha, a blaže mjere su određene institutom ograničenja kretanja poput zabrane napuštanja određenog mjesta, obveze javljanja nadležnim tijelima ili polaganja jamstva.
Nakon rasprava u tijeku prvog čitanja dodatno je pojašnjeno da zadržavanje predstavlja mjeru uskraćivanja slobode kretanja te su precizirani objekti u kojima se ono provodi, a to su sve objekti MUP-a i drugi odgovarajući objekti, ali uz isključenje zatvora.
Važan alat za sprječavanje zlouporaba je i primjena koncepta sigurnih trećih zemalja, obzirom da su između ova dva čitanja na europskoj razini usvojene dvije nove uredbe koje dopunjuju postojeći pravni okvir, to je uredba o sigurnim trećim zemljama i o sigurnim zemljama podrijetla. Hrvatska priprema svoju listu sigurnih trećih zemalja koje će prethodno biti konzultirana s Europskom komisijom, tako da svi oni koji dolaze iz sigurnih trećih zemalja njihovi zahtjevi se neće također razmatrati u meritumu već će se odbacivati.
Govorio sam o humanoj dimenziji koju kao država poštujemo u smislu međunarodnog prava i našeg ustavnog poretka i tu su propisani različiti zaštitni mehanizmi u postupku azila radi osiguranja postupovne pravičnosti i zaštite ranjivih skupina te davanja točnih i potpunih informacija u svim fazama postupka. To je posebno važno kad govorimo o ranjivim skupinama, a posebno maloljetnicima bez pratnje prema kojima se niti jedno postupanje ne provodi bez nazočnosti skrbnika na način da ih se odmah imenuje skrbniku i štite njegova prava i smješta ih se u posebne objekte.
U svim odlukama koje se tiču djece obvezno se primjenjuje načelo najboljeg interesa djeteta kao glavni kriterij, a postupanje prilikom identifikacije i azila također je prilagođeno njihovoj dobi. Isto tako mjere zadržavanja mogu se primjenjivati na maloljetnike bez pratnje isključivo kao krajnja opcija i na način da su smješteni odvojeno od odraslih tražitelja.
Ovim izmjenama utjecali smo i na poboljšanje kvalitete usluge prevođenja u postupku međunarodne zaštite, a također i cijeli niz mjera vezanih za ranu integraciju pri čemu tražitelji međunarodne zaštite, dakle u statusu tražitelja nemaju obvezu, ali imaju mogućnost obrazovanja u smislu učenja hrvatskog jezika, ali oni koji su ostvarili pravo nameđunarodnu pomoć, imaju tu obvezu, dakle moraju učiti jezik, moraju pohađati radionice kulturne orijentacije te ukoliko se toga ne pridržavaju to proizvodi pravne posljedice u smislu da im status može biti i ukinut.
Dakle uz sve ovo, vidim da smo pri kraju, ja bih samo završno kazao da smo pokušali predvidjeti sve situacije koje iz iskustva znamo da se sa njima možemo suočiti na način da ćemo i dalje osiguravati da zaštita granica kad je u pitanju Hrvatska ne dovede do bilo kakvih problema. Hrvatska policija je tu 24 sata dnevno svaku noć, svaki dan u cijelom mandatu naše Vlade i to ćemo nastaviti raditi na način da ćemo podizati …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… i spremnost i ulagati u taj sustav koji je neobično važan za ukupnu sigurnost Hrvatske.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama poštovani potpredsjedniče.
Čekajmo da zauzme svoj borbeni položaj i pređimo na replike.
Gospodin Dabo repli… prva replika.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvaženi ministre sa suradnicima čujemo neutemeljenu tezu kako RH navodno ovim zakonom popušta prema ilegalnim migracijama što jednostavno nije točno. Ovim izmjenama usklađujemo nacionalno zakonodavstvo sa europskim pravnim okvirom ali istodobno jačamo učinkovitost postupka i odgovornost svih sudionika u sustavu međunarodne zaštite.
Pitanje moje glasi, nije li upravo odgovorna migracijska politika ona koja razliku osobe kojima je zaštita doista potreba, potrebna od onih koji pokušavaju zloupotrijebiti sustav te omogućuje državi da reagira brzo, zakonito i učinkovito?
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Upravo tako uvaženi gospodine zastupniče. Znate politika je disciplina gdje ima puno copy paste pa i ovdje neki pokušavaju kopirati rasprave koje se vode u Europi u onim zemljama koje stvarno imaju problem, koje su propustile se adekvatno nosit sa ovim i žele predstaviti situaciju da kad bi oni bili ne bi bilo migracija, pa migranti pokušavaju ući na područje Europe iz svih smjerova.
Prije 2 dana u Rovinju su bili ministri unutarnjih poslova svih mediteranskih zemalja. Bilo bi sjajno kad bi netko o tome nešto i pročitao prije nego što počne ovdje govoriti teze koje jednostavno ne stoje. Vidjeli ste odnos broja ulazaka u Ameriku i u Europu. Hrvatska u Europi prednjači.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre prošle godine je donesena odluka o osnivanju međuresornog povjerenstva za zaštitu djece bez pratnje i prema odluci povjerenstvo se treba sastajati najmanje dva puta godišnje i donositi zaključke o unaprjeđenju djeci, skrbi za djecu bez pratnje, pa mene zanima možete li nam konkretno reći da li su se sjednice održane, koje su konkretne mjere zapravo donesene s obzirom da i dalje imamo iste probleme što se tiče i smještaja i što se tiče nedostatku kapaciteta, nedostatku prevoditelja i nestancima djece iz sustava. Nije dovoljno da, sigurno ćemo se tu složiti da povjerenstvo zapravo postoji samo formalno nego i da se problemi rješavaju i da se donose konkretne mjere koje će osim koordinacije donositi i stvarne zaključke, unaprijediti sustav za zaštitu djece.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala vam uvažena gospođo zastupnice.
Dakle, što se tiče ovog zakona mi smo odredili 30 skrbnika odnosno 30 korisnika po jednom skrbniku. To je nešto što je standard. Znam da je tu bilo različitih gledanja i kad govorimo o saborskim zastupnicima i to ne znači da su svih 30 istovremeno kod jednog skrbnika. To je kao kad imate liječnik opće prakse ima tisuću pacijenata pa ne prima ih tisuću odjednom, dakle ovo je jedan standard koji je prihvaćen.
Što se tiče ovog glavnog dijela vašeg pitanja ja ću vas uputiti prvi puta i sam ću reći ministru rada i socijalne politike da se spremi …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… na odgovor na vaše pitanje s obzirom da je to posao koji vodi, koordinira ministarstvo gospodina Ružića.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Gospođa Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo uvaženi ministre u vašem izlaganju više ste puta govorili o sigurnosnom aspektu migracija, ali ste isto tako istaknuli da se i ovim izmjenama zakona dodatno jača sustav kontrole, evidencije ali i učinkovitijeg postupanja nadležnih tijela. Hrvatska kako članica EU mora imati uređen i zakonit i funkcionalni sustav međunarodne zaštite koji istodobno štiti humanost ali i sigurnost naših građana.
Zanima me slažete li se da je bolje imati jasno propisane procedure, brže postupke i preciznije obveze svih institucija nego li ostavljati prostor pravnoj nesigurnosti i mogućim zlouporabama sustava jer naravno ovim izmjenama i dopunama zakona upravo štitimo sve ovo što sam navela.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala vam lijepo uvažena gospođo zastupnice, upravo tako kao što ste vi rekli. Dakle, netko u političkom, javnom prostoru upravo hoće progurat tezu da bida je migracije moguće zaustaviti, pogotovo migracije koje su europske. Jedini odgovor na to je suradnja država članica EU. Jedini odgovor na to je da svi radimo u skladu sa istim pravnim okvirom.
Hrvatska nije otok. Ima otoka i u EU pa su sastavni dio svih ovih pravila kad govorimo o Cipru i o Malti. Dakle, to je neodgovorno komuniciranje jedne vrlo važne teme, a možemo razgovarati tko je koliko učinkovit u svemu tome. Ja vas uvjeravam da je Hrvatska među najučinovitijim državama što ne radimo …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… zbog EU, radimo prije svega zbog sebe.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Gospodine ministre svakome tko ima zrno zdrave pameti jasno je da ovaj Pakt o migracijama i azilu zapravo predstavlja priznanje da je migracijska politika EU i njezinih birokrata potpuno promašena bila. To je nedvojbeno, a kad se radi o Hrvatskoj to je prava katastrofa jer vi ste izložili dakle proteklih desetak godina Hrvatsku ugrozi sigurnosti nacionalne, obesmislili ste hrvatske granice, dakle sa tom famoznom zelenom granicom i taj stampedo ilegalnih migranata koji je išao protivio se cijelom nizu hrvatskih zakona i čak 29 europskih uredbi i pravila itd., itd..
Dakle, to je bila jedna takva protuzakonitost koja je ugrozila Hrvatsku, nanosila je goleme štete i Hrvatskoj i Europi i s time se morate suočiti. Sada pričate nešto sasvim drugo podcjenjujući i vrijeđajući hrvatske građane. Dakle, čak ste hrvatske policajce izložili kršenju zakona …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme, hvala./…
… dakle da ne štite hrvatsku granicu i sada bi vi …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… htjeli pravo da štitite …
…/Upadica Furio Radin: Odgovor gospodine ministre, hvala, hvala, odgovor, vrijeme./…
… hrvatsku granicu. To je kapitulacija dakle jedne politike a pogotovo Hrvatske.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme!
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Svakome tko ima zrno soli i čita analize, statistike, dokumente jasno je što se zbiva. Kad govorite da mijenjamo nešto ja ću vam reći sad podatak koji se možda u kojem broju razlikuje koji sam ponovio na dosad više-manje svim raspravama u Hrvatskom saboru kao odgovor na pitanje i na konstataciju ne znam iz kojeg zrna soli o tome da smo preplavljeni nezakonitim migrantima.
Gospodine dragi, uvaženi zastupniče sinoć je u Hrvatskoj registrirano i prespavalo 625 migranata pod paskom i nadzorom hrvatske policije, nikad više od 700, a vi ćete siguran sam uključit zrno pameti i priznat …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… zašto je tome tako.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Povreda Poslovnika, gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., uvaženi ministre zar vi zaista mislite …
…/Upadica Furio Radin: To je replika to nije povreda Poslovnika./…
… da mi ne znamo što se događalo proteklih 10 godina taj stampedo …
…/Upadica Furio Radin: Opomena, opomena, ako nastavite …/…
… koji je jurišao preko hrvatskog prostora.

Radin, Furio (Nezavisni)
… dobit ćete drugu, pa treću vi znate kako to ide ne. Povreda Poslovnika to je bila replika. Nemojte zlouporabiti organski zakon to sam vam već rekao jučer a bili ste prisutni.
Gospodin Kajtazi.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala.
Poštovani ministre jako dobro znate da smo svi jako osjetljivi na djecu te stoga moram vam reći da posebno pozdravljam dio zakona koji se odnosi na zaštitu djece bez pratnje, međutim zanima me postoje li danas u RH stvarni kapaciteti i kadrovski i institucionalni da se osigurava dovoljan broj kvalitetno educiranih posebnih skrbnika i stručnih osoba koja će sa tom djecom istinski raditi u praksi?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi gospodine zastupniče i hvala na vašoj konstataciji.
Kad govorimo o MUP-u i zakonima za čiju provedbu mi odgovaramo, mi smo već izašli sa brojem skrbnika koji će se brinuti o djeci i mi ćemo to osigurati kao što smo dosad osigurali sve ono što smo obećali da ćemo osigurati u Hrvatskom saboru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre nastavno na prethodno pitanje, naime u konačnom prijedlogu zakona se zadržava pravilo da ista osoba može istodobno biti imenovana posebnim skrbnikom većem broju djece točnije do 30, dakle djece odnosno maloljetnika bez pratnje i ta odredba je u prvom čitanju opravdana usporedbom rada učitelja u školskom razredu.
Mene sad zanima mislite li vi uistinu da jedan skrbnik može kvalitetno, individualizirano štititi najbolje interese djece odnosno njih 30 posebno ako znamo da se najčešće ovdje radi o istraumatiziranoj djeci?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvažena gospođo zastupnice. Naravno da je to tema o kojoj možemo razgovarati, pretpostavljam oni koji se više bave socijalnim pitanjima o tome mogu puno govoriti ali ono uz ovo što smo rekli o našim nekim iskustvima u Hrvatskoj. Ovo je odredba o broju skrbnika koja je uređena uredbom na razini EU, dakle EU je sa svojom uredbom potvrdila da je standard na razini 27 država članica 1 skrbnik do 30 djece.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade gospodine ministre sa suradnicama, u ovom Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti vi ste spomenuli i nizrazlika između dva čitanja ovoga zakona pa ste spomenuli usluge prevođenja gdje se uvodi obveza dodatnog osposobljavanja prevoditelja pa će prevoditelji kroz smjernice, brošure ili edukacije koje provodi agencija EU za azil i druga nadležna tijela biti upoznati s osnovnim pojmovima i terminologijom. Mene zanima kakva je situacija danas sa prevoditeljima, imamo li ih dovoljno i da li prevoditelji zapravo su dodatno educirani za upravo za to? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Mi imamo prevoditelja sa kojima MUP surađuje već cijeli niz godina vrlo smo tu zadovoljni, međutim postoji i onaj standard da tužitelj, dakle radi se o migrantskoj populaciji može biti nezadovoljan i sa dodijeljenim prevoditeljem pa hoće drugoga, zato samo i na razini Europe jer smo svi više-manje suočeni s time, odlučili da treba na neki način educirat što veći broj prevoditelja kako bi usvojili onu terminologiju i naravno bili upoznati sa ovim zakonima kako bi lakše mogli zastupati svoje klijente u dodiru sa hrvatskim institucija u parničnim postupcima i tome slično. Mislim da je to samo pitanje dodatnog proširenja kapaciteta za migrantsku populaciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani ministre, činjenica je da ratovi, politička nestabilnost, klimatske promjene guraju i gurat će sve veći broj ljudi prema sigurnijim dijelovima svijeta tako i prema Europi. Na razini EU postoje zajednička pravila o azilu, postoje zajednička pravila o granicama, o povratnicima, postoje određene procedure, no međutim ono što nam nedostaje, vi sto to jednako tako u jednom dijelu svog izlaganja se osvrnuli na to, a to je da Europa treba imat jednu dugoročnu i koordiniranu politiku legalnih migracija, integracije, potreba tržišta rada, dakle svaka zemlja ima nekako svoju politiku da ne kažem da svaka zemlja svoju kozu dere pa onda to zapravo ne ostavlja dobar trag.
Mene zanima na razini EU da li postoje razmišljanja i koliko se je daleko došlo do tog do jednog nekakvog niše da bude zajednička legalna useljenička politika koja zapravo i odgovara tržištu rada? Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Razumijem vaše pitanje, često mi i samome dođe da bi neke stvari bolje funkcionirale kad bi bile i više regulirane na razini EU, međutim ovo područje spada u ne slučajno u dio suverenih politika država članica i tu se, tu nema nekog promišljanja. Naravno ima kad govorimo o legalnim načinima stjecanja prava na rad, boravak na području EU, ali ja sam vas razumio da idete možda i prema nekim zanimanjima, prema nekakvim konkretnim potrebama tržišta. Teško bi EU prošla pa i rasprava o tome što bi neki ovdje rado nazvali koje bi to bile kvote .../Upadica Radin: Hvala./... za EU.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre kad kažem hvala rečenica se završava, ne morate stat,ne morate stat na pola rečenice, možete završit rečenicu. Ja kažem hvala ustaljeno pravo kod svih, kod svih.
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre u svom izlaganju iznijeli ste brojke čini mi se da je negdje nešto više od 1300 ljudi vraćeno po dablinskom sustavu odnosno po uredbi u 2025.g. nešto manje od 500 ljudi je vraćeno u ovoj godini do sada ako sam dobro razumio. S obzirom da se ovim izmjenama zakona odnosno ovim izmjenama kojima implementiramo i europska pravila postrožuju i ubrzavaju procedure u dablinskom sustavu. Da li procjenjujemo hoće li se ovaj trend povrataka ljudi Hrvatskoj zbog toga što su oni prva zemlja ulaska odnosno traženja azila, i s obzirom na sve ove nove tehnološke uvjete koje uvodimo registracije odnosno manje mogućnosti nestajanja unutar sustava, da li to znači da ćemo mi po dablinu dobivat veći povrat ljudi .../Upadica Radin: Hvala./... u Hrvatsku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Naša analiza pokazuje da nećemo, a sad ću vam reć zašto. prvo, cijeli niz državljanstava će se naći na listi sigurnih trećih zemalja podrijetla čije zahtjeve nećemo uopće razmatrat nego odmah idu u postupak povratka. I drugo, rekli ste jednu stvar da smo za većinu prva zemlja ulaska, nismo. Dakle, nama je u ovom trenutku oko 60% ulazaka migranata koji su prije ulaska ili dolaska na hrvatske granice prošli kroz barem jednu državu članicu EU, a to su Grčka ili Bugarska tako da taj postupak dablina sigurno neće završavati .../Upadica Radin: Hvala./... u Hrvatskoj kao što nije ni do sada.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Blažina.

Blažina, Maria (SDP)
Poštovani ministre. Međunarodne organizacije, humanitarne organizacije daju jako lošu ocjenu i kritike i zabrinutost na nezakonita protjerivanja. UN i Vijeće Europe zabrinuti su i pozivaju na istrage zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja, oduzimanja osobnih stvari, onemogućavanju komunikacije i loših životnih uvjeta, Europski sud za ljudska prava u Strazbourgu donio je niz presuda protiv Hrvatske, recimo snimka ljudis fantomkama na rijeci Korani 2021. je jedan slučaj koji je prenio RTL, presuda Europskog suda u slučaju Madina ... 2021., curenje tajne Whatsapp grupe koridor 2023. itd., zatim presuda '23. za tri preminule osobe i jednog teško ozlijeđenog pa me zanima kako smatrate da će novi zakon unaprijediti odnos policije i Hrvatske države prema tražiteljima azila i ostalim migrantima kad nam je pravosuđe dokazano nefunkcionalno, šef resora nije spreman .../Upadica Radin: Oprostite vrijeme./... preuzeti odgovornost .../Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./... kako možemo imati povjerenja .../Upadica Radin: Hvala./... u zakon i njegovu primjenu?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Ovo je idealna situacija kad te jedni napadaju da si otvorio granice, Hrvatska preplavljena migrantima, drugi te optužuju za nehumano postupanje. Znate zašto smo mi ovdje tu dan danas? Upravo zato što vodimo racionalnu politiku, ono što sam maloprije rekao humani kad treba bit, human strogi kad treba bit strog.
Što se tiče međunarodnog nadzora mi imamo cijeli niz institucija i ovdje smo se otvorili kazao sam u uvodnom govoru i UNHCR-u i nekim drugima koje ćemo procjenjivati i uključivati u praćenje postupaka, imamo neovisni mehanizam nadzora postupanja policije na, sad ćemo ga preimenovat na vanjskim granicama na provedbi pakta. Dakle, mi smo gospođo transparentni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Blažina povreda poslovnika.

Blažina, Maria (SDP)
Povreda poslovnika 238., niste mi odgovorili na pitanje kako mislite da će te promijeniti ...

Radin, Furio (Nezavisni)
Nije bila, nije povreda poslovnika. Ja se ispričavam moram primijenit svim kod svih isti kriterij nije povreda poslovnika, pa imate opomenu.

Blažina, Maria (SDP)
Znači bili ste u Rovinju, summit u Rovinju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nije povreda poslovnika, nije povreda poslovnika. Ako ministar nije odgovorio nije povreda poslovnika toga nema. Opomena. Ja znam da ću postati antipatičan, ali primijenit ću poslovnik.
Sad je odgovor na repliku jel da? A replika ipak. Gospodin Biloglav.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem predsjedavajući. Gospodine ministre, prije nekolko mjeseci hrvatska javnost je saznala za planove da se u Željavi kod Korenice napravi jedan takav prihvatni centar za migrante. Vi ste u svom izvješću naveli da trenutno u dva naša prihvatna centra za migrante koji su zatvorenoga tima imamo oko 150 osoba, s obzirom da je kapacitet tih centara znatno veći, a da je u Željavi bilo planirano u prvoj fazi kapacitet od 1500 migranata, ja bih vas molio da odgovorite na pitanje kakvi su sad planovi? Postoji li uopće potreba da se otvara taj centar u Željavi i kakvi su opće planovi u tome smislu? Eto to vas pitam zato što je zabrinutost ljudi u tome kraju dosta velika, to su ljudi koji žive od turizma, oni u neposrednoj blizini se nalazi Bihać, ljudi imaju loša iskustva u Bihaću ovi naši to vide i oni ne žele nikako taj centar u Željavi. Eto hvala na odgovoru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala. Uvaženi g. zastupniče, dakle mi imamo već jedan registracijski centar u Dugom dolu iznad Krnjaka u Karlovačkoj županiji i u planu je centar u Željavi u Ličko-senjskoj županiji, razgovarali smo i o tome i sa predstavnicima lokalnih vlasti, sa predstavnicima županijskih vlasti. Ja sam siguran da postavljanje policijskog mupovog centra na granicu preko koje nam dolazi i ulazi najveći broj nezakonitih migranata može biti samo koristan za sigurnost i toga kraja. To neće imat nikakvog utjecaja na turizam i druge aktivnosti s obzirom da je to centar zatvorenog tipa, ograđen zidom od nekoliko metara što možda i nije potrebno .../Upadica Radin: Hvala lijepa./... ali upravo radi smirenja lokalnog stanovništva smo tako i zamislili.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani ministre i potpredsjedniče vlade mislim da je bitno zbog javnosti naglasiti, koliki je taj opseg posla koji obavljate i vi i djelatnici ministarstva koje vodite. Znači tu ne govorimo o nekakvom prelasku granice preko mosta, govorimo o najdužoj šengenskoj granici od 1350km koje treba štiti prema EU ne samo prema Hrvatskoj i bitno je naglasiti da zbog toga i vodite odgovornu politiku upravljanja migracijama, uključujući i rad vaših djelatnika i ove zakonske izmjene. Ja vas lijepo molim da nam još jednom ukratko objasnite jedan od najbitnijih postupaka, to je postupak na granici, što on znači prema tražiteljima i prema teritoriju RH? Da li oni koji su u postupku na granici su i na teritoriju RH ili su na posebnom teritoriju?

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre.

Božinović, Davor (HDZ)
Upravo kolega zastupnik izlazi, ali možda je ovo moglo biti dodatak njegovom pitanju, odgovora na njegovo pitanje. Ti centri zatvorenog tipa nam omogućavaju ono što sam kazao pravnu fikciju o neulasku na teritorij RH, dakle ti ljudi kada ih policija nađe vodi ih u te centre.Do sada je bilo dovoljno da sa nožnim prstom uđu u Hrvatsku i da imaju pravo na azil, sada on ide u centar i dok mi ne vidimo tko je, što je, ima li uopće osnove iz koje države dolazi, a tu mislimo da ćemo riješit najveći broj slučajeva, on pravno nije ušao u Hrvatsku. Zato je to bitno i zato smo se izborili i za taj dio da se netko .../Upadica Radin: Hvala./... ne može zbog togašto je napravio korak na teritoriju EU pozivat na svoja prava da podnese zahtjev za azilom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Krpan.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre možete li javnosti odgovoriti koliko je migranata izgubili živote prilikom pokušaja prelaska hrvatske granice. Hrvatsku javnost posebno su potresle fotografije izvještaji o stradalim osobama na migrantskom ruti. Vode li hrvatske institucije službenu evidenciju o smrtnim slučajevima migranata i nestalih osoba na granici? Ako da kroz koje institucije, MUP, graničnu policiju, DORH, Zavod za sudsku medicinu ili neku drugu službu? Postoji li jedinstvena baza podataka i jesu li ti podaci javno dostupni? Zanima me također i koliko je krijumčara ljudi u posljednjih nekoliko godina završilo iza rešetaka i molim vas moje posljednje pitanje u ovoj replici, koliko je pripadnika Frontex-a raspoređeno na hrvatskim granicama i kakva je njihova konkretna operativna uloga? Frontex govori o padu ilegalnih prelazak na zapadno balkanskoj ruti ali nevladine organizacije da je riječ o manjoj vidljivosti, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Imam koliko minutu za tri pitanja, hvala vam. Ovaj, nažalost ljudi stradavaju, stradavaju zbog toga što žele pod svaku cijenu doći i broj tih stradanja nije mali jer mi moramo štitit granicu i onda oni traže i one najriskantnije dijelove granice kako bi ušli u Hrvatsku. Ja ću vam reć brojke. Ove godine 22 osobe su poginule, prošle godine 14, pretprošle 20. otprilike, ne znam '23. 10, '22. 24, '21. 15 osoba i uglavnom se radi o utapanjima, o prometnim nesrećama, o pothlađenosti, prirodnoj smrti uslijed ne znam zatajenja srca ali s druge strane mi to ne prepuštamo ih potpuno sudbini …/Upadica Radin: Hvala./… jer 52 migranata je od sigurne smrti spašeno od strane policije ove godine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Znam da ne možete
…/Upadica Božinović: Ovo drugo ne mogu./…
na sva pitanja ali ćete nać načina kod drugih. Gospodin Petrov, gospodin Petrov. Što je bilo?
…/Upadica Petrov: Nije ministar isključio mikrofon./…
A, nisam vidio.

Petrov, Božo (MOST)
Ministre za ovakav nastup u kazalištu biste dobili pljesak, to vam prvo moram reći. Drugo, pa vaša kolegica da je citiram maloprije dobro je da se uvode ove procedure kako ne bi bilo praznoga prostora je zapravo tvrdnja da smo imali prazan prostor godinama odnosno desetljeće, vaša stranačka kolegica potvrdila da smo imali prostor stampedo ilegalnih migracija i nažalost niste vi nadošli, nego EU promijenila ploču jer im gori pod prstima pa su vam dali slobodu da možete djelovat. To je najvjerojatnije istina. I ja se s vama slažem, srećom imamo policiju, a ne samo vas, a moje pitanje je što će se dogoditi s obzirom da je vaša državna tajnica rekla da trenutno postoji samo 140 tisuća stranih radnika kojima ste dali dozvolu radnu, a prijavilo se po vašim statistikama 409 tisuća …/Upadica Radin: Hvala./… radnih dozvola. Hoće li onih 250 tisuća ako se budu smatrali nepoželjnima u drugim državama imati mogućnost tretirati Hrvatsku kao sigurnu državu u koju se oni trebaju vratiti po tranzitu kojeg ste vi spominjali?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, izvolite. Povreda Poslovnika čekajte. Tko?
…/Upadica: Blažanović./…
Gospođa Blažanović. Evo ga sad.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238. Gospodin Petrov opet obmanjujete javnost, jedan radnik može imat više radnih dozvola …/Upadica Radin: Gospođo Blažanović moram se, ispričavam, a nije povreda Poslovnika./… i nemojte lagati da preko 400 tisuća ima radnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nije povreda Poslovnika pa mora bit opomena. Kriterij mora biti svi za sve.
Gospođa, gospodin Petrov povreda Poslovnika.

Petrov, Božo (MOST)
Riskiram ali kolegice naučite ponovljenu radnu dozvolu od prve radne dozvole, a ja sam dao podatke …/Upadica Radin: Isti, isti razlog kao, kao gospođa Blažanović moram držati./… po MUP-u što na njima piše.

Radin, Furio (Nezavisni)
Moram držati isti kriterij za sve, ako ne mislim bolje da idem, ne. Opomena.
Gospodin Dabro replika, Dabo, Dabro replika, da Dabro.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.

Radin, Furio (Nezavisni)
Imate odgovor na repliku. O pardon, imate, imamo prvo odgovor na repliku. Izvolite. Izvolite gospodine ministar, ispričavam se.
…/Upadica iz klupe: Sve u redu, vi smijete. Ugasite, ugasite./…

Božinović, Davor (HDZ)
Kad govorimo o promjenama ja ću opet ponovit, kad ste rekli nismo ništa radili nego je bilo sve kaos, rupa, imali smo prosječno 600 migranata koji su prenoćili u Hrvatskoj. Danas imamo 6, sutra možemo imat samo koji, kojeg migranta manje. Što se tiče stranih radnika miješate namjerno kruške i jabuke. Ono što je bitno u ovom trenutku, 118 tisuća ljudi ima aktivne dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj. Ja ne znam odakle vi crpite ideje za te svoje brojke. Ako je 118 tisuća ljudi sa dozvolom boravka i rada u Hrvatskoj, ako vam to kaže institucija policija, što hoćete više od toga, odakle 400, odakle 500 tisuća. Možete reći i 2 milijuna.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Imamo povredu Poslovnika gospodina Petrova.

Petrov, Božo (MOST)
Bit ću brz. Povrijeđen je čl. 238. Pa nisam ja rekao da ne radite, to je vaša stranačka kolegica vam rekla da niste ništa radili 10 godina.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ipak vas moram prekinut. Ali ja, ja bi htio samo još jedanput jer nisu bili svi prisutni jučer zašto je to tako. Zato što u čl. 238, 1, 2, 3, 4, u 5. stavku piše da se stegovna mjera može, može, da se stegovna mjeraprimijeni, primijeni kada se započ…, kada se započne govorit o drugoj temi za koju nije dobio riječ, ako se javio za povredu Poslovnika. Ako je replika to je druga tema ne. I to je, jednostavno to je to, a to je zakon i to je organski zakon, a prekršit zakon znači prekršit zakon. Gospodin Dabro izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi ministre Božinoviću sa suradnicima, ja ću za razliku evo od kolega s moje desne strane čestitati i vama kao i MUP-u i svim djelatnicima policije. Dolazim iz Vukovarsko-Srijemske županije i dobro znam kako djelatnici Hrvatske policije odrađuju posao na granici jer živim na granici. Da se mene pita hrvatska granica bi se branila svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima ali dobro to je moj stav, a vratit ću se na pitanje zakona. Već kad smo na toj temi, možete li pojasniti kako će država u praksi osigurati ravnotežu između potrebe zaštite nacionalne sigurnosti i zaštite temeljnih ljudskih prava i kako ćemo spriječiti da ubrzani postupci dovedu tj. ne dovedu do površnog odlučivanja u pojedinim slučajevima. Evo, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama, odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala vam uvaženi gospodine zastupniče. Tako što znamo što su nacionalni interesi i tako što znamo što su osobe u potrebi. Osoba u potrebi ne može bit netko tko hoće doć u Europu zbog socijalnih prava, zbog ne znam ni ja zaposlenja, osoba u potrebi je netko tko bježi od pogibelji koji će to morat dokazat na samoj granici sada, a oni su do sad koristili postupke koji su mogli trajat u nedogled i zapravo ostvarit blagodat biti u EU. Mi to i tada i danas nismo dopuštali i hvala vam za ovu opasku o radu Hrvatske policije jer vi dolazite iz županije gdje vidite što Hrvatska policija radi i na rijeci i na kopnenoj granici odakle je prije 10-ak godina 700 tisuća ljudi kad nismo imali sustav prošlo kroz i protutnjalo kroz Hrvatsku. …/Upadica Radin: Hvala./… Vidite da su najzabrinutiji i radili bi ove seoske straže oni koji ne vide migranta kao neki koji su napustili dvoranu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Vlade nedavno smo usvojili, a prethodno i raspravljali o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je dodatno, dodatni doprinos stanju na tržištu rada. Donio je niz administrativnih olakšica, donio i bolje integracije stranaca i slično. Međutim tada smo čuli brojne primjedbe i kritike pa čak i od Pučke pravobraniteljice koje su se odnosile na ovu problematiku i upravo ovaj zakon sada rješava i odgovara na sva ta brojna pitanja. Mislim da je to vrijedno spomenuti s obzirom da brojni kritičari kolege saborski zastupnici koji su tada iznosili kritike na temu Zakona o strancima odnosilo se sad na ovu problematiku, njih sad nema u sabornici i sad ne komentiraju niti su skloni pohvaliti sve ono što donosi ovaj zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Da znate ja ovaj o tome imam svoje mišljenje, imam nešto iskustva i znam da je uvijek bilo u životu pa i u političkom životu dežurnih komentatora i eksperata po svim mogućim temama. U današnje vrijeme je to puno lakše, imaju mreže onda ti zvizneš kao što je netko tu rekao imate 400 tisuća stranaca i što sad, trebamo iz zbrojat jednog po jednog i dokazat i dovest ih ovdje pred Hrvatski sabor i dokazat da ih je 118 tisuća. Dakle mi smo toga potpuno svjesni, potpuno smo svjesni političkog konteksta, potpuno smo svjesni konteksta političkog i na razini EU. Ima ljudi ovdje koji bi voljeli da je ono što oni govore istina ali da je to što oni govore istina, mi bismo živjeli u potpuno drugoj situaciji u Hrvatskoj. Dakle mi smo bili svjesni što može bit problem …/Upadica Radin: Vrijeme./… i preventivno smo to rješavali i rješavamo danas i kad su u pitanju strani radnici i nezakoniti migranti i sve te kategorije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. I na kraju gospodin Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, podržavam donošenje ovoga zakona. Zanima me imamo li mi kao država dovoljno ljudi i dovoljno kapaciteta i dovoljno operativnih mogućnosti da sve ono što je ovdje propisano bude provedeno, provedeno kvalitetno i dosljedno. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi gospodine zastupniče. Imamo, ali dopustite mi da iskoristim jel i o tome je bilo nešto govora na početku da kažem da imamo za provedbu svega ovoga osiguranih 200 milijuna eura od strane EU, a to onda uključuje i zapošljavanje dodatnog broja službenika i angažiranje i drugih institucija i tome slično. Koliko je ova priča važna u Europi? Za slijedeće višegodišnje razdoblje financiranja MUP ali temeljem zasluga dokazanih je dobilo na raspolaganje milijardu i 300 milijuna eura. Dakle to je nešto što je bilo nezamislivo, a sigurno ih ne bi dobili kad bi bilo tko od ovih bajnih kritičara bio u pravu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvjestitelji odbora? Ne.
Klub nezavisnih zastupnika i gospodin Nino Raspudić. Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Vjerujem da se svi slažemo oko toga kako Hrvatska ima obvezu poštovati međunarodno pravo, štititi stvarne izbjeglice i ljudsko dostojanstvo, ali Hrvatska nema obvezu niti treba prihvaćati kao svoju obvezu snositi teret pogrešnih migracijskih politika drugih država, niti Hrvatska smije postati čekaonica, tampon zona, sabirni centar, hot spot, konclogor kakogod hoćete za migrante koji u Hrvatsku ne žele doći, ne žele tu ostati nego kroz nju samo prolaze.
Notorna je činjenica koju ću potkrijepiti konkretnim brojevima ponovo, da migranti koji ulaze u RH u golemoj većini ne žele ostati u Hrvatskoj niti ih Hrvatska zanima. Njihov cilj su bogatije zapadne i sjeverne države Europe, upravo države poput Njemačke ili Švedske primjerice koje desetljećima otvaraju masovnoj migraciji, koje su javno poručivali i poručuju da su otvorena i sigurna destinacija i koji aktivno privlače radnu snagu iz trećih zemalja.
Primjerice, evo konkretno što potkrepljuje tezu da golema većina tih ilegalnih migranata koji uđu u Hrvatsku uopće ne žele ostati u Hrvatskoj. Tijekom 2024. izraženo je 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, međutim samo 1.419 tražitelja je podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu, dakle samo 4%. 96% tih koji su ušli koji su iskazali namjeru uopće ne trebaju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj 96%. Sličan trend je 2025. kada je 14.298 izraženih namjera na koncu samo 1.236 tražitelja podnijelo doista zahtjev za međunarodnu zaštitu. Dakle, mi uopće ne govorimo o nekim jadnim ljudima koji bježe od rata koji žele spašavati glavu nego u postocima od 96% najmanje govorimo o ljudima koji se žele dočepati Njemačke, Švedske ili već čije socijale i to je kristalno jasno.
E sad gdje nastaje problem? Kada posljedice onih politika refugess welcomeje li, mi smo valjda ne ljudi, a eto neki narodi uživaju u svijesti o samima sebi kao širokogrudnima oni će primiti i nahraniti cijeli svijet i sad kad onda posljedice takvih idiotskih politika postanu neodržive i politički i društveno, e sad bi se teret prebacio na zemlje vanjske granice među kojima je i Hrvatska, ni kriva, ni dužna i to je problem. Dakle, ovo s čime se mi formalno usklađujemo u praksi dijelom uvijek znači učvršćivanje uloge Hrvatske kao zemlje zadržavanja, filtriranja i zbrinjavanja migranata, umjesto zemlje tranzita kakva mi realno cijelo vrijeme migrantske krize jesmo.
Spominju se dosta i maloljetnicima, pa evo malo o maloljetnim migrantima također konkretni brojevi. Pojavila se sumnja nakon velikog migrantskog vala u Švedskoj da puno migranata koji su izjavljivali da su maloljetnici bez pratnje nekaka dječica, ali čovjek sličniji meni ili Furiju Radinu ili ministru Božinoviću nego golobradom djetetu pa sad se napravi forenzička analiza i na kraju podatak iz 2017. švedska nacionalna agencija za forenzičku medicinu od oko osam tisuća tzv. maloljetnika koje su analizirali ispalo je da 6.628 sigurno nije maloljetno što je 84%, a 112 moguće nije maloljetno, malo za ilustraciju što se sve događa i s čime se sve služi.
Dakle, ovo sve nije slučajnost riječ je o sustavnoj zlouporabi postupka azila kao sredstva za legalizaciju kretanja kroz EU. Stoga naravno da moramo kao granična zemlja biti oprezni prema svakom zakonu koji bi mogao dodatno proširiti administrativne obveze države koji bi produžio boravak ilegalnih migranata u sustavu ili koji bi povećavao naše troškove smještaja, skrbi i prijevoda postupaka, sudova i svega ostalog oko stvari za koje smo ponavljam, ni krivi ni dužni.
Nažalost, do sad nijedan europski mehanizam ne jamči dovoljno da će Hrvatska biti rasterećena ako u jednom trenutku druge države odbiju preuzeti odgovornost. Sad tu dolazimo do pojma solidarnosti, je li solidarnost kada jedna skupina država donosi odluke, a druga snosi posljedice? Lako je bit solidaran na svoj račun, veliki humanisti, a netko drugi će snositi negativne posljedice. Prava solidarnost bi značila da države koje su privlačile migrante cijelo vrijeme snose glavni teret njihova prihvata, da jednostavno zemlje koje su na granici i koje su tranzitne, naveo sam vam brojke 96% njih tu ni ne zatraži onda azil da mogu reći dosta, basta, a ne da se stalno nastoji normalizirat ilegalni ulazak kao polazna točka nekakvog prava. Pa onaj koji bježi od rata koji spašava glavu dolazi normalno na granični prijelaz i traži zaštitu, traži azil, ne ide preko rijeke i kroz šumu. O čemu govorimo?
Dakle, mi polazimo od toga da Hrvatska nije proizvela nikakav migracijskih val, nije ih zvala, nije ih dozivala, nije ga uzrokovala oni ne želeostati u Hrvatskoj u golemoj, golemoj većini stoga ne smije postati njegov trajni talac. To je naša polazišna, polazna točka u analizi ovog prijedloga zakona. Dakle usklađivanje s europskim pravom ne smije značiti odricanje od nacionalnih interesa i za gubitak kontrole nad ovim što se događa na našim granicama i na našem teritoriju. Ovaj današnji zakon je zadnji zakonodavni akt kojeg donosimo radi usklađivanja s famoznim paktom o azilu i migracijama, a glede tog pakta za 20-ak dana je taj dan D, tj. dan kad završava rok koji je predviđen za implementaciju pravnih instrumenata EU u nacionalna zakonodavstva. Dakle za 20-ak dana taj pakt ulazi u punu primjenu. Kakvo je stanje s nezakonitim migracijama danas dok donosimo ovaj zakon. Prema najnovijim podacima pritisak nezakonitih migracija je pao u odnosu na neke ranije godine. Tako je 2025. evidentirano otprilike 16.400 nezakonitih prelazaka hrvatske državne granice, a u Hrvatskoj trenutno otprilike nezakonito boravi 3.890 osoba. Dakle stanje je puno bolje nego što je bilo 2022. ili '23. i to je rezultat supostojanja niza razloga.
Prvo, sigurno je da Europa pa i Hrvatska je puno više poduzela i investirala u čuvanje i nadzor svojih granica. Sigurno je da se više investiralo i u pružanje konkretne financijske pomoći državama izvan EU koje su izvor ovog tipa ilegalnih migracija no ono što je najvažnije da izgleda da je konačno i EU poslala poruku da nezakonite i stihijske migracije više neće biti dobrodošle te da se sve manje isplati krenuti na taj nesigurni put. I to je dobra vijest. Odredbe ovog pakta o azilu i migracijama su dakle puno nepovoljnije za ilegalne migrante i sve one koji se pokušavaju baviti nezakonitim migracijama i zarađivati na tome. Dakle sve je manje prostora za većinu migranata koji dolaze u nadi da će prevariti sustav ili izmigoljiti iz njega. Dakle mnogi od njih koji se i dočepaju Schengenskog prostora mogli bi vrlo brzo spoznati da se istovremeno i nalaze na teritoriju Europe ali da pravno strikto sensu to baš i nije tako. Za većinu njih i to je dobra vijest, koji dolaze iz zemalja koje se smatraju sigurnima ili za koje inače postoji povijest vrlo visokog postotka odbijenih zahtjeva, stvarnost će biti detencija istog trenutka kada naprave prvi korak na tlo EU. Dakle glavne novosti Pakta o azilu i migracijama predviđaju puno manje onog maženja migranata kakva smo gledali godinama i puno brže postupke i to je gledano u cjelini, treba priznati bolje nego prije.
No, ni ovaj novi sustav nije bez rizika i perspektiva svih država članica EU-a nije ista. Sasvim različitu perspektivu imat će države na vanjskim granicama EU poput Hrvatske preko kojih prolaze dobro utabane migrantske rute, a drugačiju perspektivu imat će države koje su više unutar, unutar trbuha Europe od kojih su neke samo tranzitne, a druge predstavljaju poželjnu destinaciju za ilegalne migrante. Stoga paradoksalno ono što prepoznajemo kao najveći napredak u europskoj politici azila i migracija poput promocije tzv. detencijskog postupka na granici, ujedno su i najveći rizici za našu zemlju jer smo mi ta granica i od nas se očekuje da provodimo detenciju, identifikaciju, registraciju itd. pri tom se nadajući i vjerujući da će se europskog načela solidarnosti držati sve države članice EU-a. Bilo danas kad je situacija relativno pod kontrolom, kad je situacija bolja ili sutra ne daj Bože ako nas zadesi neki novi veliki migracijski val, to je problem, to je rizik.
Što se tiče samih zakonskih odredbi, mi čak možemo vjerovati da je, da je predlagatelj u okviru onoga što je bilo moguće i zadano europskim pravnim instrumentima napravio zakon koji donekle drži vodu no to će na kraju pokazati praksa. Vidjeli smo i da je predlagatelj voljan prihvatiti primjedbe ili prijedloge, razmotriti i uvažiti kao što je napravljeno između dva čitanja ovog prijedloga zakona pa tako je uvažena eksplicitno naša primjedba da u slučaju naknadnih zahtjeva nema više suspenzivnog učinka u upravnim sporovima. Dakle stvari su neke poboljšane, međutim za zemlje koje su na granicama EU kao što je Hrvatska, ovo sve nosi i velike rizike pogotovo u nekom negativnom scenariju budućnosti gdje bi zapljusnuo novi migrantski val, a druge članice EU ne bi se striktno držale načela solidarnosti, zato treba biti izuzetno oprezan.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Sanja Bježančević i Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj privremenoj zaštiti kojim se hrvatski pravni sustav usklađuje s novim paktom EU o migracijama i azilu odnosno sa nizom uredbi koje temeljito mijenjaju europski sustav azila. Ovaj zakon zapravo izravno određuje kako će RH postupati prema ljudima koji traže zaštitu, kako će se tretirati ranjive skupine, djeca bez pratnje i osobe koje se nalaze u posebno osjetljivim životnim okolnostima i tu se zapravo slažem sa ministrom, da ovaj zakone ne možemo promatratisamo kroz prizmu usklađenosti nego kroz prizmu standarda pravne države, ali i stvarne zaštite temeljnih prava.
Konačni prijedlog zakona u velikoj mjeri zadržava strukturu iz prvog čitanja, ali u pojedinim segmentima ipak došlo do važnih dorada, posebno u dijelu postupovnih jamstava, zaštite djece, maloljetnika bez pratnje i preciziranja određenih instituta na koje smo upozorili i u prvom čitanju i to naravno jasno treba reći, određeni pomaci postoje i oni nisu zanemarivi. Ponovo je normirana mogućnost sudjelovanja UNHCR-a i organizacija za zaštitu ljudskih prava u postupku saslušanja tražitelja međunarodne zaštite što smo tada u prvom čitanju smatrali izuzetno bitnim staviti odnosno zakonski normirati, iako je ono zapravo ograničeno diskrecijskom ocjenom ministarstva, ipak se radi o vraćanju jednog važnog procesnog elementa koji jača transparentnost postupka.
Jasnije su uređene posljedice propuštanja rokova u pojedinim postupovnim situacijama čime se povećava pravna predvidljivost. Također je došlo do određenog napretka u razlikovanju mjera ograničenja slobode kretanja i mjera zadržavanja kao i u definiranju objekata u kojima se te mjere provode čime se zapravo barem djelomično odgovara na ranija upozorenja da se u praksi mora izbjeći situacija u kojoj administrativna mjera postaje faktičko lišenje slobode bez jasnih pravnih jamstava.
Također značajno su unaprijeđena jamstva za maloljetnike bez pratnje, propisuje se hitno imenovanje posebnog skrbnika, pravo na informacije prilagođeno dobi, pravo na prevoditelja, preciznija procjena dobi te dodatna obveza stručnog osposobljavanja osoba koje rade s djecom što su također važni koraci koji se ne mogu osporiti.
Također unapređena su i pravila o prevoditeljima što se često možda čini kao tehnički aspekt, ali u stvarnosti predstavlja jedno od temeljnih jamstava pravičnog postupka. Međutim, isto tako jednako je važno napomenuti što nije prihvaćeno jer se tu zapravo vidi gdje prestaje tehnička prilagodba, a počinje pitanje pravnog i ustavnog standarda. Nije prihvaćen prijedlog da se europske uredbe jasnije i potpunije inkorporiraju u tekst zakona jer vlada ostaje pri stavu da je dovoljno upućivanje na izravnu primjenu uredbi, no u praksi to zapravo znači da se dio ključnih jamstava nalazi u složenom pravnom sustavu koji nije uvijek lako dostupan ni pravnim stručnjacima, a kamoli osobama na koje se zakon primjenjuje.
Također nije prihvaćen širi i čvršći model pristupa UNHCR-a i organizacija civilnog društva taj pristup i dalje ovisi o ugovorima i procjeni ministarstva čime nadzor ostaje funkcionalan, ali ne i institucionalno zajamčen u mjeri koju traži standardi neovisne kontrole.
Treće, nije u potpunosti prihvaćeno jače i izričitije normiranje prava na informiranje na razumljiv način niti jasnije vezivanje svih mjera ograničenja kretanja uz načelo razmjernosti i individualne procjene u svakom slučaju. Također ostaje pravilo da jedan poseban skrbnik može biti imenovan za do 30 maloljetnika bez pratnje, iako su druga jamstva ojačana ostaje zapravo legitimno pitanje može li se u takvom modelu uopće osigurati stvarna individualna zaštita svakog pojedinog djeteta.
Peto i možda najvažnije također ostaje otvoreno pitanje odnosa između ograničenja slobode kretanja i faktičkog lišenja slobode iako je ovim konačnim prijedlogom terminologija dorađena i dalje ostaje prostor za situacije u kojima osoba formalno nije lišena slobode, ali u praksi ne može napustiti objekt u kojem se nalazi i tu nastaje najveći rizik pravne nesigurnosti. Nije prihvaćen ni prijedlog koji se odnosi na uklanjanje prepreka integracija osoba kojima je odobrena zaštita uključujući financijske i administrativne barijere poput troškova priznanja kvalifikacija. I kada sve to sagledamo mi zapravo dobivamo zakon koji je naravno bez dvojbi usklađen sa europskim pravnim okvirom koji donosi niz tehničkih ali i operativnih poboljšanja, ali zapravo dobivamo i zakon koji ne zatvara sva otvorena pitanja pravne sigurnosti i razine zaštite temeljnih prava, odnosno mi smo ovim korakom unaprijedili okvir, ali nisu u potpunosti zatvoreni svi rizici u njegovoj primjeni.
U svakom pravnom sustavu koji se temelji na vladavini prava najranjiviji nisu test stabilnosti sustava, oni su njegov test vjerodostojnosti. Ako pravni okvir ne može jasno i nedvosmisleno zaštiti dijete bez pratnje, osoba u postupku azila ili osobu koja se nalazi u administrativnom postupku na granici onda mi zapravo potencijalno kao zemlja sa velikom vanjskom granicom imamo puno veći problem od tehničkih pitanja provedbe. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anka Mrak-Taritaš i Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Predložene izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti dio su usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s novim europskim paktom o migracijama i azilu koji se sastoji od deset zakonskih akata, uredba i direktiva i u državama članicama se počinje primjenjivati u lipnju ove godine.
Ajdemo malo nekako par riječi o tome što nam taj pakt donosi. Dakle, solidarnost uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti, sve države moraju ili fizički primiti tražitelja azila ili pomoći na drugi način, financijski slanjem osoblja. Strože su procedure na granicama, uvodi se obvezni postupak provjere ili screening koji uključuje identifikaciju sigurnosne provjere prije ulaska u EU, ubrzani postupci primjenjuju se na vanjskim granicama, posebno za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila.
Baza podataka o azilu i migracijama postaje potpuno funkcionalna baza podataka o azilu i migracijama čime se osigurava pouzdana identifikacija svih koji u EU dođu kao tražitelji azila ili nezakoniti migranti. Pakt je naravno kao i svaki drugi eu propisipolitički kompromis koji je ipak uspio postići ono o čemu se u EU najviše govorilo kad su u pitanju migracije, neku razinu obvezne solidarnosti. No problem s implementacijom mogao bi dovesti do toga da članice države članice traže alternativne rute izvan europskih okvira poput eksteritorijalnog procesiranja zahtjeva u zemljama izvan EU koji nemaju iste standarde zaštite ljudskih prava. Temeljne vrijednosti EU su formalno prisutne u tekstu pakta li pitanje je što se događa u praksi. Organizacije civilnog društva upozoravaju na rizik povećanja nezakonitih push backova, više pritvora na granicama uključujući obitelji s djecom te manje mogućnosti za poštenu obradu zahtjeva. Europsko vijeće za izbjeglice i azilante kritiziralo je trend ubrzane implementacije upozoravajući da će prioritetno upravo ovi elementi koji najviše erodiraju pravo na azil. Raspravljajući danas o ovim izmjenama zakona zapravo raspravljamo o tome može li EU istovremeno štititi svoje granice i ostati vjerna vrijednostima na kojima je nastala jer migracije nisu privremeni fenomen, oni nisu kriza koja će proći nego trajna geopolitička, demografska i ekonomska realnost Europe 21. stoljeća. Europa stari i u svim članicama nedostaje radne snage, nedostaje liječnika, medicinskih sestara, građevinskih radnika, vozača, njegovatelja, IT stručnjaka, djelatnika u javnom zdravstvu. Istovremeno ratovi, klimatske promjene, siromaštvo, politička nestabilnost guraju mogu reći slobodno milijune ljudi prema sigurnijim i razvijenim dijelovima svijeta. Pred jedno 15-ak godina bila sam na jednoj konferenciji koja je govorila o klimatskim promjenama i gdje se raspravljalo o klimatskim promjenama. Jedan od sudionika te konferencije je izašao za govornicu i govorio je o tome kako će u budućnosti klimatske promjene biti uzročnik migracija jer kaže u trenutku kad netko tko živi mu treba dan ili dva da dođe pješice do pitke vode, on jednostavno napušta prostor na kojem živi i ide prema nekom, nekom drugom prostoru. Postoji jedan državnik koji apsolutno ignorira klimatske promjene, to je naravno prepoznajemo Trumpa ali i to je jedan od razloga zašto ćemo imati i dalje migracije. I zato iz tih razloga je potpuno jasno da EU treba imati uređenu migracijsku politiku. Nisam slučajno postavila repliku poštovanom ministru kad sam problem ovog zakona vezala uz migracijsku politiku. Kad imate sređenu migracijsku politiku, onda naravno isti čas imate smanjeno ovaj drugi dio pritisak na granice dakle ovaj ilegalni ali jednako tako je apsolutno jasno i želim naglasiti da ta uređena migracijska politika ne može biti isključivo politika zidova, ograda i sigurnosnih procedura. Sigurnost je važna, to ja uopće ne dvojim. Država mora znati tko ulazi na njezin teritorij i jednako tako tu nemam nikakvih dvojbi. Vanjske granice EU-a moraju biti kontrolirane, mora postojati borba protiv krijumčara ljudi. Mi smo nedavno imali jedan slučaj krijumčarenja ljudi gdje su zapravo ljudi tema krijumčarenja ljudi stradavaju životima. Dakle to mora biti i borba i protiv organiziranog kriminala i protiv zlouporabe sustava azila i nitko ozbiljan ne smije dovoditi to u pitanje. Tu smo spominjali u replikama i zrnca soli i svašta smo rekli ali da dakle sigurnost jedne države je tako ozbiljan problem i to ne smijemo dovesti u pitanje ali isto tako u istom trenutku, Europa ne smije zaboraviti da je nastala upravo na ideji zaštite ljudskog dostojanstva, prava i sloboda te solidarnosti. Nakon iskustva ratova koje imamo, progona i totalitarizama, europski projekt je izrađen na uvjerenju da ljudska prava nisu luksuz koji vrijedi samo u stabilnim vremenima nego temelj civiliziranog društva i zato je opasno kad se rasprava o migracijama provede i postaje isključivo sigurnosna rasprava. Kad se ljudi počnu promatrati kao prijetnja, broj ili statistika, kad se pravo na azil počinje doživljavati kao administrativna smetnja. Europa mora naći ravnotežu između sigurnosti i ljudskih prava i upravo ta ravnoteža bit će test vjerodostojnosti EU u godinama koje dolaze.
Bojim se da smo mi svi zajedno s ove govornice puno puta govorili o tim testovima EU koji će EU morati proći u godinama koje dolaze jer ako Europa izgubi svoje vrijednosti u pokušaju da zaštiti svoje granice, onda dugoročno gubi i ono što je čini Europom. Ali postoji jedan veliki problem o kojem se puno manje govori. EU i to naglašavam svaki put i kad ću imat prilike ću naglašavati i dalje, nema istinski zajedničku i koordiniranu politiku legalnih migracija i integracija. Ona ima zajednička prava o azilu, o granicama, o povratnicama, ima Frontex, sigurnosne mehanizme, regulative i procedure ali nema ozbiljnu dugoročnu i koordiniranu politiku legalnih migracija jer čim imate takvu politiku legalnih migracija, onda naravno ilegalnih migracija imate puno manje. Integracija i potreba tržišta rada i to je ozbiljan problem. Danas svaka članica vodi svoju politiku. Jedna uvozi radnu snagu masovno, druga zatvara granice, treća nema integracijski sustav, četvrta strane radnike nedovoljno štiti od eksploatacije i ozbiljnih zlouporaba radnih prava. Rezultat je kaos, neujednačenost i rast društvene napetosti. EU treba i trebat će još dugo veliki broj stranih radnika ali nema zajedničke politike i strategije kako ih integrirati. Govori se o demografskom kolapsu ali nema zajedničke politike obrazovanja, učenja jezika, stanovanja, uključivanjamigranata u društvo. Mi smo ne tako davno imali ovdje izmjenu i dopunu Zakona o strancima, svjesni toga da nam strana radna snaga treba, ali jednako tako i svjesni opasnosti koja prijeti od getoizacije, koja prijeti od jeftine strane radne snage, ali jednako tako i svjesni toga da veliki napor trebamo napraviti na integraciji i procesima integracije i njih u društvu.
Ako ljudi dolaze u jednu zemlju i godinama žive na marginama društva, bez znanja jezika, bez perspektive i bez osjećaja pripadnosti tada nastaju paralelna društva, getoizaciji radikalizacija, tada raste nepovjerenje i prema migrantima i prema institucijama. Dakle, pitanje migracija nije samo pitanje granica to je pitanje društvene kohezije, rada, obrazovanja, stanovanja i dugoročne stabilnosti EU. Migracije neće stati tog smo svi svjesni, pitanje je samo hoće li njima upravljati države i institucije ili krijumčarske mreže, politički populizam i stihija. A u Hrvatskoj se u toj raspravi nalazi i ta rasprava nalazi u posebno osjetljivoj poziciji, mi smo vanjska granica EU, naše institucije imaju odgovornost štititi granicu, ali istovremeno poštivati međunarodno pravo i ljudska prava i upravo zato Hrvatska mora bit zemlja koja treba inzistirati na ravnoteži, ne na otvorenim granicama bez pravila, ali ni na politici, ali ne i na politici koja zaboravlja humanost i pravnu zaštitu jer sigurnost i ljudska prava nisu u suprotnosti, dapače jedno ne postoji bez drugog. Demokratske države moraju biti sposobne osigurati i jedno i drugo.
Migracije su jedno od najvažnijih pitanja za budućnost Europe i odgovor na njih neće se pronaći ni u potpunom zatvaranju, ni u potpunom ignoriranju problema. Što nam treba? Treba nam učinkovita kontrola granica. Što nam dalje treba? Funkcionalni sustav azila, treba nama i to naglašavam svaki put na razini EU, zajednička europska politika legalnih migracija jer kad imamo jasno definirane legalne migracije onda vam je ove ilegalne migracije apsolutno jasno koje su to. Treba nam i ozbiljna integracijska politika, ali nikad ne smijemo u svim tim politikama zanemariti nešto što na čemu je EU i nastala, a to je jasno poštivanje ljudskih prava i europskih vrijednosti.
Europa neće nikako biti jača ako postane tvrđava bez vrijednosti, bit će jača samo ako uspije ostati i sigurnai humana istovremeno, ... uspije u potpunosti integrirati legalne migrante i zato svaki put naglašavam legalne migrante, značaj legalnih migranata u europska društva jer jednako tako zdravorazumski kad pristupimo svemu ovom vidimo demografsku situaciju Europe, svjesni smo toga da bez strane radne snage u Hrvatskoj, ali i na razini EU nema više sigurnost svih sustava koji govore o gospodarstvu kod nas socijalnih sustava, kod nas određenih sustava koji su vezane uz mirovine. Stoga paralelno treba voditi računa o sigurnosti, ali jednako tako treba voditi računa i o zaštiti ljudskih prava, imati na pameti da nam strani radnici trebaju, ali ih trebamo mi integrirati u društvo. Ako ih stavimo na margine društva, ako ostanu budu bez osjećaja pripadnosti to će samo dovesti do daljnje radikalizacije. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin, hvala i vama, gospodin Dalibor Paus Klub zastupnika IDS-a, PGS-a i drugih koalicijskih partnera, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Pa ja bih krenu ovdje i ustvari mislim da po ovoj temi trebamo razgovarati upravo o onome što ovaj zakon jeste odnosno krenuo bih od samog imena ovog zakona, dakle ovo je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Koga? Ne o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ljudi koji žive u Hrvatskoj ili Hrvatske od ilegalnih migranata nego međunarodnoj i privremenoj zaštiti ljudi koji traže azil, ljudi koji su ugnjetavani u svojoj zemlji da li zbog svoje nacionalne pripadnosti, vjerske pripadnosti, zbog svojeg političkog djelovanja i zato moramo voditi računa ono što je i rečeno već ovdje da ne ugrozimo upravo ono zbog čega ovaj zakon postoji, da ne ugrozimo ljude kojima je ta međunarodna odnosno zaštita RH u odnosu na zemlje u kojima žive potrebna.
Dakle, cijeli niz izmjena koji se ovdje odnosi odnosno donosi je ili predlaže u ovim izmjenama zakona ustvari se odnosi na zloupotrebu tog zaštitnog mehanizma tih ljudi kojima je ta zaštita potrebna. I već je ovdje rečeno da u toj u regulaciji te zloupotrebe moramo voditi računa o tome da nađemo pravi balans, pravu ravnotežu između vrijednosti EU, vrijednosti ljudskih prava i zaštite granica. I mislim da je to bit u kojem svjetlu treba promatrati i ove zakonske izmjene, a ove zakonske izmjene upravo imaju težište na sprječavanju zloupotrebe prava potencijalnih azilanata, a kada sprječavate nekakvu zloupotrebu onda nužno postrožujete pravila. I mislim da smo mi ovdje u bitnome postrožili pravila od uvođenja granične procedure azila za osobe gdje se sada pokušava spriječiti prikrivanje i lažno prikazivanje identiteta,predstavljanja, što predstavlja jedan sigurnosni rizik gdje se dolazi u stvari iz zemalja iz kojih nemamo ovaj do sada veliki broj, veliki broj azilanata, dakle da se skraćuju granični postupci, da se osobe u graničnom postupku dovode u situaciju da im se smanjuje sloboda, sloboda kretanja kao ne bi zlorabili, zlorabili institut, institut azila ili podnošenje zahtjeva, da se uvode dakle mjere zabrane napuštanja centra, obveza javljanja, određivanje mjesta boravka, pohrane dokumenata. Dakle uvodi se zadržavanje u zatvorenim objektima, jačaju se Dublinska pravila u smislu bržeg, bržeg povratka i da to tako kažem identificiranja ljudi koji se pokušavaju sakriti unutar, unutar EU da ih, da ih, da ih nije registrirao nitko u niti jednoj državi. Uvode se europske liste sigurnosnih, sigurnih zemalja i po zemlji porijekla i po trećih zemalja iz kojih ti naši migranti dolaze. Dakle sve su to u stvari više-manje represivne mjere koje pokušavaju zaustaviti zloupotrebu sustava zaštite ljudi kojima je ta zaštita zaista potrebna i kada uvodite represivne mjere onda treba voditi računa i o tome da postoji mogućnost da pređemo tu granicu balansa, da taj balans prijeđe na jednu drugu stranu pa ću ja istaknut samo možda neke moguće opasnosti koje slijede iz svih ovih mjera koje su ovdje navedene, koje same po sebi i vjerujem da je iz iskustva u ovih proteklih 10-ak godina koliko imamo ove migracijske krize, da je iz iskustva i policije i onih ljudi koji se bave ilegalnim migracijama jesu zaista potrebne ali postoji i opasnost da ćemo narušiti ovaj balans o kojem sam maloprije govorio.
Dakle s tim velikim porastom represivnih mjera zadržavanjem, nadzorom, ograničavanjem kretanja, pregledom na kraju krajeva mobitela i elektroničkih uređaja moramo vodit računa o nenarušavanju ljudskih prava, privatnosti i proporcionalnosti mjera s obzirom na željeni učinak. To što se granični postupak u stvari postrožuje i ubrzava, može i ograničiti pravo na azil u smislu da se, da su procedure nešto površnije, da se, da se slabi pravna pomoć ljudima koji traže azil ili da se u stvari odbiju ljudi koji ne bi trebali biti odbijeni. Pogotovo mislim da se to odnosi na one ljude koji dolaze iz zemalja gdje imamo manje od 20% tražitelja azila, što bi moglo značiti da se i nekakav, da se nekakva osoba koja jest adekvatna za davanje dozvole, dozvole boravka odnosno azila u RH odbaci bez u stvari ulaženja u meritum.
Ako govorimo o konceptu sigurne treće zemlje i prava na to je, to je uvijek osjetljivo pitanje jer pitanje je što ćemo mi proglasiti i koju zemlju ćemo proglasiti sigurnom trećom zemljom. Dakle imamo puno zemalja koje u ovom trenutku izgledaju kao sigurne treće zemlje ali u stvari nemaju funkcionalni sustav azila, loš, imaju lošije, loše uvjete za azilante i u stvari ne pružaju stvarnu međunarodnu, međunarodnu zaštitu. Mislim da kad budemo sastavljali tu listu ili ako je već sastavljena, treba voditi računa i o tome da te zemlje zaista budu u, u rangu da se osobama koje uđu u te treće zemlje pruži prava međunarodna zaštita, možda ne na razini zemalja EU ali da se ne naruše ona, ona njihova osnovna prava, a ne da nam uđu zemlje gdje se ta međunarodna zaštita ne može ostvariti na adekvatan način koji poštuje, koji poštuje ljudska, ljudska prava i koji pruža sve ono što sam azil kao takav treba pružiti na jednoj, jednoj osobi koja bježi iz svoje zemlje zato što je ugnjetavana po svim onim osnovama koje su zakonski propisane i bez obzira na sve to dakle Hrvatska će barem još neko vrijeme sigurno biti država koja je, koja brani i granicu EU dakle to znači da će biti već, veliki pritisci na RH, to je realnost naše geografije u ovom trenutku i sigurno je interes RH da i naša susjedna zemlja BIH uđe u EU, mislim da treba raditi, raditi na tome jer je to najbolji način da zaštitimo, zaštitimo našu, našu granicu. To je jedan dugoročni, dugoročni proces ali mislim da je, da je nužan kako bimo rasteretili pritisak na same granice RH.
Dakle govoreći o ovome treba voditi računa i o tim i o tim aspektima i o tim aspektima ovih mjera koje smo donijele, donijeli da se u svojoj naravi kada budu, kada budu u praksi ne pretvore u prerepresivne mjere koje će narušiti ovaj balans i uskratiti nekome pravo na sam azil. Ovdje bih još nekoliko riječi rekao o mjeri koja sama po sebi zvuči, zvuči jako dobro, a to je ta integracijska politika unutar, unutar ove same, same mjere o tome da se onim ljudima, onim ljudima koji, kojima se omogući azil, s njima da se potpiše tzv. integracijski sporazum koji bi u stvari obvezao te azilante da na učenje jezika, na jednu kulturnu adaptaciju sa individualnim planovima integracije za svakog azilanta, praćenje napretka te integracije odnosno svim obvezama koje slijede iz ovog zakonskog prijedloga. No moramo znati da ovdje govorimo u stvari o 25 ljudi kako je rekao i ministar u 2025. godini i da kada govorimo o ovim integracijskim mjerama koje zvuče, zvuče dobro, koje zvuče na način da zaista Hrvatska želi te ljude integrirati u svoj sustav, to nema velikog značaja na republiku, na RH i same činjenice da je broj azilanata u RH jako mali ali veliki značaj RH imaju integracijske politike stranih radnika u RH gdje su brojke drastično, drastično veće od broja azilanata uRH kako je ovdje ministar rekao trenutno imamo 118 tisuća aktivnih dozvola za boravak i rad. Statistika nam govori da će veliki, da će jedan dobar dio tih ljudi u tisućama sigurno i svoj novi dom naći u RH, a mi za te ljude ja ipak mislim da nemamo jednu integracijsku politiku koja će u ovom trenutku osigurati da ne dolazi do getoizacije, da ne dolazi do odvajanja skupina, tih skupina ljudi iz hrvatskog društva.
Dakle, mislim da problem integracije nećemo riješiti zakonom o međunarodnoj zaštiti nego upravo zakonom o stranim radnicima koji smo mijenjali relativno nedavno, ali i u tim zakonskim izmjenama ustvari se radilo više-manje o tehničkim izmjenama i u onome što je se u praski pokazalo loše u smislu brzine odobravanja tih dozvola u smislu prava radnika na rad u RH, ali nije bilo stvarnih integracijskih mjera, a stvarnu demografsku transformaciju RH, stvarna demografska transformacija RH ne dolazi kroz sustav međunarodne zaštite tražitelja azila ili sprječavanja nelegalnih migracija nego upravo kroz ovaj sustav stranih radnika odnosno tržišta rada u RH gdje moramo se potruditi da strani radnici u RH imaju jednaka prava kao radnici mada na papiru imaju, ali znamo da u praksi tome baš nije tako, da imaju jednaka prava i po pitanju visine dohotka i po pitanju svih ostalih stvari.
Dakle, to ima puno veći dugoročni utjecaj na hrvatsko društvo i na migracije unutar EU odnosno na nego što ima pitanje samog azila, tako da mislim da je ovo naglašavanje rješavanja integracije azilanata u ovome zakonu vrlo sa vrlo malim utjecajem na stvarnu integraciju stranih radnika odnosno ljudi koji nisu porijeklom iz Hrvatske, a žele nastaviti svoj život u RH.
Dakle, nama sada azilanti prolaze formalizirane integracijske programe, a strani radnici često ostaju potpuno prepušteni tržištu, poslodavcu i vlastitoj improvizaciji, to nosi rizik stvaranja paralelnih zajednica, getoizacije, lošeg poznavanja jezika, slabu socijalnu integraciju, eksploataciju radnika i dugoročno društvene tenzije, zato ću još jednom ustvari istaknuti da de facto mi nemamo politiku useljavanja. Kolegica Anka Mrak-TAritaš govorila je o politici o migracijskoj odnosno o integracijskoj politici na razini čitave EU, ne bih volio da prođe desetak godina kao što je prošlo ovdje da spoznamo gdje griješimo u pristup stranim radnicima. Bilo bi dobro bez obzira što je to teško zaista da RH na kraju krajeva pokuša i kroz europske institucije prenijet svoja iskustva i implementirati nekakva rješenja unutar rješenja koja dolaze iz Bruxellesa, tako da nam ustvari ta populacija koja će mahom dolaziti ... pitanje radne snage u RH također je dugotrajno i neće prestati kao što neće prestati migracije kao što je rečeno ovdje više puta u ovoj raspravi, dakle Hrvatska treba strane radnike, u Hrvatsku će dolaziti strani radnici, vodimo računa da se ne dogodi ono što se dogodilo sa gastarbajterima u Njemačkoj da su tražili radnike, a nisu bili svjesni da su dobili ljude i da ti ljudi nisu se integrirali u onoj mjeri u kojoj su se trebali integrirati.
Dakle, integracijska politika unutar ovog zakona mislim da je dobra, mislim da su mjere dobre, ali mislim da je njihov utjecaj na hrvatsko društvo minimalan, on je prije svega, prije svega ima utjecaj na same azilante, ali integracijske politike po pitanju stranih radnika u RH ja bih se usudio reći da gotovo ne postoje i da bi se tu trebalo puno više poraditi da ti ljudi postanu oni koji se odluče ostati u RH i zasnovati svoju obitelj ili dovesti svoju obitelj vamo, postanu punopravni članovi hrvatskoga društva. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama. Gospodin Milorad Pupovac Klub zastupnika SDSS-a, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani g. potpredsjedniče i ministre sa suradnicama, kolegice i kolege.
Važan zakon, važna materija i dobra rasprava koju smo do sad imali pred tijelima ovoga sabora, uključujući i najviše tijelo, a to je plenum koji upravo zasjeda u svojem drugom čitanju ovog zakona. Važan zbog toga što je regulira materiju koja je osjetljiva na dvostruk način, s jedne strane materiju koja regulira pitanje postupanja naših državnih organa prema ljudima koji su u nuždi, opasnosti i potrebi da nađu sigurno mjesto za rad i za život. A s druge strane važan zakon zbog toga što je broj takvih ljudi koji prolaze kroz našu zemlju posljednjih godina velik i što kod naših građana izaziva određenu vrstu zabrinutosti, već samom činjenicom zbog kretanja, a ponekad i zbog radnji i posljedica koje iz toga mogu proisteći na pojedinim dijelovima naše zemlje, po sigurnost imovine ili po opći osjećajnaših sugrađana. Iz tog razloga je važno kako se mi kao zemlja priključujemo Europskom paktu o migracijama i azilu u ovom slučaju kako Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti reguliramo odnos i istovremeno tu regulaciju prakticiramo u svakodnevnom postupanju naših državnih tijela i onih koji su nosioci ovlasti državnih tijela, bilo da je riječ o policajcima, policijskim službenicima bilo koje vrste ili pak ljudima koji vode centre za imigrante odnosno migrante ili one koji se bave politikom azila općenito.
Rasprava i tokom rasprave je u ova dva čitanja došlo do značajnog poboljšanja zahvaljujući činjenici da su predstavnici vlade i ministarstva bili u stanju slušati, a predstavnici sabora njegovih odbora bili u stanju razumijevati razloge i argumente koji su čuli sa druge strane od predstavnika vlade. Bilo bi dobro kada bi se i u drugim stvarima na takav način vodile rasprave u materijama koje su važne iz drugih aspekata za građane RH.
Proći ću kroz u ime Kluba zastupnika SDSS-a proći ću kroz nekoliko tema oko kojih je postignuta suglasnost i ovaj zakon u odnosu na svoj raniji inicijalni prijedlog poboljšan zahvaljujući raspravama koje sam spomenuo. Prije svega poboljšano je razgraničenja mjera ograničenja slobode kretanja od mjere zadržavanjem, sad je jasnije definirano što je uskraćivanje slobode kretanja i njegovo ostvarivanje isključivo u specijaliziranim objektima ministarstva, tranzitnim prihvatnim centrima i objektima za azil na granici i to je značajno poboljšanje. Očekujemo da će ministarstvo u svojim podaktima regulirati slično na rješenja i u slučaju osoba koje završe u zatvorima.
Postignuto je i to da su norme oko zabrane kretanja izvan određenoga mjesta i obaveza javljanja i polaganja jamstva također regulirane tako da ne bude napravljena šteta niti na račun osoba kojih se to tiče, a niti na račun sigurnosti naših sugrađana jer je na taj način zapravo udovoljeno upravo onom što je temelj ustavne države i u našem slučaju, a to je načelo razmjernosti u definiranju zakona između sigurnosti građana s jedne strane i s druge strane zaštite temeljnih ustavnih prava i normi koje smo kao zemlja potpisali i prihvatili.
Prihvaćene su također i primjedbe o sudjelovanju važne UN-ove organizacije po pitanju izbjeglica i koja se bavi pitanjima izbjeglica za koje znamo na osnovi našega ratnoga iskustva koliku je važnost imala tokom ratnih godina. I uloge organizacije za ljudska prava na saslušanju tražitelja zahtjeva za azilom koji u prvotnom tekstu nije predvidjelo rješenje o tome da bi se predstavnici UNHCR-a i predstavnici organizacija za ljudska prava mogli aktivno uključiti u taj proces.
Naravno među nama ima onih u koje sam u raspravi pripadao i sam koji smatramo da bi bilo dobro da kad su posrijedi selektiranje organizacija za ljudska prava g. ministre koji sudjeluju u tom procesu ili prate taj proces ne bi bila isključiva nadležnost i diskrecijama MUP-a. I vjerujemo također da će u tom pogledu ministarstvo iznaći najbolje načine kako će pomoći da civilno društvo u RH ima aktivnu ulogu u nadzoru i kontroli procesa ostvarivanja prava azilanata.
Čini mi se da je posebno važno to što je poboljšano jamstvo za djecu i maloljetnike bez pratnje, dakle djecu koja nalaze na migrantskoj ruti i koja dolaze u našu zemlju, a s njima nisu njihovi roditelji koji su u tom pogledu dvostruko ranjivi kao djeca i naravno kao tražitelji. U tom pogledu je u prvom čitanju bila naglašena potreba da se odredbe o maloljetnicima bez pratnje urede preciznije i cjelovitije što je u značajnoj mjeri i postignuto izmjenama i dopunama do ovoga čitanja.
U prvom čitanju upozoravali smo da pravo na tumača i razumljive informacije predstavlja jedno od temeljenih jamstava poštenog i djelotvornog postupka međunarodne zaštite te da je nužno osiguravati da prevoditelji budu stvarno kvalificirani i ta je primjedba prihvaćena. I to je dobro zbog toga što na taj način smanjujemo rizike ne samo lošega međusobnog sporazumijevanja između naših predstavnika bilo MUP-a, bilo drugih tijela koje imajunadležnost u tom procesu sagledavanja pretpostavki za dodjeljivanje azilantskog statusa nekoj osobi nego istovremeno i zbog činjenice da kao uređena zemlja, kao zemlja koja je preuzela značajan dio europskoga zakonodavstva to stvarno i prakticiramo.
Što se tiče integracijskih mjera o kojima je ovdje bilo riječi i u slučaju ne toliko azilanata koliko u slučaju stranih radnika koji dolaze raditi u našu zemlju što je također iznimno važno i krupno pitanje, ali ne bismo smjeli zaboraviti niti ovu grupaciju azilanata koja nije tako brojna i gotovo nije ni usporediva sa brojem onih koji ulaze u našu zemlju kao strani radnici i zaposlenici u našoj zemlji, ali je svejedno važno na koji način se osigurava poduka hrvatskoga jezika u ranoj fazi i naravno na taj način provjerava i sama spremnost za integraciju osoba koje koji su tražitelji azila.
Zakon također regulira pravila slučajeva masovnih priljeva i instrumentalizacije zahtjeva za statusom migranata i u tom pogledu postoje odredbe koje su tvrđe negoli su neke druge što je u nekom smislu i razumljivo. No upozoravamo da bi fleksibilnost u kriznim situacijama trebala biti na neki način sačuvana i da između tvrdoće i odmjerenosti u postupanju treba tražiti neku vrstu zlatnog standarda u svakodnevnoj praksi onih koji to ostvaruju.
Što se tiče rasprava koje se nerijetko vode, na sreću ne toliko danas u ime klubova, oko ovoga prijedloga zakona, konačnoga prijedloga zakona dakle rasprava koja s jedne strane proizvodi buku temeljenu na brizi o sigurnosti i nedovoljnoj kontroli procesa ilegalnih nezakonitih migracija i s druge strane isticanja toga da je ta pojava isključivo i jedino pitanje prijetnje, a ne istovremeno i pitanje odgovornog postupanja nas kao zemlje prema ljudima koji se iz različitih razloga bilo legalno bilo ilegalno zateknu na području RH.
Dakle, što se nas iz klub SSDS-a tiče pitanje ovog zakona je pitanje odgovornosti nas kao zemlje i odgovornosti nas kao zastupnika u postupanju u jednom od kriznih aspekata stanja današnjega svijeta koje nas pogađa često bez ikakve naše zasluge ili bez ikakve naše krivice kao što je pitanje ljudi koji dolaze do naše zemlje pješačeći ili prolazeći putevima hiljade kilometara da bi došli do trećega odredišta u središtu zemalja EU. I tu odgovornost su možemo reći i reći ću i ime kluba SSDS-a pokazali i predstavnici vlade i predstavnici većine klubova koji su raspravljali o ovoj materiji, bilo pred odborima, na odborima ili u plenumu i zbog toga će Klub zastupnika SSDS-a biti među onima koji će podržati ovaj prijedlog zakona jer smatramo da je našao ne idealnu, ali našao je mjeru u pogledu toga kako i na koji način upravljati tim procesom i uskladiti ga sa zahtjevima koje dobivamo kao članica EU. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Imamo nije još ...g. Petrov i g. Jurčević zastupat će klub Mosta i nezavisnog zastupnika g. Josipa Jurčevića. Izvolite g. Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovani predstavnici ministarstva odnosno policije kogod da je tu, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Pa se moram samo kratko osvrnuti na ove završne riječi g. Milorada Pupovca koji je upravo priznao ono što pokušava ministar unutarnjih poslova cijelo vrijeme negirati da mi nismo i nećemo biti tranzitna država upravo je g. Pupovac rekao da jesmo jer cijela njih želja ovih koji dolaze i pokušavaju ilegalno prijeći granicu je upravo da budu da Hrvatska bude prva točka kroz koju će oni proć u nadi i želji za ostvarivanjem života negdje drugo i tu je problem, a to je Milorad Pupovac priznao. Ali redom.
Ovo nije usklađivanje s tehničkim zakonom, to sam rekao u stanci, ovo je zakon koji stvarno otvara pravo pitanje, ima li Hrvatska uopće mogućnosti s obzirom kako se vlastodršci naše države postavljaju prema EU, imal uopće mogućnostodlučivati o svojoj sigurnosti, svom prostoru i svojim granicama jer ono što smo mogli vidjeti deset godina što se pokazalo u praksi jest da kako EU diktira i svira tako naši vlastodršci plešu. Kako je EU govorila da je potrebno pustiti ljude da prođu tako se Hrvatska i ponašala, kada je EU shvatila da zbog takve politike ima problem u svojim državama i u svojim društvima jer je ta fraza integracije o kojoj su cijelo vrijeme pričali propala tada su oni promijenili politiku, a onda evo i Hrvatska ima pravo odnosno vlastodršci poslušati EU promijeniti svoju politiku.
Zašto je ovo ovako? Pa zato što smo danas u raspravi čuli od strane saborskih zastupnika vladajućih da citiram „da je dobro uvesti pravila da ne postojao pravni prostor prazan“, citat saborskog zastupnika HDZ-a. Znate šta to govori? Pa to je potvrda da su imali prazan prostor deset godina, da jesu pustili u Hrvatsku stampedo ilegalnih migracija jer čemu onda uvoditi pravila ako su pravila uvedena, a pravila bi valjda trebala biti uvedena ako naš ministar kaže da je radio po pravilima i da je Hrvatska bila sigurna. Da netko priča gluposti ili priča ministar ili pričaju saborski zastupnici vladajućih, netko priča gluposti danas u sabornici.
Priznanje koje smo dočekali da se nije radilo priznanje nije dovoljno, priznanje da Hrvatska nije imala dovoljno čvrst, dovoljno predvidljiv i dovoljno odgovoran sustav i onda ja ću samo ponoviti, vlada nije nadošla, nije shvatila ne, nego je dobila dozvolu od EU jer se pokazalo da taj proces koji su oni pokušavali napraviti nije urodio plodom, da im se obije o glavu. Oni su trebali radnu snagu, oni su rekli dođite.
Zašto bi Hrvatska trebala rješavati probleme tih država? Ne slažemo se s tim. A zanimljivo je da ti isti danas koji kroje ovakvu politiku EU su nama godinama govorili, prozivali nas kao populiste, godinama nam govorili da čvrsta granica je iluzija, da je to zastarjela ideja, da je zabrinutost zatucanost, da će sve riješiti integracija i sve ostale europske velike fraze. Pa čemu ljudi danas mijenjate pravila? U to ste se kleli godinama, danas ti isti govore o brzom povratku sigurnim trećim zemljama, zadržavanju graničnim postupcima, ubrzanim procedurama. Gdje je problem ljudi? Nama ste govorili da smo zatucani, nama ste govorili da smo populisti kad smo vas upozoravali na ovo. Kasnite deset godina i danas ovo govorite nažalost samo zato što vam je EU dopustila da govorite jer njima gori pod prstima.
Njihove su se iluzije sudarile sa stvarnošću, njihovi su modeli stvorili ozbiljne probleme u njihovim društvima, a sada se promjena ta strategije pokušava lomiti na leđima Hrvatske. Neće ić. Ovaj zakon uvodi pojam stranca u transferu, osobe koja se predaje odgovornoj državi članici radi razmatranja zahtjeva i to je važno jer nije problem u tome da će Njemačka, Francuska Hrvatsku proglasiti sigurnom trećom zemlje. Neće jer smo članica EU. Problem je u tom da nas mogu tretirati kao odgovornu državu članicu ako je osoba ovdje registrirana, ako je ovdje ostavila trag, ako je ovdje imala dozvolu radnu moguće, zahtjev, ulazak il neku drugu vezu s hrvatskim sustavom.
Ministar u prvom čitanju zakona sam govori da se dablinska pravila jačaju, da se rokovi skraćuju, da se proširuju kriteriji za utvrđivanje odgovorne države, dakle pitanje nije teorijsko, pitanje je konkretno koliko će ljudi druge države članice moći vraćati Hrvatskoj, kolko ih je već vraćeno, kolko je zahtjeva za transfer prema Hrvatskoj zaprimljeno, kolko ih je Hrvatska prihvatila, kolko odbila i na temelju kojih kriterija? Sjedite se deportacijskih letova, pa nisu bili tako davno, na naslovnici Jutarnjega lista avion koji je stigao u Hrvatsku i to nije nevažna epizoda oni mogu biti slika onoga što dolazi. Zašto? Pa zapadne države vidimo po ovome zakonu i po direktivama i regulativama EU sređuju svoje sustave, ubrzavaju povratke, čiste vlastite evidencije. Hrvatska mora paziti da ne bude administrativni prostor za ono što drugi više ne žele nositi, to je opasnost Hrvatske i tu dolazimo do šireg obrasca.
Netko će reći da radne dozvole nisu tema ovoga zakona o kojima smo raspravljali u Zakonu o strancima prije tjedan, dva dana. Ponovit ću vam, na stranicama Vlade RH u trajanju od 2021.-2026. izdano je 409 tisuća novih radnih dozvola, ne ponovljenih, s ponovljenima se diže na 700 i nešto tisuća, novih 409 tisuća. Ako ćemo vjerovati državnoj tajnici stranih radnika danas u Hrvatskoj ima 140, moje pitanje vama gdje je nestalo 250 tisuća ljudi koji su dobili dozvolu za Hrvatsku, koji su ostavili trag u Hrvatskoj? Kada strane države, druge države europske članice budu čistile svoje evidencije i ne budu im ti ljudi potrebni i budu ih htjeli vratiti, koja je to točno zemlja u koju će se vratiti?
Jesmo li time postali hot spot? I onda nas Vlada uvjerava sve je pod kontrolom, širite paniku, pa ako je sve pod kontrolom pokažite brojke, recite nam gdje je nestalo 250 tisuća ljudi iz vaše evidencije, ako su povratci učinkoviti recite nam koliko ih je provedeno, ako sigurne treće zemlje funkcioniraju pokažite nam koliko su te zemlje stvarno prihvatile nazad ljudi.
Moje pitanje, ovaj prijedlog zakona prepoznaje institut treće zemlje, super, molim vas recite mi što će se dogoditi kada treća zemlja odbije prihvatiti? U zakonu nije definirano niti Hrvatska može narediti toj trećoj zemlji da prihvati te ljude. Gdje ti ljudi točno završavaju uz one koji su već ostavili trag u Hrvatskoj i putem radnih dozvola koje im je Hrvatska izdala? Što smo mi time postigli?
I još jedna završna stvar, molim vas kada u zakonu kažete da ovaj zakon nema fiskalnih učinaka onda molim vas objasnite mi, ja bi volio da imam pet replika postaviti ministru jer imam što pitat, ministar i zakon kažu da ovaj zakon ništa ne košta, a ministar u svojoj raspravi govori o tome da će se plaćati prevoditelje, sudske rokove, pravnu pomoć. Molim vas recite mi tko to plaća? Po vašem zakonu nula troškova, po vašem obrazloženju postoje i prevoditelji i sudski rokovi i pravna pomoć, policijski sati, objekti, logistika, nadzor. Molim vas ako je stvarno odgovor nitko onda ovaj zakon nije ozbiljan. Ovo je glupost napisana u zakonu. Trošak koji ne napišete niste da nestaje, on se prenese na ostatak sustava vi samo napišete nema troška, a onda je ovo smiješno što pišete.
I nemojte ovo shvatiti kao neko širenje straha, nije, ovo je demokracija. Mi i ljudi u lokalnim zajednicama imamo pravo postavljati pitanja, a vi kao vladajući imate dužnost odgovoriti na ta pitanja. To je demokracija, a ne autoritativan sustav u kojem ćete vi doć, izložit, zaključit bez postavljanja pitanja. Imali smo mi taj sustav 50 godina, poklano previše ljudi. Ne želimo više taj sustav. Krvlju smo ga platili u Domovinskom ratu. Ne vraćajte nas niti mentalno u taj sustav.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će poštovani zastupnik Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani, u ime kluba dakle zaključno može se reći da ovaj zakon ima dvije osnovne dimenzije.
Jedna je ta međunarodna odnosno europska ili europskounijska iz koje jasno proizlazi da je ovo zapravo priznanje ovaj cijeli paket pakta o Europskog pakta o migracijama i o azilu je zapravo priznanje da je migracijska politika EU bila katastrofalna odnosno te europske birokracije. Ona je time to priznala i to treba razumjeti uvažavajući dakle i to da nisu uspjeli u cijelom integracijskom procesu koji je trajao više desetljeća, a pogotovo ovih proteklih nešto više od 10 godina od koga je bio ovaj zadnji, zadnji val.
Druga stvar koja nas naravno najviše treba brinuti, čuli ste iz konkretnih dakle podataka kolege Petrova, dakle koji pokazuju da smo nažalost bili i ostali prihvaćajući ove zakone dakle odnosno taj cijeli paket, da smo zapravo bili i ostali neravnopravna članica EU iako formalno pravno imamo pravo biti ravnopravni, ali ovo potvrđuje dakle da ćemo i nadalje trpiti teške posljedice odnosno neuspjeha i migracijske i integracijske politike ili budućih politika EU jer ako netko, a to je europska birokracija nije uspjela riješiti probleme a imala je dovoljno znanstvenih spoznaja, analiza itd., imala je puno novaca uložila u tzv. integracijske modele, ali mi ćemo i dalje ostati kao što ste čuli na rubu, negdje na dnu i bit ćemo na neki način kad se radi i o migracijama drugorazredni i puno toga, čuli ste i broj službeni od 409 tisuća i kad se postavlja pitanje, kolega Petrov je već nekoliko puta kad je bio ovaj paket na redu postavljao to konkretno pitanje koje su službeni državni podaci. Nitko na to ne želi odgovoriti.
Naučili smo nažalost na to jel da služimo, da budemo drugorazredni. To je hrvatska tradicija, a to smo kao što je također rekao kolega Petrov skupo krvlju platili 1990.-ih godina da bismo imali institucije koje će služiti nama, da bi dakle naša puška bila na hrvatskom ramenu, da bi lisnica bila u hrvatskom džepu, da bi institucije koje mi plaćamo služile interesima hrvatskih građana kao što svuda u EU i svijetu se upravo to događa. Dakle, dokle god budemo imali ovakvu strukturu na vlasti ne očekujemo ništa dobra u Hrvatskoj kad se radi o bilo čemu a pogotovo o ovako važnom, osjetljivom pitanju. To znači svi migracijski promašaji jedne velike zajednice koja se zove EU prelamat će se preko naših leđa, to znači preko malobrojne i teritorijalno male Hrvatske. Ostat ćemo dalje nezaštićeni i naši će služiti jel još gore gospodare, dakle loše sluge loših ili još gorih gospodara nažalost imamo na vlasti u Hrvatskoj i dok to hrvatski građani ne promijene jer jedino onito mogu promijeniti još uvijek imamo dakle formalno pravo odlučiti kakva će biti Hrvatska i to zapravo treba biti glavna evo poruka ovoga što smo rekli u ime, u ime našega kluba.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Gospodine predsjedavajući, poštovane kolegice, kolege, pa prije nego što počnem iznošenje vezano za predložene izmjene zakona moram izraziti svoje neslaganje, apsolutno neslaganje sa kolegama iz Mosta jer odgovorno tvrdim da je RH apsolutno punopravna članica EU, da apsolutno upravlja ovim procesima migracija koji se dešavaju na prostoru RH i oko prostora odnosno u širem i daljem okružju i zaista možemo reći da se radi o suverenoj državi koja suvereno se ponaša, a ujedno je i članica EU i prihvaća pravila odnosno ponašanje koje zahtjeva samo po sebi to članstvo.
Kad govorimo o ovome Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i pravnoj zaštiti moramo istaknuti njegov glavni cilj, a to je izmjena odnosno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa novim Europskim paktom o migracijama i azilu te sprječavanje zlouporaba sustava međunarodne zaštite.
Najvažnije predložene promjene ovog zakona u sebi uključuju odnosno uvode obvezu granične procedure za određene tražitelje međunarodne zaštite. Isto tako, traži se stroža odnosno uvode se stroža pravila za osobe koje daju lažne podatke ili predstavljaju sigurnosni rizik. Primjenjuju se posebne postupci za osobe koje dolaze iz država sa niskom stopom odobravanja azila odnosno ako je ta stopa niža od 20%. Dodatno se usklađuje sa europskim uredbama i direktivama iz Pakta o migracijama i o azilu i isto tako prilagodbu sustava privremene zaštite uključujući nastavak zaštite raseljenih osoba iz Ukrajine. To u praksi znači slijedeće.
Znači za tražitelje azila za one osobe koje traže azil to za njih znači veća mogućnost odnosno češća mogućnost zadržavanja na granici, mogući brži postupci odbijanja azila ukoliko oni ne zadovoljavaju ove kriterije koje sam naprijed naveo, strože provjere identiteta i sigurnosti, manje mogućnosti zlouporabe sustava i ovim zakonom praktički RH dobija određene benefite odnosno jača kontrolu migracija na svome prostoru, osigurava veću usklađenost sa pravilima EU, omogućava bržu obradu zahtjeva i smanjuje ukupno opterećenje na sustav prihvata.
Također, ovim izmjenama zakona praktički RH postaje dio novog zajedničkog europskog sustava upravljanja migracijama i azilom. A što to konkretno znači odnosno da malo pojasnimo konkretnije tko to može biti odnosno koje su to osobe koje mogu zatražiti azil odnosno međunarodnu zaštitu? Pod broj jedan to može biti osoba koja bježi od rata u svojoj državi, koja bježi od progona, od mučenja, od političkog ili vjerskog progona, od nekakve ozbiljne opasnosti po vlastiti život. U slučaju da RH prihvati zahtjev za azil takve koja ispunjava ove kriterije, takva osoba odnosno tražitelj azila može dobiti azil ili supsidijarnu zaštitu što znači da može legalno boraviti u RH. Isto tako dobiva određena prava dok je u RH na smještaj, na zdravstvenu zaštitu, na rad odnosno tzv. integracijski sporazum koji uključuje onda i edukaciju odnosno učenje jezika i ukupno na neki način integraciju u hrvatsko društvo.
No, isto tako ovim izmjenama zakona predviđeno je da RH može puno brže i jednostavnije odlučivati tko su to odnosno koje su to osobe koje stvarno trebaju zaštitu, a tko od njih nema pravo na tu zaštitu. Zato se uvodi tzv. granična procedura odnosno što to znači ta granična procedura. Umjesto da osoba odmah uđe u RH i čeka postupak za izdavanje azila ona se zadržava na granici ili u tranzitnom centru ili u posebnom prihvatnom centru i to sve dok država ne odluči ima li ona pravo ili nema pravo na izdavanje azila. Tu je jako bitno, jako važno naglasiti jednu činjenicu, a to je tzv. pravna fikcija ne ulaska u EU odnosno na teritorij EU jer se smatra da osoba formalno nije ušla u EU dok traje granični postupak azila odnosno osoba je zadržana u posebnom objektu i nema mogućnosti kretanja po RH odnosno EU bez, bez posebne dozvole odnosno dopuštenja. To je jedna od vrlo, vrlo bitnih izmjena, vrlo bitnih, vrlo bitnih stvari u ovom zakonu.
E sad, tko su te osobe koje mogu završiti u graničnoj proceduri? To su prije svega odnosno najčešće osobe koje nemaju osobne dokumente, osobe koje daju lažne podatke o sebi,ne znam unište putovnicu ili ju nemaju, ako predstavljaju sigurnosni rizik za državu odnosno EU, ako dolaze iz države čiji građani uglavnom ne dobivaju azil u EU ili ako pokušavaju izbjeći osobnu identifikaciju odnosno prikrivaju podatke, istinite podatke o sebi.
U slučaju da zahtjev takve osobe bude odbijen RH odnosno država može narediti povratak takvih osoba u matičnu zemlju, može izvršiti praktički deportaciju iste, može izvršiti transfer te osobe u drugu državu EU koja je odgovorna za postupak sukladno Dablinskom sustavu odnosno u prvu državu u koju je taj migrant ušao odnosno gdje se prijavio i koja je u velikoj većini slučajeva i odgovorna za izdavanje azila.
Na neki način sve ove promjene možemo sublimirati da ukupno ubrzavaju postupke, smanjuju zlouporabe, omogućavaju brže vraćanje osoba koje nemaju pravo na azil i jednostavno daju ukupnu i kvalitetniju i bolju kontrolu cjelokupnog procesa migracija. Jednostavno pojednostavljeno rečeno znači prvo ide brza provjera, filtriranje na granici a tek onda ulazak u redoviti sustav za izdavanje azila.
Ministar je ovdje u svome izlaganju iznio konkretne brojke o broju azilanata, o broju migranata koji su i nelegalno ušli, o broju uhićenih osoba, krijumčara itd. i zaista mogu izraziti zadovoljstvo sa tim brojkama jer vidimo da su trendovi dobri, da se broj ilegalnih ulazaka smanjuje, da se broj krijumčara također ovaj smanjuje odnosno da se oni uspješno pronalaze i zaista mislim da možemo reći i zaključiti da granična policija RH obavlja vrlo kvalitetno, vrlo uspješnu zadaću sigurnosti odnosno osiguranja granice i RH ali ujedno i europske cijele EU jel. I isto tako suradnja kao što je i ministar rekao sa Frontexom prije svega u smislu vraćanja migranata koji nemaju pravo na boravak također je dosta dobra i kvalitetna.
I na neki način da, da zaključim, zaista smatram da RH ima apsolutnu kontrolu nad procesima migracija na prostoru RH kako zahvaljujući kvalitetnim zakonima, zakonskim rješenjima ali isto tako i njihovom kvalitetnom odnosno uspješnom provedbom na terenu i na najhumaniji ali ujedno i najsigurniji način u potpunosti upravlja procesima migracija na prostoru RH i zato će Klub HDZ-a podržati izmjene ovoga zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
U ime Kluba zastupnika Možemo! osvrnut ću se na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u drugom čitanju.
Radi se doista o zakonu koji uređuje jedno od najsloženijih pitanja suvremene Europe kako koje glasi jel, kako istodobno osigurati i sigurnost države, učinkovito upravljanje migracijama i ujedno i zaštitu temeljnih prava osoba koje međunarodnu zaštitu doista i trebaju. U tom smislu ministar je o tome danas i govorio.
Važno je reći RH ima potpuno pravo i obvezu urediti migracijske procese, zaštititi svoje granice i uskladiti zakonodavstvo s europskim pravnim okvirom. To nitko razuman ne dovodi u pitanje.
U prvom čitanju govorili smo o nekim općim opasnostima primjene ovog zakona koje se zbivaju kada poveća… uopće u svakoj situaciji kad povećavamo ovlasti države što naravno činimo i ovim zakonom i zbog toga smo uvijek dužni postavljati pitanja i zaštitnih mehanizama.
U prvom čitanju govorili smo da ovakvi zakoni nisu tehnički zakoni, oni nisu samo pitanje usklađivanja s uredbama i direktivama EU, oni su ogledalo društva i govore o tome kakvu Hrvatsku želimo graditi. Društvo koje štiti ljudska prava ili društvo koje zaštitu promatra kao administrativni ili birokratski teret. Zato smo tada i govorili da se test ne polaže nad ljudima koji traže zaštitu nego da test polažemo mi kroz zakone koje donosimo. O tim aspektima govorili smo već i u Zakonu o strancima i u Izvješćima o policiji i ja neću ih sada ovdje ponavljati jer mislim da se moramo fokusirati na ono konkretno što smo od prvog do drugog čitanja unaprijedili. Slažem se sa kolegama, kolegom Pupovcem, Pausom da je i ova diskusija danas u parlamentu za razliku od mnogih drugih u najvećem dijelu vrlo odgovorna i isto tako se slažem da je i napredak između prvog i drugog čitanja u ovom zakonlju učinjen pa ih ovoga stoga ću samo upozoriti na one dijelove, kratko ću upozorit na one dijelove koji se tiču naših primjedbi.
Nakon prvog čitanja naš dio naših primjedbi jest djelomično uvažen posebno kada govorimo o pitanju saslušanja tražitelja međunarodne zaštite. U prvom prijedlogu brisana je mogućnost sudjelovanja predstavnika organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava UNHCR-a, upozorili smo da je tokorak unatrag jer se upravo u postupcima koji su zatvoreni za javnost mora osigurati dodatna razina zaštite osobito za ranjive osobe. U konačnom prijedlogu ta je mogućnost vraćena i to pozdravljamo. Ostaje ipak pitanje koje mi se čini da moramo naglasiti, a to je tko o tome odlučuje. Prema novom rješenju o sudjelovanju odlučuje ministarstvo prema vlastitoj procjeni, drugim riječima ne govorimo o pravu tražitelja i zahtjevu nego o diskrecijskoj odluci tijela koje vodi postupak i tu izražavamo izvjesnu rezervu jer kada govorimo o osobama koje su prošle rat, progon, nasilje, trgovinu ljudima ili druge traumatične okolnosti dodatna podrška ne bi smjela ovisiti o procjeni administracije nego o potrebi osobe.
Drugo, drugo pitanje odnosi se na rok od 7 radnih dana za izražavanje namjere podnošenja zahtjeva tijekom postupka povratka. Već u prvom čitanju upozorili smo da zakon ne uređuje dovoljno jasno posljedice propuštanja tog roka niti jasno propisuje obvezu informiranja osoba o tim posljedicama, pa zato ovaj problem i naglašavamo jer ne govorimo o uobičajenim upravnim postupcima, govorimo o ljudima koji se nalaze u iznimno ranjivim situacijama često bez poznavanja jezika, bez pravne pomoći i bez razumijevanja sustava. Posebice kada govorimo o tzv. surplus izbjeglicama ljudima kod kojih se okolnosti promijene nakon odlaska iz zemlje, promijene nakon odlaska iz zemlje podrijetla. Ako zakon ne ostavlja dovoljno prostora za takve situacije postoji opasnost da pravo na međunarodnu zaštitu postane samo formalno dostupno ali tim ljudima zapravo stvarno nedostižno.
Treće ostaje pitanje ograničenja slobode kretanja. Upozorili smo da nije dovoljno pozivati se samo na opći upravni postupak. Kada država ograničava slobodu kretanja tada standardi zaštite moraju biti i viši. Osoba mora jasno, pisano i razumljivo znati zašto joj se ograničava sloboda, koja su joj prava i koje pravne mogućnosti ima. Ja ne mislim da je to birokratska formalnost nego standard pravne države.
I četvrto, pitanje organizacija civilnog društva i njihova pristupa prihvatilištima. Godinama su upravo organizacije civilnog društva bile one koje su pružale pravnu pomoć, psihosocijalnu podršku i praktičnu pomoć ljudima u sustavu međunarodne zaštite. Često su bile prvi kontakt a ponekad i jedina pomoć. Zato smatramo da pristup ne smije ovisiti prvenstveno o sporazumima, administrativnim procedurama nego mora postojati jasno pravo pristupa uz ograničenja isključivo kada postoje sigurnosni razlozi.
I na kraju našeprimjedbe nisu, još jednom želim to naglasiti, nisu protiv europskog zakonodavstva niti protiv usklađivanja, naprotiv mi smo za dosljedno i potpuno usklađivanje i očuva… ali pritom i očuvanje standarda zaštite ljudskih prava i ponovit ću još samo jednom jer snaga i humanost jednog društva ne vidi se po tome kao postupa prema etabliranima i moćnima nego prema onima koji su među nama najranjiviji.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti govorit će poštovani zastupnik Damir Biloglav, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Gospodine ministre sa suradnicima, kolegice i kolege, ja bi iskoristio ovu priliku pa bi ipak se zahvalio našem ministru i pohvalio njegov napor da ovaj kaos i ovu situaciju koju imamo sa ilegalnim migracijama i tražiteljima međunarodne pomoći da ipak koliko toliko kontroliramo.
Nažalost njegove mogućnosti nisu baš jako velike. Meni ovo sve skupa sliči na jednu situaciju u kojoj imate jednu grupu ljudi koja dobija žestoke batine a u kojoj se vi nalazite u prvom redu ni krivi ni dužni. Umjesto da onaj tko dobije najviše batina a u ovom slučaju je to Hrvatska jer je zemlja koja je prva na udaru tih migracijskih kretanja, umjesto da se vi pitate, da se pitate zašto mi uopće dobijamo te batine i zašto moram ja baš dobiti najviše batina iako sam eto slučajno u prvom redu, umjesto toga evo mi se trudimo da nekako zauzmemo nekakav gard, neki položaj pa da dobijemo što manje tih batina. To je vako slikovito prikazana situacija Hrvatske, položaj Hrvatske u ovome momentu kad su u pitanju te, te migracije odnosno ogroman broj ljudi koji traži međunarodnu zaštitu opravdano ili neopravdano. Dakle, svaki pokušaj da se tu napravi bilo kakvoga reda je dobro došao pa tako i ovaj, ove izmjene odnosno ovaj konačni prijedlog Zakon o međunarodnoj zaštiti.
Međutim ima tu čitav niz pitanja koja i dalje ostaju neriješena i koja i dalje ostaju kao jedna dobra tema za promišljanje osobito za dugoročna promišljanja kad su u pitanju ovi procesi migracijski. Već je netko ovdje od kolega istaknuo jedan veliki problem u ovome što predviđa ovaj Pakt o migracijama, a to, to je konačna sudbina onih ljudi, onih migranata, onih tražitelja međunarodne zaštite koji taj status i dobiju. Prema onome što predviđa Pakt o migracijama Hrvatska bi trebala primiti godišnje oko 1.500 takvih lju… takvih tražitelja međunarodne zaštite. Mislim da je to ujedno i odgovor na ono moje pitanje koje je ministar izbjegao, na koje je izbjegao dati decidirani odgovor, a to je pitanje što će biti sa prihvatnim centrom u Željavi. Naime, ako mi sad imamo oko 150 ljudi koji se nalaze u ovim naših zatvorenim prihvatnim centrima u ta dva centra, ako ih imamo svega 150 pa čemu, zašto onda mi gradimo taj novi centar u Željavi čiji kapacitet će u prvoj fazikako je najavljeno biti 1.500 migranata. Očito se Hrvatska priprema za ono što dolazi. Dakle, u taj centar ćemo mi u prvoj fazi morati primati 1.500 tih ljudi i to je tek početak.
Ono što nije kazano u svemu ovome jest što će biti u slijedećim fazama, do koje će to razine ići. Ja mislim da to čak nije niti predvidivo. Nije kazano ni to što će se događati sa tim ljudima koji će biti u tome centru, koliko dugo oni ostaju u tim prihvatim centrima, što se s njima događa, kakva je njihova sudbina i nisu uvijek ti prihvatni centri ustvari početak jednoga naopakoga rješavanja ovoga problema, a to naopako rješavanje se ustvari sastoji u getoizaciji i to u najgorem tipu getoizacije. U getoizaciji iza žice.
Naime, ovdje je bilo govora i o tome kako bi trebalo te ljude koji dolaze bilo da se radi o stranim radnicima ili o tražiteljima međunarodne pomoći kako bi trebalo integrirati u naša europska društva pa eto i u naše hrvatsko društvo. Iskustva zemalja koje su davno prošle taj put kažu da to ne ide baš tako lako. Ima zemalja koje su dopustile getoizaciju pa su se našle u velikim problemima. Imate i onih zemalja koje su pokušale potpuno asimilirati te ljude pa se pokazalo da ni to ne funkcionira. Mi ljudi nismo pali s kruške. Mi imamo svoju povijest. Mi imamo svoje neko povijesno pamćenje. Mi znamo tko smo i što smo. Ako dolazimo iz nekih udaljenih civilizacija, iz nekih posve drukčijih kulturnih krugova nas nije moguće potpuno integrirati u neko društvo. Mi nikada nećemo biti do, do detalja sastavni dio toga društva. To se dobro vidjelo kroz zadnjih desetljeća, ja mislim da je situacija u kojoj se najbolje to moglo vidjeti upravo one godine Islamske države u Siriji kad su najgori i najopasniji borci a i među najbrojnijima bili upravo iz zemalja Zapadne Europe. To su bili ljudi koji su tamo bili već drugi, treći naraštaj. Dakle, ni taj pokušaj potpune integracije ne ide.Kako god vi okrenete mi ostajemo pred jednim velikim problemom što napraviti s time.
Mi Hrvati bi trebali imati poseban osjećaj prema ljudima koji traže međunarodnu pomoć iz više razloga. U prvom redu zbog našega povijesnoga sjećanja. Naime, za vrijeme Domovinskog rata više od pola miliona naših ljudi je zahvaljujući srpsko-crnogorskoj agresiji bilo protjerano sa svojih ognjišta. To su ljudi koji su morali napustiti svoje kuće i koji su našli privremeni, privremeni smještaj u nekom drugom dijelu naše države, ali oko 150 tisuća naših ljudi je otišlo izvan granica RH. Mi smo Hrvati imali i još jedno razdoblje masovnih migracija odnosno masovnih pokreta naroda a to su bile one godine odnosno ono vrijeme neposredno iza Drugog svjetskog rata kad su stotine tisuća naših ljudi računajući na europsku solidarnost krenule put zapada u nadi da će tamo naći spas znajući tko im je za leđima, tko ih prati i što ih čeka. Vrijeme je pokazalo kako je to završilo i rezultate te nekakve europske solidarnosti iz tog vremena mi danas iskapamo na svakom koraku u našoj državi. Toliko o toj europskoj, europskoj solidarnosti.
Dakle, ovdje je važno istaknuti da su migracijski procesi kako smo već ovdje više puta čuli nešto što je neminovno, nešto što se događa. Ja bi čak rekao da mi se čini kako je ovo tek početak pravih problema. Europa zasada pronalazi nekakva palijativna rješenja i mi se sad tu guramo jedni s drugima, pokušavamo nadmudriti jedni druge, pokušavamo što bolje proći u ovoj zadanoj situaciji. Međutim, koliko god se mi snalazili, koliko god mi pokušavali iznaći nekakva rješenja ta rješenja su sva kratkoročna, ona dugoročno će popusti. Sjetimo se da je bilo i nekih drugih pokušaja kroz povijest ne samo Europe nego i povijest svijeta gdje su se ljudi branili i neki narodi branili od, od najezde tih stranaca na način da su gradili npr. Kineski zid. Mi tamo u Dalmaciji imamo, oko naših gradova imamo one utvrde pa je vrijeme pokazalo da nikakva fizička barijera ne može zaustaviti ljude koji, koji žele doći na nekakvo područje.
Prema tome, ovo je jedan proces koji je po mojoj procjeni tek započeo i mi zasada koliko toliko uspijevamo kontrolirati taj proces. Međutim, taj proces će se neminovno nastaviti odvijati i odgovorna državna politika, a ja vjerujem da kod postoje takvi ljudi koji o tome razmišljaju neće tražiti samo privremena trenutna palijativna rješenja i rješenja za problema s kojima smo sad trenutno suočeni nego će se ta politika pokušavati usmjeravati na uzroke čitave ove migrantske krize.
Ako se dogodi nekakav novi ratni sukob, a mi smo vidjeli da ti ratni sukobi planu praktično preko noći i to ne slučajno, ako se to dogodi mi ćemo biti opet izloženi nekom velikom migracijskom valu koji će opet postaviti nove probleme i u kojima ova rješenja koja sad postavljamo neće biti dostatno. Čak i ako se to ne dogodi dugoročno gledano mi i dalje ostajemo izloženi ovim procesima. Zašto je to tako? Pa ako pogledate nekakve pokazatelje brojčane, a ja ću ovdje navesti jedan podatak iz vitalne statistike, to je podatak koji govori, koji se zove opća stopa fertaliteta, fertiliteta. Kad to pogledate po, po europskim zemljama onda vidite da je ta stopa fertiliteta negdje oko 1,5 u prosjeku 1,4 u nekim zemljama malo više u nekima niže, a inače to je stopa koja govori o dugoročnom preživljavanju odnosno održavanju jedne populacije. Svaka stopa ispod 2,1 znači dugoročno smanjivanje populacije i starenje populacije sa svim problemima koje to starenje donosi. Ta stopa inače označava broj očekivani, prosječnih brojrođene djece po jednoj ženi u njenoj generativnoj dobi od 15 do 49 godine života. Dakle, kad pogledate kakva je ta stopaonda štogod mi radili, štogod mi činili ispada da smo mi osuđeni s jedne strane na uvoz oni ljudi koji žele ovdje dobrodoći, a s druge strane s obzirom da je ta stopa u nekim drugim zemljama iznimno visoka, recimo u Africi u afričkim zemljama ta stopa je u nekim zemljama preko šest, to znači da smo tamo suočili sa jednim eksplozivnim rastom populacije.I čak i da ne bude nikakvih ratova u jednoj bliskoj budućnosti mi ćemo opet biti izloženi ovakvim migrantskim pritiscima iz naprostoga razloga što ti ljudi koji se tamo rode oni moraju jadni kad se već rode moraju i preživit. Ako ne mogu preživit u svojoj zemlji oni će morat tražit način i tražiti kruha negdje drugo izvan svoje zemlje. Logičan izbor će bit one zemlje u kojima se živi bolje i kvalitetnije, dakle zemlje EU. Ako tamo razmišljamo dugoročno onda ćemo doći do zaključka da očito nešto ne valja u samoj Europi i čitavom tom razvijenom zapadu jer činjenica da je ta opća stopa fertiliteta najniža upravo u onim zemljama koje su gospodarski najjače koje su najbogatije ona govori da samo materijalno bogatstvo tih zemalja i visoki standard života ne jamče i dugoročan opstanak i napredak tih populacija, dapače, oni su veliki izazovi i one vode u suprotnom smjeru u postupno propadanje i nestajanje tih populacija.
Na nama je kao narodu i ne samo na hrvatskom narodu nego na čitavoj EU da razmišljamo o tome kako možemo kvalitetno i dugoročno odgovorit na te procese. Jedini dugoročno održivi cilj koji može dati dugoročne rezultate jest potpuni, potpuna promjena vrijednosnog sustava na kome se danas zasniva Europa. Naime, Europa je napustila svoje korijene, svoje kršćanske korijene na kojima je postala tako moćna kako jest, Europa danas po svim pokazateljima i po svemu što se događa u toj Europi je odustala od kulture života kako je to govorio veliki Papa Ivan Pavao II, Europa se danas nalazi na putu kulture smrti i postupnog propadanja. Europa danas prolazi isti onaj put iz kojeg nažalost ništa nije naučila, a to je put kojim je nekad prošlo Rimsko carstvo koje je također kroz više stoljeća postupnog propadanja konačno i nestalo. To Rimsko carstvo bez obzira kolko je imalo jaku vojsku i koja je štitila njihove granice na karaju ipak nestalo. To carstvo nisu srušili narodi koji su navaljivali izvana, to carstvo je srušila dekadencija koja se rodila u samom tom carstvu i koja je u konačnici bila i uzrok propasti.
Dakle, mi imamo taj primjer ovdje u Europi i umjesto da se mi okrenemo prema vrijednostima, prema životu i prema kulturi života mi i dalje ustrajemo na nekakvim svojim suludim teorijama i suludim ciljevima na koje trošimo enormne količine novca. Bilo bi puno korisnije i puno pametnije kad bi Europa rekla čekajte malo mi smo spremni, a i dužni smo prema tim narodima, mi smo spremni dio svoga blagostanja i dio svoga standarda staviti u funkciju razvoja tih zemalja odakle dolaze naši problemi odnosno odakle dolaze ti silni ljudi.
Dakle, umjesto da trošimo novac na bedastoće da se bavimo sa fiksiranim čepovima na plastičnim bocama, da raspravljamo o tome pate li ribe kad ih se lovi il ne pate da nas to opterećuje, mi bi kao zajednica slobodnih naroda trebali zaključiti da nam se isplati kratkoročno se izložiti padu standarda i dio svoga bogatstva usmjeriti u one siromašne zemlje iz kojih dolaze ovi migranti u sve većem i većem broju jer upravo taj visoki stupanj gospodarskog razvitka i visoki standard koji smo mi postigli ovdje on je najbolji odgovor kako uopće smanjiti, smanjiti taj te valove ljudi, tu masu ljudi koji žele doći u Europi, da te zemlje iz koje odlaze ovi migranti da oni imaju uređene sustave, da oni imaju barem donekle razvijeno gospodarstvo i barem donekle životni standard kao što mi imamo, da oni mogu pronalaziti mjesta u svojim zemljama pa ti ljudi ne bi imali uopće potrebe se kretat bilo gdje u bilo kojem smjeru pa prema tome i u Europi.
Dakle, ja ovdje apeliram na razmišljanje, na dugoročno promišljanje o uzrocima ovih kriza, a ujedno podržavam našega ministra i vladu koja se trudi da u datom momentu u ovom okolnostima pokušaju pronaći najbolja rješenja za trenutne probleme s kojima se nalazimo. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izvolite.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče sabora. Ja bi prije svega izrazio zadovoljstvo razinom rasprave koja se u najvećem dijelu danas ovdje vodila i mislim da to jako pomaže svima nama, pogotovo nama kao predlagateljima ovdje jer zapravo sve ono o čemu mi promišljamo, sve što smo predložili pa i između dva čitanja promijenili je zapravo nešto što nas u nekim stvarima dodatno učvršćuje, a naravno ima pitanja koja evo i sada bi ja želio pokušati razjasniti čisto da ne ostanu neke dvojbe koje ja ne vidim u toj mjeri da bi nas opterećivale, ali svejedno o svemu treba vodit računa i to i činimo.
Prvo htio bih reći oko ovih centara kao što je Željava odnosnoDugi Dol, kapacitet ne znači da tamo mora bit toliko ljudi, kapacitet je takav kakav smo mi procijenili da je nešto što u slučaju nekakvih većih ekstremnijih situacija nas ne bi moralo tjerat na e sad idemo preko noći to širit, s tim da objekti i jesu zamišljeni tako da ih je s obzirom na njihov mobilni karakter ne bi bilo problem i dodatno proširit. Ne znamo koliko dugo, znamo, sedam tjedana prva prvi doticaj sa tom populacijom gdje ćemo vidjet, ako si iz zemalja koje su sigurne, ako su iz zemalja koje imaju stopu odbijanja veću od 20%, ako si već prošo kroz neku državu članicu EU što do sad nismo mogli je, mogli smo ali objašnjavat mjesecima, sad to radimo sve na granici i ti to nisi ispunio ideš. Ako u tom trenutku ne može ide dolje u recimo Željavu koja će imat dva depandansa velika, jedan je za primanje zahtjeva za azil i raspravu o tome, a drugi je zapravo onaj gdje će bit smješteni oni koji će ostat tu dok se ne osigura prijevoz odnosno odlazak iz Hrvatske povratak.
Dakle, nema tu getoizacije, ono što je činjenica to je da mi jedan cijeli posao sa kojim se danas bavimo više-manje selimo na granicu. Dakle, ono što smo radili ne znam u nekim objektima pa i u centru ili centrima gradova selimo na granicu upravo zato što će se tamo završavat dobar dio procedure il najveći dio procedure. Onaj ko dobije međunarodnu zaštitu azil onda ide recimo dublje u teritorij onda ima sva ova prava.
Zato se i donosi u ovom trenutku uredba o povratku na razini EU, ja vas želim podsjetit da prije par godina vi to niste smjeli spomenut. Danas stvari idu, mogu mislim to i trebao bi ovdje reć barem kako ja vidim, idu prema eksternizaciji tih centara ne kad je u pitanju grad granica nego kad je u pitanju Europa i drugi kontinenti. Dakle, već se razmišlja o centrima u Alžiru, u Tunisu, možda i u Turskoj vidjet ćemo kako će to sve skupa ići, dakle neka vrsta modernog LIajlanda kad govorimo o dolasku u Europi, dakle bolje to riješit tamo nego da se ljudi muče, da riskiraju živote, da gube živote da bi došli dodavde, tako da ovo je proces.
Potpuno razumijem ono što ste govorili i vezano za Rimsko carstvo i vezano za mogućnost nekakvih iznenadnih situacija, one su također ovdje predviđene. Dakle, mi u roku od 180 dana po ovom zakonu moramo donijet plan za izvanredne situacije, ne samo mi nego sve države EU gdje ćemo eventualno smjestit, iako ih ja realno ne očekujem, ali nikad ne reci nikad, možda neke veće valove migranta. Dakle, vodi se računa o tome.
Što se tiče onoga što ste govorili o stopama fertiliteta o demografskoj tu se uglavnom možemo oko puno toga što ste rekli složit, imamo sve to u vidu, znamo da .../Upadica Reiner: Hvala./... nismo država od 38 milijuna nego od 3,8 .../Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./... i činimo sve što možemo i mislim da nam ide. Evo toliko.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četiri replike, prva je poštovanog zastupnika Barbira, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani ministre, mene zanima vrlo jasno pitanje, kako MUP misli osigurati da postupak na granici ne bude samo brz nego da bude zaista i stvarno pravičan, a to bi značilo da ima dostupne prevoditelje, pravno savjetovanje, prepoznavanje ranjivih osoba što je najvažnije, da li se tu misli neka međuresorna suradnja ukolko toga bude falilo u konačnici pa evo ako možete to pojasnit? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar.

Božinović, Davor (HDZ)
... imamo stručne ljude ... gospodine zastupniče u svim tim područjima koja ste spomenuli također promišljamo i ide vrlo brzo natječaj kojim bi se zaposlili novi ljudi, međutim ono što je moj cilj to je kad govorimo generalno o tim poslovima upravnim MUP-a ono što bih želio postić i što ćemo sigurno napravit to je digitalizacija i modernizacija tih poslova, tako da bi ostalo više prostora i više vremena za ove stručnjake o kojima vi govorite. Ne idemo u to bez pripreme, educiramo ljude svo ovo vrijeme znajući da je 12.6. vrlo brzo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Pa poštovani ministre, ovaj moje pitanje vezano je uz uvođenje postupka na granici jer imam osjećaj da je i oporba shvatila doista koliko se radi o kvalitetnom zakonu odnosno izmjenama zakona i kvalitetnim rješenjima u cilju ubrzanja postupka, ali upravo zato vas to ponovo pitam da iskoristite vrijeme da još dodatno obrazložite što se sve s time postiže, koliko se s time postupci ubrzavaju, koliko se smanjuju zloporabe, koliko su na neki način sve to skupa pojednostavljuje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo. Uvaženi g. zastupniče. Dakle, ja probat ću pojednostavit kako ja to vidim, a mislim da je potvrda toga u svim ovim odredbama zakona, kao što pomorsku policiju smještate uz obalu tako ćemo sve one poslove koji se tiču granice, uključujući i međunarodne zaštite odnosno reguliranja tih procesa smještat uz granicu u ovom slučaju kopnenu granicu, pogotovo na dijelovima Hrvatske gdje je zapravo najveći pritisak migrantske populacije s obzirom na blizinu Slovenije itd., dakle o tome se radi.
Mi sad imamo tu pravnu fikciju o ne ulasku koja nam omogućava da ljude koji .../Upadica Reiner: Hvala./... evidentno ne udovoljavaju uvjetima za međunarodnu zaštitu odma vraćamo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Zastupnica Orešković ima repliku.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Prije svega imam jedan komentar na ovaj krajnje neprimjereni obračun sa oporbom za koju HDZ-ov zastupnik kaže da je napokon shvatila kako je ovaj zakonski prijedlog dobar, dakle to je razina komunikacije koja je neprihvatljiva svugdje u svijetu, a osobito kod nas, pogotovo kad vidim od koga dolazi. To pod A.
Pod B, sve ono što se eventualno može reći da na papiru izgleda dobro zapravo je prijedlog koji je došao sa europske razine, a onda se samo u naš sustav implementiralo i prepisalo. Pod C, nije jasno na koji način ste odredili i zašto niste komunicirali sa lokalnim zajednicama, sa lokalnim stanovništvom gdje će biti prihvatni centri. I D, i nadalje imamo situaciju da raste porast nasilja prema migrantima što govori o društvenoj klimi. Tu društvenu klimu ste vi u HDZ-u .../Upadica Reiner: Hvala./... stvorili, što po tom pitanju kanite .../Upadica Reiner: Hvala./... učiniti?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova.

Božinović, Davor (HDZ)
Ove godine imamo tri kaznena djela na štetu nasilna kaznena djela na štetu migranta, to je da krenem jer sam tražio taj podatak nemam da, mislio sam da je pet, a nije nego je tri toliko od tom ogromnom problemu.
Drugo, mi smo komunicirali i sa općin... i sa vlastima na razini općine, gradova i županije i mislim da je svima sve jasno i da je ovo zapravo dobitak za tu sredinu jer mi ne možemo izmjestit rutu. Ja sam dobio pismo ministra predsjednika vlade Unsko-sanskog kantona zašto to gradimo na granici između ne znam Ličko-senjske i Unsko-sanskog kantona, moj odgovor je bio, a zašto nama 90% migranata nelegalno dolazi iz vašeg centra .../Upadica Reiner: Hvala./... i smjera vašeg grada.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani ministre moje pitanje ide u smjeru koje ima veze, indirektne veze sa ovim zakonom, a to je problematika krijumčarenja. Dakle, mi imamo nešto što nas karakterizira, a to je taj jedan oblik države i imamo između ostalog dobre cestovne mreže, apsolutno dobre koje su prednost kad se pozitivno koriste, ali je apsolutno negativnost kad se koriste tamo gdje ne treba i te krijumčarske rute koje idu, idu iz istoka prema zapadu, idu preko Hrvatske, imali smo i niz slučajeva. Mene zanima dakle puno toga je u vašoj ingerenciji u vašim rukama, što se dešava, kako, što tu radite? Način na koji se mi moramo zapravo boriti s tim da to preko naše zemlje ne ide odnosno da to probamo spriječiti već na ulasku u zemlju kad se to može prepoznati iz jednostavnog razloga što su to uvijek ružne slike i uvijek završavaju mrtvim ljudima. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova.

Božinović, Davor (HDZ)
Razumijem vaše pitanje i jednostavno mogu odgovoriti na to na način da u ovom mom uvodnom dijelu govora sam kazao da smo ove godine 53% njih zaustavili više na granici nego prošle godine do 18. svibnja, dakle jačamo kapacitete. Imamo posebne mobilne jedinice Kobre kojima smo pola godine morali objašnjavat da to nije nekakva ne znam ni ja tajna ili nasilna skupina ljudi već vrhunski profesionalci koji zapravo love te krijumčare. Krijumčarenje je migranata jedna od posebnih tema koja se raspravlja na razini EU i tu smo mi otišli definitivno korak ispred svih. Naravno, što ćemo sad, hoćemo uništit autoceste da krijumčari ne .../Upadica Reiner: Hvala./... bi mogli vozit po njima?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Mi ćemo sada zastati sa našom točkom prije pojedinačne rasprave i imat ćemo iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika jer je jedan sat.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,00 SATI.

Kolegice i kolege evo završila nam je stanka pa ćemo ići na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Darko Vuletić, izvolite.

Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Ministre, nadam se da nam je svima šećer u krvi se sad porihtao na onu granicu da možemo funkcionirat.
Pa prije svega upalit ću na trenutak malo retrovizore i pogledat unazad, jedan fakt i jedna povijesna činjenica koja se desila 1519. godine kad je Papa Lav X ak se ne varam dao naslov hrvatskom kraljevstvu Predziđe kršćanstva, Antemurale Christianitatis i vrlo interesantna situacija koja se i sad događa. Mi smo sad u EU i opet branimo granice te iste, te iste EU međutim prije je to bilo zbog Osmanlija, sada zbog migracija i ovaj zakon odnosno ovaj prijedlog zakona u izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti je dobar budući da ga mi sada evo prilagođavamo uredbama EU koji uvode stroža pravila, brže procedure i jasniju odgovornost država članica. Moram prije svega pohvaliti i MUP koje dobro radi svoj posao bez obzira tko šta govorio. Ove brojke koje nam je ministar danas rekao, one nisu loše ali opet sve ovisi o geopolitičkoj situaciji koja će se događat daleko od nas, odnosno na, na istoku. RH ima pravo štititi svoj pravni poredak i svoje granice, a istovremeno poštivati međunarodno pravo i ljudska prava. Hrvatski građani očekuju da država bude humana ali i odlučna. Slažem se sa tim. Slažem se sa tim da mora biti prije svega odlučna, a također između ostalog i humana jer ovo je pitanje nacionalne sigurnosti, kao što je pitanje nacionalne sigurnosti kupovina Rafalea, suverenitet na prehrambenim proizvodima, suverenitet na, na, na energiji i suverenitet na tehnologiji odnosno znanju. Važno je naglasiti da se ovim zakonom dodatno jača suradnja sa europskim institucijama, čime Hrvatska postaje dio zajedničkog europskog odgovora na migracijske izazove.
EU mora i to vjerujem i da radi i sad ćemo se mi prilagodit odnosno ne prilagodit nego ćemo zakon uskladit sa uredbom EU u vezi štićenja svojih vanjskih granica i osigurati pravedniju raspodjelu odgovornosti među državama članica, članicama. Hrvatska policija i sve službe koje rade na zaštiti granica već godinama rade iznimno zahtjevan posao i zaslužuju podršku države i europskih institucija. Na kraju smatram da ovaj zakon ide u smjeru stvaranja uređenijeg, jasnijeg i učinkovitijeg sustava međunarodne zaštite uz istovremeno očuvanje sigurnosti RH. Zato će i Hrvatska seljačka stranka podržati ovaj prijedlog zakona. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Niste se ovaj. Jeste stisnuli.
…/Upadica: A joj pardon, jesam./…
E dobro. Evo poštovani kolega Vuletić drago mi je da ste pošli iz povijesne perspektive koja je sigurno vrlo važna i ako je ne gledamo iz nje, zapravo ako ne gledamo iz tih svih iskustava naših višestoljetnih, a pogotovo ovih novijih, onda zapravo ništa ne možemo zaključiti o tome što nam se danas, danas događa. Jest bili smo dakle Predziđe kršćanstva Anetemurale Christianitatis i znademo kako smo bili tada nagrađeni jel. Dakle ubojstvom Zrinski i Frankopana 1860, 60-ih dakle podjelom našeg teritorija između Austrije i Ugarske itd., itd. Ipak jel presudni trenutak je bio hrvatski Domovinski rat gdje smo formalno stekli nezavisnost ne zato što nam je netko poklonio jer smo se zapravo obranili jel, zahvaljujući herojstvu branitelja i božjoj pomoći. Međutim nažalost ovaj zakon je zapravo donesen na način da to nije naša odluka, nego jednostavno došla je jedna direktiva nama koji smo podređeni neravnopravno …/Upadica Reiner: Hvala, kolega Vuletić./… u EU pa što mislite o tome.

Reiner, Željko (HDZ)
Ovaj ima riječ.

Vuletić, Darko (HSS)
Pa kolega Jurčević bolje to zna od mene, on je povjesničar, ja sam to samo htio spomenuti u kontekstu zemljopisnog položaja Hrvatske koji ona na sreću ili na žalost ima. Prelijepa smo država, imamo tu poziciju koju imamo pa sam u tom kontekstu samo, samo to spomenuo ništa drugo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Vuletić i sami ste govorili o nekim brojkama koje, koje je iznio ministar međutim mene zanima kod tih brojaka, brojki iako je situacija pitanje sigurnosti na jednoj strani, s druge strane su i ljudska prava. Je li kako vi vidite prijedlog u ovom zakonu kako bi se najbolji interes maloljetnika od strane skrbnika moglo štititi da ih se obuhvaća već 30, a u iznimnim slučajevima čak i 50 maloljetnika. Mislim da to može definitivno poljuljati ovaj drugi, ovo drugo pitanje. Ne sigurnosti ali pitanje ljudskih prava u svakom slučaju. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)
Pa dobro da kolega Barbir. Ne znam jesam naglasio, pozdravljamo i, i odredbe koje dodatno uređuju postupanje prema maloljetnicima. To ste sad spomenuli jel tako ak se ne varam bez pratnje te osobama koje su potrebna posebna prihvatna i, i postupno jamstva. Kad sam govorio o, o, o nacionalnoj sigurnosti, znači ovo je definitivno vrlo važno pitanje za, za RH i mi se moramo između ostaloga tu čvrsto postavit. Naravno da nisam sa time htio izbjeć i humanost. Rekao sam u svom govoru da se radi o humanosti ali i između ostaloga o odlučnosti i mislim da MUP za sad to jako dobro radi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kad se radi o ovome zakonu neprekidno treba naglašavati da se radi o da je to jedan od paketa zakona koji je dio pakta o migraciji i azilu novog pakta na razini EU. Stoga valja naglasiti da je to novi pakt koji je napravio pravi salto mortale u odnosu na dosadašnja iskustva i ono sve što se događalo i kako je bilo regulirano i kakav je bio odnos prema migracijama i azilu u EU, a onda posebno ću govoriti kakav je bio nažalost i u Hrvatskoj.
Dakle, migracije u EU su na neki način iznuđene zbog izumiranja, zbog potrebe za radnom snagom i to je problem koji se već desetljećima vrti tamo od kraja 1960.-tih godina budući u svim zemljama zapadnoga svijeta, a to znači cijela Europa, ne samo EU i Sjeverna Amerika svake godine od kraja '60.-tih godina u svim zemljama izuzimajući Kosovo sada od kada je samostalno i Albaniju, dakle svake godine u svim drugim zemljama bilježi se veća smrtnost nego rađanje što znači da to stanovništvo stari i zapravo i zbog nekakvog razvoja održivosti pa i nekakve sigurnosti. Dakle, postoje procjene u zapadnim zemljama, pogotovo u Njemačkoj recimo do ne davno je važilo da svake godine moraju uvesti pola milijuna stranih radnika da bi mogli održati svoj sustav zbog tih teških demografskih problema ili bolje reći izumiranja.
Isto tako sve zapadne zemlje ako gledamo od zapada i sjevera prema jugu i istoku su imale iznimno razvijene tzv. integracijske modele u koje su uložili puno, puno novaca i sl., međutim tek nakon oružanih sigurnosnih i destabilizacija koja recimo u Švedskoj nije mogla riješiti njihova policija i kad su morali angažirati vojsku da bi zaključili elementarnu sigurnost usred gradova gdje su se s automatskim oružjima obračunavali međusobno migranti i to ne migranti prvog naraštaja koji su sada došli nego njihovi potomci koji su, kojima su već očevi bili ili oni rođeni u tim zemljama. To znači taj integracijski model nažalost nije uspio u tome nazovi multi kulti društvu i toj cijeloj ideologiji gdje je to pratila znanost i sve ostalo. Dakle, nakon toga sloma dolazi do ovoga da bi se očuvala nekakva elementarna sigurnost i slom toga integracijskog modela došlo je do ovoga pakta o migracijama i azilu, on je dakle potpuni salto mortale, to znači potpuno drugačiji pristup.
E sad da se spustimo na razinu Hrvatske u tome kontekstu, znači neprekidno znanstvenici u Hrvatskoj jer migracijske znanosti su iznimno razvijene u Hrvatskoj kao iseljeničkoj zemlji, a isto tako dakle uvezani su saznanjima o zapadnome svijetu gdje su migracijske znanosti koje su interdisciplinarne duboko istraživale te probleme jer odavno postoji taj to osnovno migracijsko pravilo da se migracije događaju u cijelome svijetu iz politički nestabilnih, gospodarski nerazvijenih zemalja u politički stabilna društva i gospodarski razvijena. To je glavno pravila koje su sva znanstvena pa i hrvatska znanost utvrdila to su nekakva osnovna pravila.
Zbog toga znalo se što će se i kako će se događati, zna se kojim ritmom se može mijenjati stanovništvo, to znači u tim migracijama, zna se što je projekt integracije, akulturacije i onda na koncu događa se i proces asimilacije ako taj proces ide nekakvim prirodnim putem. Međutim, nažalost pokazalo se u EU da taj proces najprije integracije pa nekakve akulturacije jedno s drugim i da to prije ili kasnije nakon više naraštaja dovodi do nečega što se zove asimilacija, a to znači određena socijalna kohezija i da sad ne nabrajam ono sve što je znanost obrađivala.
E sad hrvatski problem tijekom cijele migracijske povijesti jest da su se te migracije događale zbog toga što Hrvatska nije imala svoju državnu vlast tako je nastala poznata teza u našoj povijesti gdje su mnogi istaknuti umni muževi, ajmo to tako reći kako se nekada u ranijim stoljećima govorili da riskirali svoje glave da bi Hrvatska zapravo bila samostalna i odlučivala o sebi. Međutim to se nije događalo i valja pripomenuti da postoji jedan stereotip koji optužuje Hrvatsku kao ksenofobičnu zemlju znači jednu zaostalu zemlju u kojoj postoje neke predrasude, a onda i negativni osjećaji mržnje prema strancima pa valja naglasiti činjenicu da nigdje jedna nacija u zapadnome svijetu osim u SAD-u nije toliko multikulturalna u etničkome smislu kao što je upravo hrvatska povijest pa da ne idemo dalje jel. Formiranje hrvatske nacije u suvremenom smislu počinje u drugoj polovici 19. stoljeća ili točnije 1861. kada se uvode građanske strukture u hrvatsko društvo, to znači osnivaju se stranke, udruge, cehovi i institucije obrazovne i druge dakle koje su i to se naziva modernizacijom tzv. međutim hrvatska modernizacija je nedovršena jel je i dalje živjela u državama od Austro-Ugarske preko dviju Jugoslavija koje su zlorabile tu našu situaciju geopolitičku i drugačiju što je također sve istraženo.
I na koncu kad je došla srbijanska oružana agresija nitko u svijetu toga se sjećamo svi, dakle nije htio priznati razdruživanje Jugoslavije jer Jugoslavija je nastala kao određeni interes velikih sila nakon Prvog svjetskog rata, obnovljena nakon drugoga. Mi smo svoju samostalnost stekli isključivo zahvaljujući herojstvu u Hrvatskoj i branitelja i božjoj pomoći možemo to tako sa punim pravom reći obzirom da nikakve izglede nismo imali obraniti se tada budući smo bili razoružani jel oduka tadašnje partije teritorijalna obrana to sve znamo, dakle isključive zasluge za hrvatsku državnu samostalnost da napokon odlučujemo o svojoj sudbini jesu nas hrvatskih stanovnika.
I očekivalo se da ćemo tada odlučivati o tome što i kako pa uključujući o migracijama. Nažalost prije desetak godina odnosno 2015. kad je to sve krenulo, mi znanstvenici smo tada upozoravali što će se događati i predlagali da već tada postojeći zakon u RH o granicama itd. da se ponašamo sukladno našim zakonima. Međutim, nažalost mi smo otvorili tu zelenu granicu pod sugestijama opet naših gospodara, a iako smo formalno navodno ravnopravni u EU, a vidimo da nismo jer gotovo o ničemu mi ne odlučujemo u Hrvatskoj nego dolaze uredbe, direktive itd. i naše povijesno časno tijelo u Hrvatskoj, a to je HS se pretvara u goru situaciju nego kao što je rekao vitez kokošinjac, da smo pretvoreni u automate dizanja ruku, ali nažalost protiv hrvatskih interesa.
U tome smislu ovaj paket gdje je i ovaj zakon jedan od njih donesen je na taj način ne nekom umnošću, samostalnošću, suverenošću onih koji upravljaju Hrvatskom na čelu sa neprosvijećenim apsolutistom Andrejem Plenkovićem i ja s punim pravom kažem, a to je legitiman pojam politički drugačiji veleizdajnikom budući sve što se događa u Hrvatskoj jest kolonizacija, a najveća strahota je zamjena stanovništva.
Dakle, zamjena stanovništva to znači migracijski procesi u Hrvatskoj su planirani i ta zamjena se događa u dramatično velikom iznosu koji je 10 do 15 puta prema procjena demografa i migracijskih stručnjaka brži nego u EU, a kad je taj proces bio slabiji već znamo u EU ta integracija nije uspjela. Prema tome, mi se nalazimo pred golemim, golemim izazovima sigurnosnim i sličnima jer ovi migranti koji su tutnjali preko naše zelene granice ono što je problematično u smislu kaznenih djela i svega ostaloga, razvojnih potencijala to će biti vraćano u Hrvatskoj, s time da sve što se događa u svijetu odakle dolaze migranti vidimo da je sigurnost sve nesigurnost sve veća, rat se širi itd. i dolazit će novi valovi migranata, Hrvatska će opet biti prva zemlja koja će ih bilježiti i obzirom da imamo ovakvu vlast kakvu imamo mi nećemo o ničemu suvereno odlučivati. Zbog čega se grade nekakvi prihvatni centri mi ćemo bit hot spot itd. da vam to sve ne govorim. To možemo promijeniti još uvijek mi smo formalno pravno međunarodno priznati, ali o tome hoćemo li se mi obraniti od svega ovoga što nam se događa, a to je proces kolonizacije da smo drugorazredni u svijetu, dakle integrativnom u koji ulazimo to znači od NATO-a, EU, Vijeća Europe i sada OECD-a. Moramo i to je imperativ u Hrvatsku na vlast dovesti one koji su zaslužili svojim djelima pokazali da neće izdavati hrvatske nacionalne interese, međutim i donošenjem ovog paketa zakona nije neka hrvatska odluka nego jednostavno nalog koji dolazi iz naših kolonijalnih metropola i to je ključni .../Upadica Reiner: Dobro isteklo je vrijeme./... problem i to sam želio reći. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Pa će repliku imati kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Dakle, kolega Jurčeviću činjenica je ta da nam je iz Hrvatske otišlo stvarno jako puno ljudi to se dogodilo u većini država kad su ušli u EU, mladi ljudi nema granica prostor šengena nekih 400, 450 miliona ljudi, činjenica je ta da imamo milijun i 100 tisuća umirovljenika i da kad je uopće bila ideja mirovina zamislio je čovjek koji je rekao deset radnika će radit za jednog umirovljenika, mi smo sad jedan jedan i činjenice da budućnost nam je u ozbiljnim izazovima dakle trebat ćemo radnike. Što država može napraviti na povrat hrvatskog iseljeništva i onda na koncu da ide točno tamo strukturalno tamo gdje treba radnika, dovuć ljude koji će se ovdje s našom kulturom i tradicijom lakše uklopit evo da se tako izrazim.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo sve je u našim rukama i rekao bih kad se radi o znanju to je topla voda, dakle u Hrvatskoj imamo dovoljan broj i stručnjaka koji se bave migracijama koji znaju sve recepte i ljekove, međutim nažalost oni ne dolaze do izražaja. I u hrvatskoj bremenitoj povijesti kad su stotine tisuća bježale iz Hrvatske u nekim dugim razdobljima u ono osmanlijsko dobra nikada u povijesti nismo imali takvu zamjenu stanovništva ili bijeg mladih najpotencijalnijih, razvojno reproduktivno kao što proteklih desetak godina. Dakle, oko pola milijuna mladih Hrvata su protjerani situacijom u Hrvatskoj u toj globalnoj ili europskom planu da oni odlaze raditi u članice EU ili negdje drugdje na sjevernoamerički kontinent, a s druge strane mi ubijamo i razvojnu budućnost uvozeći praktički ne samo integracijski ili identitetski problematičnu radnu snagu u kulturološkom i drugom smislu nego uvozimo gotovo nepismenu mogli bismo reći radnu snagu, a izvozimo ljude koje smo školovali u koje smo uložili 100 ili 200 tisuća eura .../Upadica Reiner: Dobro./... i to je glavni problem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovana zastupnica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovane suradnice prisutne na našoj raspravi.
Evo prošle godine je donesena vladina Odluka o osnivanju međuresornog povjerenstva za zaštitu djece bez pratnje, prema odluci povjerenstvo se treba sastajati najmanje dva puta godišnje i donositi zaključke o unapređenju zaštite djece bez pratnje. U svojoj replici sam pitala ministra o radu povjerenstva te sam dobila uputu da će se o tome zatražiti informacija nadležnog ministra za poslove socijalne skrbi budući da isto ministarstvo obavlja stručne i administrativne poslove, ali istovremeno evo smatram kako je ministar odnosno državna tajnica sa suradnicima trebali bi imati informaciju o radu povjerenstva budući da je ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ima tri predstavnika u povjerenstvu te da evo ja vjerujem da ima neki mjerljiv rad iza sebe, sigurno bi ministar sa svojim suradnicima bio i informiran jer važno je svakako znati koji su zaključci doneseni, koje su eventualne konkretne mjere provedene u praksi s obzirom da imamo i dalje probleme u smještaju, skrbništvu, nedostatku prevoditelja i nestancima djece iz sustava. Upravo je zato važno ovo međuresorno povjerenstvo kako bi mjerilo dosadašnje napretke u tom dijelu i kako bi predlagali daljnje mjere za unapređenje skrbi za djecu bez pratnje. Jer svakako nije dovoljno sa povjerenstvo kao takvo samo postoji formalno, a da problemi na terenu se i dalje ne rješavaju.
Danas djeca bez pratnje u Hrvatskoj se smještaju u iste prihvatne centre kao i djeca koja imaju druge probleme u ponašanju poput djece iz odgojnih ustanova te djeca koja su izdvojena iz obitelji što se tiče nasilja ili drugih situacija. To nisu iste životne situacije ali borave u istom prostoru. Riječ je o djeci koja dolaze iz drugih kulturnih jezičnih sredina, često su traumatizirana i iscrpljena dugim i opasnim putem a smještaj onda u prekapacitirane ustanove zajedno s djecom s poremećajima u ponašanju nije odgovarajuće rješenje. Umjesto specijalizirane skrbi djeca se smještaju u prekapacitirane ustanove često noću bez dokumentacije, bez procjene dobi i bez prevoditelja.
Zbog učestalih postupanja prema djeci bez pratnje sustav socijalne skrbi je suočen i u tom dijelu sa opterećenošću socijalnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad i s nedostatnim kapacitetima ustanove. Broj djece bez pratnje kojima je priznato pravo na krizni smještaj u ustanovama socijalne skrbi kontinuirano raste. Primjerice prema podacima za 2024. godinu 427 djece je ostvarilo pravo na smještaj u kriznim situacijama, a takav smještaj predstavlja izazov i za odgojitelje osim nedostatka prostora i dokumentacije posebno u vezi s procjenom dobi. Problem su i nepravovremena rješenja što otežava daljnje individualizirani pristup svakom djetetu.
Centri upozoravaju da nijedno dijete gotovo nema dokument kojim bi se dokazao datum rođenja, a u svojim komentarima na peto i šesto periodično izvješće RH Odbor za prava djeteta UN-a preporučio je da djeca koja traže azil, djeca migranti, obitelji s djecom ne budu smješteni u zatvorene i čuvane objekte poput rezidencijalnih ustanova za djecu sa problemima u ponašanju.
I dalje se bilježi vrlo kratko zadržavanje djece bez pratnje bilo u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite, bilo u ustanovama socijalne skrbi, a većina ustanova navodi da zadržavanje traje do nekoliko dana, a onda samovoljno napuštanje centra je najčešći razlog prestanka smještaja. To otežava ranu identifikaciju ranjivosti i pravodobnu brigu o dječjim potrebama.
Djecu bez pratnje koja se zateknu na području RH imenuje se odnosno njima se imenuje posebni skrbnik iz nadležnog područnog zavoda za socijalni rad. Iako su izmjenama ranijim Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ojačane ovlasti posebnih skrbnika njihove dužnosti i dalje su vrlo opsežne a u praksi se javljaju brojne poteškoće.
Tako je i sada, ovim izmjenama zakona se uvode svakako dodatne odredbe što se tiče određenih poslova i broja posebnih skrbnika na određeni broj djece, no neće dovesti do stvarnih promjena u sustavu jer vidimo da se i dosadašnja praksa bila otežana što se tiče zaštite prava djece.
Tijekom 2024. godine je doneseno gotovo 2.000 rješenja o imenovanju posebnih skrbnika, nešto više nego u 2023. a za gotovo 1.873 djece skrbnici su imenovani iz redova stručnih radnika zavoda za socijalni rad. Znamo da poslove skrbnika uključuje i briga o svakodnevnim potrebama djeteta, zdravstvenu zaštitu, potrebe za međunarodnu zaštitu, preprate do granice i rad na spajanju djeteta sa obitelji. Česta postupanja odnose se i na rad izvan radnog vremena uključujući i noćne sate što dovodi ponovo do opterećenosti socijalnih radnika u zavodima za socijalni rad, a znamo da je centar za posebno skrbništvo koji je također vrlo slabo kapacitiran u smislu stručnjaka za ove postupke vrlo rijetko ili gotovo uopće isključen a sukladno i Obiteljskom zakonu u kojem je to tako određeno, no možda u budućnosti evo ima prostora i za taj dio usklađivanja jer složit ćemo se da socijalni radnici odnosno stručni radnici u zavodima za socijalni rad uistinu su preopterećeni sa brojnim poslovima te u ovom dijelu bi se mogle te poslove obavljati posebni skrbnici iz centra za posebno skrbništvo.
Procedure su složene, zahtijevaju koordinaciju više službi. Organizacije koje rade s djecom bez pratnje upozoravaju na nedostatak informacija koja, koje djeca dobivaju o svojim pravima te potrebu veće podrške u svakodnevnim izazovima i nošenju sa stresom.
Djeci je nužna stvarna dostupnost skrbnika, češći kontakti da bi dobili potpune informacije o spajanju obitelji, zdravstvenim pravima, obrazovanju i drugim uslugama. Upravo u tim zapravo područjima skrbnici iskazuju dodatnu potrebu za dodatnom podrškom, a preporuka je i Europske komisije o razvoju integriranih sustava zaštite djece gdje se naglašava potreba jačanja sustava skrbništva, osiguranje dostatnog broja skrbnika te razmjenu dobre prakse.
Nedostatak prevoditelja je i dalje ozbiljan problem. Stručni radnici često se sporazumijevanju putem internetskih prevoditelja ili na engleskom jeziku što dovodi u pitanje i točnost i vjerodostojnost komunikacije. Također ne postoji jedinstveni sustav prikupljanja podataka o djeci bez pratnje, primjerice podaci MUP-a i sustava socijalne skrbi nisu jedinstveni niti usporedivi, vrlo teško je bilo evo dobiti bilo kakve podatke vezano za zaštitu djece bez pratnje, a iz izvješća pravobraniteljice za djecu također je sve skupa vrlo teško dobiti točne, cjelovite informacije na razini cjelokupnog sustava.
Uspostava centralizirane baze omogućila bi uvid u točan broj djece, smještaj, pravni status, uključenost u obrazovanje i imenovane skrbnike. Na potrebu osnivanja specijalizirane ustanove za djecu bez pratnje upozorava se godinama, smještaj treba biti prilagođen specifičnim potrebama, djelatnici educirani o međukulturnoj komunikaciji i radu s traumatiziranom djecom.
Glavni problemi i dalje ostaju, nedostatak kapaciteta, manjak psihosocijalne podrške, otežano učenje hrvatskog jezika, nedostatak prevoditelja i kulturnih medijatora te otežan pristup zdravstvenoj zaštiti. Postojanje jedne specijalizirane ustanove omogućilo bi bolju evidenciju, individualiziran pristup, sustavu socijalnu podršku i kvalitetniju skrb u skladu s najboljim interesom djeteta.
Iako se izmjene u ovom zakonu odnose na povećanja kompetencija posebnih skrbnika i potrebu za dodatnim osposobljavanjem činjenica je da će se oni i dalje imenovati iz redova stručnih radnika zavoda za socijalni rad što doduše sa ovim zakonom ne može niti jer je za to nadležan Obiteljski zakon, a napominjem oni su ionako već preopterećeni i kojima je to samo jedan od niza poslova koji se ne mogu posveti u onoj mjeri koliko bi trebali jer taj posao zahtjeva koordinaciju i puno vremena za rad sa svakim pojedinačnim slučajem.
Bez obzira što se djeca zadržavaju kratko kako evo iz tih podataka koje sam uspjela pronaći, bitno je da vrijeme koje provedu u prihvatilištima i smještajnim kapacitetima bude kvalitetno iskorišteno za skrb i zaštitu kako bi se spriječile sve moguće zlouporabe i nestanci djece iz sustava.
Sustav prije svega treba štititi najbolji interes djeteta a ne administrativno evidentirati ulazak ili prolazak kroz RH, treba biti mjerljiv sustav, objedinjen, centraliziran i sa jasnim, jasnim pokazateljima i podložan kontinuiranoj evaluaciji i unaprjeđenju.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je zastupnice Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažena kolegice rekli ste da djeca bez odgovarajuće pratnje se u Hrvatskoj zadržavaju kratko, a isto tako ukazali ste i na nemogućnost povezivanja podataka odnosno kao da naše baze podataka različitih državnih tijela međusobno ne komuniciraju kamoli da bismo ih mi mogli sveobuhvatno analizirati, pa me zanima kuda se onda upućuju dalje djeca koja su bila bez odgovarajuće pratnje. To pod broj jedan.
Pod broj dva, ako smo već 10 godina otprilike na ruti migrantskog vala mislim da je to bilo dovoljno vremena da se osmisli sustav trajnijeg zbrinjavanja odnosno sveobuhvatnijeg rješenja za djecu kojoj je potrebna stručna pomoć i zaštita i imate li vi neki od prijedloga koja bi to institucija mogla biti da je sve na jednom mjestu a da pruža sve potrebne usluge koje ste vi nabrojali u svom govoru.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo brojni su zapravo prijedlozi godinama vezano za specijalizirana, specijaliziranu ustanovu i vezano za sve usluge i za sva poboljšanja koja djeca u sustavu moraju imati koja su bez pratnje. Mislim da je jako važno koordinirati međuresorno sve one, sve one resore koji su uključeni u cjelokupnu skrb za pružanje zaštite djece bez pratnje.
Vidimo ovdje da ovo povjerenstvo ima dobre nekakve ciljeve i da su tu članovi povjerenstva uistinu oni koji su iz svih resora imenovani, no evo malo sam se začudila da evo ministarstvo danas nije imalo odgovor iako su predstavnici ministarstva i sudionici tog povjerenstva pa bi trebali imati već određena praćenja jer je uistinu ovo i smisao ovo bio da se zapravo koordinira bolje i da se donose bolje mjere za zaštitu djece bez pratnje.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Dakle kolegice upravo ovo što ste zadnje rekli i ja sam bio iznenađen kada ste rekli da i kada je ministar odgovorio na vašu repliku da ovo ministarstvo nema informacije i da uputio vas na Ministarstvo socijalne skrbi. Dakle, gotovo je nevjerojatno da pored postojanja jer da je situacija da ne postoji povjerenstvo onda bimo rekli osnujte povjerenstvo ali ovdje se izgleda ipak dokazuje da ukoliko ne želiš ili ne možeš riješiti problem osnuj povjerenstvo pa ćeš ga barem odgoditi. No, da ne, da ne ovaj samo kritiziramo.
Da li u ovom postojećem modelu kakav je bio dosada odnosno ovom, ovom novom modelu činimo nekakav iskorak po pitanju zaštite malodobnih osoba koje traže azil ili su ušle u našu zemlju ili nismo načinili nikakav kvalitet… kvalitativan pomak da bimo više zaštitili prava te djece?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem, pa evo sigurno ovim zakonom o izmjenama koje su donesene su određene izmjene u smjeru poboljšanja dobre, ali svakako me brine ova neučinkovita koordinacija i zapravo onaj naš veliki problem u rješavanju svih ovako važnih problema i prioriteta je što svaki resor u svom dijelu posla obavlja svoje, svoje poslove za koje je nadležan, a onda imamo nedovoljno dobru koordinaciju i nedovoljno dobro snalaženje u najboljem interesu djeteta.
I mislim da tu ima jako puno još prostora prije svega bez obzira što ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi određuje stručne i administrativne poslove vezano za ovo povjerenstvo, ali svakako bi tu razmjena informacija i interes zapravo i volja svih uključenih trebala biti na puno većoj razini kako bi se onda sustav poboljšao za zaštitu djece bez pratnje.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Barbir ima repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Iljkić Vlašić dobro ste govorili u svom govoru pogotovo po pitanju djece i maloljetnika, međutim stvarno mi moramo paziti da ovaj postupak cijeli ne bude brz nego da zaista bude pravedan. To je prioritet ovog postupak. Imam osjećaj da se ovaj zakonski prijedlog usvaja preko noći i da se neće moći pripremiti sustav nego da će se sustav na licu mjesta kroz provedbu na neki način prilagođavati okolnostima. To svakako je opasno kad su u pitanju djeca, kad su u pitanju maloljetnici i pogotovo kad su u pitanju ranjive osobe.
Evo čisto da vas pitam i vas vezano za najbolji interes 30 maloljetnika bez pratnje da može imati jedan skrbnik odnosno 50 u iznimnim okolnostima, zar se to nije moglo ipak nekako bolje urediti po ovom zakonskom prijedlogu?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Vlašić Iljkić će odgovoriti.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani kolega, evo što se tiče spremnosti i što se tiče sustavnog nekakvog odgovora i dobre međuresorne suradnje tu bi svakako dodala i preporuke i bojaznost pravobraniteljice za djecu koja kaže da ne smije se izgubiti interes djeteta i fokus interesa djeteta u cjelokupnom postupku koji se želi ubrzati, koji se želi na neki način ujednačiti i postaviti obvezujući mehanizmi da bi to sve skupa bilo puno brže. Svakako fokus treba biti i dalje dijete, a što se tiče ovog drugog dijela gdje ste rekli da je određen jedan skrbnih za 30 djece pa u centru za posebno skrbništvo što se tiče sustava socijalne skrbi još je gora situacija. Jedan centar, jedan skrbnik u sudskim postupcima niti ne vidi dijete, a zastupa ga u sudskim postupcima. To je porazno i cjelokupno to posebno skrbništvo i kroz zavode za socijalni rad i kroz centre za posebno skrbništvo treba se kapacitirati da bi djeca uistinu onda imali najbolji interes.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Juričev Martinčev također ima repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Vlašić Iljkić vašu raspravu ste uglavnom temeljili na zaštiti djece i slažem se da oni zaslužuju našu posebnu brigu i pa… pažnju, međutim govorili ste kako brojka kontinuirano raste. Ne znam odakle ste to iščitali kad znamo da nezakonitih prelazaka državne granice u 2025. smo imali za 44% manje nego prethodnu godinu.
Nadalje, u izvješću koje ćemo imati slijedeći tjedan na raspravi i radu policije za 2025. godinu možemo vidjeti da tijekom '25. godine postupalo se prema 3.759 maloljetnika što je gotovo 100% manje nego što je bilo godinu prije. Također, djece bez pratnje roditelja je bilo 60% manje nego godinu prije, pa mi sad nije jasno kako vi govorite o kontinuiranom rastu.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Evo pa upravo ovo što sam i govorila. Znači podaci koji su dostupni ili iz izvješća pravobraniteljice ili iz ovih izvješća što ste vi naveli teško ih je pratiti jer govore opet i o različitim postupanjima. Vi govorite sada o postupanjima, ja sam govorila o smještaju u kriznim situacijama da je tu određeni porast. Tako da evo mislim da je jako važno da imamo podatke zbirno na jednom mjestu i da uistinu onda znamo pratiti što se događa sa djecom nakon izlaza iz kriznog smještaja, da se im se ne izgubi trag i da imamo prije toga uistinu dokumente na kojima možemo utvrditi točno i njihovu dob jer vrlo je u praksi često da u biti sva djeca imaju skoro i jednak datum rođenja i da je tu puno onih ajmo reći bojaznosti, opasnosti u koje djeca mogu biti kasnije dovedena.
Evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Salopek ima repliku.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice pa evo kroz ovaj Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti dakle posebno u području zaštite djece jasno je naglašeno kao što ste i sami napomenuli u izlaganju da se mjere zadržavanja mogu primijeniti isključivo kao krajnja opcija. Naravno ono što je također veoma bitno jest da se u svim odlukama koje se tiču djece obavezno primjenjuje načelo najboljeg interesa djeteta kao glavni kriterij, a isto tako je dodatno propisano da biometrijske podatke maloljetnika uzimaju službenici koji su posebno osposobljeni za rad s djecom naravno na djeci prilagođen način i uz puno poštovanje najboljeg interesa djeteta.
Evo s obzirom da ova tema zaslužuje najveću pažnju smatrate da li u ovom konačnom prijedlogu zakona ipak idemo korak naprijed što se tiče zaštite djece?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Vlašić Iljkić će odgovoriti.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo kao što sam i ranije rekla kolegi mislim da svakako idemo korak naprijed što se tiče izmjena zakona i određenih poboljšanja, ali svakako one preporuke i preporuke pučke pravobraniteljice i preporuke pravobraniteljice za djecu treba uvijek uzeti u obzir i sa posebnom pažnjom jer su to institucije u kojima evo određene i analize se provode i komunicira se sa organizacijama koje prate prihvat djece, koje prate praćenje što se tu uistinu događa prilikom intervjuiranja odnosno daljnjim radom sa utvrđivanjem svih okolnosti.
Ovo što ste vi rekli vezano za uzimanje biometrijskih i određenih analiza to sve skupa jako dobro tako sve izgleda i na papiru, ali pitanje koliko se može doći do uistinu stvarnih pokazatelja jer evo ovi podaci koje sam, koje sam rekla dolaze iz analiza i iz praćenja zapravo pravobraniteljica koje u svom poslu obavljaju poslove praćenja takvih situacija.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Mrak Taritaš ima repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice ja bih još jedanput htjela podcrtati i naglasiti problem koji nastaje dakle sa podacima o tome koja djeca bez pratnje koliko ih je došlo. Vi ste ovdje u jednoj replici odgovorili o tome da je vrlo često da imaju iste datume rješenja i što se dalje s njima događa.
Dakle, mi danas govorimo o robotima, o digitalnim sustavima o svemu ostalom a ne možemo doći do jedne brojke koja bi bila jasna i nedvojbena koliko je djece ušlo u zemlju, koliko je ostalo, koliko je iz zemlje izašlo van i gdje su oni otišli. Ja mislim da bi to trebalo biti interes svih članica EU jer zaista imamo realnu opasnost da se, da se sa djec… da se radi trgovina djece, da se, pokušala sam to nekako pristojno reći ali da stvarno kažem o čemu je riječ.
Dakle, na razini države naš interes bi trebao biti da brojke s kojima raspolažu svi sustavi bude ista brojka.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Evo i slažem se sa svime što ste rekli i mislim da svakako ovo povjerenstvo koje ću ponovno naglasiti koje je osnovano i koje je već trebalo imati najmanje dvije sjednice i mjerljive analize, koordinacije, mjere koje će poboljšati cjelokupni sustav, ja ću zatražit pismeno i odgovor od ministra vezano za, za poslove socijalne skrbi budući administrativno kako ministar to kaže su oni nadležni, vezano za sve mjere koje su donesene i sve analize jer nama je jako važno, a to pravobraniteljica također u svojim izvješćima spominje, da je, da imamo sve podatke na jednom mjestu da znamo točno evo koliko je djece, što se s njima događa, da je to praćenje, da je obrada uistinu dobra i prilagođena na individualni pristup jer samo tako se onda možemo pripremiti evo i na neke veće slučajeve jer nikad ne znamo što nas čeka sutra i kakve situacije, tako da ako sad imamo priliku se dobro specijalizirati i uistinu štititi interes svakog djeteta onda to trebamo činiti na profesionalni način. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče HS-a, drage kolegice i kolege zastupnice i zastupnici.
Danas govorimo znači cijelo jutro govorimo o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i smatramo da je ovo u biti jedna od najosjetljivijih tema u HS-u pogotovo zbog vrijednosti koje ovim zakonom moramo zaštiti, a to tu dvije vrijednosti su glavne, prvo je pitanje sigurnosti i sigurnosti naših građana, a drugo je pitanje ljudskih prava odnosno one slike kakvi mi moramo biti prema ljudima koji dolaze i prolaze kroz našu zemlju. Stoga je riječ stvarno o najosjetljivijoj temi pred ovim saborom jer ne govorimo samo o nekom birokratskom upravnom postupku ili usklađivanju sa europskim uredbama, ne govorimo o rokovima, registracijama, biometriji, prihvatilištima mi u biti govorimo o ljudima u prvom redu govorimo o ljudima, a onda govorimo i o državnoj granici i o sigurnosti i o međunarodnim obvezama RH, o zaštiti onih koji bježe od rata, progona i nasilja i o sposobnosti države da istodobno bude uređena, sigurna, ali u prvom redu humana. To je ravnoteža koju ovaj zakon mora postić.
Predlagatelj ovim zakonom usklađuje hrvatski sustav s novim europskim pravilima iz području azila i migracija, u zakon se unose veze s nizom novih europskih uredbi i direktiva uključujući pravila o kvalifikaciji za međunarodnu zaštitu, zatim zajedničkom postupku za međunarodnu zaštitu, zatim upravljanju azilom i migracijama, kriznim situacijama i standardima samog prihvata. To je dio novog europskog migracijskog okvira i Hrvatska njega mora provesti.
Međutim, na kraju sve ove rasprave treba reći da ovim zakonom Hrvatska ipak se prilagođava novoj europskoj migracijskoj stvarnosti i mijenja pravila i Hrvatska kao država na vanjskoj granici EU i šengena definitivno ta pravila i mora provesti, ali provedba europskih pravila ne smije nas osloboditi političke odgovornosti, naprotiv, ovdje se ta odgovornost i povećava jer Hrvatska neće biti ocjenjivana samo po tome je li prenijela određene uredbe i direktive u nove zakone, bit će ocjenjivana prema tome kako se postupa prema ljudima, prema onima koji imaju pravo na zaštitu, prema onima koji to pravo nemaju, prema djeci, prema maloljetnicima bez pratnje o kojoj sam govorio u zadnjih nekoliko replika, zatim prema žrtvama nasilja i trgovanja ljudima, prema obiteljima i prema vlastitim građanima koji od države očekuju sigurnost i red i tu nam je potrebna ravnoteža. I ta ravnoteža definitivno možemo svi skupa ovdje reć nije jednostavna, s jedne strane država mora štititi granicu, mora sprječavati zloupotrebu sustava, mora i brzo odlučivati, mora znati tko dolazi, mora imati postupke za povratak osoba koje ne ispunjavaju uvjete za zaštitu. Međutim i sa druge strane možda još važnije, država mora poštivati pravo na azil, mora osigurati pristup postupku, mora omogućiti prevoditelje, mora osigurati pravnu pomoć, mora prepoznati ranjive osobe, mora zaštiti djecu i mora osigurati maksimalnu sudsku kontrolu u ovim postupcima. Ako izostane bilo koja od te dvije strane mi sustava nemamo, ako nemamo prvu stranu onda sustav postaje neuređen, ako izostane druga strana sustav postaje nepravedan.
Zato ovaj zakon treba provoditi i sa dvije riječi na umu, prvo red, a drugo možda još i važnije dostojanstvo. Red znači jasna pravila, jasne rokove i jasne obveze, kontrolu granice, suradnju sa europskim institucijama i odgovornost tražitelja da surađuju s nadležnim tijelima. Dostojanstvo sa druge strane znači da nijedna osoba ne smije biti tretirana kao broj, da dijete nije i nikada ne smije biti samo predmet, da maloljetnik bez pratnje nije administrativni problem, da država trgovanja ljudima nije samo spis, da svatko tko traži zaštitu mora imati stvarnu priliku objasniti svoje razloge.
Posebno je važno pitanje postupka na granici, to će biti jedan od ključnih testova provedbe ovog zakona ako ga usvojimo. Ako tamo bude dovoljno službenika, prevoditelja, pravnih savjetnika i sudske kontrole sustav može funkcionirati, ako toga ne bude imat ćemo samo brzinu bez zaštite, a to nam ne smije biti cilj. Ministar je rekao da unutar sustava oni to sve mogu pokriti, međutim ja smatram da se ovdje od početka trebalo kreniti prema nekoj međuresornoj suradnji kako ne bi mijenjali provedbu na licu mjesta nego kako bi bili pripremljeni za ono što nam potencijalno može doći.
Jednako je važno pitanje zadržavanja, zadržavanje mora ostati iznimka ne smije biti pravilo, ne smije biti bilo kakav prečac, ne zamjena za organizacijski postupak svako ograničavanje slobode mora biti pojedinačno obrazloženo i mora biti razmjerno. Kod djece i ranjivih skupina standard mora biti najviši, posebno sam upozoravao na skrbništvo za maloljetnike bez pratnje, jedna osoba s 30 ili 50 djece ne može biti dugoročno prihvatljiv model stvarne zaštite, pa taj čovjek ne može ni znati tu djecu. To može biti iznimka u situacijama kada jednostavno to nemoguće riješit, međutim mi kao zakon moramo dati prijedlog da je to moguće riješiti u svakoj situaciji. Ne može zakon biti baziran na iznimkama, zakon mora biti skup pravila koji funkcioniraju kroz prilike ovih iznimaka vidimo da sustav može zakazati jer ako to postane praksa onda se najbolji interes djeteta opet svodi samo na papir a to si kao društvo i odgovorne osobe ne smijemo dopustiti.
Na kraju ovaj zakon neće riješiti migracijsku politiku niti je može riješiti za to su potrebni kapaciteti, ljudi, obuka, prevoditelji, psihološka pomoć, sudovi, prihvatni uvjeti, međuresorna suradnja koja je izuzetno važna i jasna politička odgovornost. Zato ovaj zakon ne možemo mjeriti sada ni po usvajanju nego ga možemo mjeriti isključivo prema provedbi ne prema naslovu, ne prema usklađenosti s europskim aktima nego prema tome hoće li Hrvatska imat sustav koji je učinkovit, zakonit i u prvom redu human, to je jedini ispravni kriterij. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Kao što sam rekla mi smo ovaj zakon uveli i prepisali zato što smo to morali zbog EU, a on zapravo detektira dva naša najveća problema, ako naša ministarstva međusobno ne komuniciraju i nemaju umrežene baze podataka onda je to naš nacionalni problem, onda mi nismo riješili problem niti prema našim vlastitim državljanima, a kamoli da bismo znali kako postupati sa djetetom koje je došlo bez pratnje iz neke druge odgovarajuće države odnosno nezbrinute. I ako mi kao jedan neuređen sustav to dijete otpratimo dalje, naravno da nitko od nas danas ne zna odgovorit na pitanje kome smo uopće to dijete uputili i zašto.
Prema tome, odgovornost koju vi tražite prije svega mora biti prema našim državljanima jer mi to sve zajedno financiramo, a ako nismo u 35 godina samostalnosti i neovisnosti u doba digitalizacije .../Upadica Reiner: Odgovorit će kolega Barbir./... doveli do toga da ministarstva funkcioniraju i razgovaraju nismo napravili ništa.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupnice Orešković. Činjenica je da mi stalno kaskamo, mi nemamo nikakvu viziju, mi ne razvijamo vlastite zakone nego mi preko noći dovodimo zakone o kojima jako malo znamo osim da ih moramo provesti. Mi bi trebali napraviti kompletnu pripremu određenih zakona prije nego što ih dovedemo, mi u biti pripreme nemamo nego se snalazimo sukladno situaciju koju nađemo na terenu, a tu korelatne žrtve mogu biti i maloljetnici i djeca i to se ne smije dopustiti. Ja sam siguran da MUP nema dovoljno resursa, međutim međuresorna suradnja je bitna, a za to bi trebali imati digitalnu državu, al eto mi govorimo o nekoj budućnosti, a trebali bi govoriti o prošlosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Paus ima repliku.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani kolega, dakle kao što ste i naglasili u vašoj raspravi samo možda drugim riječima, zakon se zove Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Koga? Upravo onih tražitelja azila. Ako uzmemo u obzir da imamo 14.928 dakle gotovo 15 tisuća ljudi koji su izrazili namjeru za azilom, a od toga zahtjev predalo samo 8%, a sve skupa ustvari dobilo azil tek 0,16% ljudi to znači da se sustav zloupotrebljava, to znači da smo mi i jesmo ovim izmjenama zakona pooštrili sustav, uveli strože mjere, brže mjere, al to znači da ćemo u tom ja ću to nazvat ne u smislu kvalifikacije odnosno u tom kukolju odnosno brdu ljudi koji traži azil, a ne pripada ih i ne žele zaista azil, zaista nam se može dogoditi upravo ovo što ste vi rekli, da ljudi koji to zaista trebaju to ne dobiju jer će i brže i kroz strože mjere prolazit kroz sustav i jednostavno propustit ćemo ispunit funkciju ovog zakona, a to je međunarodna zaštita onih koji to trebaju.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Upravo tako zastupniče Paus nama treba sustav pa prema sustavu mi donosimo zakonske prijedloge i usvajamo zakone. Mi ovdje u biti usvajamo zakone, a onda gledamo što će biti sa sustavom, mi jednostavno kasnimo, trebamo imati pripremu, trebamo imati sustav koji ćemo znat kako će funkcionirati u svakoj situaciji, a ne da oni koji dolaze budu žrtva sustava ili recimo po pitanju sigurnosti naši građani. Znači sustav, pa prijedlog zakona, usvajanje, pa provedba, a ne zakon pa šta bude. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Barbir meni je za uho zapela jedna vaša rečenica iz koje zapravo proizlaze svi problemi koje ste vi detaljno naznačili, a ta rečenica koju ste rekli je mi moramo to provesti. Dakle, mi smo dotle već rekao bih preparirani socijalno psihološki i uvjereni da nešto moramo, dakle mi smo ravnopravni partneri i svjedoci smo da zemlje EU ne postupaju tako da ne navodim sada Mađarsku, Poljsku i druge primjere. Prema tome, ako netko mora nešto provoditi, a ne odlučuje i ne misli svojom glavom kako će onda uopće ako o toj osnovnoj stvari nema samostalnost, kako će onda uopće o ičemu o nečem ovako detaljnom i suptilnom o čemu vi govorite razmišljate. Pa što mislite o tom općem kontekstu da se kod nas uvelo da nešto moramo, a mi smo kao navodno ravnopravni, suvereni itd.?

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Barbir će odgovoriti.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Jurčević to je pitanje vanjske politike koje je očigledno pogrešno. Mi tu smo na neki način postavljamo se kao jedan puki promatrač zbivanja umjesto da mi sudjelujemo u nastanku određenih situacija, pa mi jesmo prva razina sigurnosti po pitanju šengena i cijela EU, nas bi se nešto trebalo pitat prve da mi damo prijedloge sa terena pa da se ide prema Europi pa da se vraća na neki način to nazad nama. Ovako mi smo odlučili biti samo neki izvršitelji kompletnih naloga koji dolaze s vrha i ja smatram da mi ne trebamo biti izvršitelji nego moramo ravnopravno sudjelovati u donošenju zakonskih prijedloga. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Salopek ima repliku.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo. Evo uvaženi saborski zastupniče Barbir u vašem ste izlaganju više puta govorili o sigurnosnom aspektu migracija, dakle o humanosti, o ljudima i o tome kako je bitno zapravo kako postupati prema ljudima, djeci ali i vlastitim građanima. Evo Hrvatska kao članica EU mora imati uređen zakonit i funkcionalan sustav međunarodne zaštite koji istodobno štiti humanost, ali isto tako i sigurnost naših građana. Zanima me slažete li se da je bolje imati jasno propisane procedure, brže postupke i preciznije obveze svih institucija nego ostavljati prostor za pravnu nesigurnost i neke moguće zlouporabe sustava? Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir će odgovorit.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Salopek pa u pravu ste što se tiče toga, dvije vrijednosti su tu sigurnost i ljudska prava to je činjenično stanje, međutim ako mi imamo na papiru već ono što je gotovo i što trebamo i što je na neki način nametnuto da moramo usvojiti tada mi uopće ne sudjelujemo u proceduri, mi jednostavno smo puki promatrači te procedure i to je ono što smatram da je čitav sustav pogrešan. Znači bi mi trebali prvo imati sustav pa donositi zakone, a ne donositi zakone pa sukladno tim zakonima mijenjati sustav, mislim da je to pogreška u tome, ali normalno da svi ovdje želimo u ovoj sabornici i sigurnost i ljudska prava to nije upitno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti završno poštovani zastupnik Darko Sobota u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane predstavnice ministarstva i policije, poštovane kolegice i kolege.
Obraćam se završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o međunarodnoj I privremenoj zaštiti predlagateljice Vlade RH. Zakon je u saborsku proceduru ušao 5.5.2026.g., a u prvom čitanju je u HS na raspravi bio 26. veljače ove godine. Danas ispred sebe imamo konačni prijedlog zakona o kojem smo ranije imali priliku čuti i predstavnike predlagatelja i klubove i pojedinačne rasprave.
Ja mogu kratko završno istaknuti da se ovim izmjenama zakona Hrvatska nastavlja odgovorno i pravodobno usklađivati svoje zakonodavstvo sa europskim pravnim okvirom u području međunarodne zaštite donesenim u okviru Pakta o migracijama i azilu čija je primjena započinje u lipnju 2026.g. dakle uskoro. No ne radi se samo ovdje o usklađivanju našeg zakonodavstva sa EU, radi se o tome da su izmjene dio šireg odgovornog i strateškog pristupa o upravljanju migracijama i sustavu međunarodne zaštite, pristupa koji proizlazi iz stvarnih procesa koji nas okružuju.
Izmjenama ovog zakona šaljemo jasnu poruku da Hrvatska zna zaštititi svoje granice, da zna poštovati međunarodne obveze i temeljna ljudska prava. Jasno je da je ova tema iznimno bitna za Hrvatsku kako danas tako i sutra i svjedoci smo dakako u ovom desetljeću, a i onom prošlom iza nas da smo imali zaista izazov migrantskih kretanja stoga su ovakvi zakoni mehanizmi još više potrebni.
Ovaj zakon uređuje situaciju koja se događa kad netko već dođe u Hrvatsku i zatraži međunarodnu zaštitu, to je ono što je ključno. Također treba reći da se uvode jasni rokovi, preciziraju se postupci, uređuje se granična procedura sa točno određenim rokom trajanja i sudskim nadzorom, jasnije se definira kada se zahtjev odbija, kada se odbacuje i kada se preispituje status tražitelja međunarodne pomoći. Dakle, da sumiramo i ponovimo, ono bitno iz konačnog prijedloga zakona, a što smo čuli i kroz raspravu. Unapređuju se uvjeti smještaja i interni mehanizam kontrole kvalitete prihvata kako bi bili sukladni smjernicama Europske agencije za azil, zdravstvena i psihološka skrb, identifikacija ranjivih skupina te se jačaju jamstva za maloljetnike bez pratnje, jasniji i striktniji standardi za ograničenje slobode kretanja i zadržavanja, omogućava se pristup tečajevima hrvatskog jezika i radionicama kulturne orijentacije, dobrovoljno pohađanje bez pravnih posljedica u slučaju ne pohađanja, integracija osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, obveza učenja hrvatskog jezika i pohađanja radionica integracije.
U slučaju nepoštivanja propisuje se mogućnost uskrate socijalnih prava poput socijalnih naknada, osim za ranjive skupine. Ponovno je uvedena mogućnost sudjelovanja predstavnika UNHCR-a, ali i organizacija koje se bave zaštitom izbjeglica na saslušanju tražitelja, dodatno je izmjenom odredbom propisano da ministarstvo uzimajući u obzir osobne okolnosti tražitelja procjenjuje je li njihovo sudjelovanje potrebno ili u najboljem interesu tražitelja.
Rokovi za pokretanje upravnog spora u postupku na granici prilagođeni su potrebama prakse. Postupak na granici dodatno je preciziran na način da se tražiteljima na koji se primjenjuje ne dopušta ulazak na državno područje RH izvan za to predviđenog prostora te se za potrebe tog postupka ne smatraju osobama koje se nalaze na teritoriju RH. Jasnije su razvojne mjere ograničenja kretanja i zadržavanja, zadržavanje je najstroža mjera koja se primjenjuje samo ako blaže mjere nisu dovoljne ili primjenjive da se postigne svrha. Ograničenje kretanja određuje se blažim mjerama poput zabrane napuštanja određenog mjesta, obveze javljanja nadležnim tijelima ili polaganja jamstva. Dodatno je pojašnjeno da zadržavanje predstavlja mjeru uskraćivanja slobode kretanja te su precizirani objekti u kojima se provodi. Slijedom svega ovog navedenog Klub zastupnika HDZ-a podržati će ovaj konačni prijedlog zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika DP-a završno će govoriti poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče HS-a. Poštovane predstavnice MUP-a, uvažene zastupnice i zastupnici.
U ime kluba DP-a želim reći da ćemo načelno podržati ovaj Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti jer je jasno da RH mora urediti svoje zakonodavstvo u skladu s novim europskim migracijskim i azilnim okvirom, ali istodobno zaštititi vlastite nacionalne interese, sigurnost građana i funkcionalnost državnih institucija.
Migracije danas više nisu isključivo humanitarno pitanje nego su i sigurnosno, demografsko, gospodarsko i društveno pitanje. Hrvatska više nije isključivo tranzitna zemlja nego država koja se nalazi na jednoj od važnih vanjskih granica EU. Upravo zato država mora imati jasna pravila, učinkovite procedure i sposobnost da razlikuje one kojima je zaštita zaista potrebna od onih koji sustav pokušavaju zloupotrijebiti.
Pozdravljamo što se ovim prijedlogom uvode jasniji postupci, preciziraju rokovi, uređuju postupci na granici i i dodatno štite maloljetnici bez pratnje. Posebno smatramo važnim da se uvodi učinkovitije utvrđivanje identiteta, bolja koordinacija nadležnih tijela te jasnije definira odgovornost država članica. Međutim želim istaknuti nekoliko pitanja o kojima treba otvoreno govoriti. Tijekom javnog savjetovanja dio primjedbi odnosio se na zabrinutost oko mogućnosti ograničenja slobode kretanja, postupaka zadržava i korištenja, pregleda elektroničkih uređaja radi utvrđivanja identiteta. Pojedine organizacije upozoravale su i na pitanje provedbe postupaka na granici te mogućnost da se zbog ubrzanih procedura smanji kvaliteta pojedinačne procjene slučaja. Domovinski pokret smatra da država mora imati alate kojima će zaštititi granicu i spriječiti zlouporabu sustava međunarodne zaštite. Tu ne smijemo biti naivni ali jednako tako svaki zakon mora biti provediv u stvarnom životu i ne smije ostaviti prostor za pravnu nesigurnost, različita tumačenja ili dodatna administrativna opterećenja. Pitanje koje se ovdje postavlja nije treba li država imati instrumente zaštite, naravno da treba. Pitanje je ima li država dovoljno ljudi, dovoljno kapaciteta i dovoljno operativnih mogućnosti da se sve ono što je ovdje propisano bude provedeno kvalitetno i dosljedno. Za Domovinski pokret sigurnost hrvatskih građana i zaštita državnih granica nisu predmet kompromisa. Istodobno Hrvatska mora ostati uređena država koja poštuje međunarodne obveze i postupa odgovorno prema onima kojima je zaštita doista potrebna.
Zato ovaj zakon vidimo kao korak u dobrom smjeru ali i kao zakon čija će prava vrijednost ovisiti manje o onome što piše na papiru, a puno više o tome kako će se provoditi u praksi. Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržat će ovaj zakon, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, završno će govorit poštovani zastupnik Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani akademiče Reiner, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani gospodine ministre Božinoviću sa svojim suradnicima, kolege i kolegice vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Rekli su mi moji Mostovci da pošaljem poruku i da zato govorim završno pa valjda u završnoj riječi se šalje neka poruka i ja ću vam sad reć kako mi to vidimo. Uz dužno poštovanje prema svima, prema svima, mene nitko ne zanima nego hrvatski narod i građani ove zemlje koji žive u ovoj zemlji i možete se vi ljevica prvenstveno na trepavice postavljat, možete me etiketirat, možete nam govorit vi ste ovakvi, vi ste onakvi. Mi imamo odgovornost, pazite pred dragim Bogom jedino za ovu državu i za ovaj narod i za ljude koji ovdje žive. To ne znači da smo mi Gremlini pa će Hrvatska policija kad dođu na granicu djeca, trpat ih u vreće i obredno, neću uopće govorit šta s tom djecom, to, to su gluposti i naravno kad dođe ta siročad jadna neka djeca da će se Hrvatska policija znat za njih pobrinut i to nije sporno ali mi u klubu Mosta držimo da granica mora bit nepropusna, granica mora bit nepropusna, nitko ne može prijeć granicu bez dokumenata, nitko, nitko, Papa da se pojavi Lav i kaže mir s vama ja bi prešao granicu, imaš li osobnu, imaš li putovnicu. Nemaš, žao mi je zovi diplomaciju, Sveti oče popit ćemo s vama kavu, ne moš preć granicu, ne moš preć granicu jer je granica utroba države, meki trbuh, granica je sve, ne možeš prijeći granicu. Ono s čim se mi ne slažemo, Hrvatska nedopustivo je i mi ćemo se protiv toga borit itekako oštro, nedopustivo je da nam se država pretvori u ne znam šta, da ne kažem šta, poligon za punjenje azilantima i ove koje nitko neće da nam ih vraćate u našu državu. Mi, mi na to nećemo pristat. Ajme zastupniče di vam je ovo di, pa ponovit ću vam još jednom, naše politike su Hrvatska mora ostat sigurna država. Pustite vi te šmekere Šveđane i ove s ružičastim naočalima pa im se raspada društvo i sustav. Kome sad da oni plaću? Kome da plaće Angela Merkel, joj da bar nisam poslušala pa otišla s ovim ekstremistima je li eko talibanima zelenim pa da nisam isključila 36 nuklearki možda danas mi država ne bi bila u krizi. A Njemačka danas 25% svoje energije električne znate od kuda crpi. Iz ugljena, iz ugljena, a zašto ih ugljena? Pa zato jer je Merkelica slušala ove eko talibane, da je držala nuklearke ne bi bilo danas ugljena i evo ti zaštita prirode i svega ostaloga. Dakle državu se vodi na razborit način. Vi da mene pitate ja bi još malo tu digo zid prema ovima tamo u kuli Mordora ovi tamo iz Bruxellesa koji nema svi iskustva ni braniteljskog ni nikog nego onda pišu neke tamo činovnici koji nije u životu ulicu prošao, nema životne škole nikakve nema i onda on piše trebamo pazit na sve ljude, evo vam ovaj naputak i to je direktiva. Ma daj ajde bježi, a pokazali su nam Poljaci i neke druge države, postoje videa sve vani kako se odnose prema ilegalnim migrantima i kad netko na ilegalan način pokušava prijeć granicu. Ma čovječe vojska izađe van, potaraca ih sve s punim pravom, s punim pravom. A rekao sam siročad, klinci, jadna djeca je li pa naravno pa nismo mi neću govorit šta, ne živimo u komunizmu pa se to rješavalo je li, pojede te noć. Znate kako kažu u onom filmu, kaže pojest će te mrak, a kaže ovaj ali pa mi živimo u demokraciji, a dobro pojest će te demokratski mrak je li. Mi moramo čuvat našu granicu, našu državu, društvo nam mora ostat sigurno i Hrvatska mora radit na povratku našeg iseljeništva, a onda ljudi koji dolaze ovdje i poštuju ovaj, ovu državu zakone. Naravno, fali ti radnika u određenom sektoru ima da naučiš hrvatski jezik, ja ne želim s tobom pričat engleski u nikojoj trgovini. Nauči mi materinji jezik, nauči mi materinji jezik, poštuj ovu državu u koju si došao zarađivat za svoj kruh.

Reiner, Željko (HDZ)
Time bih ja završio raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

43

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264
29.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje P.Z.E. br. 264, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
…/Govornik se ne čuje./… glasova, 83 za, 33 suzdržana, što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
PDF